8.

Odreivanje nacrta istraivanja Zbog toga u nacrtu istaivanja treba

najprije odluiti kojim emo se metodama koristit za prikupljanje podataka u
istraivanju. Zatim treba, u skladu s cjelokupnom logikom istraivanja, odluiti tko
nam moe dati najbolje podatke koji nas zanimaju, gdje, kada i u kojim uvjetima.
Imamo dvije vrste nacrta istraivanja: Deskriptivni i Kauzalni nacrt istraivanja.
Deskriptivni nacrt istraivanja- Deskriptivni nacrt istraivanja prije svega
mora osigurati reprezentativni uzorak. U deskriptivnom nacrtu istraivanja treba
odluiti tko nam moe dati najbolje podatke o onome to nas zanima. Na koji
nain emo prikupljati podatke (promatranjem, anketom, intervjuom, analizom
sadraja ili kombinacijom), gdje emo prikupljati podatke( na radnom mjestu, kod
kue, u koli, na nekom sastanku), kada emo prikupljati podatke ( u tijeku
radnog vremena, nakon radnog vremena ...).
Kauzalni nacrt istraivanja Ako se u problemu istraivanja pitamo o
uzronoposljedinom odnosu, cilj istraivanja bit e eksplanacijski, hipoteza
kauzalnog sadraja i nacrt e biti kauzalni, kauzalni nacrt uvijek ukljuuje i
deskriptivni, jer nije mogue ustanovist uzrono- posljedinu vezu ako prethodne
ne raspolaemo opisom pojava kojih kauzalnu vezu elimo ispitati.
Ostali nacrti istraivanja :
1) Sukcesivni nacrt istraivanja sastoji se samo od esperimentalne grupe.
Istraivanje se provodi tako da najrpije mjerimo zavisnu varijablu.
2) Proirenim sukcesivnim nacrtom istraivanja moemo se koristiti ako je
nezavisna varijabla takva da je moemo kontrolirano mijenjati u tijeku
istraivanja.
3) Komparativni nacrt istraivanja sastoji se od vie grupa u kojima se mjeri
zavisna varijabla.
4) Kontrolni-eksperimentalni nacrt istraivanja- Kontrolna grupa koja nastoji
po svemu izjednaiti s grupom, osim u djelovanju nezavisne varijable.
5) Transverzalni nacrt istraivanja- uz pomo presjeka u istraivanju neke
pojave ili procesa omoguuje njihovo praenje u vremenu.
6) Longitudinalni nacrt istraivanja- Odreeno obiljeje kod istih ispitanika u
vremenu i tako kontrolira razliite utjecaje.
Ex post facto istraivanje Ex post facto istraivanjima se u posljednje se
vrijeme pridaje pozornost, jer mogu na jeftin i jednostavan nain dovesti do vrlo
dobrih rezultata istraivanja. U znanstvenim istraivanjima moemo se koristit
dvjema vrstama podataka primarni i sekundarni. Primarni su oni koje istraiva
sam prikuplja uz pomo metoda za prikupljanje podataka. Sekunardni su podaci
oni koji su prikupljeni za neke druge potrebe.
Eksperiment U drutvenim znanostima eksperiment dobiva specifino
znaenje pa se eksperimentom naziva svako istraivanje u kojem se prouava
odreene pojave u kontrolnim uvjetima. U eksperimentu se mogu upotrijebiti i
sekundarni podaci.
9. Metode prikupljanja podataka Prikupljanje podataka znanstveno
istraivanje dospijeva u samu stvarnost da u njoj provjeri istinitost izvedene misli
o toj stvarnosti. Na temelju te zamisli odredili smo koje nas injenice zanimaju i
uvjete u kojima emo ih prikupljati. Predstoji nam odreivanje metoda za
prikupljanje podataka uz pomo kojih emo uspostaviti najbolju iskustvenu vezu
izmeu naih misli i pojava te procesa o kojima mislimo.

Pojam i vrste mjerenja Svako mjerenje podataka u znanstvenom istraivanju

je na odreeni nain mjerenje. Mjerenjem zahvaamo varijacije varijabli bez
obzira na to kakve one jesu kvantitativne ili kvalitativne. Vrste mjerenja su :
1) Nominalna ljestvica nju koristimo pri registriranju varijacija kvalitativnih
varijabli.
2) Ordinalne ljestvice su zapravo kvantitativna klasifikacija.
3) Intervalne ljestvice, kao to im samo ime kae, odreuju razmak izmeu
razliitih podataka.
4) Kardinalne ljestvice ukljanjaju i taj nedostatak. Posoji indirektno i direktno
mjerenje.
Anketa Anketa je posebna metoda za prikupljanje podataka pomou koje
moemo doi do podataka o stavovima i miljenjima ispitanika. Anketa u
znanstvenom istraivannu nije samo postavljanje pitanja i traenja odgovora na
ta pitanja.
Anketa u irem smislu : U irem smislu anketa je svako prikupljanje podataka
uz pomo postavljanja pitanja.
Anketa u uem smislu : U uem smislu anketa je pismeno prikupljanje
podataka o stavovima i miljenjima na reprezentativnom uzorku ispitanika uz
pomo upitnika.
Intervju - Intervju je usmena anketa, u usmenom intervju se pitanja postavljaju
usmeno i odgovori dobivaju usmeno. Intervjuom do podataka dolazimo usmenim
govorom, ono se formalno, sadrajno i psiholoki razlikuju od obinog razgovora:
1) Intervju se vodi s odreenim ciljem i po odreenom planu, 2) Osobe koje
razgovaraju nisu psiholoki ravnopravne. U intervjuu se uvijek zna tko je anketar,
a tko ispitanik. 3) Intervju obiljeava napetost, rezerviranost, sumnja i bojaznost.
Dva tipa Intervjua :
1) Slobodni intervju slobodni intervju je slian obinom razgovoru, a
upotrebljava se kad se eli dublje prodrijeti u problematiku koja se istrauje.
2) Standardizirani intervju je formalno i sadrajno razraen, tako da se
govor ispitanika vodi unaprijed pripremljenim pitanjima.
Testovi Testovi se uz pomo pitanja( zadataka) dolazi do znanja, sposobnost i
crta linosti. Test se obino definira kao standardizirani postupak, pomou kojeg
se izaziva neka odreena aktivnost.
Analiza Sadraja - Analiza sadraja metoda je za prikupljanje podataka iz
informacijskog materijala: iz knjiga, asopisa, novina, s radija, televizije i
interneta. Kategorije analize sadraja su obiljeja (varijable) sadraja kojeg
zastupljenost elimo odrediti u nekom informacijskom materijalu. Uzorak
analize sadraja u odreivanju uzoraka analize sadraja treba se rukovoditi
logikim, a ne statistikim kriterijima. Jedinice analize sadraja u analizi
sadraja moemo se koristiti razliitim jedinicama, poput rijei, reenica, pasusa,
novinskog stupca,lanka, knjige.
10. Terenski rad - Provoenje terenskog dijela istraivanja moe bitno ujecati
na rezultate istraivanja.Potrebno je dobiti pristanak za rad na
terenu( npr.preduzea, kole ili druga mjesta koja su dio istraivanja).
Individualno anketiranje poskupljuje cijelo istraivanja(poveava se broj anketara,
a time i organizacijski problemi). Terenska kontrola zadatak joj je da provjeri jesu

li anketari dolazili do ispitanika odreenih za uzorak i jesu li ih anketirali. Tekoe

u terenskom istraivanju:potansko i telefonsko anketiranje .
11. Sreivanje i obrada podataka - Podaci su simboliki registirane injenice.
Prikupljeni podaci moraju da se na odgovarajui nain srede i obrade. U
sreivanju se mora najprije izvriti logicka kontrola. Logika kontrola slui za
provjeravanje kvaliteta prikupljanja podataka. Kvantofobija podrazumijeva
naglaavanje samo kvalitativnog pristupa u istraivanju drutvenih pojava gdje se
teoretiari koriste samo racionalim metodama upadajui u kvantofobiju.
Kvantofrenija predstavlja isticanje kvantitativnog pristupa u istraivanju pojava
gdje se epiriari usmjeravaju na prikupljanje iskustvenih podataka i upadaju u
kvantofreniju.
11.1.Sredinja vrijednost Raunanjem sredinje vrijednosti mnotvo razliitih
podataka svodi se na jednu vrijednost koja predouje te vie ili manje razliite
podatke. Podaci koji se grupiraju oko neke vrijednosti koja se obino nalazi na
sredini i zato se zove sredinja vrijednost.Postoji vie sredinjih vrijednosti.
Sredinje se vrijednosti mogu odrediti na osnovu ranga frekvencije i raunanjem.
Kada su podaci poredani po veliini, u sredini nalazimo centralnu vrijednost.
Podatak koji se najee javlja naziva se dominantna vrijednost, a
aritmetiku sredinu izraunavamo na osnovi svih podataka tako da ih zbrojimo
i podijelimo brojem podataka.
11.2. Indexi rasprenja Totalni interval dobijemo tako da najmanji podatak
odbijemo od najveeg. Indeks srednjeg rasprenja je mnogo pouzdaniji, jer
uzima u obzir odstupanje svakog podatka od aritmetike sredine. Te se razlike
zbroje bez obzira na predznak i podijele brojem podataka. Tako doznamo za koliko
u prosjeku odstupaju podaci od aritmeticke sredine.
Poluinterkvartilno rasprenje govori o rasprenju podataka oko centralne
vrijednosti.
11.3. Testovi znaajnosti razlika - Veoma je vano razlikovati sluajno od
zakonitog,pa to moemo provjeriti testom znaajnosti razlika.Isto obiljeje
moemo mjeriti u razliitim skupinama pa moemo dobiti razliite sredinje
vrijednosti. Te razlike mogu biti sluajne i mogu biti rezultat razlike u veliini tog
obiljeja.Pomou tekstova znaajnost razlika moemo odrediti je li neka razlika
znaajna ili nije.
11.4. Korelacija - Odnos meu skupinama moemo odrediti raunanjem
koeficijenta korelacije. Koeficijent korelacije izraava se brojem +1 do -1, a
govori o stupnju promjena jedne varijable u odnosu prema promjenama druge
varijable. Vie je vrsta koeficijenata korelacije.
Koeficijent rang korelacije koristi se u raunanju povezanosti meu podacima
ranga.
Pearsonov koeficijent korelacije je tanije mjera povezanosti.
Koeficient kontingencije koristi se pri raunanju povezanosti kada su podaci
varijabli podjeljeni u manji broj kvalitativnih kategorija.
Fikoeficienti - koristimo kada su podaci rasporeeni u dvije dihotomne
kategorije.
Multiplom korelacijom - moemo izraunati povezanost veeg broja podataka
sa jednim podatkom. Kanonika analiza - omoguuje raunanje korelacije
izmeu dvaju skupova podataka.

Parcijalne korelacije - iz veeg broja podataka moemo izdvojiti doprinos jedne

varijable u ukupnoj povezanosti skupa varijabli.
Faktorska analiza njome veliki broj podataka ju saeto u ogranien broj
koncepcije.
12. Interpretacija podataka - Interpretacija podataka je miljenje zasnovano
na teorijskom znanju o naem problem istraivanja i na prikupljenim podacima o
tom problemu. Znanstveno istraivanje poinje i zavrava teorijom. Interpretacija
ne moe biti slobodna. U interpretaciji podatke dovodimo u vezu sa:
hipotezama,podacima slinih istrazivanja, idealnim tipom, normativnom teorijom
I ideologijom,postupcima primijenjenim u istraivanju, a zatim provjerene
hipoteze treba dovesti u vezu s terijom od koje smo poli u istraivanju.
12.1. Novinski komentar -Slian je interpretaciji podataka koja se naziva I
komentiranjem podataka. U naem novinarstvu komentar se esto pogreno
definira kao subjektivna novinska vrsta. Potrebno je da komentator bude
obrazovan, iskusan I dobro informiran o dogaaju koji komentira, pa ga ovo sve
treba uputiti na objektivnost u to veoj mjeri. Meutim, novinski su komentatori
pod veim utjecajem politike nego struke.
13. PISANJE ZNANSTVENOG IZVJETAJA - Cilj je znanstvenog izvjetaja da
inforimra itaoce sta se i kako u istraivanju radilo, do koji se rezultata dolo, te
kako su se ti rezultati obraivali i interpretirali. Izvjetaj uglavnom iam
informativnu funkciju. Izvjetaj treba pisati razumljivo i jasno, nromalnim
rjenikom, kako bi ga svi mogli razumjeti.Komunikabilnost je jedan od osnovnih
zahtjeva u znanstvenom radu. Najvea slabost pisanja izvjetaja je statusni
kriterij kojim se pisac rukovodi, pa umjesto da se u izvjetaju usmjeri na
istraivanje, on panju eli skrenuti na sebe.U pisanu izvjetaja javlja se i
financijski kriterij. Znanstveni izvjetaji se objvljuju u asopisima i posebnim
ediicjama.

13.1.IZVJETAJ O ISTRAIVANJU
Izvjetaj o znanstvenom istraivanju se sastoji od:
1. Naslov -Treba biti kratak i upuivati na sadraj rada.
2. Saetak - kratak opis rada koji treba zainteresirati itaoca ili mu
pokazati da rad ne pripada podruju njegovih interesa
3. Uvod i problem - ovdje se definiraju kljuni pojmovi i istraivanje
se povezuje sa prethodnim istraivanjima.
4. Metoda opisuju se postupci koji su napravljeni u empirijskom
dijelu istraivanja.
5. Rezultati i interpretacija - iznose se rezultati i razlae njihova
obrada.
6. Zakljuak - skraena interpretacija u kojoj donosimo hipoteze,
podatke i parametkre koji potvruju ili odbacuju hipoteze.
7. Saetak pie se na svjetskom jeziku
8. Bibliografija - literature kojom smo se koristili u istraivanju.
Moe abecedno a moe se i kategorizirati
9. Stvarni I imenini registar pomae snalaenju u tekstu.
10.
Prilozi ovjde se daje ono to je nuno za znanstveni
izvjetaj.

Faze istraivakog procesa - 1)Izbor i definiranje problema istraivanja,

2)Odreivanje podruja znanstvene analize, 3)Definiranje pojmova i
pojmovna analiza, 4)Odreivanje ciljeva istraivanja, 5)Postavljanje
hipoteza, 6)Identifikacija i klasifikacija varijabli,7)Operacionalizacija
varijabli 8)Utvrivanje nacrta istraivanja,9) Izbor i razrada metoda za
prikupljanje podataka ,10Planiranje i izvoenje terenskog dijela rada ,
11)Sreivanje i obrada podataka,12)Interpretacija podataka,13)Pisanje
znanstvenog izvjetaja.