Andragoski Modeli Poucavanja

STRUNO USAVRAVANJE NASTAVNIKA
ANDRAGOKI MODELI POUAVANJA

Prirunik za rad s odraslim polaznicima
Modul 1
Bolje je znati o svakoj stvari poneto, nego o jednoj sve.

Blaise Pascal
Ovaj je prirunik nastao je kao rezultat rada radne skupine projekta CARDS 2004
Obrazovanje odraslih, i to komponente 5, ishoda 5. 4. i 5. 5., u kojoj su svoj doprinos
dali vrsni strunjaci andragozi (nastavnici, voditelji obrazovanja i ravnatelji ustanova u
obrazovanju odraslih) pod vodstvom strunjaka iz Europske unije. Projekt CARDS 2004
provodio se u sklopu Agencije za obrazovanje odraslih i trajao je 20 mjeseci, a zavrio
je poetkom svibnja 2009. godine.
Jedan od rezultata bio je i razvojni dokument - prirunik za nastavnike u obrazovanju
odraslih, a ovaj je prirunik nastavak prethodnoga, upotpunjen brojnim vrijednim
materijalima.
Prirunik sadrava teme osnovnog modula, a kako Agencija za obrazovanje odraslih u
suradnji s trenerima namjerava razviti i odravati nove edukacijske radionice, ovaj e
prirunik biti temelj i za navedeno.
Sve je materijale objedinio i pripremio gospodin Branko Dijanoi, a u njegovu
koncipiranju svoje su velike priloge konanoj verziji dali i ostali treneri: Ana Zelenovi,
Jasenka Denin, Nastja Petkovi, Sandra ulj, Renata Kujundi, Snjeana Zbukvi
Obolt, Lidija Vranar, Jadranka Krmpoti, Zdravko Tkalec, Milka Vojni Vitasovi,
Danijela ukui, Josip Naki Alfirevi, Draen Maksimovi, Ljerka Herceg te Sanja
Klubika.
U oblikovanju i ureivanju sudjelovali su i djelatnici Agencije za obrazovanje odraslih.
Nadamo se da e ovaj materijal biti iznimno koristan u vaem daljnjem radu te se svima
najljepe zahvaljujemo na suradnji i razumijevanju.
Sadraj
1. UVOD ................................................................................................................................... 6
2. PRIPREMA RADNOG MJESTA...................................................................................... 7
3. SUSRET................................................................................................................................ 8
4. METODE UPOZNAVANJA .............................................................................................. 9
4. 1. Intervju partnera .........................................................................................................................9
4. 2. Provoenje ankete .....................................................................................................................10
4. 3. Znatieljna Ljudmila - Igra s imenima .................................................................................11
4. 4. Podii zavjesu............................................................................................................................12
4. 5. Izlazak na scenu .......................................................................................................................13
4. 6. Primjeri za probijanje leda... ....................................................................................................14
5. OEKIVANJA .................................................................................................................. 16
5. 1. Poticajni plakat .........................................................................................................................16
5. 2. Zapisivanje oekivanja ..............................................................................................................17
5. 3. Trite ideja ...............................................................................................................................17
5. 4. etiri ugla .................................................................................................................................18
6. OSNOVE UENJA I POUAVANJA ............................................................................ 20

6. 1. Uenje odraslih .........................................................................................................................20
6. 2. Karakteristike uenja odraslih ..................................................................................................21
6. 3. Kratka povijest uenja odraslih ................................................................................................21
6.3.1. MALCOM S. KNOWLES (1973.) ............................................................................................... 22
6.3.2. ROBERT W. PIKE (1989.) .......................................................................................................... 22
6. 4. Deset vanih faktora ..................................................................................................................22

6. 5. Pet osnovnih znaajki uenja odraslih ......................................................................................23
6.5.1. Leadership = Vodstvo................................................................................................................... 23
6.5.2. Experience = Iskustvo .................................................................................................................. 24
6.5.3. Appeal = Apel, priziv ................................................................................................................... 24
6.5.4. Respect = Potovanje.................................................................................................................... 25
6.5.5. Novel Styles = Novi stilovi .......................................................................................................... 25
6. 6. Stilovi uenja .............................................................................................................................26

6.6.1. Kako nam pomau naa osjetila vizualno, auditivno, kinestetiki ............................................ 26
6.6.2. Faktori koji utjeu na kvalitetu uenja.......................................................................................... 29
6.6.3. 5 P faktora pamenja .................................................................................................................... 29
6.6.4. VAK Upitnik za samoprocjenu stilova uenja ............................................................................. 30
6. 7. David Kolb stilovi uenja .......................................................................................................35

6.7.1. Stilovi uenja ................................................................................................................................ 35
6.7.2. Aktivisti ........................................................................................................................................ 36
6.7.3. Mislioci (reflektori) ...................................................................................................................... 37
6.7.4. Teoretiari .................................................................................................................................... 38
6.7.5. Pragmatiari.................................................................................................................................. 39
7. POUAVANJE.................................................................................................................. 41
7. 1. Pouavanje u svijetu koji se mijenja .........................................................................................41
7. 2. Racionalno znanje .....................................................................................................................42
7. 3. Empirijsko znanje ......................................................................................................................42
7. 4. Pragmatino znanje ..................................................................................................................42
7. 5. Promjenjiva priroda pouavanja ..............................................................................................43
8. MOTIVACIJA ................................................................................................................... 45
8. 1. Pitanje - to vi podrazumijevate pod motivacijom? ..................................................................45
8. 2. Hijerarhija potreba (motiva) Maslow ....................................................................................46
8. 3. Faktori motivacije: ....................................................................................................................48
8. 4. Kako poveati motivaciju? ........................................................................................................48
8. 5. Blokade motivacije ....................................................................................................................49
8. 6. to initi za poboljanje motivacije? .........................................................................................49
8. 7. Efikasni modeli motivacije ........................................................................................................49
8. 8. McCellandova teorija motivacije ..............................................................................................50
8. 9. Test motivacije ..........................................................................................................................51
8. 10. Postoje i druge teorije koje govore o motivaciji: ....................................................................51
9. METODE I STRATEGIJE POUAVANJA U OBRAZOVANJU ODRASLIH....... 53

9. 1. Koje bi kriterije trebalo zadovoljavati dobro pripremljeno predavanje? .................................54
9. 2. Kako drati predavanje? ...........................................................................................................55
9. 3.Debata ......................................................................................................................................55
9. 4.Grupna slagalica .......................................................................................................................56
9. 5.Igre raspodjele uloga i planske igre..........................................................................................58
9. 6.Projekt .......................................................................................................................................61
9. 7.Metode specijalizirane za nastavu politikog obrazovanja.......................................................63
9. 8.Prikaz metoda pouavanja s obzirom na karakteristike............................................................64
9. 9. Metode pouavanja koje se mogu primijeniti s obzirom na cilj pouavanja ............................70
10.OSNOVE KOMUNIKACIJE .......................................................................................... 71

10. 1. Kako poboljati komunikaciju .................................................................................................72
10.1.1 Aktivno sluanje .......................................................................................................................... 72
10.1.2. Principi aktivnog sluanja:.......................................................................................................... 73

10.1.3. Kako poboljati vjetinu sluanja?.............................................................................................. 73
10.1.4. Rijei i fraze koje bi trebalo koristiti najmanje jednom dnevno ................................................. 74
10. 2. Neverbalna komunikacija........................................................................................................75

10. 3.Prepreke uspjenoj komunikaciji.............................................................................................77
10. 4.Koraci za upuivanje asertivne poruke ...................................................................................78
10. 5.etiri strane poruke ................................................................................................................79
11.PREZENTACIJA I PREZENTACIJSKE VJETINE................................................. 81

11. 1. Prezentiranje ...........................................................................................................................81
11. 2. Odgovori na pitanja ................................................................................................................81
11. 3.Kako napraviti kvalitetnu prezentaciju i izbjei pogreke ......................................................82
12.EVALUACIJA .................................................................................................................. 85
12. 1.Metode analize rezultata rada .................................................................................................85
12.1.1. Walk the Line (etnja po crti) .................................................................................................... 86
12.1.2.Muhomor .................................................................................................................................... 87
12.1.3.Zvijezda oekivanih doivljaja ................................................................................................... 88
12.1.4. Sve je u mojim rukama!.......................................................................................................... 89
12.1.5.Zavrni krug ............................................................................................................................... 89
12.1.6.Oblaci i sunce ......................................................................................................................... 90
12.1.7.Lutrija plus - minus ............................................................................................................. 91
13.Dodatak ............................................................................................................................. 92
13. 1.Obrazac izvjea .....................................................................................................................92
13. 2.Primjer ispunjenog obrasca za izvjea ..................................................................................92
Uvod
1. UVOD
9 Priprema radnog mjesta
9 Susret
9 Metode uvoenja u nastavu
Svaki poetak - prva predavanja na teajevima za viu kvalifikaciju, prouavanje nove teme,
poznanstvo s novim ljudima - uvijek ima i dobre i rizine trenutke. Predava moe osjeati
strah da nee savladati neku temu ili grupu, ili da e osjeati neugodu, no opravdano se nada i
da e dobiti novu motivaciju i da e se ponovno dokazati u svome poslu. Strah i nada i
odreuju klimu na poetku seminara ili rada radne grupe. Sadraj dolazi u drugi plan, a
osjeaji su prvi, iako se nikad ne iskazuju otvoreno, nego razmiljanja o biti teme.
U toj situaciji zadatak je predavaa stvoriti okvire koji e na poetku usmjeriti polaznike i
pomoi im nai svoje mjesto u grupi. Nakon toga slijedi stvaranje ozraja dobrodolice i
poetak rada u grupi.
Osim toga, ti prvi kontakti, kada je panja polaznika mnogo vea nego kasnije, daju izvrsne
razloge za stvaranje takve atmosfere koja je nuna u obrazovnom procesu temeljenom na
uzajamnom odnosu.
Priprema radnog mjesta
2. PRIPREMA RADNOG MJESTA

Predava mora doi na vrijeme u uionicu u kojoj e se odrati predavanje. Mora biti dobro
pripremljen, s osiguranom tehnikom potporom za obrazovni proces. Mora biti motiviran i
prilagoen uvjetima rada. Potrebno je objasniti sljedea pitanja:
9 Kakav je smjetaj u uionici? Ima li dovoljno mjesta za kretanje po uionici? Ima li
mjesta na zidovima za vjeanje plakata i drugih zornih materijala?
9 Ima li dosta stolaca? Ako ih nema, mogu li se posuditi iz drugih prostorija? Mogu li
se stolovi razmjestiti? Kakve su mogue varijante razmjetanja namjetaja?
Odgovorivi na ta pitanja, moete opremiti prostoriju za prvi susret s grupom kako vi elite.
Nije iskljueno da ete morati unijeti kakve izmjene u planirana predavanja zato to se
tehniki neki zadaci nee moi ostvariti.
9 Raspolaete li sa svim nunim nastavnim sredstvima i pomagalima i jesu li ispravna?
To je potrebno provjeriti prije svakog predavanja jer se moe pokazati da je potrebno, zbog
manjka ili tehnike neispravnosti nekog pomagala, unijeti u planirani rad neke bitne
promjene. Dogaalo se da je videorekorder neispravan, a vi ste planirali sve veernje nastavne
sate gledati videokasete.
9 Sada je najpogodnije vrijeme za pregovore s administracijom (o odmoru za ruak,
rasporedu rada, odobravanju napitaka, o veernjim zatitnim mjerama, organizaciji
slobodnog vremena, o moguim posebnim eljama polaznika u vezi s hranom, o
samim polaznicima, njihovim posebnostima itd.).
Ako ste voditelj obrazovanja odraslih, morate imati sat ili dva vremena da jedanput detaljno
prodiskutirate o prvom predavanju s onim nastavnicima koji surauju u tom nastavnom
procesu.
9 Na kraju, osim organizacijskih i tehnikih pitanja, moramo se pozabaviti i osobnim
dobrim raspoloenjem. Svaka nova situacija i nova grupa za predavaa su povezane s
dobrim trenucima i s trenucima neuvjerljivosti. Ako ste se pripremili i postigli miran
i uvjerljiv ton, vjerojatno ete od samog poetka pridonijeti dobrom raspoloenju
polaznika.
Susret
3. SUSRET
Jednostavnim i skromnim pristupom mogue je postii to da se polaznici od prvog trenutka
osjeaju ugodno, jer e vidjeti da ste im naklonjeni i da se mogu dobro snai u novoj sredini.
9 Plakat ili pozdravni plakat, putokazi prema uionicama pomau da se lake doe do
cilja. Konano sam na svome cilju!
9 Vrlo je ugodno biti doekan i pozdravljen na samom ulazu. To je jako vano. Zatim
se dobivaju kljuevi uionice, upoznaje se s rasporedom prostorija i poetkom
predavanja. Voditelji obrazovanja odraslih mogu odmah ispuniti neke formalnosti,
primjerice zapisati tko je prisutan, tako da i predavai odmah imaju potpunu sliku o
sastavu grupe.
9 Skromno aenje po dolasku, nakon naporna puta, pomae polaznicima bre
predahnuti. To je dobra pozadina za prve neformalne razgovore s pojedinim
polaznicima, to je mnogo ugodnije za predavaa od situacije kada mora najprije
stupiti u kontakt s cijelom grupom potpuno nepoznatih ljudi.
9 Ako se oekuje da e polaznici dolaziti u intervalima vie od pola sata, predlae se
sljedee. Neka prisutni polaznici na temelju dobivenih materijala (bojice, ljepilo,
plakati, papir itd.) naprave male plakate s osnovnim podacima o sebi. Kasnije e, na
zajednikom druenju, uz pomo tih plakata, predstaviti sebe, svoju radnu
organizaciju i svoje interese. Ako je to u uionici mogue, bilo bi ih zgodno izvjesiti
na zidovima i ostaviti tijekom cijelog seminara, kao galeriju portreta.
Metode upoznavanja
4. METODE UPOZNAVANJA
Prije poetka rada s obrazovnom grupom korisno je primijeniti neke metode prepoznavanja.
One pomau uspostavljanju uzajamnih kontakata, tih prvih dodirnih toaka koje zatim na
predavanjima i za vrijeme odmora omoguavaju stavljanje i produavanje poznanstava. U
trenutku upoznavanja grupa se skuplja u punom sastavu, polaznici prvi put vide jedan
drugoga. U poetku je mnogo ugodnije razgovarati s cijelom grupom u mirnoj, neusiljenoj
atmosferi nego, primjerice, poslije dvosatnog predavanja prijei odmah na ozbiljniju temu.
Moramo uzeti kao pravilo da bi svaki polaznik u fazi upoznavanja trebao bar jedanput
istupiti pred cijelom grupom. Time se postie i daljnje aktivno sudjelovanje svih lanova
grupe u nastavnom procesu.
Da bi se seminar formirao u skladu s predodbama i ciljevima polaznika, moramo znati
njihove interese. Postavivi polaznicima pitanje o njihovim oekivanjima, dobit ete ne samo
nunu informaciju, nego i stimulans za aktivno sudjelovanje u formiranju seminara te
pomaete razumjeti vlastitu odgovornost za uspjenost nastave. Rasprava o programu, ako su
polaznici za to zainteresirani, omoguava dogovor i izradu opih stavova za daljnji rad.
U fazi upoznavanja mora se postaviti i niz pitanja u vezi sa sadrajem nastave. O emu e
biti rijei na seminaru (na teaju dopunskog obrazovanja)? to oekuju predavai od
polaznika? Mogu li ja, uenik-polaznik, ii u korak s ostalima? Tko su ti ostali, ako se s njima
ve usporeujem?
4. 1. Intervju partnera
Cilj: osigurati poetak upoznavanja.
Dvojica polaznika najprije razgovaraju jedan s drugim. Za vrijeme predstavljanja partnera na
sastanku ponajprije nastupaju pred cijelom grupom.
Grupe: parovi - zajedniki sastanak.
Brojnost: do 24 sudionika.
Vrijeme: po 15 minuta svaki par, a po 2 minute za jedan nastup na zajednikom sastanku.
Realizacija:
9 Polaznici se rasporeuju na rad u parovima pri emu nisu jedan drugome poznati.
9 Tijekom intervjua (ili drugog tipa razgovora) doznaju jedan od drugoga ime,
prezime, zanimanje, interes za teme seminara i ostale informacije koje trai ili
predava ili oni sami.
9 Na zajednikom sastanku svaki polaznik kratko predstavlja svoga partnera.
Metode upoznavanja
Napomene:
9 Polaznicima se obino svia to se ne moraju odmah orijentirati na cijelu grupu.
9 U razgovoru s partnerom polaznici stjeu sigurnost i kontakt medu partnerima e se
lako uspostaviti i nastaviti kasnije.
9 Predstavljanje polaznika na zajednikom sastanku slui kao dobar povod za njihov
prvi nastup pred velikom grupom nepoznatih lica. To je metoda lomljenja leda jer
poslije intervjua polaznici lake nastupaju pred velikim auditorijem i lake
prihvaaju teme seminara.
U relativno brojnijim grupama upoznavanje se moe otegnuti i postati zamornim. Preporuuje
se, dajui polaznicima zadatak, ograniiti opseg njihovih nastupa (predstavljanja partnera) na
tri reenice. Pri tome nije vana potpuna informacija, nego je bit prije svega u tome da se
postigne zainteresiranost svih ostalih i stvore polazne toke za daljnje druenje.
Varijante:
9 Polaznici se grupiraju po troje.
9 Umjesto opeg upoznavanja, predloiti polaznicima razgovor o temi predavanja
(primjerice: to me najvie zanima? to nam je zajedniko? Imamo li zajednike
ciljeve na tom seminaru?). Svaki sudionik iznosi u zajednikoj diskusiji jednu
kljunu rije o tim pitanjima.
4. 2. Provoenje ankete
Cilj: osobno upoznavanje, jasno iznoenje informacija.
Svatko se prvi put pred grupom kratko predstavlja. Informacija u anketama moe ostati
dostupna cijelo vrijeme odravanja seminara.
Grupe: individualni rad - zajedniki rad (opi sastanak) do 25 polaznika.
Vrijeme: 5-10 minuta za individualni rad, po 3 minute za svako plenarno izvjee.
Materijali: od 3 do 5 anketa za svakog polaznika, flomasteri, avlii, prazni zid ili stalak za
vjeanje anketa.
Realizacija:
9 Svaki polaznik dobiva komplet anketnih papira (najbolje u boji) i flomaster.
9 Svaka se anketa ispunjava po odreenim pitanjima (prezime, ime, zanimanje, hobi
itd.). Jedna anketa ostaje kao doker i na nju se upisuje individualna informacija po
nahoenju polaznika.
9 Nakon 10 minuta (ako su svi zavrili) prvi polaznik privruje svoje ankete na zid
ili na stalak itajui glasno to je napisao.
9 Za njim to isto radi sljedei polaznik i tako dalje.
10
Metode upoznavanja
Napomene:
9 Ispunjavajui ankete polaznici su ogranieni odreenim pitanjima i vrlo se teko
odluuju govoriti o sebi opirno.
9 Postupno otkrivajui, odnosno izlaui na stalku svoje ankete, oni izazivaju kod svih
ostalih polaznika raspoloenje oekivanja. To e biti napetije nego da svatko
jednostavno govori o sebi. (Pravilo je da se panja auditorija u ovom sluaju
zadrava samo kod prvih sedam polaznika.)
9 Ako je mogue, ankete ostaju na zidu ili na stalku cijelo vrijeme odravanja
seminara. Na taj nain svatko moe dobiti informaciju ako ga zanima neiji hobi,
zanimanje itd.
9 Neki polaznici shvaaju netaktinim samostalni nastup pred grupom nepoznatih
ljudi. Ovdje je potrebno paljivo ispitivanje meusobnog odnosa i dobronamjernosti.
Varijante:
9 Ankete se ne ocjenjuju, nego se samo objese na zid. Zatim se svima preputa na volju
vrijeme za upoznavanje s galerijom portreta. Ta je metoda dobra tada kada
polaznici dolaze na predavanja u velikim vremenskim razmacima pa se kod prve
grupe polaznika odmah odravaju predavanja.
9 Informacija u obliku kljunih rijei dopunjuje se autoportretom svakog polaznika. To
je od samog poetka poziv za umjetniko izraavanje, to pokazuje da se ne mora biti
velikim umjetnikom da bi se neto reklo o sebi.
9 Predstavljanje polaznika moe se dopuniti grupnom fotografijom snimljenom
polaroidom.
9 Kao dopuna, u karakteristici polaznika mogu se predstaviti njihove ustanove, a
jednako tako i njihovi interesi, elje, strahovi i tome slino, a to je vezano za dotini
seminar.
4. 3. Znatieljna Ljudmila - Igra s imenima

Cilj: izgovoriti i uti imena svih polaznika, a po mogunosti ih odmah i upamtiti.
Grupa: svi polaznici (koji stoje u krugu).
Brojnost: neogranieno.
Vrijeme: 15-20 minuta.
Realizacija:
9 Prvi se polaznik predstavlja govorei svoje ime i nekakav epitet-pridjev koji poinje
s tim slovom kao i ime (npr.:Ja sam - veseli Viktor.).
9 Sljedei polaznik ponavlja ono to je uo, dakle ime s pridjevom, a zatim govori
svoje ime (To je veseli Viktor, a ja sam privlani Pavao.).
9 Trei polaznik ponavlja oba imena s pridjevima koja je uo, a zatim govori svoje, itd.
u krug.
11
Metode upoznavanja
9 Ako je grupa prevelika (vie od 25 ljudi), moe se proi pola kruga, poeti igru od
poetka, da se kod koga ne bi pojavio osjeaj nesposobnosti.
Napomene:
9 Ta metoda zaista sasvim lako pomae zapamtiti imena.
9 Ako se polaznici na poetku zbune ili posumnjaju u svoje pamenje, korisno ih je
ohrabriti i stimulirati. Ipak se do sada ta igra uvijek odvijala dobro, bez obzira na
svojevrsnu srameljivost koja se pojavila kod polaznika na poetku igre.
9 Ako netko zaista osjea tekou, moe se apnuti zaboravljeno ime.
Varijante:
9 Igra se moe oteati dodajui imenu s epitetom neke karakteristine pokrete ili geste
koji su u skladu s dotinom situacijom. Pokrete moraju takoer ponavljati svi igrai.
Na taj nain polaznici e imati tri mogunosti zapamivanja novih poznanika. Malo
pokreta uvijek je korisno u igri.
9 Umjesto da pojedinano ponavljaju imena s epitetima i pokretima, sve se to ponavlja
u zboru. Svaki polaznik, kada na njega doe red, ulazi u krug, predstavlja se i ini
pokrete. Zatim se vraa na svoje mjesto, a svi ulaze u sredite kruga i svi zajedno
glasno ponavljaju njegovo ime s epitetom i pokretom. Pritom polaznik vidi kao u
ogledalu kakav je dojam izazvao njegov nastup na grupu.
4. 4. Podii zavjesu
Cilj: zadovoljstvo, raznolikost, pamenje lica, interes.
Grupa: svi polaznici koji su podijeljeni u dvije grupe.
Brojnost: do 30 sudionika.
Vrijeme: 10-15 minuta.
Realizacija:
9 Polaznici se dijele u dvije grupe, stoje ili sjede jedan nasuprot drugom, ali ne za
stolovima.
9 Izmeu grupa nategnuta je platnena neprozirna zavjesa, primjerice plahta. Dre je
dvojica stojei na stolcima. Jedna grupa ne moe vidjeti drugu.
9 Jedan ovjek iz svake grupe izlazi ispred zavjese.
9 Kada sa svake strane zavjese stoji po jedan polaznik drei zavjesu, brzo je sputaju.
9 Svaki od dvojice u sreditu mora pokuati zapamtiti i rei glasno ime onoga koji stoji
pred njim.
9 Onaj koji prvi izgovori ime drugog polaznika, uzima ga kao plijen u svoju grupu.
Brojnost grupe cijelo se vrijeme mijenja.
12
Metode upoznavanja
Napomene:
Tijekom igre moe na trenutak nastupiti potpuna tiina ili, obratno, moe postati buno i
zaoriti se smijeh.
Pri opem veselju imena se teko pamte, ali igra se zbog toga ne odgaa.
4. 5. Izlazak na scenu
Cilj: osobno poznanstvo, upoznavanje s temom predavanja, predstavljanje informacija,
pokret. Grupa: svi polaznici.
Brojnost: neogranieno; u tom broju, a i vea grupa,
Vrijeme: 15-30 minuta, ovisno o tijeku igre.
Materijali, uvjeti: dosta velika i slobodna prostorija, pripremljena pitanja prilagoena dotinoj
grupi.
Realizacija:
9 Cijela se grupa skuplja kod jednog zida u prostoriji.
9 Suprotni zid, kraj kojega nema nikoga, bit e scena.
9 Nastavnik navodei primjere objanjava ideju igre. Primjerice, moemo zamoliti sve
koji imaju crnu obuu da izau na scenu. Primjer se navodi samo radi objanjavanja
pravila, ali to se ne realizira.
9 Jedan nain moe biti da se glasno izgovaraju nadimci polaznika i tada oni izlaze na
scenu. Kada svaki od njih vidi tko ima nadimak, a tko ne, svi se vraaju sa scene i
grupu.
9 Neki primjeri: Molim da izau na scenu svi koji poznaju ovdje vie od dva ovjeka,
tko je ve bio na ovakvom seminaru, tko je ve izlagao o nekoj temi na takvom
seminaru, tko je putujui na ovaj seminar proveo na putu vie od dva sata.
9 Polaznici mogu takoer postavljati pitanja koja e im omoguiti doznati neto o
sudionicima seminara
9 U cjelini zadaje se ne manje od 8 i ne vie od 15 obiljeja.
Napomene:
9 Ta je metoda jako dobra kada je potrebno doznati vie o polaznicima u grupi u cjelini
(sastav grupe, o prolosti polaznika), a nemamo mogunosti sluati duga izlaganja.
9 Nain igre za mnoge je neoekivan i esto se stvara atmosfera dobronamjerne panje
i otvorenosti, iskrenosti.
9 U poetku se polaznici osjeaju nekako neuvjerljivo. Potrebno im je pomoi
srdanim rijeima, stimulirati ih za igru, ali ne dopustiti da se stvori atmosfera kao u
djejem vrtiu.
13
Metode upoznavanja
9 Nedopustiva su pitanja iji bi odgovori izazvali kod polaznika osjeaj osobne

razgolienosti. Cilj je ove metode probuditi zanimanje i otvorenost prema grupi, a
usporeivanje je ovdje neumjesno.
Varijante:
9 Mogu se postaviti i razliita dopunska pitanja. (Primjerice, povezana s prethodnim
pitanjem: Koja je bila tema vaeg izlaganja? Za koga ste izlagali? Na kakvom ste
seminaru sudjelovali?).
9 Umjesto scene, mogu se koristiti uglovi prostorije (govoriti se moe o uzrastu,
radnom stau itd.).
9 Ta se metoda lako pretvori u igru etiri ugla.
4. 6. Primjeri za probijanje leda...

PREDSTAVI SE
9 polaznici se sami predstavljaju u nekoliko reenica uz navoenje razloga zato su
ovdje. Varijanta moe biti da polaznici navedu gdje su uli za odravanje edukacije,
to im je pobudilo zanimanje to ih je motiviralo za dolazak, mogu navesti svoju
omiljenu emisiju koju gledaju na televiziji, omiljenu knjigu ili pak knjigu koju su
proitali u posljednjem razdoblju (izbor razdoblja po elji, mjesec, dva ili godina
dana), svoje zanimanje, iz kojega grada dolaze ako ih je iz vie gradova i sl. Svi ti
podaci koje smo dobili o njima dobar su izvor za svakoga trenera u buduem radu.
PREDSTAVI KOLEGU
9 cijela se grupa podijeli u parove. Svatko u paru predstavlja se drugome, ponekad se
moe ukljuiti i zahtjev za nekom ciljanom informacijom, primjerice, najponosniji
sam u svom ivotu na Nakon 5 minuta, svatko u paru predstavlja onog drugog
svim polaznicima. Vano je pokuati podijeliti grupu u parove koji se meusobno ne
poznaju.
OPIS KARAKTERA
9 svatko od polaznika zapisuje na unaprijed pripremljene papirie (stickere) dva
pridjeva koji oznaavaju njegov karakter. Polaznici dre svoje papirie kao bedeve.
Zadatak je da svatko od polaznika pronae osobu koja je napisala iste karakterne
osobine (ili potpuno razliite) i tada popria s tom osobom otprilike 5 minuta da bi o
njoj doznala podatke.
UINIO/LA SAM NETO TO TI SIGURNO NISI
9 svaka se osoba kratko predstavi i na kraju mora rei neto to je uinila za to
pretpostavlja da nitko drugi nije uinio. Sljedei koji se predstavlja mora rei neto
posve drugo (nema ponavljanja) to do tada nitko jo nije rekao.
14
Metode upoznavanja
PRONALAENJE POLAZNIKA
9 svaki polaznik na karticu ispisuje tri izjave kao to su najmilija boja, hobi, posebno
zanimanje, kako provodi praznike i sl. Trener pokupi kartice i podijeli svim
polaznicima pazei pritom da svatko dobije neku tuu karticu. Polaznik mora pronai
osobu iju karticu dri u ruci, a ta mu se osoba mora predstaviti. Najjednostavniji
sistem je da polaznici proitaju izjave na kartici i da se javi osoba koja ih je napisala.
POZNATA OSOBA
9 svaki polaznik napie ime poznate osobe na papiri i prilijepi je na lea nekom od
polaznika. Osoba koja ima karticu na leima DA-NE pitanjima nastoji od ostalih
polaznika doznati o kojoj je osobi rije. Umjesto poznatih osoba, mogu se koristiti i
poznati gradovi, glavni gradovi i sl.
MOJE IME
9 polaznici se predstavljaju grupi i pokuaju objasniti to znaju o tome kako su dobili
ime koje imaju. Ova tehnika moe ukljuivati bilo ime, prezime ili pak nadimak
osobe ako ga imaju i voljni su ga podijeliti s grupom.
KAKO SE OSJEAM?
9 polaznici piu izjave kako se osjeaju prvi dan na treningu. Svi papirii se lijepe na
flipchart. Nakon toga polaznici piu svoje miljenje kako se osjeate vi kao trener
prvog dana. Te papirie zalijepite u drugu kolonu na flipchart. Pokuajte nai
paralelna miljenja. Kratko komentirajte svoje osjeaje i to poveite s zajednikom
odgovornou za uspjeh teaja.
TO NAM JE ZAJEDNIKO?
9 ova se tehnika koristi u malim grupama od 4 do 6 polaznika. Grupa dobiva 5 minuta
da na papir napie sve stvari koje su im zajednike, pritom upozorite polaznike da
izbjegavaju izjavu poput svi idemo na teaj. Nakon isteka vremena od 10 minuta
pitajte svaku grupu koliko su napisali zajednikih stvari (brojano), za dodatnu
motivaciju neka proitaju i najzanimljivije to se nalazi na listi.
I JA TAKOER
9 i ovo je tehnika koja najbolje uspijeva u malim grupama od 4 do 6 osoba. Svatko u
grupi dobije po deset novia (etona, papiria). Prvi u grupi izjavi to je uinio
(npr. skijao na vodi), ostali koji su uinili isto stavljaju novi na sredinu stola.
Sljedei u grupi izjavi neto drugo (npr. jeo sam ablje krakove), svi koji su takoer
jeli krakove stavljaju novi na sredinu stola. Izjave se ponavljaju tako dugo u
krug dok svi ne potroe sve novie.
Ovo su samo neki primjeri probijanja leda svatko moe kreirati varijantu predloaka ili pak
potpuno novu tehniku za probijanje leda.
15
Metode upoznavanja
5. OEKIVANJA
5. 1. Poticajni plakat
Cilj: Shvatiti svoj poloaj i izgraditi osobni interes. Upoznati se s oekivanjima svojih
polaznika. Usuglasiti se s njima.
Brojnost: neograniena.
Vrijeme: 30-45 minuta (10-15 minuta za individualni rad; 20 minuta za grupni rad).
Materijali: gotovi plakati, malo vie flomastera.
Realizacija:
9 Na zidovima, na stolovima i na podu rasprostrti su plakati s nedovrenim frazama.
Primjerice: U ovoj temi najvie me zanima..,; Preksutra u otputovati kui s
osjeajem zadovoljstva, ako...; Ja ne bih htio osjetiti ovdje...
9 Ako je mogue, neka se uje tiha i umirujua glazba.
9 Polaznicima se predlae da nakon obilaska svih prostorija odmah promisle i dovre
zapoete izjave na plakatima.
9 Za petnaestak minuta grupa e se skupiti i pregledati plakate.
9 Izjave se itaju glasno, a ako je potrebno postavljaju se preciznija pitanja. Polaznici
sami dovravaju svoje izjave ili ostaju anonimni.
Napomena:
9 Anonimnost pomae izraziti ono to bi inae vie voljeli preutjeti. Ako je
anonimnost potrebna, treba se pobrinuti da svi flomasteri budu iste boje, tako da se
autor napisane izjave ne otkrije po boji.
9 Oekivanja i elje, iskazane u toj igri, treba uzeti u obzir pri planiranju nastave ili,
jednostavno, odbaciti da nemaju utjecaj na seminar. Ako se polaznike pita za njihove
interese, a onda se o tome vie ne govori, polaznici se mogu osjeati kao ljudi koje se
ne shvaa ozbiljno. Zato ako nemate mogunosti u nastavi voditi rauna o eljama
polaznika i njihovim interesima, nemojte ni postavljati takva pitanja.
Varijante:
9 Umjesto nedovrenih fraza, moemo dati simbole, skice, sheme.
9 Pri iscrpnom prouavanju moramo u poetku dati polaznicima ankete s pitanjima u
obliku nedovrenih izjava koje oni individualno ispunjavaju. Zatim, obilazei
prostoriju, svaki polaznik odluuje to e od svojih odgovora staviti na plakate radi
zajednike diskusije, a to e ostati samo u anketi.
16
Oekivanja
5. 2. Zapisivanje oekivanja
Cilj: zapisati svoja oekivanja tako da se kasnije mogu usporediti nakon realizacije seminara.
Grupa: cijela grupa, individualni rad
Vrijeme: 15 minuta
Materijali: svaki polaznik dobije papir, koverta u koju e se oekivanja pohraniti do zavretka
seminara.
Realizacija:
9 Svaki polaznik na svom papiru pie to oekuje od seminara prema informacijama
koje je dobio na poetku. Ostavlja se mogunost da se potpie ili ne, ali na kraju e
morati prepoznati rukopis da mi mogao usporediti to je bilo na poetku i kako je
zavrilo na kraju.
9 Svi papiri se skupljaju u kuvertu i zatvaraju te uvaju do kraja seminara.
Varijanta:
9 Nakon to su polaznici napisali svoja oekivanja, mogu na flipchart napisati samo
jednu tvrdnju koja se moe odnositi na njihova oekivanja u atmosferi na seminaru,
postignuu u novim znanjima i sl.
5. 3. Trite ideja
Cilj: izraziti svoje elje i ideje. Sudjelovati u formiranju nastavnog programa.
Vrijeme: 30-90 minuta, ovisno o raznolikoj tematici, brojnosti grupe, intenzivnosti nastave.
Materijali: gotovi plakati, vei broj flomastera.
Realizacija:
9 U prostoriji se postavljaju gotovi plakati s naznaenim temama ili pitanjima koja
e se obraivati na seminaru.
9 Ako je mogue, neka se uje tiha i umirujua glazba.
9 Polaznicima se predlae, pri obilasku svih prostorija, zapisati na plakate svoje ideje,
pitanja i elje.
9 Za desetak minuta svaki e polaznik odabrati za sebe jednu temu i prii do tog
plakata na kojem je ona naznaena. Na taj nain broj polaznika u grupi mora biti
priblino jednak.
9 Svaka grupa razvrstava ideje i prijedloge s plakata i odluuje to e se od toga
uvrstiti u nastavni program seminara.
17
Oekivanja
9 Zatim se u opoj raspravi planira seminar, a svaka mala grupa izvjetava o svojim
rezultatima. Nakon toga raspravlja se o izmjenama nastavnog programa seminara.
Napomene:
9 Svaki sudionik aktivno sudjeluje u formiranju rada seminara.
9 Svaki sudionik predlae svoje ideje o svim temama.
9 Svaki sudionik aktivno sudjeluje u prihvaanju rjeenja za jednu tematsku oblast.
9 Da bi se ova metoda mogla uspjeno primijeniti, potrebno je dovoljno vremena za
sadrajno planiranje seminara, a rjeenja grupe mogla bi se realizirati tijekom
seminara.
5. 4. etiri ugla
Cilj: poznanstvo, preciziranje oekivanja, uvod u sadrajnu stranu rada.
Grupa: grupni rad.
Brojnost: neogranieno; u tom broju vee grupe.
Vrijeme: 15-60 minuta, to ovisi o zanimanju za igru.
Materijali: dovoljno prostrana i slobodna prostorija. Pripremljena pitanja, pogodna za
raspravu u grupama i povezana s tematikom seminara; svako pitanje mora imati etiri mogua
odgovora.
Realizacija:
9 Grupa stoji u sredini prostorije.
9 Predava kratko objanjava uvjete igre: etiri ugla prostorije odgovaraju etirima
odgovorima na postavljena pitanja.
9 Postavlja se prvo pitanje i etiri mogua odgovora. Zato sam ja ovdje? Ja sam ovdje
zato to...
9 1. ugao: ... mi je ova tema potrebna u profesionalnom smislu;
9 2. ugao: ... elim se upoznati s kolegama koji rade na istim poslovima kao i ja;
9 3. ugao: ... mene je preporuilo rukovodstvo;
9 4. ugao: ... elim mnogo toga nauiti.
9 Svaki polaznik odlazi u onaj ugao gdje je odgovor koji najbolje odgovara njegovoj
situaciji. Ako mu se ini da su dva odgovora prihvatljiva, mora odabrati samo jedan
koji je po njegovu miljenju toniji.
9 Nakon ovakvog poetka, svi se ponovo sakupljaju u sredini prostorije.
9 Postavlja se sljedee pitanje i etiri mogua odgovora. Neka pitanja: Seminar e biti
vrlo uspjean ako... Pojam obrazovanje odraslih za mene prije svega znai...
Najvea prednost kompjutora je u...
18
Oekivanja
Napomene:
9 U poetku je bolje postavljati opa pitanja. Poslije ih se moe povezati s temom
seminara kao probleme koje se moe rijeiti.
9 Ova je metoda dobra za prvi kontakt sa sadrajem nastavne grae kada jo nije
potrebno znati sve detalje.
9 Odgovarajui na postavljena pitanja, polaznici otkrivaju na taj nain svoje kvalitete.
Varijante:
9 Predlau se samo tri mogua odgovora, a etvrti se izuzima. Sudionici imaju manje
slobode. Ako se netko nae u tom etvrtom uglu, mora odgovarati na dopunska
pitanja. U malim grupama tijekom 10 minuta raspravlja se o pitanjima koja su ih
dovela u ugao.
9 Najvaniji rezultati svih rasprava u uglovima (obrazlaganje odgovora, preciziranje
oekivanja) zapisuju se na karticama ili velikim listovima radi daljnje prezentacije na
zajednikom sastanku.
9 Sakupivi se u etvrtoj maloj, izuzetoj od drugih, grupi jo se neko vrijeme ne
razilaze i raspravljaju vrlo detaljno o svojim pitanjima.
19
Osnove uenja i pouavanja
6. OSNOVE UENJA I POUAVANJA

Cilj: usvojiti znanja iz podruja uenja odraslih
Grupa: cijela grupa, rad u manjim grupama
Vrijeme: ukupno trajanje 90 minuta
Materijal: flipchart, flomasteri, LCD projektor pripremljena prezentacija
Realizacija:
Grupu podijeliti na manje podgrupe. Svaka podgrupa ima zadatak da na flipchart ispiu svoja
znanja/razmiljanja to je uenje i ima li razlike u uenju kad se govori o redovnom
kolovanju i obrazovanju odraslih. Ako postoje, neka identificiraju 2-3 razlike. Za taj zadatak
imaju 10 minuta.
Nakon toga slijedi klasina prezentacija o osnovama uenja odraslih. (PPT je dodatak
priruniku.)
Nakon prezentacije grupe usporeuju i odreuju razlike u onome to su oni napisali i onog
to je potrebno znati o uenju odraslih.
Tekst koji nam moe pomoi u realizaciji:
6. 1. Uenje odraslih
Svaki dan starim uei neto novo. (Solon, oko 639.559. pr. Kr.)
U dananje vrijeme sve se vie odraslih odluuje napraviti korak naprijed u karijeri ili u
podruju profesionalnog usavravanja. Predavai, treneri, edukatori i drugi koji rade s
odraslima trebali bi stoga imati osnovne spoznaje o tome kako odrasli ue, kako raste njihova
spoznaja i iskustvo te kako je mogue ostvariti eljene ciljeve odraslih u smislu razvoja
ljudskih potencijala. Postoje osnovne razlike izmeu mladih koji se obrazuju i odraslih koji se
profesionalno usavravaju. Mladi uglavnom ovise o drugima u pogledu materijala za uenje i
psiholoke potpore, odnosno upravljanja ivotom.
Drugim rijeima, njih usmjeruju drugi, a odrasli se sami usmjeravaju. Odrasli ovise o sebi
samima kada je rije o upravljanju ivotom. Djeca uglavnom (na)ue ono to im se kae da
trebaju nauiti, a odrasli najbolje ue kada vide potencijalni ishod/rezultat koji im moe biti
od osobne koristi. Mladi tek trebaju iskusiti ivot i imaju sposobnost brzog upijanja novog
znanja. Odrasli su, s druge strane, iskusili ivot i ue sporije, iako ue uspjeno. Budui da
mladi imaju nedovoljno ivotnog iskustva, otvoreni su prema novim idejama i spremno e ih
prihvatiti. Za razliku od njih, odrasli imaju vlastito iskustvo, miljenje i spoznaju i mogu
odbaciti nove informacije ako se ne uklapaju u njihovo iskustvo. Vea mentalna
20
fleksibilnost odlika je koju posjeduju mladi. Mladi ue jer su im rekli da e s diplomom u ruci
imati bolju budunosti, no odrasli oekuju da novo-naueno bude trenutano primjenjivo u
njihovu ivotu. Vanjska (ekstrinzina) motivacija kao to su dobre ocjene i pohvale roditelja i
profesora imaju utjecaja na mlade, a kod odraslih prevladava unutarnja (intrinzina)
motivacija. Osjeaj postignua, uspjeha, samovrednovanja i veeg samopotovanja vani su
odraslima.
6. 2. Karakteristike uenja odraslih

DJECA
9 ovise o tuoj odluci to je vano za nauiti
9 oekuju da e im ono to naue biti korisno u budunosti
9 prihvaaju informacije koje im se pokazuju vizualnim putem
9 imaju malo ili uope nemaju iskustva prema kojim mogu izvoditi zakljuke
9 nisu jednako obrazovani/upueni izvori kao to je predava.
9
ODRASLI
9 sami odluuju to je vano za nauiti
9 oekuju da e im nauena znanja biti odmah korisna
9 imaju potrebu vrednovati informaciju na temelju svojih vjerovanja i vrijednosti
9 imaju znatno iskustvo prema kojim mogu izvoditi zakljuke, mogu imati fiksirane
poglede na neto
9 imaju mogunost iznositi jednako obrazovane/upuene izvore kao i predava.
6. 3. Kratka povijest uenja odraslih

to su stariji, ljudi preferiraju samovoeno uenje. Uloga predavaa prije je ukljuivanje u
ispitivanje, analizu i donoenje odluke s odraslim uenicima, nego prenoenje znanja.
Iskustva odraslih bogat su izvor za uenje. Aktivno sudjelovanje u planiranim aktivnostima
trebaju biti sr metodologije za pouavanje odraslih (rasprave, rjeavanje problema, analiza
steenih iskustava i njihova primjena u radu ili ivotnim situacijama).
Odrasli imaju potrebu za uenjem specifinih stvari koje se odnose na ivot: brak, razvodi,
roditeljstvo, zapoljavanje Njihove potrebe i interesi polazne su toke koje slue kao
smjernice za osmiljavanje aktivnosti.
Odrasli su uenici koji su ve struni na nekim podrujima i ele nauiti vjetine i stei
znanja koja mogu ODMAH primijeniti u svojoj ivotnoj situaciji.
21
6.3.1. MALCOM S. KNOWLES (1973.)

9 odrasli imaju stvorenu sliku o sebi i manje je vjerojatno da e olako prijei preko
neuspjeha
9 iskustvo odrasli koji ne mogu svladati neku novu vjetinu imat e o sebi loe
miljenje
9 spremnost djeca su spremnija i sposobnija uiti i prihvaati nove ideje
9 vrijeme djeca se ne boje neuspjeha jer smatraju da e kasnije imati vremena uiti;
mala je vjerojatnost da e se i odrasli tako osjeati.
6.3.2. ROBERT W. PIKE (1989.)

Smjernice za obuavatelje:
1.
2.
3.
4.
odrasli su djeca s velikim tijelima

ljudi se ne svaaju s vlastitim podacima
uenje je proporcionalno koliini zabave
uenje nije nastupilo sve dok se ponaanje ne promijeni.
6. 4. Deset vanih faktora

Postoje 10 najeih i specifinih faktora koji se odnose na odrasle koji sudjeluju u procesu
cjeloivotnog uenja, a mogu pomoi predavaima/edukatorima i svima onima koji rade s
odraslima u prilagoavanju naina rada i boljem razumijevanju odraslih:
1. Faktor motivacije ako postoji razlog, svrha ili cilj zbog kojeg se sudjeluje u
edukaciji (trening, seminar, itd.), tada e odrasla osoba biti motiviranija. U tom se
sluaju predava, trener, itd. vie treba usmjeriti na metode i tehnike prenoenja
sadraja na uinkovit i zanimljiv nain
5. Faktor kontrole odrasli imaju uroenu potrebu za kontrolom nad ivotom. Oni
trebaju biti samousmjereni i preuzeti odgovornost za same sebe. Oni ele imati
aktivnu, a ne pasivnu ulogu u vlastitom profesionalnom usavravanju. Iz toga razloga
bilo bi poeljno ukljuiti ih u planiranje poslovnog usavravanja/obrazovanja u sklopu
tvrtke ili institucije.
6. Faktor iskustva svjesno ili podsvjesno, odrasli povezuju novo uenje s onime to
ve znaju, to su spoznali, bilo ivotnim iskustvom ili putem obrazovanja. Oni
procjenjuju nove informacije/ideje/znanja s obzirom na postojee iskustvo.
7. Faktor razliitosti odrasli se meusobno razlikuju po ivotnom iskustvu i
godinama. Ta razliitost moe oplemeniti procese obrazovanja upotrebom zajednikih
dijaloga i grupnih diskusija ili projekata. Edukatori stoga trebaju s jedne strane
osigurati vie vremena za povezivanje/networking meu polaznicima edukacija, a s
22
druge pripremiti predavanja, treninge, itd. na naine koji odgovaraju svim stilovima
uenja.
8. Faktor godina brzina uenja opada s godinama, ali se dubina razumijevanja/uenja
poveava. Cjeloivotnim uenjem odrasli osiguravaju fleksibilnost mozga prema
novim informacijama i znanjima i veu mogunost upijanja istih.
9. Faktor cilja odrasli se obrazuju s ciljem i ele primijeniti naueno to je mogue
prije. Oni ele da im se informacije prezentiraju na organiziran, sistematiziran nain s
kljunim elementima koji su jasno definirani.
10. Faktor relevantnosti (vanosti) odrasli ele poznavati razlog zbog kojeg neto ue.
To treba biti primjenjivo ili na profesionalni ili na osobni ivot. Stoga edukatori, pri
definiranju ciljeva programa trebaju obratiti panju na to da su teorije i koncepti
relevantni potrebama onih koji ue.
11. Faktor navika odrasli esto posjeduju navike koje su ponekad u suprotnosti od
onoga to ih se eli poduiti. Tada se javlja otpor i smanjeni stupanj fleksibilnosti te je
potrebno uloiti vie vremena i uvjeravanja u ispravnost informacija koje se
prezentiraju/poduavaju. U suprotnom odrasli se mogu osjetiti ugroeni i napadnuti u
granicama njihovih sigurnosnih zona. Stoga odraslima treba dati do znanja da njihove
ustaljene ideje i miljenja imaju vrijednost i teinu.
12. Faktor promjena dok neke odrasle motivira promjena, drugi joj se odupiru. Uenje
obino zahtjeva promjenu stavova, uvjerenja, oblika ponaanja i naina djelovanja.
Zato je vano odraslima objasniti svaki zato i kako u procesu poduavanja novih
informacija.
13. Faktor potovanja svi zasluuju potovanje odrasli to oekuju i zahtijevaju.
Potovanje im se moe iskazati na nain da im se dopusti iskazati njihove ideje i
miljenja.
6. 5. Pet osnovnih znaajki uenja odraslih

9 Leadership (vodstvo)
9 Experience (iskustvo)
9 Appeal (apel, priziv)
9 Respect (potovanje)
9 Novel Styles (novi stilovi)
6.5.1. Leadership = Vodstvo

9 Odrasli imaju potrebu za samovoenim uenjem i preuzimaju ulogu voe u
njegovom ili njezinom uenju.
9 Neki pod utjecajem kolskih uvjeta mogu postati ovisni o predavau.
9 Pouavatelj moe odrasloj osobi pomoi da pobolja svoje znanje i razvije nove
vjetine.
23
9 Prije samog predavanja treba skupiti informacije o sudionicima.

9 Vano je doznati to sudionici ele postii predavanjem, koje ciljeve ele ostvariti.
6.5.2. Experience = Iskustvo

Pohranjeno znanje s kojim pojedinac dolazi na predavanje.
Pojedinevo aktivno sudjelovanje u dogaajima i aktivnostima na satu.
Robert F. Mager to vie zna o sudionicima, moe bolje organizirati predavanje prema
njihovim potrebama.
9 Svi dolaze sa nekakvim ivotnim iskustvom, neovisno o godinama.
9 ivotno iskustvo svakog uenika je razliito.
9 ivotno iskustvo ukljuuje pogrene predodbe, sklonosti, predrasude i preferencije.
9 Iskustvo odraslih po kvaliteti znatno je drukije od iskustva mladih:
Malo mladih imalo je iskustvo biti radnik u punom radnom vremenu,
iskustvo suprunika, roditelja, voe organizacije itd.
Za mlade iskustvo je neto to im se sada dogaa, a odrasli se definiraju
kroz steeno iskustvo.
Iskustvo odrasloga odreuje tko ona ili on jesu. Ako to iskustvo nije
respektirano i cijenjeno, ne mogu ga koristiti kao izvor za uenje.
9 Zadravanje informacija u razdoblju od 3 dana:
10% onoga to proitamo

20% onoga to ujemo
30% onoga to vidimo
50% onoga to vidimo i ujemo
70% onoga to kaemo
90% onoga to kaemo i napravimo.
6.5.3. Appeal = Apel, priziv

9 Apel je mo privlaenja pozornosti i poveavanje interesa za uenjem.
9 Odrasli su motivirani za uenje kada imaju potrebu neto znati.
9 Robert F. Mager (1992.) - njegova 2 pravila pouavanja:
Pravilo #1 : Pouavanje je prikladno samo kada su ova dva uvjeta prisutna:

Mora postojati neto to jedan ili vie ljudi ne zna kako napraviti.
Moraju moi to napraviti.
Pravilo #2 : Ako ve znaju kako, jo vjebe nee im pomoi.
9 Uenje treba organizirati u okvirima situacija vezanih za ivot i/ili posao.

9 Nekad su odrasli tek malo zainteresirani ili motivirani bitan je pristup predavaa.
24
9 5 naina kako unititi motivaciju:

Imaj malo osobnog kontakta s polaznicima.
Sudionike uini pasivnima.
Pretpostavi da e grupa shvatiti to govori; ne zamaraj se iznoenjem
primjera.
Uzbuni se na kritiku.
Uini da se osjeaju glupima ako postave neko pitanje.
6.5.4. Respect = Potovanje

9 Predava mora cijeniti polaznikovo iskustvo i stvoriti klimu koja znai potovanje:
Uzajamno potovanje
Suradnja, a ne natjecanje
Podrka, a ne osuivanje
Meusobno povjerenje
Zabava.
9 Ljudi su voljni uiti i suraivati ako ih se potuje, a to se ostvaruje na nekoliko

naina:
Pokazivanjem potovanja prema polaznikovu iskustvu i njegovoj
individualnosti
Pristojnim izraavanjem, tako se da nikoga ne uvrijedi
Treba biti otvoren za razliita gledita
Treba biti suosjeajan i to pokazati
Polaznike tretirati kao individue, a ne kao grupu slinih ljudi
Treba podrati sve komentare
Treba ozbiljno shvatiti proces pouavanja jer je ono ozbiljno i vano.
6.5.5. Novel Styles = Novi stilovi

9 Veina ljudi preferira da ih se tretira kao osobe koje su jedinstvene i razlikuju se od
drugih po nekim karakteristikama
9 Razliiti ljudi preferiraju razliite metode pouavanja
9 Odrasli polaznici bolje reagiraju kada im se novi sadraji prezentiraju na nekoliko
razliitih naina
9 Odrasli ljudi osobe su s godinama iskustva i s mnotvom informacija
9 Odrasli imaju vrsto izgraene vrijednosti, vjerovanja i miljenja
9 Odrasli su ljudi iji su se stil i tempo uenja promijenili
9 Odrasli povezuju nova znanja i informacije sa steenim informacijama i iskustvima
25
9 Odrasli su osobe sa starijim tijelima

9 Odrasli imaju ponos
9 Odrasli imaju potrebu za samousmjeravanjem
9 Individualne razlike meu ljudima rastu s godinama
9 Odrasli nastoje svoje uenje orijentirati prema nekom problemu
9 Odrasli su otporniji na promjene u uenju.
Pitanja:
Na koji nain ove karakteristike utjeu na obrazovanje odraslih?
Kako nastava treba biti organizirana da zadovolji te kriterije?
Kakva je uloga predavaa? to se od njega oekuje?
6. 6. Stilovi uenja
6.6.1. Kako nam pomau naa osjetila vizualno, auditivno, kinestetiki
Bolje razumijevanje meu ljudima moemo poveati ako ustanovimo koji je primarni jezik
njihovih osjetila. Veina je mjeavina vie osjetila, ali jedan prevladava. Ljudi obrauju
informacije na razliite naine: vizualno, auditivno i kinestetiki.
Vizualna osoba moe rei Auditivna osoba moe rei
Kinestetika osoba moe rei
Imam predstavu
Ovo mi zvui dobro
Pokai mi kako to uiniti
Vidim to hoe rei
ujem to govori
To mogu podnijeti
Moje vienje toga
uo/la sam ve o tome
Uhvatio/la sam smisao

tvojih rijei
Nismo na istoj valnoj

duini
Ima teak zadatak
1. Odredite koji je va PRIMARNI JEZIK OSJETILA.

2. Odredite koji je primarni jezik osjetila ljudi s kojima komunicirate.
3. Koje promjene moete uiniti da biste mogli komunicirati s Vama nezgodnom
(nesimpatinom) osobom.
26
Ako ste vizualni tip,

preporuujemo vam da:
KARAKTERISTIKE VIZUALNOG TIPA

vie vole promatranje ili suradnju
biljeite na predavanjima
prije poetka na zadacima lijepo ureuju prostor u

kojem rade i organiziraju svoje vrijeme
pogledate primjere koji

objanjavaju neki sadraj
vole itati
uz teke pojmove ili rijei

nacrtate simbole/slike koji
vam padnu na pamet
lake zapamte ako je sadraj prikazan razliitim

simbolima, slikama
teko skreu svoju panju sa sadraja
tee prate upute dane usmeno
lijepo piu
ako je mogue, pogledajte

teme Vaeg uenja i na
videosnimkama
upotrebljavajte tabele,
grafikone i ilustracije koje e
vam pomoi kod
razumijevanja sadraja
lako pamte lica

sve unaprijed planiraju
po prirodi su tihi
zapisujte upute za zadatke
primijete detalje
vole lijepe stvari i sami vole biti lijepo obueni
KARAKTERISTIKE
AUDITIVNOG TIPA
razgovaraju glasno sami sa sobom
brzo moemo skrenuti njihovu panju
imaju vie problema s uputama u

pisanom obliku
vole kad im neko ita
lake zapamte stvari po koracima ili po

odreenom redu
uivaju u muzici
kad itaju, apuu i miu usnama

buka im brzo skree panju
Ako ste auditivni tip, preporuujemo

vam, da:
snimite sadraj teme koju uite (i svoje
ponavljanje)
sjedite u prvom redu, paljivo sluajte i
pripremite to je mogue (vie)
upotrebljive biljeke
uzmete neije biljeke poslije predavanja
ponovite upute za zadatke pred kolegama
ili zajedno s predavaem prije nego to
napustite uionicu
itate glasno
esto pjevue melodiju ili pjevaju
dijelite svoje misli i ideje u razgovoru s

drugima
puno se kreu u prirodi
sluate muziku
vole sve aktivnosti vezane za sluanje
radi lakeg pamenja nove termine stavite

u rimu
nove stvari sami sebi ponavljate na glas
radite u manjim grupama
27
KARAKTERISTIKE
KINESTETIKOG TIPA
Ako ste kinestetiki tip, preporuujemo

vam
vole dobiti razliite predmete za

nagrade
vaite vakai gumu
stalno su u pokretu
vole dodirivati druge kad priaju s

njima
pretipkajte i prepisujte biljeke s

predavanja
kad ue, daju sebi takt nogom ili rukom

uivaju ako mogu izraivati stvari
itanje nije njihov prioritet
probleme rjeavaju na praktian nain
kreite se u prostoru kad uite

diite polako i opustite se
uestvujte u igrama zamiljajte uloge
sadraj predavanja poveite sa svojim
osjeajima i iskustvom
vole da probati nove stvari
vole biti u prirodi zbog mogunosti

kretanja
oblae se udobno
stalno neto dre u rukama
igrajte se igre rijei
kad govore, dosta koriste ruke
28
6.6.2. Faktori koji utjeu na kvalitetu uenja
Prepoznavanje
vlastitih
potreba
Metode uenja
Iskustvo u
uenju
Facilitator
(trener,
moderator)
Poznavanje
procesa
uenja
Uenje
Stil uenja
VAK
Vjetine
uenja
Motiviranost
6.6.3. 5 P faktora pamenja

PRVO prije pamtimo POETAK nekog dogaaja ili prvi u seriji dogaaja
PONAVLJANJE bez ponovnog ponavljanja i pregleda sjeanje znatno opada nakon 24h.
POSEBNOST - posebne, neobine stvari veoma dugo pamtimo.
POVEZANOST - ako informacije povezujemo mnemotehnikom ili analogijom, pamenje e
biti trajnije.
POSLJEDNJE - dulje emo pamtiti kraj nekog dogaaja ili posljednji u seriji dogaaja.
Sjeanje s vremenom opada do odreene granice. Najbre opada 20 minuta nakon uenja 28% se zaboravi. Nakon 24 sata sjeamo se 25% gradiva.
29
Molimo, imajte na umu da ovo nije znanstveno potvreni instrument, nego instrument
procjene preuzet s interneta, osmiljen kako bi upozorio, u irem smislu, na preferirani stil
uenja.
Vie informacija o stilovima uenja, linostima i osobnom razvoju mogue je pronai na
www.businessballs.com.
6.6.4. VAK Upitnik za samoprocjenu stilova uenja

Zaokruite ili oznaite ponueni odgovor koji najbolje opisuje Vae uobiajeno ponaanje.
(Najbolje je zavriti s ispunjavanjem upitnika prije no to proitate priloeno objanjenje.)
1. Kada radim s novom opremom, ja najee:
a) Prvo proitam upute
b) Posluam objanjenje nekoga tko se ve koristio spomenutom opremom
c) Odmah se krenem koristiti ureajem te usput saznajem kako radi
2. Kada trebam upute za put, obino:
a) Pogledam kartu
b) Pitam za upute
c) Sluim se vlastitim instinktom i ponekad kompasom
3. Kada kuham novo jelo, obino:
a) Pratim pisani recept
b) Nazovem prijatelja za objanjenje
c) Slijedim vlastiti instinkt i isprobavam
4. Ako nekoga pokuavam neemu nauiti, ja:
a) Napiem mu pisane instrukcije
b) Dam mu verbalno objanjenje
c) Prvo napravim demonstraciju, pa mu onda dam da sam pokua
5. esto kaem:
a) Gledajte kako ja to radim
b) Dajte da vam objasnim
c) Pokuajte sami
30
6. U svoje slobodno vrijeme, esto:

a) Idem u muzeje i galerije
b) Sluam glazbu i razgovaram s prijateljima
c) Bavim se sportom ili neto radim sam
7. Kad kupujem odjeu, esto:
a) Zamislim kako bi izgledala da ju obuem
b) Konzultiram se s osobljem trgovine
c) Probam odjeu koja me zanima
8. Kad biram kamo u na odmor, obino:
a) itam broure
b) Posluam preporuke prijatelja
c) Zamislim kako bi mi bilo na nekom mjestu
9. Da kupujem novi auto, ja bih:
a) itao recenzije u novinama i asopisima
b) S prijateljima porazgovarao o onome to traim
c) Otiao bih na test-vonju i isprobao nekoliko razliitih tipova
10. Kada uim neku novu vjetinu, najugodnije se osjeam:
a) Kad promatram to nastavnik ini
b) Kad s nastavnikom tono u razgovoru razjasnim to trebam initi
c) Probam sam i istodobno pokuavam shvatiti to tono trebam initi
11. Kad biram jelo na meniju, ja:
a) Zamislim kako e hrana izgledati
b) Sam sa sobom, u mislima, ili s partnerom raspravim o opcijama
c) Zamislim kakav e okus hrana imati
12. Kad sluam neki bend uivo:
a) Promatram lanove benda i osobe u publici
b) Sluam tekstove i ritam
c) Kreem se u ritmu glazbe
31
13. Kad se koncentriram:

a) Fokusiram se na rijei ili slike koje su preda mnom
b) Raspravim o problemu i moguim rjeenjima sam sa sobom u mislima
c) Kreem se, dodirujem stvari i zafrkavam se s olovkama
14. Namjetaj odabirem na temelju:
a) Njegova izgleda i boje
b) Opisa koji dobijem od prodavaa
c) Teksture i osjeaja na dodir
15. U mojem najranijem sjeanju:
a) Promatrao sam nekoga
b) Netko mi se obratio
c) Neto sam radio
16. Kada sam napet:
a) Zamiljam najgore mogue scenarije
b) U mislima sa sobom raspravim o stvarima koje me najvie optereuju
c) Ne mogu mirno sjediti, stalno se vrtim i eem naokolo
17. Osjeam se osobito povezan s nekim ljudima zbog sljedeeg:
a) Kako izgledaju
b) to mi kau
c) Kako se zbog njih osjeam
18. Kad ponavljam za ispit, ja:
a) Piem biljeke i radim dijagrame
b) Sam sa sobom ili s drugima diskutiram o biljekama
c) Zamislim izvoenje pokreta ili pisanje formule
19. Kad neto objanjavam drugome, ja:
a) Pokaem im na to mislim
b) Objanjavam im na razliite naine dok ne shvate
c) Ohrabrujem ih da sami pokuaju i dok to rade, objanjavam im svoju ideju
32
20. Stvarno volim:

a) Filmove, fotografiju, gledati umjetnost ili promatrati ljude
b) Sluati glazbu, radio ili razgovarati s prijateljima
c) Sudjelovati u sportskim aktivnostima, plesati ili jesti finu hranu i vino
21. Veinu slobodnog vremena provodim:
a) Gledajui televiziju
b) Razgovarajui s prijateljima
c) Izraujui stvari ili bavei se nekom fizikom aktivnou
22. Pri prvom susretu s novom osobom:
a) Organiziram susret licem u lice
b) Razgovaram s njima telefonom
c) Pokuam organizirati susret uz neku dodatnu aktivnost ili obrok
23. Prvo primijetim nain na koji ljudi:
a) Izgledaju i odijevaju se
b) Zvue i govore
c) Stoje i kreu se
24. Ako sam ljutit, nastojim:
a) U mislima ponavljati to je to to me uzrujalo
b) Podignuti glas i ljudima objasniti kako se osjeam
c) Lupiti vratima i fiziki iskazati ljutnju
25. Najlake pamtim:
a) Lica
b) Imena
c) Stvari koje sam uinio
26. Mislim da je mogue prepoznati da netko lae, ako:
a) Vas izbjegava pogledati
b) Glas im se promijeni
c) alju mi neku smijenu vibraciju
33
27. Kad sretnem starog prijatelja:

a) Kaem: Sjajno te je vidjeti!
b) Kaem: Sjajno je to smo se uli!
c) Zagrlim ga ili se rukujemo
28. Najbolje pamtim stvari tako to:
a) Radim biljeke ili uvam ispisane zapise
b) Govorim ih na glas ili kljune rijei ponavljam u glavi
c) Vjebam odreenu aktivnost ili zamiljam da ju izvodim
29. Ako se moram aliti na neispravnu robu, najugodnije mi je:
a) Napisati pismo
b) aliti se putem telefona
c) Odnijeti predmet u pitanju nazad u trgovinu ili poslati ga potom
30. esto kaem:
a) Vidim to eli rei
b) Jasno mi je to eli rei
c) Znam kako se osjea
Sad zbrojite koliko odgovora A, B i C imate.
A=
B=
C=
Ako ste odabrali najvie odgovora A, va je stil uenja VIZUALNI.

Ako ste odabrali najvie odgovora B, va je stil uenja AUDITIVNI.
Ako ste odabrali najvie odgovora C, va je stil uenja KINESTETSKI.
U ponekim sluajevima, stil uenja moe biti kombinacija dva ili tri stila. Ako mislite da je to
sluaj i s Vama, proitajte objanjenja svih stilova za koje smatrate da se odnose na Vas.
Nakon to ste pronali vlastiti stil, proitajte objanjenje koje se nalazi u nastavku i razmislite
na koji Vam nain moe pomoi da pronaete nain uenja i razvoja koji najbolje odgovaraju
Vaim preferencijama.
VAK Objanjenja stilova uenja
34
VAK model stilova uenja podrazumijeva da je veinu osoba mogue podijeliti u jednu od tri
skupine prema preferiranom stilu uenja. Ova tri stila su sljedea (i pritom ne postoji pravi ili
krivi stil):
9 Osobe s VIZUALNIM stilom uenja preferiraju vidljive stvari, ukljuujui slike,
dijagrame, demonstracije, radne materijale, filmove, flipchartove itd. esto se koriste
frazama poput pokai mi, pogledajmo i sposobni su obaviti novi zadatak nakon
itanja uputa, ili nakon to su nekog drugog promatrali kako obavlja istu aktivnosti.
Takoer, sposobni su obaviti zadatak na temelju pisanih uputa.
9 Osobe s AUDITIVNIM stilom uenja preferiraju sluanje kao nain prijenosa
informacija: govorenu rije, vlastitu ili tuu, zvukove i umove. esto koriste fraze
poput reci mi ili razgovarajmo o tome, a najbolje e obaviti nov zadatak nakon
to su uli instrukcije strunjaka. Rado primaju i upute telefonskim putem te mogu
zapamtiti sve rijei pjesama koje uju.
9 Osobe s KINESTETSKIM stilom uenja preferiraju fiziko iskustvo - dodir,
dranje, djelovanje, praktino iskustvo. esto koriste fraze poput daj da pokuam i
kako se osjea?, a najbolje e obaviti novi zadatak kroz isprobavanje i usputno
uenje. Vole eksperimentirati, biti na djelu i nikad najprije ne itaju upute.
Uobiajeno je da osoba ima jedan preferirani stil uenja, no on je kombinacija sva tri. Neki
imaju vrlo jaku preferenciju, a drugi imaju kombinaciju od dva ili ak tri stila.
Kada znate koji je Va preferirani stil uenja, razumjet ete i nain uenja koji Vam najbolje
odgovara. Ovo Vam omoguuje da odaberete nain uenja koji je najbolji za Vas.
Ne postoji pravi ili krivi stil uenja. Kljuna je poruka da postoje tipovi uenja koji su najbolji
za Va stil uenja.
6. 7. David Kolb stilovi uenja

U ovom tekstu prikazane su temeljne informacije o stilovima uenja - aktivisti, mislioci
(reflektori), teoretiari i pragmatiari, s posebnim naglaskom na vezu stilova uenja i
nastavnih metoda koje je razvio David Kolb.
6.7.1. Stilovi uenja

Nije rijedak sluaj da se nastavnici usredotoe na svoju ulogu u nastavi i ne vode dovoljno
rauna o tome u kojoj su mjeri studenti sposobni aktivno sluati, biljeiti, pisati pismene
radove, analizirati i revidirati svoja postignua. U tome se kontekstu posebno zanemaruje
injenica da pojedine aktivnosti u nastavi ne odgovaraju svim studentima te da se razlike u
postignuu dijelom mogu pripisati i neadekvatnoj primjeni nastavnih metoda. I danas je jo
evidentan pristup prema kojemu se uenici smatraju praznim posudama koje se pune
nastavnim sadrajima, ne vodei rauna o metodi koja se koristi.
Ipak, evidentno je da se studenti razlikuju ne samo u sposobnostima i motivaciji za uenje,
nego i u svojimstilovimauenja.
35
Razmislite!
Je li vam se kada dogodilo da ste istu nastavnu situaciju vi i va kolega/kolegica
ocijenili sasvim razliito? Primjerice, ono to se vama dopalo i bilo izrazito
zanimljivo, iz ega ste mnogo nauili, za nekog drugog bilo je pravo muenje i
gubitak vremena. Kako moete objasniti te razlike?
Termin stilovi uenja koristi se kao opis stavova i ponaanja koja odreuju nae preferencije u
uenju. Veina ljudi nije svjesna koji im stil uenja odgovara, iako imaju ideju o tome da iz
nekih aktivnosti i situacija ue uspjenije nego iz drugih. Iako postoji niz razliitih vienja
stilova uenja, ovdje e se prikazati pristup stilovima uenja na temelju istraivanja Davida
Kolba o ciklusu iskustvenog uenja, u skladu s krugom iskustvenog uenja identificirana su
etiri stila uenja: aktivisti, mislioci (reflektori), teoretiari i pragmatiari.
Pitanja:
Zato je nastavnicima vana spoznaja o razliitim stilovima uenja?
Moe li i kako - nastavnikov stil uenja utjecati na nain njegove pripreme i
izvoenja nastave?
6.7.2. Aktivisti
Aktivisti vole uzeti stvari u svoje ruke. Entuzijastini su i prihvaaju nove izazove i nova
iskustva. Manje ih zanima to se dogodilo u prolosti ili sagledavanje stvari iz irega
konteksta. Primarno ih zanima ono to se dogaa sad i ovdje. Vole iznova pokuavati,
provjeravati razliite stvari i sudjelovati. Vole biti u sreditu pozornosti.
Ukratko, aktivisti vole:
9 misliti u hodu;
9 uiti u kraim intervalima;
9 mnogo ponuenih varijanti;
9 imati priliku da zaponu neku aktivnost;
9 sudjelovati i zabavljati se.
Aktivisti uspjeno ue kroz aktivnosti koje:
Aktivisti tee ue kroz aktivnosti koje:
nude nova iskustva/probleme/prilike od kojih

se moe uiti;
zahtijevaju zauzimanje pasivne uloge,

npr. sluanje predavanja, monologa,
objanjenja, izjava kako bi se stvari
trebale raditi, itanje, gledanje;
su kratke, ovdje i sada i koje zaokupljaju

pozornost;
36
ukljuuju uzbuenje/dramu/krizu;
su raznovrsne i u kojima se stvari neprestano
mijenjaju;
pruaju priliku da onaj koji ui bude u
sreditu pozornosti;
ukljuuju smiljanje ideja;
ukljuuju teke/zahtjevne zadatke koje
student/studentica mora sam/a rijeiti;
ukljuuju grupni rad;
doputaju isprobavanje.
zahtijevaju samostalan rad, odnosno

samostalno itanje, pisanje ili
promiljanje;
ukljuuju ponavljanje iste ili vrlo sline
aktivnosti bez prekida, primjerice
prilikom vjebanja;
daju vrlo precizne upute s vrlo malom
mogunou izmjene;
trae temeljitost, brigu o detaljima,
zavravanje zapoetog.
Za aktiviste bit e vani odgovori na sljedea pitanja:

9 Hou li moi nauiti neto novo, odnosno neto to nisam prije znao/la ili nisam prije
mogao/la nauiti?
9 Hoe li mi biti dostupno mnogo razliitih aktivnosti? (Ne elim sjediti i sluati
predavanje vie od jednog sata bez prekida!)
9 Hoe li biti u redu pokuati/opustiti se/grijeiti?
9 Hou li naii na teke probleme i izazove?
9 Hou li upoznati druge ljude sline meni za druenje/zabavu?
9 Hoe li biti mnogo posla/mnogo prilika za sudjelovanje?
6.7.3. Mislioci (reflektori)

Mislioci vole detaljno razmiljati prije djelovanja. Dobro sluaju i ne vole biti u sreditu
pozornosti. Prihvatit e aktivnost kao to je itanje i mogunost ponavljanja onoga to su
nauili.
Drugim rijeima, mislioci vole:
9 promisliti prije nego neto uine;
9 temeljitu pripremu;
9 istraivati i procjenjivati;
9 donositi odluke kada to njima odgovara;
9 sluati i promatrati.
37
Mislioci uspjeno ue kroz aktivnosti koje:
Mislioci tee ue kroz aktivnosti koje:
doputaju ili potiu na gledanje

(razmiljanje, premiljanje);
tjeraju u sredite pozornosti (npr.

igranje uloga);
doputaju stajanje po strani i sluanje

(promatranje);
ukljuuju u situacije koje zahtijevaju

djelovanje bez planiranja;
omoguuju promiljanje prije donoenja

odluke, dovoljno vremena za pripremu;
uvedu novu situaciju bez upozorenja (npr.

situacija u kojoj je potrebno odmah
reagirati, smisliti neku ideju);
ukljuuju pomno istraivanje (npr. zadaci

poput istrai, prikupi informacije,
ustanovi);
ne daju dovoljno informacija na kojima bi

se zasnovao zakljuak;
omoguuju razmiljanje o tome to se

dogodilo, o emu se pouavalo;
daju fiksne upute kako bi se neto trebalo

raditi;
trae pomno obraene analize i izvjea;
zamaraju vremenskim ogranienjima i

pouruju od jedne aktivnosti u drugu;
omoguuju autonomno odluivanje bez

pritisaka i strogo definiranih rokova.
ne daju dovoljno vremena da se temeljito

obradi zadatak.
Misliocima e biti vano znati:

9 Hoe li imati dovoljno vremena za razmiljanje, prilagodbu i pripremu?
9 Hoe li biti dovoljno prilika/mogunosti za prikupljanje relevantnih informacija?
9 Hoe li biti prilika za sluanje miljenja drugih ljudi?
9 Hoe li imati dovoljno vremena za pripremu?
9 Hoe li biti dovoljno korisnih prilika za gledanje kako to drugi ljudi rade?
6.7.4. Teoretiari
Teoretiari vole vidjeti kako se stvari slau u cjelini. Logini su i objektivni, sistemski ljudi
koji preferiraju posljedian pristup problemima. Analitiari su, veliku panju pridaju
detaljima i esto su perfekcionisti.
Teoretiari vole:
9 koncepte i modele;
9 vidjeti cjelinu;
9 osjeati intelektualni izazov;
9 strukturu i jasne ciljeve;
9 loginu prezentaciju ideja.
38
Teoretiari uspjeno ue kroz aktivnosti koje:
Teoretiari tee ue kroz aktivnosti koje:
ukljuuju vrijeme za istraivanje veza i

meusobnih odnosa izmeu ideja, dogaaja i
situacija;
pretpostavljaju snalaenje u
neoekivanim situacijama bez dovoljno
informacija ili neke oite svrhe;
omoguuju preispitivanje naela na kojima se

zasniva sadraj o kojemu se govori;
ukljuuju sudjelovanje u situacijama u

kojima je naglasak na emocijama i
osjeajima;
omoguuju intelektualni razvoj kroz analize

sloenih situacija, postavljanje pitanja;
prikazuju strukturiranu situaciju s jasnom
namjenom;
ukljuuju sluanje ili itanje o idejama i
konceptima koji naglaavaju racionalnost ili
logiku i utemeljena su;
nude zanimljive ideje i koncepte, iako moda
nisu od iznimne trenutane vanosti;
oekuju razumijevanje i sudjelovanje u
sloenim situacijama.
ukljuuju aktivnosti koje nisu jasno

strukturirane;
trae djelovanje ili odluivanje bez
adekvatnih smjernica;
ukljuuju dodir s nizom alternativnih ili
kontradiktornih tehnika/metoda;
dovode uenika u sumnju da je sadraj
metodoloki razborit, (primjerice, gdje
upitnici nisu provjereni, gdje nema
statistikih podataka koji potkrepljuju
argumente);
odaju dojam banalnosti i slue kao trik.
Teoretiari e se, kada razmiljaju o ukljuivanju u neke obrazovne aktivnosti, esto pitati:
9 Hoe li biti dovoljno prilika za postavljanje pitanja?
9 Hoe li ciljevi biti jasno definirani te hoe li postojati plan/struktura za postizanje tih
ciljeva?
9 Hou li naii na sloene ideje i koncepte koji e mi predstavljati intelektualni izazov?
9 Hoe li koriteni pristupi i istraeni koncepti biti ugledni, odnosno razboriti i
provjereni?
9 Hoe li mi ovo iskustvo pruiti priliku za razvijanje opeg pogleda ili modela?
6.7.5. Pragmatiari
Pragmatiari vole vidjeti kako stvari funkcioniraju u praksi. Vole eksperimentirati s novim
idejama. Praktini su, vrsto stoje na zemlji i vole rjeavati probleme. Zahvalni su kad im se
prui prilika da iskoriste ono to su nauili.
Dakle, pragmatiari vole:
9 vidjeti vanost svojega rada;
9 dobiti praktinu prednost od uenja;
9 imati vjerodostojne uzore;
9 dobiti uvid u provjerene tehnike;
9 upoznati stvarne aktivnosti.
39
Pragmatiari uspjeno ue kroz aktivnosti

u kojima:
Pragmatiari tee ue kroz aktivnosti u

kojima:
postoji jasna veza izmeu sadraja i

aktualnog problema ili prilike za rad;
uenje nema neposrednu vanost,

praktinu svrhu ili je uenik ne moe
prepoznati:
demonstriraju tehnike s jasnom

praktinom prednosti;
postoji prilika za isprobavanje i vjebanje
s osobom koja je uspjena u koritenju tih
tehnika i moe ih lako izvesti;
nastavnik ne odaje povjerenje da moe

primijeniti u praksi ono o emu govori,
primjerice govori samo o teorijama i
opim principima;
postoji mogunost za uenje gledajui

demonstraciju nekoga tko je u tome
uspjean;
odaje se dojam da se ljudi vrte u krug i da

nita ne postiu dovoljno brzo;
se daje neposredna prilika za primjenu

nauenoga;
osjea se postojanje zapreka za primjenu

onoga o emu se ui;
postoji mogunost koncentriranja na

praktine probleme, npr. osmiljavajui
akcijski plan s jasnim ishodom.
ne postoji dovoljno poticaja u aktivnosti

uenja.
nema jasnih smjernica kako to uiniti;
Kljuna pitanja koja zanimaju pragmatiare bit e:

9 Hoe li biti dovoljno prilika za vjebanje i eksperimentiranje?
9 Hoe li biti dovoljno praktinih savjeta i tehnika?
9 Hoemo li se baviti pravim problemima i hoe li to rezultirati akcijskim planovima
za njihovo rjeavanje?
9 Hoemo li imati priliku raditi sa strunjacima koji znaju kako/mogu to sami uiniti?
9 Hoe li ovo zaista poboljati moju efikasnost?
Upravo kao to pojedinci preferiraju odreeni stil uenja, tako su pojedine aktivnosti uenja
(nastavne metode) prilagoene razliitim stilovima uenja. Vjerojatnije je da e uenje biti
uspjenije u sluajevima gdje nastavna metoda pogaa stil uenja. Nije vjerojatno da e u
uobiajenoj nastavnoj situaciji nastavnik poznavati stilove uenja grupe s kojom radi, ali s
velikom sigurnou moe pretpostaviti da pred sobom ima grupu ine su preferencije za
uenje (stilovi uenja) razliiti. Prema tome, samo e raznolike aktivnosti u nastavi osigurati
uspjeh jer na taj e nain svaiji stil uenja biti pogoen.
No ovo ni u kom sluaju ne znai da je cilj dobrog pouavanja prilagodba razliitim stilovima
uenja (primjerice, ideja da ako imamo grupu ljudi koji su uglavnom pragmatiari, tada
trebamo organizirati aktivnosti koje odgovaraju samo takvom stilu uenja), ve je vano
irazvijati kod polaznika sposobnost uenja alternativnim stilom. Drugim rijeima, valja
poi od pretpostavke da e, primjerice, izraziti pragmatiari imati najbolja postignua
(rezultate uenja) u aktivnostima koja odgovaraju njihovom stilu uenja, ali da je uloga
nastavnika i poboljati postignua u uenju metodom koja toj osobi manje odgovara (drugim
rijeima, osnaiti, primjerice, komponentu teoretiara). Dakako, koritenje razliitih nastavnih
metoda ine posao pouavanja stimulativnijim i za uenika i za nastavnika: jednolinost, pa
ak i ako je dobra - umara!
40
Pouavanje
7. POUAVANJE
Cilj: usvojiti znanja iz pouavanja, uoiti razliku izmeu uenja i pouavanja, razvijati
vjetinu pouavanja usmjerenu prema polazniku, razumjeti kako nastavnici moraju odgovoriti
na potrebe polaznika
Grupa: cijela grupa, rad u malim skupinama.
Vrijeme: 1 sat.
Materijali: flipchart, flomasteri, prezentacija, tekstovi za samostalan rad polaznika.
Realizacija:
rasprava o pouavanju, koje su glavne karakteristike pouavanja tradicionalnim nainom, koje
se tehnike primjenjuju u pouavanju u netradicionalnim strategijama, kako se pouavanje
mijenja u svijetu u kojem ivimo i s obzirom na potrebu cjeloivotnog uenja.
Tekst koji nam moe pomoi:
7. 1. Pouavanje u svijetu koji se mijenja

Pouavanje u svijetu koji se mijenja mora se promatrati s drugaijeg svjetla od onoga
uobiajenoga. Dvojbe pouavatelja (nastavnika) moemo svesti na nekoliko pitanja:
9 Trebaju li drati korak s inovacijama u pouavanju i uenju?
9 Trebaju li se pokuati prilagoditi promjenjivoj populaciji uenika?
9 Trebaju li nastaviti s istraivanjima?
9 Trebaju li pokuati napraviti sve ovo?
Ova se pitanja posebice odnose na pouavanje odraslih osoba. Naime, odrasli polaznici
obrazovanja imaju vea oekivanja od naina na koji ih se pouava. Oni dolaze s razliitim
iskustvima, nerijetko s velikim znanjem i moda mnogo zreliji od onih koji ih pouavaju.
Tradicionalne didaktike metode nisu vie dovoljne, nego je potrebno nauiti nove metode i
naine pouavanja koji su se pokazali kao najbolji u obrazovanju odraslih. Najvanije je
upotrijebiti one tehnike i strategije koje uzimaju u obzir iskustvo i strunost (znanje) odraslog
polaznika.
Priroda pouavanja bi se, prema tome, mogla promijeniti s prirodom znanja koje se prouava i
oblikom uenja koji se potie. Pouavanje moemo smatrati aktivnou koja je namijenjena
poticanju uenja kod ljudi. Oito, kako se priroda poloaja uenja promijenila i pouavanje se
promijenilo - od demonstriranja znanstvene istine kroz rijei ili djela. Teko je razumjeti
zamisao da se priroda znanja promijenila, a da bismo to bolje ilustrirali, trebamo pogledati
druge naine razumijevanja znanja.
41
Pouavanje
Govori se o tri vrste znanja: znanje da (injenino znanje), znanje kako (praktino znanje),
znanje o (znanje o ljudima i mjestima). Znanje daje znanje koje se zasniva na argumentima i
istraivanju, tako da je mogue tvrditi da je x injenica. Znanje kako je praktino znanje.
Znam kako to napraviti esto se zamjenjuje sa znanjem da jer je ono esto krai izraz za
znanje o tome kako se neto radi. Znanje da, u oba oblika koja smo opisali, moe se pouavati
u tradicionalnoj koli, vioj koli ili sveuilitu jer se tamo znanje obino prenosi uenicima
putem predavanja. Nasuprot tome, niti znanje kako niti znanje o ne mogu se pouavati na taj
nain jer se ne mogu prenijeti na isti nain.
Scheffler (1965.) predlae da se znanje moemo potvrditi na barem tri razliita naina:
racionalno, empirijski i pragmatiki.
7. 2. Racionalno znanje
Ovaj oblik znanja potvruje se razumom - to je znanje da. Za ovu vrstu znanja esto se kao
primjer navodi ista matematika jer matematiarima ne treba istina izvan problema i dokazi
koji se ne mogu nai unutar vlastite logike. Filozofsko znanje je drugi oblik znanja koji se
potvruje na isti nain. Moemo pomoi uenicima da svladaju umijee racionalnog
zakljuivanja kroz pisanje ili na neki drugi nain koji e im pomoi da donesu zakljuak ili
postave problem.
7. 3. Empirijsko znanje
Empirijsko znanje je takoer znanje da, ali temelji se na iskustvu; znanje je istinito ako
moemo potvrditi da se odnosi na neki empirijski fenomen. Tako znam da postoji neto na
emu sjedim - mogu to osjetiti i neu pasti na tlo ako sjednem na to. Postoji stolac i prema
iskustvu znam da postoji neki predmet, iako je sama ideja stolca konstrukcija mog iskustva ali stolac je dio situacije! Moemo dobiti znanje o vanjskoj stvarnosti kroz naa osjetila.
Meutim, injenice same po sebi nemaju znaenje, stoga ih uvijek moramo interpretirati i
davati im znaenje. To je bio relativno lagan zadatak dok je znaenje injenica bilo neosporno,
ali sada je on mnogo sloeniji jer razliite kole razmiljanja nude razliite interpretacije
pojava i tako postajemo interpretatori, a ne legislatori razliitih teorija (Bauman, 1987.).
Teko da bi razliite interpretacije mogle imati status znanja; one su prije svega teorije i
uvijek moramo na njih tako gledati. Foucault (1972.) kae da dominantne teorijske
interpretacije esto pripadaju vladajuoj eliti, tako da bi uitelji od uenika trebali oekivati
osobitu kritinost pri razmatranju takvih teorija.
7. 4. Pragmatino znanje
Pragmatino znanje je znanje kako; to je takoer znanstveno znanje, jer njegova vrijednost
poiva na eksperimentiranju. Ako se eksperiment moe ponoviti, ako se njime dobiveni
42
Pouavanje
rezultati uklapaju u situaciju ili postiu eljeni rezultati, tada je to valjano znanje.
Pragmatiari takoer naglaavaju eksperimentalnu prirodu nekih oblika iskustva: pojedinci
neto pokuavaju i vide uspijeva li to ili ne. Primjerice, mlade se predavae na fakultetu moe
uputiti kako da predaju, ali tek nakon mnogo ponavljanja oni poinju razvijati vjetinu
poduavanja. Oni spoznaju radei i postiui eljene rezultate. Kako Heller (1984.) kae, to je
takoer priroda svakodnevnog iskustva i svakodnevnog znanja - uimo kroz pokus. Lyotard
(1984.) istaknuo je da e se u postmodernom drutvu znanje provjeravati svojom izvedbenou,
odnosno funkcionira li ono. Ali druga osobitost pragmatinog znanja jest praktinost koja se
ne osniva samo na jednoj disciplini, tako da nae pouavanje mora postati praktino, kao to
emo kasnije u knjizi vidjeti inovacije u pouavanju praktinog i pragmatinog znanja uvode
nas u uenje koje se temelji na problemu, i u druge nove metode pouavanja.
Uitelji moraju prepoznati koja je vrsta znanja sadrana u njihovim predavanjima i prilagoditi
svoje pouavanje valjanim zahtjevima sadraja - nikad ne trebamo previe svojatati znanje
koje pouavamo jer moemo biti sigurni da e nai uenici brzo provjeriti nae tvrdnje, osobito
kada imaju na raspolaganju druge izvore informacija pomou kojih mogu provjeriti to
tvrdimo. Lane tvrdnje koje se odnose na vrijednost naeg sadraja izloit e nas
neugodnostima i umanjit e povjerenje naih uenika.
7. 5. Promjenjiva priroda pouavanja

Tradicionalna slika uitelja slika je osobe koja govori uenicima to uiti, potie ih na uenje i
ponavljaju ono to su nauili. Oni prenose znanje na djecu i odrasle polaznike. Uitelji su bili
izvor sve mudrosti, ali sada kada se sve promijenilo, uitelji vie:
9 nemaju monopol na prenoenje znanja;
9 ne odreuju i ne potvruju znanje, ali mogu interpretirati razliite sustave znanja;
9 ne bave se istinom, ali svakako pouavaju istinu,
9 ne pouavaju nepromjenjivo znanje, nego se bave znanstvenim znanjem koje se
mijenja;
9 nisu ogranieni na uionicu, nego, poput drevnih uitelja, djeluju tamo gdje su im
uenici;
9 ne pouavaju samo teorijsko znanje, nego pomau uenicima da steknu i praktino
znanje;
9 ne podrazumijevaju da njihovi uenici ne znaju nita o predmetu koji pouavaju,
nego moraju nauiti nadograivati znanje koje su njihovi uenici stekli iz razliitih
izvora.
Osim toga, budui da se nain isporuke mijenja usporedo s razvojem trita uenja, on vie
nije meuljudska aktivnost - sada se znanje moe prenositi u pisanom obliku, izgovorenom
rijeju na audiovrpci ili putem interaktivnog elektronikog sustava. Kako je tenja
obrazovanja da odgovori na potrebe trita, pouavanje je prisiljeno mijenjati se tako da na
najuinkovitiji nain proizvede pakete uenja koji e biti korisni u radnoj, drutvenoj ili
kulturnoj situaciji, itd.
43
Pouavanje
Pouavanje se mijenja, jer ga dominantne globalizacijske sile drutvenih promjena tjeraju da

se mijenja. Uitelji su suoeni s igranjem novih uloga koje od njih zahtijevaju mnogo vie,
ponekad razliitih vjetina. Zapravo, mnoge od novih tehnika koje moraju nauiti ve su otprije
poznate uiteljima koji godinama pouavaju odrasle, a neke od njih za sve su uitelje nove.
44
Motivacija
8. MOTIVACIJA
Cilj: usvojiti razliite tehnike motiviranja i primijeniti ih.
Grupa: cijela grupa, rad u manjim grupama.
Vrijeme: ukupno trajanje 90 minuta.
Materijal: flipchart, flomasteri, LCD projektor pripremljena prezentacija.
Realizacija: brainstorming nastavnikovih iskustava, PP prezentacija s razliitim nainima
motivacije, grupni rad s vlastitim iskustvima motivacijskih tehnika, predstavljanje grupnog
rada, komentari, evaluacija.
Da postoji ovjek koji je savreno zadovoljan na svim razinama i zadovoljenih svih

potreba, takav ne bi imao razloga biti motiviran ni za to.
8. 1. Pitanje - to vi podrazumijevate pod motivacijom?

Motivacija je unutarnja pokretaka snaga koja pokree ovjeka na aktivnost i koje se
usmjeravaju k ostvarenju odreenih ciljeva.
Sljedee pretpostavke moraju biti ukljuene u svaku cjelovitu teoriju ljudske motivacije:
1.
Integrirana cjelovitost organizma mora biti jedna od osnova motivacijskih teorija.
2.
Fizioloki nagoni su odbaeni kao sredinje toke tih teorija.
3.
Trebaju se bazirati na osnovnim, a ne parcijalnim i povrnim ciljevima.
4.
Svjesne, specifine i kulturoloki odreene elje nisu bitne kao osnovni i nesvjesni
ciljevi.
5.
Svako motivirano ponaanje predstavlja kanal kroz koji se izraavaju i zadovoljavaju

brojne osnovne potrebe.
6.
Gotovo su sva stanja organizma motivirana ili motivirajua.
7.
Ljudske potrebe formiraju se u hijerarhijama superiornosti.
8.
Klasifikacije motivacija baziraju se na ciljevima prije nego na poticajnim nagonima

ili motiviranom ponaanju.
9.
Motivacijske teorije trebaju se orijentirati na ljude, a ne na ivotinje.
10. Situacijski faktori se trebaju uzeti u obzir, ali sami ne mogu objasniti ponaanje.
11. Treba u obzir uzeti mogunost izoliranih i specifinih reakcija, a ne samo integraciju
organizma.
12. Motivacijska teorija nije sinonim za bihevioristiku teoriju.
45
Motivacija
8. 2. Hijerarhija potreba (motiva) Maslow
OSNOVNE POTREBE
1. FIZIOLOKE POTREBE
a) Homeostaza se odnosi na tjelesne automatske napore da se odri konstantno,

normalno stanje krvi.
b) Ako tijelu nedostaje neki element, onda e pojedinac razviti apetit ili glad za
hranom koja sadri upravo taj element.
Fizioloke potrebe su netipine: izolirane (neovisne jedne o drugima, neovisne o drugim
motivacijama i organizmu kao cjelini) i mogu se somatski lokalizirati.
Fizioloke potrebe imaju veu snagu od svih ostalih. Osoba kojoj nedostaje u velikoj mjeri
sve u ivotu kao glavnu motivaciju imati zadovoljenje tih potreba.
Problem je s mogunosti generaliziranja. Krizni uvjeti su po definiciji rijetki u normalnim
miroljubivim drutvima.
1. Budui da se veina istraivanja obavlja na takorima koji imaju samo nekoliko
motivacija osim onih fiziolokih, esto se ljudska motivacija objanjava u
terminima takora.
2. esto se ne shvaa da je sama kultura adaptivno orue ija je jedna od funkcija i ta
da se fizioloke krizne situacije to manje dogaaju.
U sluaju zadovoljenja fiziolokih potreba, pojavljuju se vie potrebe koji poinju

dominirati organizmom. Kad se one zadovolje, javljaju se nove vie potrebe i tako svaki put
- ljudske osnovne potrebe organizirane u hijerarhiju relativne superiornosti.
2. POTREBA ZA SIGURNOU
Javljaju se ako su fizioloke potrebe relativno zadovoljene.
Razumijevanju potreba za sigurnou moemo bolje prii kroz prouavanje djece, i to iz dva
razloga:
1. Djeca ne inhibiraju reakcije na opasnost za razliku od odraslih.
2. Djeca imaju mnogo izravnije reakcije na tjelesne bolesti razliitih vrsta koje
uzrokuju da se dijete ne osjea sigurnim.
46
Motivacija
Zakljuno moemo rei da prosjeno dijete u naem drutvu preferira siguran, ureen,
predvidljiv i organiziran svijet u kojem se ne dogaaju opasne i nezamislive stvari, a u
svakom sluaju ima roditelje koji e ga tititi od svake opasnosti.
Sigurnosne potrebe jasnije se vide na neurotinim osobama ili pak ljudima na dnu
socioekonomske ljestvice. Izmeu tih ekstrema, ekspresije tih potreba moemo percipirati
samo kroz preferencije za poslom koji prua sigurnost, eljom za tednim knjiicama, raznim
osiguranjima itd.
Traenje sigurnosti u svijetu uoava se i u estoj preferenciji za poznatim i bliskim stvarima.
Dominantne samo u kriznim situacijama (npr. opsesivno-kompulzivna neuroza).
3. LJUBAVNA POTREBA
Kad su fizioloke i sigurnosne potrebe relativno zadovoljene, javljaju se potrebe za ljubavlju,
emocionalnom povezanou te potrebe za pripadanjem.
Disfunkcija ovih potreba
psihopatologijama.
rezultira
potekoama
prilagoavanjem i
ozbiljnijim
4. POTREBA ZA POTOVANJEM
Te potrebe dijele se na dva dijela:
1. elja za snagom, uspjehom, nezavisnou, slobodom itd.
2. elja za ugledom (definirano u terminima potovanja od strane drugih),
priznanjem, panjom, vanou itd.
Disfunkcije ovih potreba mogu rezultirati opom obeshrabrenou i neuroticizmom.
5. POTREBA ZA SAMOAKTUALIZACIJOM
Ova tendencija moe se opisati kao potreba da netko postane sve to je u mogunosti postati.
PREDUVJETI ZADOVOLJENJA OSNOVNIH POTREBA
Sloboda govora, izraavanja, traenja informacija, branjenja, pravda, potenje, ureenje itd.
Branimo ih tako esto jer je zadovoljenje osnovnih potreba bez njih jako teko, ako ne i
nemogue.
Pitanje: Koji su vai motivi za uenjem?
9 elja za spoznajom
47
Motivacija
9 vie novca
9 presti
9 vea sigurnost
9 bolji standard
9 uspjeh u karijeri
9 zadovoljstvo sobom
9 osposobljenost za posao
9 vanjski ekonomski, elja za uspjehom, isticanjem, postignuem;
9 unutarnji - iz samog sadraja zanimljivo, radoznalost, kognitivni nesklad,
kvazipotreba.
8. 3. Faktori motivacije:
9 nagrada
9 kazna
= vanjski faktori
9 pohvala
9 mnogo su bolji unutranji koji potjeu od same linosti
9 suradnja
9 natjecanje.
8. 4. Kako poveati motivaciju?

1. Kroz poveanje kompetencija.
2. Ponavljanjem uspjenih primjera usavravanja.
Treba imati u vidu da:
1.
2.
3.
4.
5.
Ljudi nastoje raditi ono to im donosi nagradu.

Izbjegavaju raditi ono to se kanjava.
Ljudi se najee prestaju truditi ako rade ono to se ignorira.
Ako nagrada slijedi bolji uinak, motivacija e se poveati.
Ako nagraivanje nije u vezi s uinkom, motivacija za rad e se smanjiti.
48
Motivacija
8. 5. Blokade motivacije
9 osjeanje krivice unaprijed
9 letargija, malodunost, apatija, depresija (osoba sebe definira kao nesposobnu, lijenu,
bezvrijednu)
9 bijes na sebe (to se ne moe koncentrirati, to ne postie one rezultate koje bi
trebalo)
9 strah (od neuspjeha, od novih obaveza, nepoznatog)
9 zavist, ljubomora (kroz usporedbu s drugima, vjetijima, sposobnijima).
8. 6. to initi za poboljanje motivacije?

Na poetku - istaknuti vanost uenja
9 Gdje to mogu primijeniti
9 to vie primjera
9 Poticati na samostalno izlaganje
9 Stalno informirati o rezultatima i napredovanju
9 Rezultati neposredno nakon uenja.
8. 7. Efikasni modeli motivacije

9 Uputiti ih u redoslijed aktivnosti: prvo neugodni zatim ugodni zadaci; prvo bitne,
rutinske aktivnosti; zatim vane, ali ne hitne aktivnosti
9 Istaknuti privlanost cilja
9 Osjeanje dunosti
9 Nesebinost zalaganja
9 Nagraivanje i kanjavanje
9 Ubaciti neku igru
9 Procjena korisnosti
9 Istaknuti dugoronu perspektivu
9 Razvijati osjeaj ispunjenosti dok se obavlja odreena aktivnost.
49
Motivacija
Postavljam sebi teke ciljeve koje onda pokuavam dostii.
Najsretniji sam kad sam s grupom ljudi koji uivaju u ivotu.
Volim organizirati aktivnost grupe ili tima.
Uivam u relaksaciji u potpunosti samo nakon uspjeno obavljenog posla.
Veem se za svoje prijatelje.
estoko branim svoj stav pred drugima.
Radim naporno sve dok ne budem potpuno zadovoljan rezultatima.
Volim se druiti s grupom ljudi koji su slini meni i razgovarati o bilo kojoj
temi koja se spomene.
Ja imam vei utjecaj na druge nego oni na mene.
Uivam u radu isto koliko uivam u odmaranju.
Ba se potrudim da bih bio sa svojim prijateljima.
Sposoban sam dominirati u drutvenim situacijama.
8. 8. McCellandova teorija motivacije

McCelland tvrdi da osoba ne ide od jedne potrebe ka drugoj na predodreen nain. On vjeruje
da ljudi iskazuju tri glavne potrebe i da se jedna vrsta potrebe uvijek iskazuje vie nego druga.
Tri kategorije koje je McCelland identificirao su individualne potrebe za:
9 samoaktualizacijom
9 moi
9 pripadanjem.
50
Motivacija
8. 9. Test motivacije
Da biste saznali koji je Va faktor motivacije, popunite sljedei upitnik.
Korak 1. Za svaku tvrdnju zabiljeite odgovor.
Korak 2. Izraunajte koliko ste odgovora imali pod A, B i C. Svoje bodove upiite u
donju tablicu.
Vaa dominantna potreba je vjerojatno ona u kojoj imate najvie bodova.
A= samoaktualizacija uspjeh
B= pripadnost
C= mo
Ukupno A
Ukupno B
Ukupno C
Kroz razumijevanje preferencije pojedinca unutar grupe, u mogunosti ste razumjeti to ih

pokree i to trebate raditi u cilju postizanja eljenih rezultata.
8. 10. Postoje i druge teorije koje govore o motivaciji:

Herzbergova dvostrana teorija ljudi su sretni ako su motivirani, a nesretni ako su
demotivirani. Tijekom 50-ih godina pokuao je identificirati faktore koji mogu motivirati
ljude u radnim sredinama.
Faktori povezani s ugodnom radnom sredinom:
9 samoaktualizacija (uspjeh)
9 pohvala / priznanje
9 osobni rad
9 odgovornost za svoje ili poslove drugih
9 napredovanje.
51
Motivacija
Ove je faktore nazvao unutarnji faktori ili motivatori jer su utjecali na izvrstan rad
pojedinaca.
Faktori povezani s neugodnom radnom sredinom:
9 politika i administracija kompanije
9 supervizija
9 plaa
9 meuljudski odnosi
9 uvjeti rada.
Ove je faktore nazvao faktori nezadovoljstva ili vanjski faktori, utjecaj na ove faktore
sprijeio bi nezadovoljstvo, ali ne bi istodobno povealo motivaciju. Dakle, samo motivatori
mogu poboljati rad pojedinca, a vanjski faktori mogu samo sprijeiti nezadovoljstvo. Ove
dvije vrste faktora nisu meusobno povezane pa je stoga i teorija dobila naziv dvostrana.
52
Metode i strategije pouavanja u obrazovanju
9. METODE I STRATEGIJE POUAVANJA U

OBRAZOVANJU ODRASLIH
Cilj: usvojiti razliite strategije i metode pouavanja odraslih.
Materijal: flipchart, flomasteri, LCD projektor, pripremljena prezentacija.
Realizacija: na temelju iskustva polaznika izraditi tablicu metoda i tehnika poduavanja s
naglaskom na interaktivne metode i tehnike poduavanja u obrazovanju odraslih, pri emu je
za svaku metodu potrebno navesti u kojim se sluajevima primjenjuje s obzirom na cilj
pouavanja i istaknuti njezine prednosti i nedostatke.
Metode pouavanja
Metode su postupci koji bi trebali omoguavati da se nastavnik i polaznik na odreeni nain
bave nekom tematikom, postupci koji im doputaju da stjeu nove spoznaje, uvide i vjetine.
Sve metode imaju svoje prednosti i nedostatke. Nekima jedna metoda odlino lei, a drugi ne
mogu ni zamisliti da na taj nain provedu nastavnu jedinicu. Postoje - a to je jako vano razliiti naini uenja. Zbog toga je iznimno vano da se u koli, ali i na seminarima, koristi
vie razliitih metoda.
U engleskoj literaturi podrazumijeva se da cilj koji elimo postii pouavanjem odreuje i
metodu kako emo ga postii. U nastavku teksta prikazane su razliite metode koje se koriste
u pouavanju odraslih osoba. Prikazane su uglavnom najee metode koje se koriste jer se
pouavanje ne moe temeljiti iskljuivo na netradicionalnim metodama, kako se to u
posljednje vrijeme najee pie. Ako uzmemo u obzir cilj pouavanja, onda moramo
primijeniti i odgovarajuu metodu kojom emo najuspjenije kod polaznika pobuditi potrebu
za uenjem, odnosno za promjenom ponaanja, to je krajnji cilj pouavanja.
Postoje razliite podjele metoda i tehnika pouavanja, u recentnoj svjetskoj literaturi koriste
se termini metode i tehnike, a ne strategije pouavanja, tako ih moemo podijeliti i na nain
rada: individualne, grupne, metode usmjerene na samouenje i daljinsko uenje (dopisno
uenje, e-learning i kombinirano uenje).
Vano - promjena metoda
Gnther Gugel naveo je etiri razloga zato bi trebalo tijekom seminara, ali i u koli na satu,
mijenjati metode uenja:
53
9 Uenje e uspjeti samo onda ako se smjenjuju faze koncentracije i oputanja.

Upotreba razliitih metoda moe mnogo pridonijeti tome da se smjenjuju spomenute
faze tijekom procesa uenja.
9 Svi uenici se ne odnose prema temi na isti nain. Razliitost metoda moe
pridonijeti arolikosti naina uenja.
9 Jednolinost i monotonija (primjerice, kada nastavnik uvijek samo pria) umara
polaznike i smanjuje motivaciju. Upotreba nove metode sigurno bi pridonijela boljoj
koncentraciji polaznika.
9 Ne bi trebalo da samo voditelj seminara, odnosno nastavnik, snosi odgovornost za
tijek seminara, nego bi dio te odgovornosti trebalo prenijeti i na sudionike seminara,
odnosno polaznike. Samo upotreba raznovrsnih metoda omoguuje stvarno
sudjelovanje polaznika u procesu nastave.
Komunikacija
Osnovna pretpostavka za uspjean proces uenja i pouavanja uspjena je komunikacija. S
ovim vrlo vanim aspektom, pravilima komunikacije, utjecajem govora tijela i slinim bavili
smo se u sklopu Tematskoga kompleksa Pedagogija mira, jer je uspjena komunikacija kao
klju konstruktivnog prevladavanja konflikta jedno od teita ovog tematskog kompleksa.
9. 1. Koje bi kriterije trebalo zadovoljavati dobro pripremljeno

predavanje?
9 Kratkoa (5 do 10 minuta).
9 Pregledna struktura.
9 Razumljivost (ne smije biti previe razliitih misli niti se smiju upotrebljavati teki
struni izrazi).
9 Izbjegavati leksikonske definicije (informacije se moraju obraditi na zanimljiv
nain).
9 Vizualno predstavljanje izgovorenog uz pomo ploe ili folija za grafikon (vizualno
predstavljanje ne smije odvui pozornost od predavanja).
9 Uenicima bi trebalo prije poetka predavanja rei to trebaju initi (primjerice,
samo sluati, zabiljeiti pitanja, zapisati najzanimljivije dijelove).
9 Trebalo bi sadravati ponavljanje, primjerice, najvanijih dijelova u okviru saetka.
9 Slobodan govor i kontakt oima s uenicima.
9 Kraj i poetak moraju biti lako prepoznatljivi.
54
9. 2. Kako drati predavanje?

Osim vizualnog predstavljanja, ako elimo odrati uspjeno predavanje, mora se obratiti
pozornost i na jo neke aspekte. S obzirom na to da nije mogue obraditi ovu temu u detalje,
ograniit emo se na samo nekoliko najvanijih aspekata za uspjeno predavanje:
9 Osim vizualnog predstavljanja, ako elimo odrati uspjeno predavanje, mora se
obratiti pozornost i na jo neke aspekte. S obzirom na to da nije mogue obraditi ovu
temu u detalje, ograniit emo se na samo nekoliko najvanijih aspekata za uspjeno
predavanje:
9 Redukcija: Manje je vie! Predavanje se mora ograniiti samo na ono to je
najvanije. Publika svakako moe zapamtiti samo mali dio reenog te je zbog toga
jo vanije da se vani dijelovi predavanja naglase retoriki i vizualnim
predstavljanjem.
9 Razumljivost: Publici je teko. Predava bi im zbog toga trebao ponuditi to je
mogue vie razliite pomoi. Ova teza svakako podrazumijeva razliite mogunosti
pomoi, no prije svega tu spada imperativ koritenja jednostavnih rijei i reenica te
izbjegavanje sloenih reenica.
9 Dramaturgija: U svakom sluaju trebalo bi izbjegavati uvijek jednak, neizraajan,
monoton ton glasa. Vrlo praktino retoriko sredstvo je povisiti ili sniziti ton na
9 bitnim dijelovima predavanja. Osim toga, predava bi morao praviti stalnu promjenu,
pa bi tako nakon duljeg izlaganja mogla uslijediti neka ala. Publika mora s vremena
na vrijeme dobiti mogunost da se odmori. Ova promjena vana je i za medije:
prezentacija uz pomo LCD-projektora moe se na trenutak prekinuti da bi se neto
napisalo na ploi.
9 Strukturiranje: Dobro smiljena i logina struktura koja se usmjerava prema
interesima i sklonostima publike od velike je pomoi. Ova struktura predavanja
trebala bi biti prisutna od poetka do kraja predavanja i da slui kao nit koja sve
povezuje.
9. 3. Debata
Debata 'Za i protiv' formalna je metoda nastave iz podruja politikog obrazovanja koja je
vezana za vrlo vrsta pravila i koja bi trebala dati doprinos prilikom izgraivanja racionalnog
politikog miljenja i donoenja odluke. U njezinoj je osnovi klasina forma debate iz
tradicije anglosaksonskih debatnih klubova.
Debata ilustrira vezu izmeu didaktikih naela i metoda jer je strogo usmjerena prema naelu
kontroverzi, ali potuje i naela orijentacije prema problemu i djelovanju.
55
Javno iznoenje razliitih miljenja i interesa predstavlja jedan od kljunih elemenata

demokracije. Zato je vano da se na nastavi iz podruja politikog obrazovanja uvjeba i
vjetina svaanja. Uenici bi trebali nauiti prepoznati i artikulirati svoje interese,
prakticirati mirno rjeavanje konflikata i pri tome se pokuati postaviti u poziciju onoga koji
stoji na suprotnoj strani.
Tijekom debate mogu se iznijeti miljenja. Na debati se diskutira o nekoj kontroverznoj temi
ili se pokuava donijeti neka odluka. Odabir argumenta koji se koriste tijekom debate, trebali
bi pomoi promatraima da oblikuju vlastito miljenje o dotinoj temi ili odluci. Ono to je
iznimno vano za debatu jest to da ona mora tei u definiranim koracima. Primjer:
1. korak: Nastavnik najprije treba upoznati polaznike s nekom temom, problemom ili
pitanjem. Potom se pristupa prvom glasanju kako bi se stekla slika o razliitosti miljenja
polaznika.
2. korak: Formiraju se grupe koje zastupaju odreene pozicije.
3. korak: Grupe obrauju materijale koje je nastavnik pripremio za njih te trae argumente
koji govore u prilog njihovoj poziciji. Usto, unutar jedne grupe trebalo bi se razmisliti o tome
koje bi argumente mogla upotrijebiti druga grupa te se pokuati nai odgovori koji pokazuju
drukije stanje.
4. korak: Da bi se odrala debata, potrebno je napraviti i poseban red sjedenja. Grupe koje
zastupaju razliita miljenja trebale bi sjesti jedna nasuprot druge kako to pokazuje i slika
britanskog Parlamenta (House of Commons). Voditelj debate trebao bi sjediti na elu, a
promatrai (uenici koji ne sudjeluju izravno u debati) iza lea sudionika u raspravi.
5. korak: Voditelj debate otvara raspravu, najavljuje temu, predstavlja sudionike i objanjava
tijek debate. Nakon toga po jedan predstavnik iz svake grupe dri kratko uvodno predavanje
(daje izjavu). Zatim slijedi razgovor, pobijanje i dokazivanje, argumentiranje i kontra
argumentiranje.
6. korak: Nakon debate, promatrai mogu ocijeniti debatu, rei koji su argumenti za njih bili
zanimljivi i zato i tko je po njihovu miljenju najbolje davao argumente.
7. korak: Na samom se kraju jo jedanput provodi glasanje o pitanju koje je postavljeno kao
polazno na samom poetku. Ako se rezultati glasanja budu razlikovali od prvotnih, trebalo bi
se prodiskutirati o tome, koji su razlozi promjene miljenja i sl.
9. 4. Grupna slagalica
Grupna slagalica modificirani je oblik rada u grupama. Razliite grupe bave se jednom
temom, i to prema principu podjele posla. Tema se pojavljuje u vie svojih aspekata (na
dijagramu su predstavljena etiri aspekta). Za svaki aspekt nastavnici moraju napraviti
materijale i radne listove koji e uenicima pruiti informacije.
56
Mogui tijek grupne slagalice s etiri grupe

1. korak: Svaki polaznik dobije materijale s informacijama o jednom od aspekata teme koja
se obrauje. Samim tim ve se formiraju etiri grupe, tzv. osnovne grupe. Materijali s
informacijama pokraj teksta mogu sadravati i grafike prikaze. Ono to je bitno jest da
sadre dovoljno konkretnih informacija da bi se iz njih mogla izvui pitanja. Uenici bi trebali
preraditi materijale pojedinano - svatko za sebe.
2. korak: U sklopu osnovnih grupa objanjavaju se eventualne nejasnoe (ako je to potrebno
uz pomo nastavnika). U sklopu grupe provjerava se je li svaki lan grupe shvatio informacije
jer ih svaki mora prenijeti dalje lanovima ostalih grupa.
3. korak: Informacije koje su obraene u prethodna dva koraka razmjenjuju se izmeu grupa,
ali ne, kao to je to obiaj u radu s grupama, frontalno, preko glasnogovornika grupe, nego se
prave nove grupe u kojima se nalazi po jedan lan svake osnovne grupe. Ove nove grupe zovu
se strune grupe. S obzirom na to da svaki lan prijanjih osnovnih grupa mora u novoj grupi
objasniti informacije koje su obraene unutar njegove osnovne grupe, poveavaju se anse da
se veina, ako ne i svi uenici, aktivno ukljue u rad.
4. korak: Na kraju se uenici vraaju u svoje osnovne grupe i tamo jo jedanput razgovaraju
o informacijama koje su dobili u radu sa strunim grupama.
5. korak: U zakljunom razgovoru na nastavi (ili se moe odabrati i neka druga metoda)
potrebno je obraditi sadrajne rezultate rada i porazgovarati o tome koji je nain rada tijekom
grupne slagalice bio najuspjeniji.
Prednosti i mane ove metode
U prednosti ove metode svakako se ubraja injenica da se uz kognitivnu, unapreuje i
socijalna kompetencija. injenica da uenici postaju predavai svojim kolegama ne samo da
poveava njihovu motivaciju, nego poboljavaju i odrivo uenje uvjebavanjem vjetina
objanjavanja i aktivnog sluanja.
57
Kao i kod svih metoda koje su predstavljane u sklopu ove Osnovne cjeline, i ovdje vrijedi da
metoda zahtijeva iznimno kompleksnu pripremu. No od kvalitete materijala koje nastavnik
pripremi, ovisi uspjeh primjene ove metode. Osim toga, grupna slagalica moe doivjeti i
neuspjeh prilikom primjene u uionici. Ili ivost polaznika koja nastaje zbog stalne promjene
grupa moe prijei prag tolerancije nekih nastavnika.
9. 5. Igre raspodjele uloga i planske igre

Prema uobiajenoj tipologiji, planske igre i igre raspodjele uloga spadaju u grupu simulacija.
Ve samo to upozorava na karakteristike ovih metoda - realnost se simulira na nastavi ili
tijekom seminara. Tom prilikom kompleksnost realne situacije se reducira, ali ona mora ostati
reprezentativna, dakle mora odgovarati realnosti. Ovaj osnovni princip zajedniki je svim
metodama iz grupe simulacija.
Dok je kod planske igre rije o tome da se zastupa neka institucija ili odreena pozicija u vezi
s nekim politikim problemom (apstraktno), igra raspodjele uloga zahtijeva od sudionika da
se postave u poziciju odreenih ljudi (konkretno). Obje ove metode usko su povezane jedna s
drugom te ih zbog toga predstavljamo zajedno.
Planska igra mogla bi se definirati i kao podgrupa igre raspodjele uloga, jer su planske igre
kompleksno napravljene igre raspodjele uloga sa sasvim jasno postavljenim interesnim
grupama i visokim pritiskom odluke. (Hilbert Meyer, Unterrichtsmethoden II: Praxisband,
Frankfurt/Main 1987, S. 366)
Dok se tijekom igre raspodjele uloga moe simulirati sve (talkshow, konflikt u razredu i sl.),
planske igre zahtijevaju ispunjavanje vie preduvjeta. Potreban nam je kontroverzan drutveni
problem, vie aktera s razliitim interesima i situacija u kojoj je potrebno donoenje odluke,
koja se stimulira u tijeku planske igre (konferencije, sjednice opinskog vijea, sjednice Ope
skuptine UN-a itd.). Konflikt se mora rijeiti tijekom planske igre donoenjem ozbiljne
odluke ija bi se djelotvornost mogla isprobati u stvarnosti.
Cilj planske igre je da se transparentnim i preglednim uine uzrono-posljedine veze i
procesi kompleksne politike i/ili drutvene stvarnosti. (Peter Massing, Planspiele und
Entscheidungsspiele; in: Methodentraining fr den Politikunterricht. Themen und Materialien,
Bundeszentrale fr politische Bildung, Bonn 2004, S. 165)
Planske igre se, u pravilu, ne koriste na poetku neke nastavne jedinice, nego na kraju, kada
sudionici raspolau dovoljnim brojem informacija u vezi s temom. Sam tijek planske igre i
igre raspodjele uloga je slian i ima etiri faze:
Faza 1: Predstavljanje polazne pozicije
Da bi se tijekom planske igre mogla obraivati neka situacija, sudionicima se najprije moraju
ponuditi informacije o polaznim pozicijama. Predstavlja se i objanjava konflikt te se u opim
58
crtama skiciraju pozicije, funkcije i drutvene uloge grupa koje zastupaju razliita stajalita u
tom konfliktu.
9 Faza 2: Priprema za uloge
Ovdje je rije o tome da se sudionici upoznaju sa svojim ulogama u zadanom konfliktu.
Kakve su polazne pozicije, kakvu funkciju i poziciju e zauzeti, koje vjetine poznaju i to je
njihov zadatak u zadanom konfliktu? Nakon toga je potrebna identifikacija sa svojom ulogom,
razvijanje vlastitog stajalita i strategije rada (saveznici, mjere koje e poduzeti itd.)
9 Faza 3: Provoenje igre
To je srce same igre. Ovdje se sukobljavaju razliite grupe i njihovi interesi, razgovaraju o
konfliktu i odluuju o rjeenju konflikta. U ovisnosti o dizajnu planske igre izmeu simulacije
procesa odluivanja i razgovora o konfliktu te pojanjavanja vlastitih pozicija, mogue je
uvesti jo jednu fazu igre u kojoj grupe imaju mogunost lobirati za svoje pozicije, ulaziti u
koalicije itd. da bi na taj nain i prije samoga glasanja utjecali na donoenje odluke u svoju
korist.
9 Faza 4: Evaluacija
O planskoj igri najprije govori se s aspekta vlastitih doivljaja, spoznaja i iskustava. Sadrajna
evaluacija predstavlja najvaniji aspekt ove metode. U ovisnosti o tematici koja se obraivala,
moe se diskutirati o mogunostima primjene donesene odluke u stvarnom ivotu.
Uspjeh ili neuspjeh planske igre ovisi o kvaliteti materijala koje nastavnik priprema. Za
provedbu jedne planske igre potrebno je najmanje sljedee:
9 Studij sluaja: Ovdje je rije o kratkom, razumljivo napisanom i preglednom uvodu u
problematiku koji istodobno daje pregled i najvanijih aktera i opisuje njihove
interese, pozicije i funkcije.
9 Radna karta: Ona sadri ope upute o tijeku igre i pitanja koja se tiu planiranja i
odluivanja u tijeku igre. I ova radna karta mora biti napisana saeto i razumljivo.
9 Karte s opisanim ulogama: Svi sudionici planske igre dobivaju jednake studije
sluaja i jednake radne karte, ali karte s opisanim ulogama su, naravno, razliite za
svaku grupu. Na ovim kartama opisana je uloga koju bi grupa trebala preuzeti. Osim
toga, ove karte mogu sadravati i upute o aktivnostima koje se mogu poduzeti da bi
9 se ostvarili interesi grupe u tijeku planske igre. Karta s opisanom ulogom moe
sadravati i dodatne informacije ili neke sugestije vezane za plansku igru.
9 Materijali s informacijama: etvrti su element dodatni materijali koji su potrebni da
bi sudionici dobili dovoljno informacija i imali strunu i sadrajnu osnovu za
provedbu planske igre. Informacije mogu potjecati iz razliitih izvora: dijelovi iz
59
9 primarnih izvora informacija, upravni i zakonski propisi, prava ili simulirana pisma
slubi koje su u vezi s temom planske igre, crtei i karikature, prava ili simulirana
pisma itatelja ili lanci iz novina, izvodi iz leksikona, stav vlade ili nekih interesnih
grupa itd. Ove informacije na raspolaganju su svim grupama, a na kartama s
opisanim ulogama pojedinanim grupama se mogu dati savjeti na koje informacije bi
trebalo obratiti posebnu panju.
Osim ovih nunih materijala za provedbu planske igre, mogle bi se pripremiti i karte s
dogaajima uz iju pomo bi voditelj igre tijekom provedbe igre mogao utjecati na njezin
tijek. Sljedei element koji bi se mogao koristiti tijekom planske igre su radni formulari kao
tehnika pomo u fazi interakcije. To bi, na primjer, mogle biti sheme za voenje protokola
uz pomo kojih grupe mogu planirati svoje aktivnosti tijekom igre.
Djelovanje u okviru planske igre, prije svega, znai analiziranje problema, procjenjivanje
alternativa, razvijanje strategija i taktike te donoenje odluke za realiziranje zadanih ciljeva.
Planska igra stoga moe se primijeniti tamo gdje bi se trebali pojasniti formalni politiki
procesi, sistemski mehanizmi, ovisnost pojedinanih grupa o strukturama sistema i o tome
gdje bi se trebalo omoguiti uvid u interesne pozicije, strukture vlasti i pritisak koji sa sobom
nosi odluivanje. Planske igre su zbog toga uvijek usmjerene u smjeru problema, a ne
znanosti.
Neusporedivo je vei uspjeh uenja kada sami neto uinimo u odnosu na onaj kada o nekoj
pojavi ili dogaaju bivamo samo informirani. Ova injenica govori u prilog primjeni metoda
koje su usmjerene u pravcu djelovanja kao to je to sluaj s planskom igrom. Osim toga,
prilikom primjene planske igre zapaen je vrlo visoka razina motivacije kod sudionika.
Uenici ili sudionici seminara imaju mogunost da tijekom planske igre steknu iskustva kakva
nee stei prilikom primjene bilo koje druge metode. Tijekom provedbe planske igre oni
uvjebavaju kljune vjetine demokratskog ponaanja (mirno rjeavanje konflikata,
prepoznavanje interesa, definiranje problema, formuliranje ciljeva, donoenje odluka,
razgovor, diskusiju, analizu, istraivanje itd.).
Nasuprot prednostima koje smo naveli postoji cijeli niz opasnosti u vezi s planskom igrom.
Tako uvijek postoji tendencija da se planska igra prenese potpuno nekritino na stvarnost i
da se na taj nain stekne pogrena slika politike realnosti, a to ovisi o mnotvu imbenika
koji ostaju neprimijeeni tijekom same planske igre.
Planske igre mogu biti ili suvie jednostavne, ili suvie komplicirane. U prvom sluaju
realnost ne biva predstavljena u pravom svjetlu, a u drugom sluaju primjena metode propada
zbog prevelikog oekivanja pred koje su stavljeni sudionici. Planske igre zaista postavljaju
velike zahtjeve pred sudionike (sadrajne, metodike, socijalne), pa se nastavnici esto
odluuju za neprimjenjivanje ove metode, jer smatraju da bi bila prevelik zalogaj za
polaznike.
60
To, naravno, predstavlja svojevrsno vrzino kolo, jer uenici ne posjeduju vjetine koje
zahtijeva planska igra pa im nastavnici i ne daju mogunost da se okuaju u upotrebi ili
uvjebavanju ovih vjetina. Ovo se moe suzbiti samo upotrebom metoda usmjerenih u
smjeru djelovanja.
Osim toga, vano je napomenuti da se planske igre zbog organizacijskih zahtijeva teko mogu
smjestiti u kolsku svakodnevicu (vrijeme nuno za pripremu, vie prostorija u kojima se radi
itd.). Mnoga iskustva govore u prilog tome da se odnos izmeu naporne pripreme i rezultata
itekako isplati. Sudionici u razgovoru s lanovima drugih grupa doivljavaju socijalnu i
politiku interakciju na koju mogu utjecati, rade s informacijama koje su im potrebne kako bi
utjecali na promjenu struktura i pronalazak rjeenja. Planske igre zahtijevaju samostalno
djelovanje. Cilj im je da potaknu pronalaenje kreativnih rjeenja, strategija za rjeavanje
konflikata ili razliitih mogunosti prilikom donoenja odluka.
9. 6. Projekt
Jedan od osnivaa moderne metode projekta, Amerikanac John Dewey (1859-1952.), projekt
opisuje kao metodu smislenog iskustva. Nastava se ne mora sastojati samo od fiktivnih
situacija, nego je potrebno da se u nastavi obrauje to vie situacija iz svakodnevice. O tijeku
projekta i njegovim teoretskim osnovama postoje mnoga objanjenja. No ono to svakako svi
prihvaaju je injenica da je konkretno djelovanje jedna od vanih polaznih toaka procesa
spoznaje. U tijeku projekta nastavnici i uenici rade ravnopravno na ispunjavanju sasvim
realnog zadatka. Na taj nain lake je stjecati kljune vjetine jednog budueg politiki
aktivnoga graanina.
to je projekt?
Osnova za projekt je suoavanje s doivljenom stvarnou, a tijekom tog suoavanja
potrebno je pronai jedno ili vie rjeenja za konkretan, stvaran problem te ta rjeenja
prikazati u konanom proizvodu projekta.
Tijek projekta
1. Inicijativa za pokretanje projekta i pronalaenje teme
Ono to je vano u ovoj fazi je otvorena polazna situacija i zanimanje polaznika za odabranu
temu. Inicijativa za pokretanje projekta moe nastati sasvim spontano zahvaljujui nekoj ideji
polaznika ili nastavnik zajedno s uenicima pokree diskusiju na tu temu te zajedniki
odluuju o tome. Ako nastavnik eli zadrati pravo izbora teme, onda moe uenicima
ponuditi listu sa iroko definiranim temama iz koje oni trebaju odabrati ono to ele raditi.
61
2. Planiranje projekta
a. Grupa raspravlja o odabranoj temi i odluuje se za podruje unutar kojeg eli raditi projekt.
Osim toga, potrebno je dati naziv konano odabranoj temi, utvrditi rok zavretka projekta i
odluiti to e biti konani proizvod projekta.
b. Zajedniki se postavljaju kljuna pitanja koja e sluiti kao pomo tijekom provedbe
projekta i pravi se struktura rada na projektu. Pravi se i konkretan plan rada na projektu: tko
to radi, kako i u kojem vremenskom okviru.
3. Provedba projekta/faza rada
9 Nastavnik i uenici rade na projektu po ve odreenom planu rada: prikupljaju
informacije, vode intervjue, skupljaju materijale, prave proizvod, pripremaju
prezentacije itd.
9 Meusastanci: Svi uenici informiraju se o provedenom radu. Uenici su u poziciji
da daju prijedloge za poboljanje. Nastavnici i uenici zajedno razgovaraju o tijeku
projekta i o svom meusobnom odnosu. Meurazgovori pomau sprjeavanju
akcionizma i preuzimanju odgovornosti i zasluga od strane samo jednog dijela
polaznika. Osim toga, na meusastancima razgovara se i o tijeku projekta kako bi se
potovao zadani vremenski plan.
4. Prezentacija
Primjerice, izloba, predavanje, diskusija, zidne novine, prikazivanje filma, leci i slino.
5. Evaluacija
Nastavnik i uenici zajedniki razgovaraju o cjelokupnom procesu provedbe projekta.
Razgovaraju o uspjehu koji su postigli, proizvodu koji je proizaao iz projekta i znanjima koja
su stekli. Nakon konstruktivne kritike, daju se prijedlozi za poboljanje buduih projekata.
Prednosti metode projekta
9 metoda je bliska realnosti (za razliku od metoda koje se zasnivaju na simulacijama)
9 projekti predstavljaju most izmeu kole i stvarnosti
9 pridonosi stjecanju kljunih vjetina demokratskog drutva
9 uenje kroz djelovanje, time uspjeh uenja ima prefiks odrivog
9 izaziva izuzetnu motiviranost kod polaznika, a time i njihov najvei angaman.
Mane metode projekta
9 trajanje (mnogo kolskih satova potrebno je za provedbu jednog projekta)
62
9 ne moe se unaprijed raunati na uspjeh

9 u nekim sluajevima zahtijeva izuzetno veliki angaman nastavnika
9 nije svakodnevna metoda, inae bi se izgubila njezina dra i ne bi u tolikoj mjeri
motivirala polaznike
9 dovodi do problema organizacijske prirode (nastavni plan i program, struktura
nastavnog sata itd.).
9. 7. Metode specijalizirane za nastavu politikog obrazovanja

Becavta
Becavta je hebrejska rije i znai zajedno. Naslov ovog naina uenja demokracije koji je
razvio Institut Adam iz Izraela je istodobno program i filozofsko gledite. Demokracija je
nain vladanja i ivljenja te oblik ureenja drutva koji polazi od injenice da svatko ima
jednaka prava i slobode. Svatko ima pravo ivjeti po svojim uvjerenjima i u skladu sa svojim
sistemom vrijednosti, pod uvjetom da on time ne ograniava ili ugroava prava i slobode
drugih.
Demokracija bi se, dakle, mogla opisati kao dogovor izmeu svih lanova drutva u vezi s
ovim osnovnim principom. Da bi ovakvo drutvo moglo funkcionirati, potrebna su mu
pomona sredstva (npr. odluke donesena veinom glasova, pravni sistem itd.). Ova pomona
sredstva slue za rjeavanje problema i konflikata ako se rjeenja ne pronau na drugi nain.
to se ui uz pomo metode Becavta?
Sudionici na radionicama Becavte ue to znai osnovni princip demokracije - Svatko ima
jednako pravo na slobodu. Oni se suoavaju s tekim pitanjima demokracije, a samim tim i s
politikim pitanjima, razvijaju razumijevanje za njihovu kompleksnost i ue se staviti u
poziciju onih koji u jednom demokratskom drutvu donose odluke. Na osobnoj razini ue
prepoznati konflikte, rjeavati ih i staviti se u poziciju onih koji misle drukije i imaju
drukije stavove. Osim toga, ue od ega se sastoji demokracija i kako se demokratski
ponaati.
Kako se ui uz pomo metode Becavta?
Sudionici ne ue tako to uju, proitaju ili shvate odreene informacije. Oni ue obrnutim
redoslijedom, spoznajui i shvaajui stvari uz pomo osjeaja (emocionalno uenje). Na
vlastitoj koi osjete to znai unutarnja dilema i ue da postoje rjeenja koja obuhvaaju
osnovni princip demokracije (svatko ima jednako pravo na slobodu).
63
9. 8. Prikaz metoda pouavanja s obzirom na karakteristike
PREDAVANJE
Metoda pouavanja
Dobre strane
Ogranienja
Priprema
prezentacija
injenica u
direktnom i
loginom
redoslijedu
pojedini eksperti
nisu i dobri
uitelji
potrebno je imati
potpuno jasan cilj
od poetka do
kraja
temelji se na
dugogodinjem
iskustvu
jednostrana
komunikacija
polaznici su
pasivni
stimulira razvoj
miljenja i
priprema za
diskusiju
potrebno je
ukljuiti puno
primjera iz ivota
kao i anegdota da
se razbije
monotonija i
zadri panja
DISKUSIJOM
prikladno za
velike grupe
PREDAVANJE S
potrebno je
sadraj
prilagoditi
vremenu tako da
budu efikasno
ukljuuje
polaznike nakon
predavanja
vrijeme
ograniava
trajanje diskusije
polaznici mogu
postavljati
pitanja u cilju
razjanjenja
iznesenih
injenica to je
uglavnom izazov
za njih
kvaliteta ovisi o
kvaliteti pitanja
koja se
postavljaju i o
samoj diskusiji
dobro je da
pitanja budu
poznata prije
diskusije da se ne
ode u
nepoeljnom
smjeru
dobra priprema
predavaa da
moe biti i
moderator kod
diskusije
64
(panel eksperata)
omoguava
ekspertima
prezentiranje
razliitih
miljenja
(BRAINSTORMING)
OLUJA IDEJA
VANJKSI EKSPERTI
mogu
isprovocirati
bolju diskusiju
nego pojedinac
eksperti mogu biti trener treba

slabi govornici
stalno drati sve
konce u rukama i
ako se radi o
dobro upravljati
jakim
procesom
osobnostima, te
karakteristike
mogu nadvladati
bit predavanja i
diskusije
izmjena vie
eksperata razbija
monotoniju i
zadrava panju
polaznika
injenice koje se
prezentiraju ne
moraju biti
logiki poredane
to moe stvarati
zabunu kod
polaznika
omoguava
stvaranje liste
novih ideja na
temelju
polaznikovih
iskustava
moe biti mnogo

ideja koje se ne
odnose na zadani
problem/cilj
potie polaznike
na kooperaciju
jer je svaka
iznesena ideja
jednako vrijedna
oslanja se na
znanje i iskustvo
cijele grupe
jedna ideja moe
biti najbolja od
svih
prezentiranih
mora imati
vremensko
ogranienje na 5
7 minuta
polaznici mogu
imati problema da
se ne mogu
odmaknuti iz
realnosti pa nema
novih ideja
potrebno je stalno
kratko saimanje
iznesenih
injenica ili
stavova u cilju
zadravanja
razumljivosti
predava odabire
problem
mora biti
spreman na
nekoliko ideja
kako bi
stimulirao grupu
ako ona zapne u
poetku rada
ako se dobro ne
upravlja
procesom moe
dovesti do
kritiziranja u
vrijeme
evaluacije
65
VIDEO MATERIJALA
DISKUSIJA U MALIM
GRUPAMA
DISKUSIJA U GRUPI
UPOTREBA
zabavan nain za
pouavanje i
postavljanje
problema
zadrava panju
polaznika
izgleda vrlo
profesionalno
stimulira
diskusiju
moe izazvati
previe problema
koji se moraju
rijeiti kroz
diskusiju
svi polaznici ne
sudjeluju u
diskusiji i
rjeavanju
problema
efekt koritenja je
ovisan o kvaliteti
kasnije diskusije i
ponuenih
rjeenja
detektiranih
problema
ideje i iskustva
dolaze od
polaznika
nije praktino za
vie od 20
polaznika
osobito je
uspjeno nakon
prezentacije,
filma ili iznijetog
iskustva koje
elimo da se
analizira
nekoliko osoba se
moe nametnuti
tijekom diskusije
dok ostali ne
mogu sudjelovati
doputa svakome
da se aktivno
ukljui u proces
omoguava
sudjelovanje
svakog polaznika
ljudi najee
lake
komuniciraju u
malim grupama
moe se postii i
konsenzus unutar
male grupe
potrebno je dobro
pripremiti
opremu prije
upotrebe i imati
rezervnu
varijantu
kasnija diskusija
je dobra ukoliko
predava dobro
pripremi pitanja
koja se moraju
postaviti da bi
diskusija uspjela
zahtijeva paljivo
planiranje
predavaa da
moe kvalitetno
voditi diskusiju
troi se mnogo
vremena ako se
eli postii zadani
cilj
moe otii u
potpuno krivom
smjeru od
planiranog/eljen
og cilja
potrebno je dobro
promisliti o
nainu formiranja
malih grupa
grupa se moe
podijeliti na vie
miljenja, osobito
prilikom
zauzimanja
stavova
potrebno je
pripremiti toan
zadatak koji se
oekuje da e
grupa rijeiti
66
STUDIJ SLUAJA
razvija analitiko
miljenje koje je
usmjereno na
rjeavanje
zadanog
problema
omoguava
istraivanje
kojim e se doi
do rjeenja i
kompleksnih
problema
polaznici ne
mogu uspostaviti
vezu sa svojim
slinim
problemom
sluajevi koji se
moraju rijeiti
moraju biti dobro
pripremljeni i
jasni
nedovoljne
informacije o
problemu mogu
dovesti do
potpuno
pogrenog
rezultata
cilj mora biti

jasno definiran
nije prikladno za
velike grupe
uloge moraju biti

jasno definirane i
imati poziciju
unutar same igre
omoguava
polaznicima da
usvoje i
upotrijebe nova
znanja i vjetine
IGRANJE ULOGA
na dramatian
nain predstavlja
se problem koji
se mora rijeiti
prua priliku
polaznicima da
preko razliitih
uloga predstave
razliita
miljenja
doputa
istraivanje kako
najbolje rijeiti
problem
polaznici mogu
biti previe
samouvjereni
upute za
provoenje igre
polaznici se mogu
moraju biti
osjetiti
potpuno jasne i
ugroenima u
nedvosmislene
razliitim
ulogama
moe izazvati
nelagodu
omoguava
razvijanje
vjetina
67
POSTIGNUTIM REZULTATIMA
VELIKOJ GRUPI O
IZVJETAVANJE U
omoguava da se moe se pojaviti

u velikim
dosada, osobito
ako svaka grupa
grupama moe
prodiskutirati
iznosi isti rezultat
do kojeg su doli
rjeenje
problema koji je
ili isti stav
bio zadan u
ostalim
metodama
(igranje uloga,
studija sluaja,
diskusija u malim
grupama)
trener mora
pripremiti pitanja
za grupnu
diskusiju
omoguava
polaznicima da
daju miljenja i
poveu rezultate
sa ivotnim
iskustvom
KARTICAMA
VJEBA S
RADNI LISTOVI / UPITNICI
razvija
odgovornost
grupa jer su one
odgovorne za
svoje ishode
omoguava
svakom
pojedincu
razmiljanje bez
utjecaja drugih
polaznika
(samostalan rad)
svaki pojedinac
kasnije moe
podijeliti svoja
razmiljanja,
ideje, zamisli,
rjeenja
diskusijom u
velikoj grupi
daje mogunost
istraivanja
tekih i
kompleksnih
problema/sadraj
a
moe se
upotrijebiti u
malom
vremenskom
razdoblju da ne
postane dosadno i
demotivirajue za
polaznika
materijali moraju
biti unaprijed
pripremljeni za
polaznike
polaznici nee
sudjelovati u
ovakvom nainu
rada jer ne vide
korisnost
pitanja na
karticama moraju
biti unaprijed
pripremljena
68
VJEBA ZA RAZVIJANJEUVJERENJA I STAVOVA
GOST PREDAVA
personalizira
odreenu temu
gost predava
moe biti lo
govornik
pomae u
razbijanju
stereotipa o
strunjacima ili
odreenom
podruju
ne zna kako
zainteresirati
polaznike jer je
struan u svom
podruju
daje se
mogunost
istraivanja
uvjerenja i
stavova
polaznika
polaznici ne
moraju biti
iskreni ve
pruaju odgovore
koji su poeljni u
drutvu
omoguava
polaznicima
razgovor o
vlastiti
vrijednostima i
stavovima u
sigurnom
okruenju
omoguava
uvjebavanje
strukture
diskusije
odabrati gosta
predavaa,
koordinirati cijeli
postupak
dogovaranja oko
gostovanja, teme
i sl.
pravilno i
zanimljivo
predstaviti gosta
pred grupom da
se pobudi
zanimanje
trener mora vrlo
pozorno
pripremiti vjebu
objanjenja
moraju biti jasna
i precizna tako da
polaznici mogu
ih svaki polaznik
biti previe
dobro shvati ime
samouvjereni u
se izbjegava
ispravnost svojih
mogunost
stavova i
sukoba
uvjerenja, a time i
(osigurava se
iskljuivi prema
sigurno iznoenje
drugima
stava ili
uvjerenja)
pitanja moraju
biti dobro
pripremljena da
se diskusija moe
stalno
usmjeravati
69
9. 9. Metode pouavanja koje se mogu primijeniti s obzirom na cilj

pouavanja
Cilj uenja
Metode koje se mogu primijeniti
Znanje:
Cilj je osvijestiti nove informacije i na
temelju toga doi do generalizacija
Predavanje / prezentacija
Razumijevanje:
Cilj je postii razumijevanje novih
informacija I kako bi se nova znanja
mogla upotrijebiti u rjeavanju novih
problema ili ivotnih situacija
Simpozij
Panel diskusija
Vizualizacija pomou: filma, slajdova,
slika itd.
Predava specijalist iz pojedinog
podruja
Razgledavanja
Ekskurzije
Usvajanje vjetina:
Cilj je nauiti nove vjetine kroz
praktian rad.
Diskusije u grupi
Demonstracija
Problemska nastava
Promjena vrijednosnog suda/ponaanja:

Studij sluaja
Cilj je modificirati ili usvojiti novi
vrijednosni sud ili ponaanje tako da se
Demonstracija
postigne bolji rezultat ako se uvjerenje
ili ponaanje promijeni u odnosu na staro Vjebanje u praktikumu
uvjerenje/ponaanje.
Igranje uloga
Simulacija
Pouavanje pomou kompjutorskog
programa
Panel diskusija
Diskusija u grupi
Debata
Igranje uloga
Studij sluaja
Simulacija
Predavanje/prezentacija
70
Osnove komunikacije
10. OSNOVE KOMUNIKACIJE

Cilj: usvajanje osnovnih pojmova u komunikaciji, naini i vrste komuniciranja, razlikovanje
komunikacijskih situacija.
Realizacija: formiranje grupa i predstavljanje, svaka grupa ima svoj zadatak, jedna odreuje
poeljne komunikacijske vjetine nastavnika,, druga nepoeljne komunikacijske vjetine, dok
trea odreuje imbenike koji utjeu na kvalitetnu komunikaciju.
OSNOVE KOMUNIKACIJE
Svaku istinu koju spoznamo trebamo dati svijetu, a ne zadrati za sebe.

(Elizabeth Cady Stanton)
Komunikacija je proces slanja i primanja poruka, verbalnih ili neverbalnih, izmeu ljudi.
Kako je ovo dinamian proces, komunikacija utjee na odnos ljudima koji meusobno
komuniciraju.
Saznajte kakvu komunikaciju nazivamo efikasnom, a kakva je to neefikasna komunikacija.
Provjerite na koji nain slua druge ljude i je li aktivno sluate svoga sugovornika. Ako to
nije sluaj, doznajte kako moete poboljati svoju vjetina sluanja.
Vrlo je vano da pokreti tijela i izraz lica budu u skladu s onim to se govori. Ne znate zato
je to toliko vano? Ako jedno govorimo, a na izraz lica pokazuje drugaije, onda svom
sugovorniku aljemo zbunjujuu poruku i to moe biti izvor nesuglasica. itajte dalje i saznat
ete kako se to moe izbjei.
Takoer, saznajte kako zastupati i ostvariti vlastite potrebe i interese na neagresivan, odnosno
asertivan nain.
Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu: potrebu da budemo u kontaktu s drugim
ljudima. U zatvorima, samice se koriste kao kazna jer sprjeavaju ispunjavanje osnovnih
ljudskih potreba.
Sve to inimo u ivotu zahtijeva komunikaciju. I osobni i profesionalni uspjeh esto ovise o
tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti ono to im elimo
prenijeti komunikacijom.
S obzirom na to koliko je vana, a i zato to se vjetine komunikacije mogu nauiti, trebali
bismo se mnogo vie posvetiti upravo tome i nauiti kvalitetno komunicirati.
71
Osnove komunikacije
Komunikacija moe biti:

9 Verbalna
9 Neverbalna.
Verbalna komunikacija rijei su koje govorimo.
Neverbalna komunikacija odnosi se na sve druge naine na koje komuniciramo osim rijei.
Primjerice: organizacija vremena, govor tijela, izraz lica, geste i ton glasa.
Da bi poboljali nain na koji komuniciramo, a tako i odnose s drugim ljudima (pa onda i svoj
uspjeh u ivotu), moramo uiti kako kvalitetno i verbalno i neverbalno komunicirati.
10. 1. Kako poboljati komunikaciju

10.1.1 Aktivno sluanje
Aktivno je sluanje kljuni element uspjenog procesa komunikacije. Ono predstavlja
uivljavanje u ono o emu osoba koju sluamo govori, ali ne u mjeri da osjeate bol. To se ne
odnosi samo na ono to je negativno, nego i na pozitivno (primjerice, radost).
Za aktivno sluanje je bitno:
9 Donijeti odluku da elite sluati
9 Gledati osobu u oi
9 Ne govoriti previe, ne prekidati osobu dok govori
9 Nauiti utjeti
9 Nauiti izbjegavati uznemiravajue imbenike.
Postoji 7 vrsta nepotpunog sluanja:
1. Pseudosluanje: Sluatelj pokazuje panju, ali misli su mu negdje drugdje.
2. Jednoslojno sluanje: Sluatelj slua samo dio informacija.
3. Selektivno sluanje: Sluatelj slua samo ono to ga posebno zanima.
4. Selektivno odbacivanje: Sluatelj se usmjerava na teme koje ne eli uti, kad one dou na
red, sluatelj ne slua.
5. Otimanje rijei: Sluatelj jedva eka priliku da neto kae.
6. Obrambeno sluanje: Sluatelj sve poruke tumai kao napad i brani se ili napada.
7. Sluanje u 'zasjedi': Sluatelj slua sugovornika da bi ga napao kad god mu se uini da se
sugovornikove rijei mogu dovesti u pitanje.
72
Osnove komunikacije
10.1.2. Principi aktivnog sluanja:

OHRABRITI: Slati verbalne i neverbalne znakove koji e govorniku pokazati da ga
sluate. (Verbalni: da, aha... ; Neverbalni: klimanje glavom, izrazi lica.) Koristimo kada
elimo potaknuti govornika da nastavi s priom i kada mu elimo dati podrku.
RAZJASNITI: Postaviti pitanja kako bi razjasnili ono to vam je govornik rekao.
Koristimo kada elimo razjasniti ili potvrditi neto i kada elimo razjasniti ostale
aspekte prie. Neki primjeri: Moe li mi ponovno to objasniti?
PREFORMULIRATI: Ispriati svojim rijeima ono to je osoba rekla kako biste
provjerili jeste li dobro uli i razumjeli. Neki primjeri: Jesam li te dobro shvatila...;
Znai, kae...
REFLEKTIRATI: Ovo je najznaajniji princip. Rei drugoj osobi kako mislite da se
osjea. Neki primjeri: Zvui kao da si ljutit zbog toga.; ini mi se da si uznemiren.;
Oito si sretna to si poloila taj test.
SAETI ILI REZIMIRATI: Ponovimo glavnu temu i osjeaje koje je govornik
'pokazao' ili rekao. Neki primjeri: Znai bijesan si to ti nije dala priliku da
razjasni...; Znai sretna si to su ti roditelji dopustili da veeras...
POTVRDITI I VREDNOVATI: Pokazati govorniku uvaavanje; potvrditi mu da
cijenite to se ba vama povjerio.
10.1.3. Kako poboljati vjetinu sluanja?

9 Budite paljivi i koncentrirani kada vam netko govori. Sluajte s empatijom.
9 Budite radoznali. Teko je biti dobar sluatelj ako niste zainteresirani za drugog
ovjeka.
9 Budite vie zainteresirani za to to je reeno, nego za to to ete odgovoriti kako
biste rijeili problem. Kao sluatelji mi imamo protok od otprilike 500 rijei u minuti
dok je normalni tempo govora otprilike 125 do 150 rijei u minuti. To ostavlja dosta
prostora da se narui komunikacija ili da sluatelj odluta mislima.
9 Slobodno postavljajte pitanja kako biste provjerili jeste li dobro razumjeli i popunili
rupe koje vam nedostaju.
9 Dajte si vremena da sasluate, osjetite to se dogaa, razjasnite sliku i oblikujete
odgovor. Dobra komunikacija zahtijeva VRIJEME, i ne moe se obaviti na brzinu.
9 Dobra komunikacija zahtijeva i dobro okruenje. Nemojte gledati televiziju ili
neto raditi dok s nekim razgovarate jer neete moi paljivo sluati. Radije zamolite
osobu da razgovarate u neko drugo vrijeme, kada budete mogli svu panju usmjeriti
na sluanje.
9 Pratite svoje navike sluanja (ili nesluanja) i one drugih ljudi. Razmislite o ljudima s
kojima ste u ivotu jako voljeli razgovarati i osjeali se shvaeno. Kakav je osjeaj
kada vas netko zaista slua, a kakav je kada vidite da vas druga osoba ne slua?
Napravite listu onih ponaanja koje primjeujete na drugima, a koje upozoravaju na
73
Osnove komunikacije
9 to da druga osoba ne slua. Zatim razmislite o sebi. Pokazujete li i vi neka od tih

ponaanja s liste? Napravite popis onih ponaanja koje elite promijeniti. Takoer,
priznajte sebi ona dobra ponaanja koja imate i koja vam pomau da bolje sluate
druge ljude.
9 Priroda nam je dala jedan jezik i dva uha tako da biste mogli sluati dvostruko vie
nego priati. (Epictetus, filozof)
9 Govorite komunikacija poinje s vama. Preuzmite odgovornost i zaponite
komunikaciju, nemojte ekati i oekivati da e to uiniti druga osoba.
9 Ne sakrivajte se iza SMS-ova i mailova. Dobra komunikacija, posebno o vanim
temama, zahtijeva mnogo vie od onoga to moemo izraziti SMS-om ili mailom.
Vrlo esto moemo krivo protumaiti SMS jer ne vidimo osobu, ne ujemo ton glasa
i slino.
9 Komunicirajte svoje misli i svoje osjeaje. esto nam se dogodi da zaboravimo
zapravo opisati drugoj osobi kako se osjeamo ili nastojimo ne pokazati osjeaje.
9 Budite izravni, ali blagi. Pokuajte to jasnije rei to elite, ali pritom nemojte
zaboraviti da je temelj svake dobre komunikacije potovanje.
9 Ne aljite mijeane poruke. Kaete: Nije mi nita, a u sebi ste bijesni ili tuni.
9 Povratna informacija nije preruena kritika.
9 Uvijek dajte priliku drugoj osobi da govori. Komunikacija je proces u kojem obje
strane moraju sudjelovati, povremeno kao sluatelj, a povremeno kao govornik.
Monolog nije komunikacija.
9 Uvijek pitajte ako niste sigurni da razumijete.
9 Ne dopustite stresu da govori umjesto vas. Ako ste jako uzrujani, ne moete dobro
komunicirati.
9 Naglasak stavljajte na bitne stvari, a ne na sitnice.
9 Vjerujte svojoj intuiciji. Ako osjeate da neto nije u redu, vjerojatno i nije.
9 Ostavite prostora drugoj osobi da se popravi, ohrabrujte rast.
9 Vjerujte da je dobra komunikacija mogua.
9 Ne zaboravite rei 10 rijei svaki dan.
10.1.4. Rijei i fraze koje bi trebalo koristiti najmanje jednom dnevno

9 HVALA TI (zahvalite za panju, brigu i pomo drugih)
9 MOLIM TE (iskazujte potovanje)
9 BRAVO (pohvalite)
9 MOGU LI TI POMOI (ne ekajte da vas se pita, ponudite sami pomo)
9 TO JE STVARNO LIJEPO (primjeujte pozitivno)
74
Osnove komunikacije
9 OPROSTI (ponekad i nenamjerno povrijedimo nekoga, a ako elite uvijek biti u

pravu, ivite sami)
9 PRIAJ MI O TOME (pokaite zainteresiranost)
9 MOE ZAGRLJAJ (ne zaboravite na vanost dodira)
9 HAJDEMO ZAJEDNO (druite se, nudite drugima priliku da im posvetite svoje
vrijeme)
9 VOLIM TE (nemojte pretpostaviti da druga osoba to zna, recite joj)
10. 2. Neverbalna komunikacija

ovjek najvei dio svog vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima. Dok se verbalna
komunikacija odnosi na stvarne rijei koje se koriste pri razgovoru, neverbalna komunikacija
se sastoji od mnotva znakova od kojih svaki ima svoje znaenje. Ti znakovi mogu mijenjati,
potvrivati ili negirati ono to izgovaramo. Zato nain na koji neto izgovaramo, te kako
pritom izgledamo i kako se drimo, znaajno utjee na poruku koju aljemo drugoj osobi.
Neverbalna komunikacija esto bude i uzrok sukoba mnogi obrauni poinju
nerazumijevanjem neverbalne poruke, primjerice, neka izjava protumai se kao uvredljiva, a
zapravo je izreena u ali.
Takoer, bezbrojne su situacije kada i sami krivo protumaimo neiju izjavu, upravo zbog
nepoznavanja neverbalnih znakova. Zato je vrlo vano obratiti panju na svoje i na
sugovornikove neverbalne znakove.
U neverbalnu komunikaciju ubrajamo:
KONTAKT OIMA
Kontakt oima je vrlo vaan u svakodnevnoj komunikaciji. Obino su razdoblja kontakta
oima vrlo kratka. Kada su produljena, ili kad jedna od osoba pone buljiti u drugu, dolazi do
napetosti i to se moe protumaiti kao prijetnja. Izbjegavanje gledanja u oi povezuje se s
nesigurnim ponaanjem, to upuuje na prepredenost, pa ak i nepotenje. Rairene zjenice
pokazuju emocionalno uzbuenje (kada laemo ili kad nam se neko svia). Prijatelji manje
gledaju i kontaktiraju oima od stranaca. Ipak, ako je dvoje ljudi zaljubljeno, kontakt oima
mnogo je ei.
IZRAZ LICA
Na osnovi odgovarajuih izraza lica svi emo lako prepoznati est osnovnih osjeanja radost, tugu, iznenaenje, strah, ljutnju i gaenje. Meutim, sloena osjeanja, poput ljubavi i
ljubomore, prepoznaju se neto tee. To se dogaa zbog osobne namjere ili drutvenog
obiaja potiskivanja emocija i zavaravanja okoline maskama. Tako je, primjerice, poznato da
Japanci prikrivaju emocije. Zanimljivo je i to da su ene u prosjeku bolje od mukaraca u
procjeni izraza lica.
75
Osnove komunikacije
TJELESNI KONTAKT
Tjelesni kontakt zavisi od stupnja intimnosti koji postoji izmeu dvoje ljudi. Najei kontakt
je rukovanje. Ono slui kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva. Labavo
rukovanje ostavlja negativan dojam, za razliku od vrstog stiska ruke. Grljenje je uobiajeno u
djetinjstvu, dok je kod odraslih osoba rezervirano za prisne trenutke. To je jedan od najjaih
pokazatelja intimnosti. Poljubac kao javni znak veze ima razliita tumaenja u razliitim
kulturama. U veini zemalja ljubljenje u obraz na javnom mjestu prikladnije je od ljubljenja u
usta.
MEUSOBNI POLOAJ
Ljudi u razgovoru zauzimaju slian poloaj tijela kao i sugovornik s kojim se slau ili prema
kojem imaju pozitivan stav. Naginjanje prema osobi pokazuje zainteresiranost ili zabrinutost,
a odmicanje distanciranost i sigurnost u sebe.
KRETNJE (GESTE)
Klimanje i odmahivanje glavom dva su najrasprostranjenija znaka za da i ne. Klimanje
glavom slui kao povratna informacija govorniku, upuujui na podrku i razumijevanje.
Neke kretnje mogu biti i smetnja uspjenoj interakciji, primjerice kada odaju nervozu i
napetost - trljanje dlanova, uvijanje kose, glaenje brade, itd. Amblemi su posebna vrsta
kretnji s odreenim kulturalnim znaenjem, primjerice, V oznaava pobjedu, podignut palac
podrku, a srednji prst - zna se to :), ali s ovim oprezno ako smo u razliitim kulturama.
Primjer, ako u Engleskoj pokazujemo V tako da je aka okrenuta prema tijelu to ima
znaenje nabijem ti ga.
OSOBNI PROSTOR
Svi imamo svoj osobni prostor s nevidljivim granicama unutar kojih ne elimo prisutnost
uljeza. Ne osjeamo se neugodno kada nam priu intimni i dobri prijatelji, a znance i
strance s kojima razgovaramo obino drimo na veoj udaljenosti. Kad zbog guve i
skuenosti prostora nismo u mogunosti kontrolirati udaljenost drugih ljudi (primjerice,
prilikom guve u tramvaju), esto reagiramo obrambeno, ograniavanjem kontakta s drugima
(okretanje od njih, izbjegavanje pogleda, dodira).
Bitno je istaknuti drutvene razlike - ljudi nieg poloaja potuju osobni prostor ljudi vieg
poloaja - i kulturalne razlike - Mediteranci, idovi i Arapi ostvaruju veu bliskost od
Engleza i Europljana iz sjevernih zemalja. Takoer, ene obino lake podnose fiziku blizinu
drugih ena, nego to mukarci podnose blizinu drugih mukaraca.
PRIKAZIVANJE SEBE
Naa odjea, frizura, minka, nakit, tetovae i ostali modni dodaci predstavljaju naine
izraavanja sebe. Nain na koji se prikazujemo takoer upuuje na na drutveni poloaj,
etniku pripadnost, brani status, pa ak i crte linosti.
76
Osnove komunikacije
10. 3. Prepreke uspjenoj komunikaciji

1. OSUIVANJE
Osuivanje znai nametanje vlastitih vrijednosti drugoj osobi i predlaganje rjeenja za njihove
probleme. Kada osuujete, vi ne sluate to vam druga osoba govori, jer ste previe zauzeti
procjenjivanjem izgleda druge osobe, tonom glasa i rijeima koje koriste.
Neki primjeri:
Kritiziranje Ti nita ne razumije.
Vrijeanje - Ti si glup.
Dijagnosticiranje Ti zaista nisi zainteresirana za ovu temu.
Pohvala radi manipulacije Uz malo vie napora, ti bi mogla postii mnogo bolji rezultat.
2. DAVANJE RJEENJA
Prekidanje prije nego to osoba koja govori zavri ili davanje rjeenja prije nego to vas neko
pita moe biti iritirajue i moe sprijeiti osobu koja govori da vam kae ono to je imala
namjeru rei. Takvo ponaanje moe poticati osobu da bude ovisna o vama kako biste vi
rjeavali njezine probleme.
Neki primjeri:
Nareivanje Uit e dva sata dnevno!
Prijetnje Ako to ne napravi...
Moraliziranje Trebala si uiniti to...
Pretjerano/neprekidno ispitivanje Gdje si bila? to si radila? S kim si bila?
3. IZBJEGAVANJE TUIH PROBLEMA
Sluatelj nikad ne obraa panju na probleme o kojima se govori. Sluatelj se ne obazire na
osjeanja i probleme osobe koja govori. Sluatelj ne eli razgovarati o strahovima,
nesigurnostima i brigama govornika.
Neki primjeri:
Savjetovanje Za tebe bi bilo najbolje...
Logiki argument Jedini nain da popravi uspjeh jest da vie ui.
Naglasak je na injenicama, a osjeanja se ne uzimaju u obzir.
Razuvjeravanje Sve e biti uredu.
Uiniti da se osoba osjea bolje, ali ne rjeavati problem.
Kontriranje Da, ali...
77
Osnove komunikacije
10. 4. Koraci za upuivanje asertivne poruke

Asertivnost = upornost, samosvjesnost, zastupanje.
Asertivno ponaanje predstavlja zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na
neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba. Takvim ponaanjem vodimo rauna o
osjeajima i interesima drugih, ali i vodei rauna o svojim potrebama. Onaj tko se ponaa
asertivno, spreman je na kompromise.
KORACI
1. Opisati PONAANJE - Opiite ponaanje druge osobe ili problem koji vam smeta.
9 Kad mi kasni 30 minuta...
9 Kad mi zaboravi prenijeti telefonsku poruku...
2. Izraziti OSJEANJA - Izrazite svoje osjeanje u vezi sa spomenutim ponaanjem ili
problemom.... ja se osjeam frustrirano...
9 ... ja se osjeam uznemireno...
3. Opisati EFEKT - Opiite misao/vjerovanje koje je povezano s tim osjeanjem.
9 ... zato to kasnim s mojim obavezama za taj dan.
9 ... zato to ne znam tko je zvao, pa ne mogu uzvratiti poziv koji je moda bio vaan.
4. Izraziti ZAHTJEV - Jasno izrazite to biste eljeli da se dogodi iznesite va zahtjev.
9 Ono to elim jest da na sastanke dolazi u zakazano vrijeme.
9 eljela bih da ubudue zapie ime i poruku osobe koja me je traila.
5. Pitati kako osoba doivljava va ZAHTJEV Pitajte drugu osobu kako se osjea ili to
misli u vezi sa vaim zahtjevom.
9 to ti misli?
9 Slae li se?
6. Priekati ODGOVOR druge osobe - Druga osoba izraava svoja osjeanja/misli koja su
u vezi s vaim zahtjevom.
9 Slaem se s tobom.
9 Pa... to je u redu.
7. ZAHVALITI - Ako se druga osoba sloi s vaim zahtjevom, najbolji nain da taj razgovor
privedete kraju jest da joj se zahvalite.
9 Hvala.
9 Hvala ti. Cijenim to.
78
Osnove komunikacije
NEDOSTACI PLANIRANJA
Ljudi esto poinju govoriti i pisati bez prethodnog promiljanja, planiranja i definiranje svrhe
poruke. Davanje razloga za uputu, izbor prikladnog medija i izbor pravilnog vremenskog
rasporeda moe uvelike poboljati razumijevanje i smanjiti otpor prema promjenama.
NERAZJANJENE PRETPOSTAVKE
Vrlo vana injenica, a koja se esto isputa iz vida, nepostojanje je prijenosa pretpostavki
koje lee u osnovi poruke. Kada neto pretpostavljamo, to se moe dogoditi, ali se i ne mora.
Nerazjanjene pretpostavke mogu na obje strane rezultirati konfuzijom i gubitkom dobre
volje.
SEMATIKA DISTORZIJA
Sematika distorzija moe biti namjerna ili sluajna. To su, zapravo, rijei koje sadravaju u
sebi dvosmislenost. Rijei mogu evocirati razliite odgovore. Rije vlada nekima moe
znaiti smetnju ili deficitarno troenje, a drugima moe znaiti jednakost i pravdu.
LOE IZREENE PORUKE
Bez obzira na to koliko je ideja jasna poiljatelju u komunikaciji, poruka moe biti optereena
loe odabranim rijeima, propustima, nedostatkom koherentnosti, loom organizacijom,
nespretnom strukturom reenice, frazama i nepotrebnom uporabom argona. Taj se
nedostatak jasnoe i preciznosti moe otkloniti poklanjanjem vee panje procesu kodiranja
poruke.
10. 5. etiri strane poruke

Poruka nije jednoznana!
Sastoji se od:
9 osnovnog znaenja same poruke
9 govori o pojedincu
9 izaziva odreenu aktivnost
9 govori o odnosu poiljatelja i primatelja.
79
Osnove komunikacije
Osnovno znaenje supstancija
P
O
GOVORI O
POJEDINCU
(POILJATELJU)
AKTIVNOST
U
K
A
ODNOS POILJATELJA
I PRIMATELJA
Za kraj ....
Jednog su dana u koli montirali novu vjealicu za kapute i napisali:

SAMO ZA PROFESORE
Drugi je dan netko dopisao:
MOGU SE I KAPUTI OBJESITI!
80
Prezentacija i prezentacijske vjetine
11. PREZENTACIJA I PREZENTACIJSKE

VJETINE
Cilj: polaznik e nauiti kako se radi dobra prezentacija (dobra priprema, funkcionalna
tehnika, uvjerljivost, govor tijela, kretanje, dikcija ...), polaznik e znati to NE smije initi
tijekom prezentacije.
Realizacija: razgovor s polaznicima kako oni rade pripremu prezentacije, to im je vano, jesu
li se susretali s nekom od teorija kako radili prezentaciju ili idu vie prema intuiciji, odrati
jednu kratku prezentaciju od strane polaznika kao poetnu toku za ispravljanja pogrenu
uinjenih stvari.
11. 1. Prezentiranje
Mnogi ljudi smatraju izlaganje prezentacije najteim dijelom postupka.
Treba upamtiti sljedee:
9 Zauzeti stav da prezentaciju treba izvesti struno i u skladu navedenih savjeta.
9 Stvoriti pozitivan prvi dojam. Ako je mogue, uspostaviti kontakt oi u oi s
publikom. Biti svoj i oputen.
9 Pri govoru - biti prirodan. Govoriti razgovijetnim i jasnim tonom. Usporiti i naglasiti
vane toke. Napraviti kratku stanku prije i poslije kljunih toaka kako bi ih
odvojili.
9 Biti iskreni s publikom. Ukljuiti ih u prezentaciju. Postaviti publici pitanja kako bi
se uvjerili da vas slijede. Ako je prikladno, pokuati nakon izlaganja dobiti povratne
informacije i iskoristiti ih kako bi sljedea prezentacija bila jo bolja.
11. 2. Odgovori na pitanja

Dio izlaganja u kojem publika postavlja pitanja, stanoviti je izazov osobi koja iznosi
prezentaciju, ali omoguava da se poruka do kraja objasni i dodatno naglase kljune toke
prezentacije.
81
Korisno je:
9 Planirati oekivana pitanja publike i mogue odgovore piui ih na papir.
9 Naglasiti tijekom prezentacije hoe li se na pitanja odgovarati tijekom prezentacije ili
na kraju. Ako se odgovara na pitanja tijekom prezentacije, paziti da se ne udalji od
teme. Ako pitanja vode izvan teme ili je to samo interes nekolicine osoba u publici,
pozabaviti se time na kraju.
9 Na poetku dijela posveenog pitanjima, naglasiti koliko je vremena na raspolaganju.
Nakon toga zatraiti prvo pitanje. Ako nitko nema pitanja, postaviti pitanje sam.
Razmisliti o tome da se prije izlaganja zamoli osoba iz publike da postavi prvo
pitanje.
9 Ponoviti pitanje tako da ga svi uju. Preoblikovati pitanje ako je potrebno. Ako ne
znate odgovor na pitanje, najbolje je biti iskren. Pokuati naknadno doznati odgovor i
dati ga osobi koja je postavila pitanje.
9 Zavriti dio posveen pitanjima ponavljajui saetak, zavretak ili neim to smatrate
prikladnim.
Slijedei ovdje navedena pravila, moete svoju prezentaciju uiniti uspjenom, a publiku
zadovoljnom.
11. 3. Kako napraviti kvalitetnu prezentaciju i izbjei pogreke

TEKST NA SLAJDOVIMA OGRANIITI NA POJMOVE, A NE NA REENICE
Tekst cijele reenice koja e se proitati na glas, a sluatelji su je ve automatski proitali u
sebi, nee ostaviti mjesta za nadogradnju teme. Ne zaboraviti, najbolji prezentatori koriste
pojam na ekranu samo kao podsjetnik o temi o kojoj upravo govore.
OGRANIITE BROJ REDAKA
Poput veine uputa za pripremu dobre prezentacije, i ova se svodi na manje je vie.
Ograniavanje broja redaka omoguava publici da odjednom sagleda sve predmete o kojima
im se eli priati.
KORISTITI ITLJIVE TIPOVE PISAMA
Vea itljivost osigurat e se koriste li se fontovi bez ukrasa (engl. sans serif) kao npr. Arial,
nego ako se koriste oni s ukrasima (engl. serif) kao npr. Times New Roman. Ne smije se
pretjerivati s brojem razliitih tipova fontova. Koristiti jedan ili dva tipa fontova, a razliitost
ostvariti promjenom veliina fontova (i kod toga ne pretjerivati).
82
OSIGURATI PREPOZNATLJIVOST PREZENTACIJE

Dati naslov svakom slajdu i tako odmah uvesti sluaoce u temu o kojoj e se priati. Dobro je
da se na svakom slajdu nalazi naziv ili logo ustanove, a po elji i neki drugi podaci,
primjerice, naziv i slino. Dosljedno koristiti isti tip i veliinu fonta pri ispisivanju bilo kojeg
grafikog elementa: naslova, teksta, opisa slike ili grafike!
U PREZENTACIJU UNIJETI DINAMINOST
Opremiti prezentaciju dijagramima razliitih tipova, fotografijama, crteima. Panja publike
lake e se zadrati (ili ponovno pobuditi) ako se u sklopu prezentacije izmjenjuju tekstualne
stranice s onima na kojima su prikazani crtei i fotografije.
Prije nego to se izae pred publiku, potrebno je prelistati prezentaciju, provjeriti itljivost
svakog pojedinog slajda, a posebno pripaziti na itljivost numerikih znakova. Provjeriti
omoguava li redoslijed slajdova dovoljnu dinaminost.
Prezentacija je kreirana i elementi koji nose sadraj brino su organizirani, dakle, trenutak je
da se odaberu boje. Boja je element koji poruku prezentacije moe istaknuti i podrati, ili pak,
ako je krivo odabrana, moe imati sasvim suprotan uinak. Da prezentacija ne bi bila tmurna,
dosadna, nezanimljiva ili ak neitka, valja slijediti nekoliko jednostavnih pravila.
Ako se upotrijebi velik broja boja i nijansi, to e dovesti do kia i nesklada, a slajdovi e biti
nepregledni. Sklad boja koji se nalazi u prirodi, odnosno prirodne boje i njihove nijanse
najbolja su preporuka za izbjegavanje nesklada boja. Nepoeljno je kontrastiranje
komplementarnih boja. Rije je o bojama koje se meusobno snano istiu te stvaraju
odreeno optiko titranje i psihodelian uinak. Primjeri komplementarnih parova su: crvena
zelena, uta plava, naranasta ljubiasta.
OSJEAJ KOJI SE ELI U PREZENTACIJI

Razlikuje se paleta hladnih i paleta toplih boja. Hladne boje su: plava, zelena, siva i boje koje
sadre navedene. To su uglavnom tamne, duboke boje, boje mora, jezera, planina i ledenjaka.
Paleta toplih boja sadri crvenu, naranastu, utu i sve boje koje sadre navedene. To su ive i
dinamine boje, bliske bojama vatre i plamena. Crna i bijela nisu boje. One se u likovnom
svijetu smjetaju u vlastiti akromatski sustav, te se nazivaju nebojama. Njima tvorimo nijanse,
odnosno svijetle i tamne tonove odreene boje.
Vano! Svaka boja ivi od drugih boja koje je okruuju. Kljuno je stvaranje pravog odnosa i
pronalaenje harmonije i reda, odnosno podudarnosti meu bojama. Boje pobuuju osjeaje i
stvaraju raspoloenje. Osjeaj ravnotee i reda u izboru boja moe se usporediti sa skladom
boja i nijansi u kakvom pejzau.
83
USKLAIVANJE BOJA
Poet emo tako da odaberemo jednu boju, toplu ili hladnu. Obino kreemo od neke ive
boje, a dinamiku i vizualnu raznolikost postii emo tako da paletu proirujemo nijansama
odabrane boje, dakle dodajui udio crne i bijele.
PSIHOLOKI UINAK BOJE
Eksperimentiranjem s nijansama mijenjaju se dinamika i dojam prezentacije, od direktnih i
ivih boja do onih ozbiljnih i tamnih.
Pravilo br. 1
Uvijek je najlake slijediti pravilo, a ono u ovom sluaju glasi: Neka bude
jednostavno. Kod izbora boja vie ne znai bolje, naprotiv: manje je vie.
84
Evaluacija
12. EVALUACIJA
Cilj: usvojiti razliite tehnike evaluacije nastavnog procesa.
Realizacija: s polaznicima raspraviti temu znaaja evaluacije u procesu pouavanja s
naglaskom na odrasle polaznike (povezati s temom osnove uenja odraslih), prisjetiti se
razliitih naina evaluacije koji se koriste u dnevnom radu i osjeaj koji se stvara nakon
evaluacije, pokuati realizirati to je vie mogue razliitih vrsta evaluacije.
12. 1. Metode analize rezultata rada

Analiza rezultata rada na seminaru obvezna je i treba je provesti uz paljivu metodiku i
psiholoku pripremu. Ona za polaznike mora biti zanimljiva. Ako u fazi analize rezultata rada
bude prilike dati upute i savjete o tome kako dalje ivjeti, to e, prema naem miljenju, za
polaznike seminara biti dostignuta optimalna razina onih zahtjeva koji su potrebni za zavrnu
fazu seminara.
Zato je potrebno provesti sumiranje rezultata rada?
Nakon zavretka grupnog rada, na seminaru treba se osvrnuti natrag i analizirati zajedniki
rad, pri emu u tu analizu valja, po mogunosti, ukljuiti sve polaznike. Predavai na
seminaru saznali su mnogo toga korisnoga za svoj budui rad, polaznici seminara uopili su i
saeli steena znanja i stekli novo iskustvo. Kod polaznika takoer postoji mogunost da pri
ovim analizama bude objanjeno i utvreno ono to im tijekom predavanja nije bilo potpuno
jasno, a takoer oni mogu odabrati podruje svoga daljnjeg rada i obrazovanja na odreenoj
temi. Na taj nain izgrauje se uvjerenje da e prihvaena znanja i navike polaznici moi
primijeniti u praksi. Na kraju, dokumentacija je, ovako ili onako, povezana s analizom
rezultata rada, i dio je materijala koji se prilau izvjeu o radu na seminaru.
Predstavljene metode za sumiranje rezultata rada na seminaru pretpostavljaju iroko
iskoritavanje razliitih nositelja informacija i formi interakcije - od jednostavnih do sloenih.
One su same sebe opravdale u tijeku seminara, i to na razliitim tematskim podrujima, a
osobito u radu s mladima (kao to su teme povezane uz turizam ili nastavu). Autori ovoga
prirunika nadaju se da e itatelji pronai mogunost da predloene metode zaive u
stvarnosti, a takoer da o njima iznesu svoja miljenja i primjedbe.
85
Evaluacija
12.1.1. Walk the Line (etnja po crti)

Vrijeme: 5. minuta za pripremu; 2 minute za objanjenje; 1, 5 minuta za postavljanje pitanja.
Materijal: kreda ili ljepljiva traka, ili samo vrpca; kartice ili razglednice, flomasteri; ili po
mogunosti polaroid fotoaparat.
Realizacija:
U prostoriji se ili kredom ili uz pomo ljepljive trake ili vrpce oznaava na podu ravna crta.
Na njezinim krajevima stavljaju se kartice ili listii sa suprotnim natpisima ili oznakama,
primjerice + i - ili Mnogo! i Malo!, ili nacrtana lica, s jedne strane lica koje se
smije, a s druge strane lica koje plae. To je nuno zbog zornosti prosudbe. Na sredini crte
postavlja se neutralni znak 0.
Polaznici daju odgovore na niz pripremljenih pitanja (ili spontano postavljenim od gledatelja)
pri emu oni postaju, u skladu sa sadrajem odgovora, na crti blie ili dalje od potvrdnog ili
nijenog dijela crte. U sluaju dosta sloenih pitanja ili pri potrebi temeljitijeg odgovora na
pitanje, treba dati mogunost duljeg usmenog objanjenja, bez obzira na to jesu li zauzeli ovu
ili onu poziciju.
Kao dio dokumentacije za sumiranje rezultata rada dijele se fotografije ili se provodi zbrajanje
pozitivnih i negativnih oznaka i ocjena, koji se zatim zorno predstavljaju u obliku slike ili
crtea.
86
Evaluacija
12.1.2. Muhomor
Vrijeme: 10 minuta za pripremu; 5 minuta za objanjenje; 1- 3 minute za svakog sudionika.
Materijal: trake velikog formata, flomasteri ili samoljepivi markeri.
Realizacija:
Na velikom listu crta se krug, koji se podijeli na onoliko dijelova koliko je predloenih
pitanja. Na primjer, pri analizi opih tema postavljaju se pitanja. Koliko sam bio
zadovoljan?:
9 sadrajem koji je predava izlagao;
9 mogunostima postavljanja pitanja i davanja prijedloga tijekom predavanja;
9 podijeljenim tiskanim materijalima i informacijama u njima;
9 psiholokom atmosferom u grupi;
9 organizacijom slobodnog vremena;
mjestom na kojem se provodi seminar (nain prehrane, smjetaj). Do poetka rada
sudionicima se daje mogunost istai svoju ocjenu na postavljena pitanja uz pomo naljepnica
ili znakova nainjenih flomasterima, a koji odgovaraju oznakama u krugu. to je vie
zadovoljavajuih odgovora, tim smo blie sreditu kruga gdje stavljamo oznake (asocijacija
pogoditi cilj tj. sredite kruga).
Opi izgled Muhomora, koji je zapravo vrlo pregledna slika, daje osnovne tendencije pri
ocjeni rada prema miljenjima pojedinaca. Dalje se provodi opa prosudba rezultata rada s
preciznim i konkretnim stavovima.
Napomene:
Ova metoda moe povrijediti grupne tenje (prije svega, ako se igra provodi na opem skupu
svih polaznika), zato to su mnogi polaznici skloni prikloniti se ocjenama svojih prethodnika.
Radi slabljenja tendencija socijalnog konformizma, treba se pobrinuti da raspored oznaka u
87
Evaluacija
krugu bude ucrtavan ili oznaavan ne pred oima svih polaznika, nego tako da, na primjer, oni
gledaju nekamo u stranu ili u zid, tj. da leima budu okrenuti krugu.
12.1.3. Zvijezda oekivanih doivljaja

Vrijeme: 15 minuta za pripremu (bez ispunjavanja listova); 5 minuta za objanjenje; ako bude
nuno, i 5 minuta za samostalni rad (ispunjavanje listova) ; po 1 minuta svakome polazniku za
biljeku ocjene na opem listu. Materijal: list velikog formata, flomasteri ili markeri; po
mogunosti umnoeni listovi za sve polaznike, prireene onako kako je prireen i opi veliki
list.
Realizacija:
9 Skale za ocjene ucrtavaju se na listu u obliku zvijezde. Na crtama ucrtane zvijezde
oznaavaju se brojevi, i to od sredita zvijezde. Na primjer, od 1 (to znai potpuno
ne zadovoljava) do 5 (to znai potpuno zadovoljava).
9 Ocjena se dobiva postupkom oznaavanja flomasterom duinom oznaene crte u
zvijezdi.
Zvijezda oekivanja
Napomene:
9 Na poetku rada seminara moe se predloiti polaznicima da ispune analognu
zvijezdu oekivanja, a onda je na kraju rada na seminaru mogu iskoristiti za
usporedbu onoga to su oekivali, s onim to su zaista i doivjeli.
9 Tendencije u grupi mogu biti u znatnoj mjeri nie, ako polaznici ranije ispune taj
zadatak na individualnim listiima sa zvijezdom, a to e takoer povisiti njihovu
unutarnju odgovornost.
88
Evaluacija
12.1.4. Sve je u mojim rukama!

Vrijeme: 5 minuta za objanjenje; 10-20 za individualni rad; 15 minuta za razgledavanje
izlobe ili 30 minuta za pisanje, sortiranje i saetak na sadrajnim karticama.
Materijal: listovi papira za sve polaznike, raznobojne kartice, flomasteri svakom polazniku,
spajalice.
Realizacija:
Pitanja za oznaavanje rezultata rada oznaavaju se uz pomo prstiju:
9 palac - oznaava ovaj odgovor: Tu temu htio bih jo bolje obraditi na toj temi htio/
htjela bih jo raditi;
9 kaiprst - oznaava ovaj odgovor: Ovdje su mi dali posebne naredbe i zadatke;
9 srednji prst - oznaava ovaj odgovor: Ovdje mi se nije ba svi dalo;
9 domali prst - oznaava ovaj odgovor o psiholokoj atmosferi;
9 mali prst - oznaava odgovor: Meni ovdje nije ilo... Dosta mi je toga....
Moje ocjene
Polaznici crtaju na listovima papira svoju ruku, ucrtavajui njezine konture, zapisuju pitanja
pokraj svakog prsta i upisuju unutar konture ruke odgovore na ta pitanja. Zatim listove izvjese
na izlobu kako bi svim polaznicima do ope analize rezultata rada ostavili vremena za
upoznavanje s njima.
12.1.5. Zavrni krug

Vrijeme: 1 minuta za objanjenje; 1-2 minute za svakog polaznika.
Materijal: list papira velikog formata; flomaster, privlaan predmet za predavanje jedan
drugome (u krajnjem sluaju moe posluiti i flomaster).
Realizacija:
Jedno ili najvie dva pitanja ispisuju se na velikom listu krupnim znakovima.
9 Polaznici po redu kratko odgovaraju na postavljena pitanja, ne usporeujui svoje
odgovore jedan s drugim.
89
Evaluacija
9 U toj je igri vano upamtiti da je saetost - sestra talenta, zato kada polaznik
odgovara ili govori, istodobno mu se predaju predmet koji on zatim predaje dalje, i
tako u krug.
Zavrni krug
Napomene:
Zavrni krug moe posluiti kao dobra dopuna metodama pisanog izlaganja ocjena. Sa
stajalita svakog polaznika bitno je usmeno izloiti svoj stav i nastojati da on bude poznat
svima. Zato je i pitanja bolje dati u usmenoj formi. Primjeri: to u ponijeti s ovog
seminara?, O emu sam jo elio neto saznati?
12.1.6. Oblaci i sunce

Vrijeme: 10 minuta za pripremu; 5 minuta za objanjenje; 5 minuta svakome polazniku za
odgovor; 30 minuta za rad s karticama, za sortiranje i uopavanje, odnosno saetak sadraja.
Materijal: listovi papira velikog formata; flomasteri, ili jedan flomaster, (privezan za veliki
papir), kartice ili listii u dvije boje; spojnice.
Realizacija:
9 Na velikim listovima piu se pitanja (po jedno za svaki list), i oznaava se pozitivnim
(+) ili negativnim (-) simbolom - slika koja predstavlja sunce (primjerice, pokraj
pitanja: to mi se posebno svidjelo?) ili oblak (na primjer, pokraj pitanja: to mi
se uope nije svidjelo?).
9 Polaznici piu odgovore ili izravno na velikim listovima pokraj kojih su privezani
flomasteri, ili ispunjavaju za svako pitanje jedan listi u boji, koji se zatim prilae na
skupni veliki list. U posljednjem sluaju za to se gubi manje vremena, jer svi
polaznici rade istodobno, a osim toga, kartice ili listie je mogue sortirati na
razliite
naine.
90
Evaluacija
Nije mi se svidjelo
Pisanje odgovora na velikim listovima prikladno je jer ti plakati zatim vise tijekom cijelog
seminara i predstavljaju zapravo pano asti ili pano srama.
12.1.7. Lutrija - plus - minus

Vrijeme: 5 minuta za pripremu; 5 minuta za objanjenje; 5 minuta svakome polazniku za
odgovor; 1-5 minuta za itanje kartica na glas i objanjenje. Materijal: kartice ili listii u dvije
boje; mapa (dosje).
Realizacija:
Svaki polaznik ispunjava jednu ili dvije kartice ili listia razliitih boja i odgovaraju na dva
razliita pitanja (na primjer: Meni se najvie svidjelo... i Najvie me razoaralo ...).
LUTRIJA
Kartice se prikupljaju u zajedniku kutiju. Zatim svaki polaznik izvlai iz kutije po jednu
karticu ili listi od svake boje (ako izvue svoju karticu ili listi, vraa je natrag u kutiju i
izvlai ponovno), ita na glas njezin sadraj i govori svoje miljenje o proitanome. Ako je
neto nejasno, valja se obratiti za objanjenje onome tko je ispunio karticu. Ako je za jedno
pitanje ispunjeno vie od jedne kratice, lutrija se nastavlja u drugom krugu.
91
Dodatak
13. DODATAK
13. 1. Obrazac izvjea
Izvjee o treningu
Trening nastavnika u obrazovanju odraslih: Osnovni modul
Mjesto:
Treneri:
Datum:
Sesija:
Broj polaznika: (molimo Vas da priloite potpisane liste nazonosti polaznika za svaki dan!)
Teme obraene na treningu:
1. Pozitivne strane treninga:
2. Primjeri dobre prakse:
3. Problemi, komentari, preporuke:
4. Dodatak: Evaluacija
13. 2. Primjer ispunjenog obrasca za izvjea

Izvjetaj o treningu (primjer)
Treneri: Popaj i Oliva
Datumi: 6. studenoga 2009.
Sesija: 1. od 4 sesije
Mjesto: Trening centar xy
Broj polaznika: 17
92
Dodatak
(Molimo Vas da priloite potpisane liste nazonosti polaznika za svaki dan!)

Teme obraene na treningu:
9 Formiranje pozitivne grupe
9 Osnove uenja
9 Motivacija
9 Upravljanje promjenama
9 Komunikacija 4 strane poruke
9 Evaluacija
1. Pozitivne strane treninga:
9 Grupa se brzo formirala i radila s entuzijazmom
9 Dobra kombinacija polaznika iz razliitih institucija
9 Aktivan i produktivan rad malih grupa
9 Polaznici aktivno sudjeluju u radu
2. Primjeri dobre prakse:
9 Meusobno upoznavanje polaznika u parovima, predstavljanje svog blizanca.
9 Polaznici su sami izradili flipchart o motivaciji, pa smo kasnije provjeravali s
teoretskim postavkama.
9 Osnove uenja su dobro prihvaene jer je naglasak stavljen na zakonitosti uenja
odraslih polaznika za razliku od redovnih uenika, polaznici su sami primjeivali
razlike.
9 Dobro su objanjenje promjene, znaaj i njihova uloga u razvoju pouavanja.
9 Evaluacija, znaaj evaluacije u procesu obrazovanja dobro prihvaeni razliiti
modeli evaluacije koje su osmislili polaznici.
3. Problemi, komentari, preporuke:
9 Nije bilo veih problema. Uivali smo radei sa polaznicima i nadamo se da smo ih
motivirali da dou na iduu trening sesiju!
9 Polaznici su procijenili da je rad u grupi i atmosfera na radionicama vrlo ugodni.
Teme koje su prezentirane e nekima koristiti u daljnjem radu s odraslima.
Generalno veih primjedbi na radionicama nije bilo.
9 Prikupili smo komentare polaznika na prvu sesiju, a na poetku smo kuvertirali
oekivanja koja je svaki polaznik napisao na temu to oekuje od ovih radionica
da bismo na zadnjoj sesiji mogli vidjeti koliko su ta oekivanja ispunjena.
4. Dodatak:
9 Evaluacija
93
Dodatak
Upitnik za zavrnu evaluaciju
EVALUACIJSKI LISTI
OSNOVNI MODUL
A: Kako bismo na temelju Vae procjene dobili povratnu informaciju o kvantiteti odranih
radionica, molimo Vas da na skali od 1 do 5 zaokruite odabranu vrijednost:
1. Relevantnost
2. Mogunost sudjelovanja i doprinosa
3. Pripremljenost voditelja
4. Korisnost
5. Organizacija
6. Profesionalna motivacija
B: Kako bismo dobili informaciju o kvaliteti odranih radionica, molimo Vas da u sljedeim
pitanjima oznaite jednu od ponuenih tvrdnji:
1. Koliko ete u praksi moi primijeniti znanje i vjetine steene tijekom ovih radionica?
Veinu
Mnogo
Dosta
steenog
znanja i
vjetina
Poneto
Malo
Nita
94
Dodatak
2. Kako ste se osjeali kao dio radne skupine?

Jakodobro
Dobro
Takotako
Loe
Jakoloe
3. Prenijeti naueno na radionici svojim kolegama ini Vam se:

Vrlolako
Relativno
lako
Teko
Jako
teko
Nemogue
4. Kako se osjeate na kraju radionica? (Zaokruite sliku koja opisuje Vae raspoloenje).
Zahvaljujemo na sudjelovanju.
95

Andragoski Modeli Poucavanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Andragoski Modeli Poucavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STRUNO USAVRAVANJE NASTAVNIKA

ANDRAGOKI MODELI POUAVANJA

Bolje je znati o svakoj stvari poneto, nego o jednoj sve.

6. OSNOVE UENJA I POUAVANJA ............................................................................ 20

6. 4. Deset vanih faktora ..................................................................................................................22

6. 6. Stilovi uenja .............................................................................................................................26

6. 7. David Kolb stilovi uenja .......................................................................................................35

9. METODE I STRATEGIJE POUAVANJA U OBRAZOVANJU ODRASLIH....... 53

10.OSNOVE KOMUNIKACIJE .......................................................................................... 71

10.1.2. Principi aktivnog sluanja:.......................................................................................................... 73

10. 2. Neverbalna komunikacija........................................................................................................75

11.PREZENTACIJA I PREZENTACIJSKE VJETINE................................................. 81

Priprema radnog mjesta

2. PRIPREMA RADNOG MJESTA

4. 3. Znatieljna Ljudmila - Igra s imenima

9 Nedopustiva su pitanja iji bi odgovori izazvali kod polaznika osjeaj osobne

4. 6. Primjeri za probijanje leda...

Osnove uenja i pouavanja

6. OSNOVE UENJA I POUAVANJA

Osnove uenja i pouavanja

6. 2. Karakteristike uenja odraslih

6. 3. Kratka povijest uenja odraslih

Osnove uenja i pouavanja

6.3.1. MALCOM S. KNOWLES (1973.)

6.3.2. ROBERT W. PIKE (1989.)

odrasli su djeca s velikim tijelima

6. 4. Deset vanih faktora

Osnove uenja i pouavanja

6. 5. Pet osnovnih znaajki uenja odraslih

6.5.1. Leadership = Vodstvo

Osnove uenja i pouavanja

9 Prije samog predavanja treba skupiti informacije o sudionicima.

6.5.2. Experience = Iskustvo

10% onoga to proitamo

6.5.3. Appeal = Apel, priziv

Pravilo #1 : Pouavanje je prikladno samo kada su ova dva uvjeta prisutna:

9 Uenje treba organizirati u okvirima situacija vezanih za ivot i/ili posao.

Osnove uenja i pouavanja

9 5 naina kako unititi motivaciju:

6.5.4. Respect = Potovanje

9 Ljudi su voljni uiti i suraivati ako ih se potuje, a to se ostvaruje na nekoliko

6.5.5. Novel Styles = Novi stilovi

Osnove uenja i pouavanja

9 Odrasli su osobe sa starijim tijelima

Kinestetika osoba moe rei

Ovo mi zvui dobro

Pokai mi kako to uiniti

Vidim to hoe rei

Moje vienje toga

uo/la sam ve o tome

Uhvatio/la sam smisao

Nismo na istoj valnoj

Ima teak zadatak

1. Odredite koji je va PRIMARNI JEZIK OSJETILA.

Osnove uenja i pouavanja

Ako ste vizualni tip,

KARAKTERISTIKE VIZUALNOG TIPA

prije poetka na zadacima lijepo ureuju prostor u

pogledate primjere koji

uz teke pojmove ili rijei

lake zapamte ako je sadraj prikazan razliitim

ako je mogue, pogledajte

lako pamte lica