Savjeti Edith Stein neudanim

enama
ena koja u sreditu svojeg ivota dri Krista nikada nije sama,
nikada nije naputena, i nema potrebu osjeati se kao da joj je
ivot bez svrhe ili cilja. Edith Stein neudanim enama nudi taj
bitan podsjetnik u svojom djelu Duhovnost kranske ene

Foto: Shutterstock.com
ena koja se oslanja samo na svoje vlastite snage trpjet e ozljede i na tijelu i na
dui upozorava Stein. A njezin samaki ivot obino zavri na ovaj nain:
U najboljem sluaju, taj samaki ivot se moe podnositi s iscrpljujuom
rezignacijom, ali obino, on se zadri na ogorenosti i pobuni protiv sudbine ili
bijega u svijet iluzija. To to nije osobno odabrano i stvarano s vlastitom slobodom i
radou, moe se ostvariti samo ako ena vidi Boju volju u svim prilikama, a ima za
cilj nita drugo nego uskladiti svoju volju s boanskim. A, koja god podloi svoju volju
Bogu na ovaj nain, moe biti sigurna da e primiti posebne Boje milosti.

Katolika ena je prije svega pozvana uzeti za uzor u svom ivotu Blaenu Djevicu
Mariju, koja nam je dala refren koji moramo ponavljati: Neka mi bude po rijei tvojoj.
Izgovoriti ove rijei s njom i biti iskren znai dopustiti naoj volji da postane Boji
suanj, to znai da se u cijelosti prepustimo Bogu koji zna broj vlasi na naoj glavi i
ono to nam je potrebno prije nego to i sami znamo za to.
No, ova molitva mora poprimiti radikalan karakter. Izbor rijei Edith Stein je precizan.
Ideja da budemo robovi bilo emu ili nekomu je strana u naem svijetu, u kojem se
samo-ispunjenje, samo-uveliavanje, i sloboda raditi to god ovjek eli najvie
cijene. Reeno nam je kako sva ogranienja enske slobode zatvaraju i ograniavaju
njezin potencijal. Pa ipak, podloiti se Bojoj volji, uzdati se u Njegovu providnost i
Njegov dizajn, zapravo je izvor nae slobode.
Neudana ena nosi svoj kri, a to se ba uvijek i ne priznaje. Ona se ponekad osjea
kao usamljeni putnik, hodoasnik samac. Osjeaj noenja tog kria moe biti teak.
Ima dana kada osjeamo da ga vie ne moemo nositi. A kako vrijeme prolazi, drugi
to uope ne primjeuju. Svijet slavi samaki ivot kao optimalno razdoblje ivota za
seks bez ogranienja i vrijeme za samopovlaivanje i samoispunjenje. U upama se
ba i ne moli za ivote samaca, osim kada je rije o osobama koje razmatraju poziv,
koji svakako zasluuju nae molitve, ali ona ne rjeava veu i univerzalnu potrebu za
zajednitvom i ljubavlju.
U tim trenucima kada se osjea izostavljena, ena mora gledati u Krista kako bi
prihvatila trenutke neizvjesnosti, trenutke u kojima sam odabir da Njemu vjerujemo
moe biti teak. Ponavljam reenicu iz Evanelja po Marku koju je Krist uputio
Jairovoj keri, za koju se vjerovalo da je mrtva: Djevojko, kaem ti, ustani. (Mk 5,
41)
Svaka ena moe nauiti znanost kria, umijee fiata i slobode koja dolazi kada se
kae da Gospodinu, ak i u naizgled malim prilikama tijekom dana. On eli nau
sreu vie nego to je mi sami elimo. Koji kontra-kulturalni nain razumijevanja nae
enstvenost: da se povjerimo Gospodinovoj zatiti!
Kako Stein primjeuje, neudani ivot moda nije svjesno odabran. Ali moemo imati
slobodu unato tome. Otac Jacques Phillippe pie u Unutarnjoj slobodi: Moramo
shvatiti da postoji jo jedan nain prakticiranja slobode: na poetku manje uzbudljiv,
siromaniji, skromniji, ali i mnogo uobiajeniji, koji je iznimno plodonosan, i ljudski i
duhovno. To znai pristati na ono to niste sami birali. Zasigurno ivot samca nije

jedino vrijeme kada ena moe nauiti to znai predati se okolnostima koje bi
najradije promijenila. No, to se moe promatrati kao poseban dar, vrijeme koje nam je
Bog dao da prakticiramo enske darove prijemljivosti, otvorenosti, kao i spremnost za
vjebanje vjere, nade i ljubavi. To je takoer vrijeme za nauiti umijee biti ena u
svemu, od toga kako se odijevati kako bi se pridonijelo ljepoti svijeta, kako upravljati
financijama (praktine vjetine za itav svoj ivot) i kako biti milostiva u prihvaanju ili
odbijanju mukarca a istovremenu ga afirmirati kao ovjeka. To je bogato vrijeme za
uenje o sebi i o tome kako se odnositi prema drugim ljudima.
To razdoblje ivota je prilika za razluivanje osobnog poziva i poslanja koje je Bog
posebno osmislio za srce svake ene. Dok nas svijet potie na vlastiti uspjeh,
katolika ena treba tiho i uz molitvu sluati kako bi bila ispravno voena. Dakako,
Bog e raditi kroz njene prirodne elje, njezin temperament i mogunosti koje joj
stavlja na njezin put kako bi otkrila Njegovu misija za nju i kako e voljeti. No, ona
mora biti spremna posluati. I stiavanje srca je takoer bitno kako bi se uo Boji
glas. Stein pita: to znai biti pozvan? Poziv mora biti poslan od nekoga, za neto, i
za nekoga na upeatljiv nain.
Vidjeli smo da se taj netko moe sresti kroz nae svakodnevne odnose s ljudima ili
na poslu. No, Njega se najlake susree na svetoj misi. Ja mogu govoriti iz iskustva
kada kaem da esto primanje Euharistije moe odrati enu u njezinu samakom
ivotom: moe joj pomoi u formiranju njenih emocija, kako bi joj posao bio mjesto
susreta, pomoi joj da bolje slui svojoj obitelji, navigirati pitanja srca u vezi susreta i
odnosa s mukarcima, i razjasniti pitanje o redovnikom zvanju.
Kako Stein sama napominje:
Najvanije je da Sveta Euharistija postane arite naeg ivota: Da spasitelj u
euharistiji bude sredite naeg postojanja, da svaki dan primite iz Njegove ruke i
posveujete dan njemu; da o svim dogaanjima kroz dan raspravljate s njim. Na taj
nain Bogu je pruena najbolja priliku da ga ujete u vaem srcu, da vam formira
duu, i da vae sposobnosti budu pronicljive i oprezne za nadnaravno.
Ne moe svatko sudjelovati u svakodnevnoj euharistiji. No, postoje naini kako Krista
drati na umu tijekom itavog dana, to samo moe pomoi eni da se sjeti koliko joj
je On blizu u svakom trenutku.
Jedan od najboljih naina da to uinite jest da se zadrite u drutvu svetaca i velikih
duhovnih pisaca, od tradicije do naeg suvremenog doba, posebno onih ena koje su

molile na svom putu kroz razluivanje, nemire, anksioznost: pada mi na pamet sveta
Katarine Sijenska, slubenice Boja Elisabeth LeSeur, sv. Gianna Molla, Caryll
Houselander, Heather King, Flannery OConnor, i naravno, sv. Terezija Benedikta od
Kria (vjersko ime Edith Stein), samo da nabrojim nekoliko imena. itajui njihove
rijei i uvide, pa ak i osobne molitve, dola sam do zakljuka da, iako svako pojedino
ensko srce ima svoju neponovljivu zamrenost, dijelimo univerzalne osjeaje,
iskustva i elje. Uzimajui poruke od drugih kako bi se snalazili sa svim naim
pitanjima i odrali vjeru, nadu, i ljubav je od neizmjerne pomoi.
Neke od najboljih savjeta za nain kako gledati na jedan samaki ivot dao mi
je dominikanski sveenik na duhovnim vjebama prije nekoliko godina.
Govorio je o kunjama osoba u njihovim dvadesetim ili tridesetim godinama,
da mjere svoj ivot na linearan nain: da mjere svoju vrijednost i uspjeh po
tome jesu li ili nisu ostvarile odreene standarde i postignua za koje osjeaju
kako su ih trebali postii: zavriti fakultet, pronai posao iz snova, ui u brak,
imati odreeni broj djece po odreenoj dobi, i kupiti kuu. Sveenik je rekao
kako bi trebali mjeriti nae ivote vertikalno, poput tijela na kriu. Trebali bi mjeriti
nae ivote po tome koliko smo duboko uronili u sadanji trenutak i koliko ljubavi
stavljamo u njega. On je napomenuo da nam liturgijski kalendar ovdje postaje dar: u
vremenu kroz godinu trebamo iskazati ljubav u naim svakodnevnim ivotima, u
korizmi trebamo biti svjesni pokore, na Uskrs bismo trebali biti istiniti u naoj radosti, i
tako dalje. Ta naracija vremena je nepovratno oblikovala moj pogled na nain na koji
mjerim svoj ivot, svoj posao, i moje odnose s obitelji, prijateljima i mukarcima.
Vjerujem da je to ono to je Edith Stein zagrlila u mnogim pokretima svoga ivota, i u
mnogim prekretnicama koje je imala.
Stein oslikava portret enske due za svoje itatelje. To je dua koja se mora
obraivati i hraniti, bez obzira na stanje u kojoj se jedna od nas nalazi: sama, u
posveenom ivotu, ili u braku. To je dua koju samo ena i Bog mogu formirati
nitko drugi to ne moe uiniti za nju. Ona pie:
Dua jedne ene mora stoga biti PROSTRANA i otvorena za sve ljude, ona mora biti
MIRNA tako da njezin mali i slab plamen ne ugase olujni vjetrovi, TOPLA kako se
ni bi otetili krhki pupoljci, ISTA kako se tetoine ne bi nastanile u mranim
kutovima, SAMOSTALNA tako da nijedna invazija iz vana ne moe ugroziti njezin
unutarnji ivot; PRAZNA U SEBI (ispranjena od sebe) kako bi ivot drugoga

mogao imati mjesta u njoj, i konano, GOSPODARICA sebi i svom tijelu tako da joj
cijela osoba bude lake na raspolaganju svakom pozivu.
Od svih darova koje nam je Edith Stein ostavila, ovaj portret ene moda je njezin
najvei dar. I pored ove slike, ona nudi praktine savjete da postanete ta ena.
Naoruani s tim, vrlo malo toga nam stoji na putu ispunjenja naeg poziva da volimo.
Izvor: CNA/Quovadiscroatia.com
Link: http://www.quovadiscroatia.com/savjeti-edith-stein-neudanim-zenama/