Professional Documents
Culture Documents
10 MilanUzelac Uvod U Estetiku
10 MilanUzelac Uvod U Estetiku
UVOD U ESTETIKU
(Predavanja u zimskom semestru 1992. godine)
Vrac
2011
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
Sadraj
Uvod
1. Pojam estetika
2. Umetnost kao predmet estetike
3. Umetniko delo
4. Drutvena dimenzija umetnosti
5. Pojavni oblici umetnosti
6. Geneza drutvenog poloaja umetnika
Dodatak: Lebenswelt XX stolea i muzika kao njegov stil
www.uzelac.eu
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
Uvod
U poslednje vreme sa estetikom neto duboko nije u
redu, pa moda zato se usuuju da o njoj piu ponajvie oni
koji malo ta znaju o umetnosti, a jo manje o filozofiji
umetnosti. Kao da smo se nali u istoj onoj duhovnoj
situaciji u kojoj se obreo pre skoro dva i po milenijuma
Platon kada je u jednom svom dijalogu bio prinuen da se
poali kako s filozofijom u njegovo vreme nije sve najbolje
jer se ljudi njom ne bave na pravi nain.
Istorija filozofije zna za uspone i padove, za
trenutkelikih duhovnih uspona i nadahnua, ali i za asove
prepune osporavanja i unutranje praznine. Dosegnuta
znanja nisu i vena znanja; dva stolea nakon Aristotela
malo je ko jo razumevao retke preotale njegove i Platonove
spise; nakon obnove filozofskih kola u Atini, u drugoj
polovini drugog stolea, a posle skoro dva stolea duhovne
praznine (nakon to je rimski konzul Sula razorio prilikom
jednog svog pohoda duhovno sredite stare Grke), trebalo
je da proe jo skoro tri stotine godine da bi filozofija na
kratko vreme dola do svog zenita, u delima velikog Prokla i
Damaskina Diadoha.
Nivo obrazovanosti nije crta ispod koje se ne moe
pasti, niti je obrazovanje iskljuivo progresivni proces; da
nije tako, potvruju i dogaji u poslednje vreme kada u celom
svetu dolazi do uruavanja sistema obrazovanja i to zarad
parcijalnih usko potrebnih pragmatinih znanja a na raun
sve vee oseke u fundamentalnim istraivanjima.
Ako je ve Platon imao nejasno, maglovito znanje o
uenju Pitagore, koji je iveo dva stolea pre njega, ta mi
jo moemo znati danas, nakon vie od dva milenijuma, i o
jednom i o drugom? U kojoj meri nam mogu posluiti
svedoenja neoplatoniara Jambliha (245/280-325/330) o
Pitagori, koga od ovog deli gotovo osam stolea?
www.uzelac.eu
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
2O
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
http://top.rbc.ru/society/12/07/2010/434958.shtml
www.uzelac.eu
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
.. . . .:
. .: 10 . .6: . 1. .: , 1996. . 66-67.
6 Op. cit., str. 65.
www.uzelac.eu
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
10
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
11
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
12
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
8U
13
Milan Uzelac
www.uzelac.eu
Uvod u estetiku
14
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
1. predavanje
Pojam estetika
Re estetika sve ee se koristi u svakodnevnom
ivotu i nalazimo je u najrazliitijim jezikim situacijama:
govori se o estetici odee, estetici filma, estetici interijera,
estetici marketinga, estetskoj hirurgiji... Sve te razliite
upotrebe skrivaju njeno osnovno znaenje, jer termin
estetika samo je naziv za filozofsku disciplinu koja za svoj
predmet ima umetnost i umetniku delatnost. Stoga,
estetika jeste ni vie ni manje, no filozofija umetnosti.
Estetika, kao filozofska disciplina nastaje sredinom
XVIII stolea kad nemaki filozof doba prosveenosti i ranog
romantizma, Aleksandar Gotlib Baumgarten (1714-1762)
nadovezujui se na staru podelu saznanja na ulno i
racionalno, naspram logike kao nauke o racionalnom
saznanju, odreuje estetiku kao nauku o ulnom saznanju.
"Estetika je pie on (teorija slobodnih umetnosti, nia
gnoseologija, umetnost lepog miljenja, umee analogno
razumu) nauka o ulnom saznanju". Tako, po miljenju
Baumgartena, estetika za svoj predmet ima dve pojave:
lepo, koje on poistoveuje sa "savrenstvom ulnog
saznanja", i umetnost, kao njen najvii izraz.
Apsolutizovanje ulnog principa u estetskom
saznanju ima za posledicu gubutak analitikih sposobnosti i
uvoenje subjektivizma u istraivanjima. Taj nedostatak
estetike nastojao je da prevlada nemaki filozof Imanuel
Kant (1724-1804) koga moemo u velikoj meri smatrati
tvorcem filozofske estetike. On smatra da estetsko suenje
ne zavisi od opaanja predmeta i pojma, ve je slobodno od
svakog interesa, budui da njegovu osnovu ini unutranje
oseanje nastalo u slobodnoj igri saznajnih sila i uobrazilje.
Tako estetika dobija status nauke iji je predmet omeen
"uenjem o spoljnim oseanjima".
www.uzelac.eu
15
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
16
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
17
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
18
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
19
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
11O
20
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
21
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
22
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
23
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
24
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
25
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
26
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
2. predavanje
Umetnost kao predmet estetike
Istie se kako estetika za svoj predmet ima
umetnost. To jeste tano, ali nam ne kazuje mnogo. Istina,
takvo odreenje bolje je od onog koje je estetiku definisalo
kao nauku o lepom, i tako suzilo njenu oblast, no, s druge
strane, ono jo uvek nije i precizno, jer smo daleko od toga
da svi mi umetnost mislimo na jednoznaan nain.
U svom irem znaenju estetika, shvaena kao
filozofija umetnosti, bavi se umetnou i njenim
manifestnim oblicima, ali isto tako i problemima koji
iskrsavaju u raspravama o umetnosti kao drutvenom i
kulturnom fenomenu, kao to su: vrednost umetnosti,
ontoloki status umetnikog dela, istina u umetnosti, odnos
umetnikih dela i objekata koja sreemo u prirodi... Sve to
jasno ukazuje da se sama umetnost i proizvodi umetnike
prakse mogu posmatrati s obzirom na njihov ontoloki,
gnoseoloki, aksioloki, epistemoloki, ili praktini aspekt
pa sama estetika ve po svom karakteru odlikuje se
interdisciplinarnou, budui da se njena istraivanja
prepliu s istraivanjima drugih nauka i disciplina, pri
emu, sama estetika, kao filozofska disciplina, po svom
bitnom odreenju nije neka egzaktna niti je uopte nauka u
tradicionalnom smislu te rei.
Estetika nije posebna nauka stoga to nema svoju
posebnu oblast i poseban predmet istraivanja, to je
karakteristika egzaktnih nauka, budui da postavljanjem
pitanja umetnosti u njenom totalitetu estetika postavlja i
pitanje o totalitetu kao takvom, pita za svet u njegovoj
celini ime ukazuje na svoju filozofsku prirodu.
Ovde e biti rei o nekim injenicama koje su mahom
poznate, no ipak neophodne da bismo se mogli upustiti u
razmatranja stanja moderne umetnosti koje na izvestan
www.uzelac.eu
27
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
28
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
29
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
30
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
31
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
32
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
33
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
34
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
35
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
4. Klasifikacija umetnosti
Izraz umetnost prevod je latinske rei ars a ova je
prevod grke techne. Ni pomenuti latinski a ni grki izraz
nisu u stara vremena oznaavali ono to danas mislimo pod
pojmom umetnost. Tokom starog i srednjeg veka njima se
oznaava svako umee izrade nekog predmeta, svaka
svrsishodna delatnost koja poiva na poznavanju pravila,
propisa; tako je i pojam pravila ulazio u definiciju
umetnosti. Budui da se injenje neeg u nadahnuu ili
fantaziji nije dralo pravila, ono nije spadalo u umetnost;
poezija stvarana u zanosu i uz pomo Muza ubrajana je u
vid prorokovanja pa su pesnici pre proglaavani za proroke,
no za umetnike. Zato za umetnost u tom smislu jo je
pogodnija re umee.
Grki lekar i filozof Galen (129-199) definisao je
umetnost kao skup optih pravila i korisnih propisa koji
slue odreenom cilju. Ovo se shvatanje zadralo do
vremena renesanse i pokazuje da je u antiko vreme i
tokom srednjeg veka pojam umetnosti bio iri no to je
danas; umetnost bee dakle svako umenje proizvoenja
stvari, a ovo umenje je podrazumevalo poznavanje principa
proizvoenja. Zato je obim pojma umetnost bio iri no danas
jer je pored umea slikara obuhvatao i umee stolara ili
obuara, to znai da se pojmom umetnosti u antiko vreme
mislilo i na zanate i na nauke. Umetnost je tako shvatana
kao vetina proizvoenja bliska zanatu koja je zahtevala
pored duhovnog i fiziki napor te je stoga bila manje vredna
od isto duhovnih delatnosti.
Osnovna podela vetina u antiko doba na artes
liberales i artes vulgares polazi od toga da li je
upranjavanje umetnosti zahtevalo duhovni ili fiziki
napor. U srednjem veku ova druga grupa ne naziva se vie
vulgarnim ve mehanikim umetnostima. U slobodne
www.uzelac.eu
36
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
37
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
38
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
39
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
40
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
41
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
42
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
43
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
44
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
45
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
46
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
47
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
48
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
49
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
50
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
51
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
3. predavanje
Umetniko delo
Postoji mnotvo teorija koje nastoje da objasne
prirodu umetnikog dela; u veini sluajeva polazi se od
toga da je umetniko delo jedna sloena tvorevina i da se
njegovom temeljnom analizom, odnosno, njegovim
razlaganjem na sastavne delove, moe doi do onog
umetnikog u umetnosti, do onog po emu je neko delo umetniko delo; ono je sam umetniki predmet,
materijalizacija umetnikog koje i nije nita drugo do
simboliko-organsko jedinstvo umetnikog dela, a koje
poiva u najdubljem sloju umetnikog dela i ini predmet
umetnosti, odnosno, umetniki predmet13; da li je to
umetniko u onom to je u delu najdublje, ili je umetniko
ono to sve elemente dela objedinjuje, a da pritom samo nije
nijedan od sastavnih elemenata, to za savremene
teoretiare umetnosti ostaje otvoreno pitanje.
Kad stvara umetniko delo, umetnik se susree s tri
razliita umetnika sloja, od kojih trei, duhovnopredmetni, determinie prethodna dva. Da bi stvorio
umetniko delo, umetnik mora da se potini tom treem,
najdubljem sloju, a potinjavajui se njemu, on mu
potininjava i prethodna dva sloja s kojima se stalno nalazi
u neposrednom dodiru i na koje moe (za razliku od ovog
treeg) neposredno da deluje.
13
52
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
53
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
54
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
55
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
ono ve zavreno.
Tako sliku, kao realnu tvorevinu, ine platno i mrlje
boja, a crte papir i crte; umetnik moe oblikovati samo taj
prednji plan koji je jedino realan. Meutim, na slici se vidi
predeo, scena, deo ivota (a to pripada pozadini, to ni sam
posmatra ne smatra neim realnim); sve to pojavljuje se s
oblikovanjem prednjeg plana. Razliitost planova tu se
pokazuje time to ravan slikanja ima dve a pozadina tri
dimenzije.
Kako isto vienje opaa realne i pojavne stvari
trodimenzionalno, potrebno je da se svet slike izdvoji iz
realnog sveta a to se postie ograniavanjem slike ramom,
odnosno izborom detalja koji e biti prikazani (na taj nain
slikar posmatrau sugerie odreen nain posmatranja).
Okvir istie pojavljujui sadraj slike, odvaja pojavljujue
od realnog bia. Okvir slui derealizaciji i suprotstavlja se
neumetnikoj iluziji, te prikazane figure izdvaja iz
stvarnosti. Bez derealizacije slika ne bi bila umetniko delo;
ako se izbrie razgranienje sa stvarnou delo se pokazuje
kao surogat stvarnosti. I druge umetnosti poseduju sredstva
derealizacije: u vajarstvu to je postament, u drami govor u
stihovima, pozornica, maska, koturne. Ovo pokazuje da je
postupak stvaraoca udaljavanje od stvarnosti derealizovanje, tj. ograniavanje realnosti. Umetniko delo
ne nastoji da simulira stvarnost ve da proizvede drugu
stvarnost. Ono postoji kao umetniko u onoj meri u kojoj se
suprotstavlja stvarnosti. Derealizovanje je tako,
"udaljavanje od stvarnog" pa predmet umetnosti lebdi
izmeu dva naina postojanja a delatnost umetnika ne
svodi se ni na realizovanje, ni na omoguavanje ve na
dovoenje duhovnog do pojavljivanja (Hartman, 1968, 45).
Ostaje zagonetno sledee: kako ulno-predmetni,
prednji plan moe biti nosioc sadraja koji egzistira na
sasvim drugi nain od naina na koji postoji prednji plan.
www.uzelac.eu
56
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
57
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
58
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
S. 19-21.
www.uzelac.eu
59
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
60
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
61
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
www.uzelac.eu
62
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
63
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
64
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
65
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
, .. . , .
.. : 10 . . 6: . 1. .:
1996. . . 129.
www.uzelac.eu
66
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
67
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
, .. . , .
.. : 10 . . 6: . 1. .:
1996. . . 142.
www.uzelac.eu
68
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
69
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
70
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
71
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
, .. . , .
.. : 10 . . 6: . 1. .:
1996. . . 153.
www.uzelac.eu
72
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
73
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
74
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
75
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
76
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
4. predavanje
Drutvena dimenzija umetnosti
Opisujui zadatak koji se postavlja pred modernim
kompozitorom austrijski kompozitor Arnold enberg (18741951) je posegao za primerom iz likovnih umetnosti rekavi
da je zadatak da se slika slika a ne ono to ona predstavlja;
time je hteo rei da svako umetniko delo nastoji da iz sebe
uspostavi identitet sa samim sobom; umetnika dela su
paslika ivota; kao proizvodi drutvenog rada ona
komuniciraju sa empirijom koju opozivaju i iz nje izvlae
svoj sadraj23. Veliki pobornik nove muzike, filozof Teodor
Adorno stoga s pravom istie da umetnika dela mogu biti
kako odgovor na vlastita pitanja tako i odgovor na pitanja
koja im postavlja drutvo pa se pred umetnou nalaze dve
mogunosti: (1) da odstupi od svoje autonomije i tako sebe
da na "upotrebu" postojeem drutvu ili da (2) ostane
izdvojena od drutva, sama za sebe, ali, tada se moe
"integrisati meu druge kao bezazlena Sparta" (388).
Odbijanja umetnosti da se angauje ima svoje
granice: asocijalni karakter umetnosti je znak
suprotstavljanja odreenom drutvu, ali istovremeno,
odbijanjem drutva autonomna umetnost se nudi i kao
sredstvo za ideologiju jer ostajui na distanci, onai dalje
ostavlja spokojnim drutvo kojeg se grozi (370). Adorno
stoga zakljuuje da potpuno ne-ideoloka umetnost nije
mogua a da se parola "umetnost radi umetnosti" sasvim
dobro moe prihvatiti kao sredstvo neutralizacije
umetnosti.
Pokret poznat pod lozinkom "umetnost radi
umetnosti" nastao je u Francuskoj i njegovi predstavnici bili
su Gistav Flober (1821-1880), Teofil Gotje (1811-1872),
23Adorno,
www.uzelac.eu
77
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
78
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
79
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
80
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
81
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
82
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
83
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
84
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
85
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
86
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
87
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
88
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
89
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
90
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
91
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
92
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
26
Bastide, R.: Umjetnost i drutvo, kolska knjiga, Zagreb 1981, str. 98.
Nasuprot tome, ima svedoenja da su Bahova izvoenja bila samo
bleda slika onog to bee zabeleeno u njegovim partiturama. U tom
sluaju, stvar postaje daleko sloenija.
27
www.uzelac.eu
93
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
94
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
95
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
96
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
97
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
98
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
99
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
100
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
101
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
102
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
103
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
104
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
105
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
106
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
107
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
108
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
109
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
5. predavanje
Pojavni oblici umetnosti
Ako smo u prethodnom poglavlju ukazali na neke od
karakteristika odnosa umetnosti i drutva, ovde e se, bez
namere da se raspravlja o svim umetnostima ponaosob,
istai samo neki od problema koje otvaraju one na koje smo
se najee pozivali. Ovo istiem stoga to se ve pokazalo
da je nemogue nainiti sistem umetnosti koji bi zadovoljio
sve zahteve. Istovremeno, nemogue je na jednak nain
govoriti o svim umetnostima jer niti njihov razvoj tee
paralelno niti su meusobno svodljive jedna na drugu; ovde
e biti rei samo o nekim momentima koji se u pojedinim
umetnostima (u odreenom vremenu) ine dominantnim, pa
stoga, kad je re o slikarstvu, govorie se o problemu
prostora, na primeru muzike pokazae se odnos muzike i
drutva a slino e biti i u sluaju umetnosti rei.
1. Geneza prostora
Postoje razliiti oblici miljenja, te pored
matematikog i verbalnog imamo i plastino miljenje u
kojem se potvruje trea mo ljudskoga duha. Od vremena
renesanse pa do XIX stolea dominantni odlik izraavanja
bio je verbalni; vladalo je opte uverenje da se sve moe
izraziti pisanom reju. Danas se nalazimo na poetku novog
razdoblja koje karakterie novo miljenje, miljenje u
slikama. Moda su nam stoga filozofski stavovi ranih grkih
mislilaca toliko bliske budui da su i oni poput nas
prevashodno mislili u slikama; razlika je samo u tome to je
to za njih bila nuni, prirodni odnos spram okoline, a za nas
nov (alternativni) nain da se odgovori na pitanja koja nam
postavlja savremeni svet.
www.uzelac.eu
110
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
111
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
prostora i vremena28.
Slikara vie ne privlai prianje, zbivanje, on sad
zapaa problem uzastopnog raanja slika pred njegovom
mrenjaom; on nastoji da prui ne kopiju sveta ve
svedoanstvo o svojim naporima da u plimi pasivnih
opaaja naznai elemente koji grade konfiguracije (do kojih
dospevamo u ravni racionalnosti - konstruisanjem) (131).
Sezan zato kae: "eleli ste istinu u slikarstvu i ja u vam je
dati".
Umetnost ne predstavlja redukovanje prirodnog, ona
je problematika imaginarnog, obavetava nas o vrednosnim
sudovima nekog pojedinca i njegove okoline (a ne o izgledu
sveta u odreenom trenutku). U svakoj slici postoji
saglasnost prostora i vremena; osim toga postoji i
kombinacija vremena to odraavaju umetnikovo lino
iskustvo i zajedniko iskustvo sredine. Upravo stoga je
itanje svakog dela istovremeno i njegovo deifrovanje
(133).
Plastini prostor nije realni prostor. Jedino ljudi
stvaraju prostor u kojem se kreu i u kojem se izraavaju.
Prostori se raaju i umiru poput ljudskih drutava.
Savremeno drutvo je izalo iz prostora to ga je stvorila
renesansa i unutar kojeg su se pet stolea kretala poklenja.
Promenila se mera sveta, pa tako i njegova praktina
predstava (138).
Prostorom se ne moe ovladati u jednom jedinom
trenutku ve u nizu etapa: (1) prvi ovekov univerzum je
topoloki. Ne govori se o prostoru nego o mestu. To je
polisenzorni svet, svet bez postojanih oblika, bez merila,
predmeta, bez perspektive, bez logikog svrstavanja oblika.
U sledeoj fazi (2) svet je otrije ocrtan. Otkrivaju se
28Frankastel,
129.
www.uzelac.eu
112
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
113
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
114
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
115
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
30Morpurgo-Tagliabue,
334.
www.uzelac.eu
116
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
117
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
118
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
119
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
120
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
121
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
122
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
123
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
1995, S. 7-8.
www.uzelac.eu
124
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
32Obratite
125
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
126
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
127
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
www.uzelac.eu
128
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
129
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
130
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
131
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
132
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
133
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
134
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
135
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
136
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
137
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
138
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
139
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
140
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
141
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
142
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
www.uzelac.eu
143
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
pesnikog jezika.
U drutvenom ivotu imamo sline vidove
sveanosti: zasedanja u sudu, skuptini, otkrivanje
spomenika, verske obrede, praznike, godinjice. Sve ovo
navodi na zakljuak da u drutvu imamo oblike spontane
teatralizacije, ali postoje i razlike izmeu pozorita i
drutva: (1) u pozoritu se radnja izvodi da bi bila gledana;
po Aristotelu podraavalake umetnosti (epopeja, tragedija,
komedija) junake prikazuju kao lica koja delaju. Re je o
podraavanju koje podrazumeva metaforiko
preobraavanje pa "tragedija nije podraavanje ljudi, nego
podraavanje radnje i ivota"; tragedija pokazuje ivot u
jednom delatnom trajanju a da sama pritom ne predstavlja
nikakvo delanje.
Dramska situacija se razlikuje od drutvene time to
(2) dramska situacija prikazuje akciju ne zato da bi je
izrila, ve zato da bi od nje preuzela njen simboliki
karakter. Dok drutvena situacija vodi stvaranju novih
situacija, dramska situacija trajno zadrava jednu
konfiguraciju koja ne vodi svladavanju nikakvih prepreka
(jer u njoj prepreka, zato to je sublimisana, ini sukob
nereivim). Dramska sveanost je odloena, prekinuta,
spreena drutvena sveanost. Dramska umetnost zna da se
nalazi izvan konkretne stvarnosti, na njenim rubovima.
Umetnost nikada ne preobraava svet ve stvara svoj
sopstveni svet i taj svet postoji kao jedna druga stvarnost.
Pozorini i drutveni ivot razlikuju se i po (3)
nainu omeivanja prostora na kojem se odvija imaginarna
i stvarna sveanost: ne postoji pozorite bez omeenog
scenskog prostora s jedne strane i prostora za gledaoce, s
druge. Gledalac pred sobom moe imati: polukrunu
helensku pozornicu, italijansku scenu, uzdignut podijum za
prikazivanje misterija. Prizori napisani za jedan scenski
prostor "venuli" su prikazivani u drugom; zato su neki
www.uzelac.eu
144
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
145
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
146
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
147
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
148
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
149
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
150
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
151
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
152
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
153
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
6. predavanje
Geneza drutvenog poloaja umetnika
Uvod
Danas se jo kod malog broja ljudi javlja uverenje da
je umetnost neto vano, neto to bi bilo od ivotnog
znaaja; za veinu, umetika dela su jo samo luksuzni
predmeti, stvar dekoracije, i u tim delima vidi se izvor lepih
i uzbudljivih misli i oseanja, ili sredstvo investiranja
preostalog, izlinog novca; u tom smislu, Hegel je bio
duboko u pravu kad je poetkom XIX stolea govorio kako
umetnost posvom bitnom odreenju pripada prolosti.
Umetnika dela izgubila su odavno svoju ontoloku
dimenziju i ostala im je samo estetska; sam estetski odnos
prema umetnosti nastao je relativno kasno i u njemu nije
vie sadrano prvobitno znaenje koje je umetnost imala u
svesti ljudi39. Umetnika dela nisu vie ni izraz borbe
kosmikih sila ni poprite na kom se ostvaruje i iz kog
progovara istina.
Zaboravlja se da umetnost i njena dela imaju
obredno i religiozno poreklo i da su teorijski temelji
umetnosti u prastarim vremenima bili metafizike prirode.
U antici umetnost nikad nije posmatrana kao neto to je
samo sebi cilj, ve uvek bee sredstvo za uestvovanje u
jednoj vioj stvarnosti. Estetske, subjektivne vrednosti, bile
su strane tim epohama. Umetnika dela kao i samo lepo
imala su ontoloki karakter, jer lepo ni u jednom asu nije
bilo umetniki lepo, budui da je kao ideja imalo ontoloki i
kosmiki karakter.
Svako stvaranje moralo je da bude odraz veitih
39Grasi,
154
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
www.uzelac.eu
155
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
156
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
157
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
41
158
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
159
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
160
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
161
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
162
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
163
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
164
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
primio u radionicu42.
Veina umetnika renesanse, ukljuujui Donatela,
Gibertija, Uela, Antonija Polajuola, Verokija, Girlandaja,
Botielija i Franu poinjali su da rade u zlatarskim
radionicama koje su s pravom nazvane umetnikim
kolama toga stolea. Mnogi vajari, kao i njihovi prethodnici
u srednjem veku, poinjali su da rade kod kamenorezaca i
rezbara pa je prirodno to Donatela oznaavaju kao "zlatara
i kamenoresca".
Zlatari su u vreme renesanse odigrali jednu od
najznaajnijih uloga; smatralo se da umetnost zlatara
objedinjuje u sebi znanje arhitekte, vajara i slikara. Oni su
odista doprinosili onom jedinstvu i povezanosti umetnosti iz
koga je izvirala njena snaga i koje je toliko karakteristino
za to doba. U okvir obrazovanja jednog umetnika redovno je
ulazilo i znanje zlatarskog, vajarskog i slikarskog zanata.
Mnogi slikari i vajari renesanse bili su zlatari i prvo su se
prouli kao zlatari, a tek kasnije kao slikari i skulptori.
Takvi su Giberti, Donatelo, Frana, Verokio, Girlandajo,
Polajuolo. A drugi, kao Mikelanelo, Leonardo, Andrea del
Sarto, bili su uenici uitelja koji su ispoetka bili zlatari ili
su i ostali zlatari sve do kraja ivota. Dovoljno je da se
podsetimo da je i Albreht Direr zlatarski zanat uio kod
svoga oca.
U radionice veih majstora uvode se i individualni
metodi nastave, pa vie radionice nisu meusobno jednake
ve su poznate u onoj meri u kojoj je poznat i njihov
majstor. Obuka poinje od sporednih poslova, a potom se
postaje egrt, pomonik, uenik. Treba imati u vidu da svi
pomonici nisu uenici, niti uenici pomonici; pomonik je
42
165
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
166
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
167
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
168
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
169
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
170
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
171
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
www.uzelac.eu
172
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
173
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
174
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
175
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
176
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
177
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
178
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
179
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
180
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
181
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
predele u pozadini.
Trgovina umetnikim delima standardizuje i
stabilizuje trite; ona ne samo ograniava umetniku
proizvodnju na stalne tipove, nego unosi i red u inae
haotinu trgovinu. S jedne strane, stvara redovnu potranju
(jer popunjava prazninu kad se kupac ne javi) a s druge,
obavetava umetnika o eljama publike. Ovo dovodi i do
otuivanja umetnika od publike. Ljudi kupuju ono to
nalaze na skladitu (ono to im se toga asa nudi) a
umetniko delo postaje bezoblini artikal kao i svaki drugi.
Umetnik poinje da radi za nepoznate, bezline kupce.
Dolazi i do otuenja publike od umetnosti: trgovci vie
hvale dela ranije umetnosti jer se ona vie ne mogu
umnoavati pa im ni cena ne moe pasti. Umetnik sve vie
zavisi od trgovaca, cene se sve vie obaraju, trgovac sve
lake namee cene, trite je preplavljeno kopijama i
falsifikatima i pada cena originala.
Cene na umetnikom tritu Holandije veoma su
niske: dobar portret staje 60 guldena, kad je cena vola bila
90. Jan Sten je jednom naslikao tri portreta za 27 guldena.
Na vrhuncu slave Rembrant je za Nonu strau dobio 1.600,
a van Gojen 600 guldena za Pogled na Hag (i to je najvia
cena koju je dobio za neko svoje delo u svom ivotu). Isak
van Ostade je jednom trgovcu dao 13 slika za 27 guldena.
U poreenju sa esto preteranim cenama dela
raenih u Italiji ili u italijanskom stilu, domaa dela uvek
su bila jevtina; Hals, Rojsdal, Hobema, Ostade nikad nisu
dobili visoke cene.
U zemljama s dvorsko-aristokratskom kulturom
umetnici su bili bolje plaeni. Rubens, koji ivi u Junoj
nizozemskoj (Belgiji) dobija mnogo vee nagrade; u
najboljem periodu je zaraivao 100 guldena dnevno. Za
Akteona je dobio 14.000 franaka. Za vreme Luja XIV i Luja
XV cene su se ustalile na visokom nivou. Hiasent Rigo je
www.uzelac.eu
182
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
183
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
184
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
185
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
186
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
Dodatak
Lebenswelt XX stolea i muzika kao njegov stil
Uvodna re
Namera mi je da vam u ovom semestru predajem o nekim
problemima teorije muzike. Ima nastavnika koji jednom napiu ciklus
predavanja iz svog predmeta i potom te beleke itaju iz poutele sveske
ili s izguvanih papira do vremena kad treba da odu u penziju. Ja sam
imao obiaj da neka svoja predavanja preradim i objavim i tako se desilo
i s predavanjima koja sam drao o estetici muzike. Pred vama je knjiga
Filozofija muzike kao i njen dodatak o muzici XX veka pod malo udnim
naslovom Horror musicae vacui. Te knjige ste proitali i to je dobro, ali,
ja sad imam otean zadatak: treba da vam govorim o teoriji savremene
muzike, ali, ne mogu da vam govorim neku palinodiju, dakle, obrnutu,
suprotnu pesmu, kako su to imali obiaj ponekad da ine stari Grci,
dakle, ne mogu vam govoriti neto suprotno onom to sam ve govorio i
napisao.
Dovoljno je i to to sam nakon nekoliko godina predavanja
Estetike muzike shvatio da za izlaganje filozofske prirode muzike kao
fenomena u njegovom totalitetu, taj naziv ne neadekvatan, jer se on
prostire samo na jedan krai period novije istorije muzike, moda na
manje od etiri stolea, i to, gledano iz nae perspektive. O muzici kao
muzici mogue je govoriti samo iz ugla jedne filozofije muzike i stoga sam
pod tim naslovom i objavio knjigu pre nekoliko godina. Znajui unapred
da me ekaju pridgovori u stilu: kud se deo XX vek, nije mi nita drugo
preostalo no da o tom periodu napiem jedan Dodatak, koji je potom
tampan i kao posebna knjiga.
Kao to ste videli, zastupam tezu da se istorija muzike, ali i
muzike prakse zavrila na prelazu XIX u XX stolee; sve ostalo,
posledica je velikog terminolokog nesporazuma, jer se i dalje koristio
termin muzika za neto to vie nije bilo nikakvo "muziciranje" ve
eksperimentisanje sa zvukom. Da nevolja bude vea, tu sam doao do
zakljuka da je devedesetih godina XX stolea, i ta vrsta "muzike" dola
do svoga kraja i da se mi danas nalazimo u jednom praznom prostoru,
bez muzike.
Sada bih iskoristio priliku da vam o ovom poslednjem velikom
"nesporazumu" s muzikom u kojem su se nali savremeni kompozitori i
veoma retki muzikolozi, govorim iz jednog malo drugaijeg ugla pri emu
bi naglasak bio stavljen na samu prirodu novine koju donosi ovo
www.uzelac.eu
187
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
188
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
189
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
190
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
191
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
192
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
193
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
194
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
195
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
196
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
197
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
198
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
199
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
200
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
201
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
46
202
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
203
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
204
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
205
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
206
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
207
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
208
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
209
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
210
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
211
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
212
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
213
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
istoriji muzike; uostalom, dovoljno je zamisliti RimskogKorsakova na premijeri Pene dana Denisova, ili Verdija na
premijeri Nonoovog spektakla Netrpeljivost. Re je tu o
susretu ljudi iz razliitih svetova, ali i o susretu muzike i
ne-muzike.
injenica je da muziari koji mogu skoro jednako da
prihvataju staru muziku Mocarta, Glinke, opena, s
nepomirljivom otrinom e se razii u sluanju i oceni
savremene muzike. U tome se i krije glavni problem: u XX
veku je dolo do smene estetike paradigme, skoncentrisane
u novoj i najnovijoj muzici. Pri prvom susretu s novom
muzikom ona se pokazala kao nerazumljiv niz zvukova, s
apsurdnim i besmislenim sledom. Ne samo da se muzika
lepota ne da nazreti u tim delima, nje jednostavno tu nema.
Nastao je otar protest i bee razumljiva reakcija na jednom
od koncerata Prokofjeva desetih godina prolog stolea, kad
su neki sluaoci uzvikivali: "Takvu muziku nam i make
mogu izvoditi". To bee posve razumljivo: sa stanovita
tradicionalne paradigme to jednostavno nije bila muzika.
Ako tako posmatramo stvari, mehanizam delovanja
tradicionalne muziko-estetike paradigme mogao bi se
predstaviti na sledei nain: (1) Percepcija izvedene muzike,
njeno ulno, emotivno doivljavanje, pozitivna estetska
oseanja i ocene (poput: dopada se, dobra muzika,
genijalno...) potpuno su ostvarivi samo na osnovu odreenog
muziko-zvunog sistema i zakona lepote i reda koji u njoj
deluju. (2) Muzika misao koja se nesvesno oblikuju u toku
sluanja muzikog dela omoguuje sluaocu da "prebiva u
duhu", da se priblii procesu stvaranja, i da se sam razvija
na jednom viem nivou. (3) Ontoloka realnost muzike,
shodno muziko-estetskoj paradigmi, realizuje se u njenoj
zvukovnoj formi-procesu, i u muzici, za razliku od drugih
umetnosti detaljno je razvijena u obliku nauke o muzikoj
kompoziciji, koja se sastoji iz uenja o harmoniji, melodici i
www.uzelac.eu
214
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
215
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
a. Avangarda I
Osnovna novina Avangarde I povezana je s novom
paradigmom tonalnosti, oznaenom kao atonalnost, a to
imamo u sluaju kada se muzika ne zasniva na uobiajenoj
diatoninoj gami [(kao u rondu Gijoma de Mao (XIV), kao
kod Palestrine (XVI), u Stradanja po Mateju J.S.Baha
(XVIII), Pikova dama ajkovskog (XIX)]: umesto njenih 7
stepena sada imamo podelu na 12 osnovna stepena. Otuda
dolazi savreno novo oseanju muzike tonalnosti i za onog
ko na to nije pripremljen, tu vie nema tonalnosti ili
melodije, to zvui samo kao neka neprijatna kakofonija, kao
zvuna besmislica53.
Za muzika dela predstavnika Avangarde I
zaprepaujua je i potresna nova paradigma 12-tonske
serijske muzike (dodekafonija). Ta nova paradigma
muzikog miljenja ne bazira se toliko na 12-tonskosti, (kao
"atonalnosti"), ve je u velikoj meri prevazilazi svojom
novinom. Ako je nova tonalnost (atonalnost) danas manje ili
vie ve u sluhu izvoaa ili slualaca, serijska muzika jo
je od toga daleko, pa je evidentno da muziari vie "veruju
formi" na re, no to je zapravo sluaju.54
53
216
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
217
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
218
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
219
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
Italijan Luii Nono (1924-1990), Grk Janis Ksenakis (19222001), Amerikanac Dord Kram (1929), Don Kejd (19121992), u svoje vreme avangardist Kitof Penderecki (1933);
u SSSR, sa zakanjenjem od dve decenije, nov talas
avangarde pokrenuli su Andrej Volkonski (1933-2008),
Edison Denisov (1929-1996), Alfred nitke (1934-1998),
Sofija Gubajdulina (1931).
Centralna, polazna ideja nove paradigme muzikilepog u vreme epohe Avangarda II jeste u tome to se
materijal muzike ne koristi (to pretpostavlja da on postoji
u gotovom obliku), ve se stvara od strane kompozitora u
procesu komponovanja, odnosno u procesu delatnosti
kompozitora. Bulez je o tome govorio: "dananji muziki
svet je relativni svet; pod tim razumem to da se strukturni
odnosi ne odreuju jednom zauvek nekim apsolutnim
kriterijumima ve da se menjaju po promenljivim shemama.
Taj svet nastaje zahvaljujui rasprostiranju pojma serija"58.
Ta avangardna paradigma je dijametralno suprotna
filozofsko-estetskim principima novog doba i metodolokim
pretpostavkama epohe Prosveenosti, saglasno kojima
konani uzrok venog muzikog bia je vena i
nepromenljiva priroda s njenim apslutnim i venim
zakonima.
Celokupna evropska muzika novog doba temelji se
na (tonalnoj) harmoniji, a uenje o njoj ima poreklo kod
francuskog kompozitora i muzikog teoretiara an-Filip
Ramoa (1683-1764), autora nekoliko desetina knjiga i niza
lanaka o pitanjima muzike i teorije akustike iji
najpoznatiji rad ima naslov: Traktat o harmoniji, svedenoj
na njen prirodni princip.
Pjer Bulez odbacije apriorne zakone prirode (koji su
van njihovog zakonodavca oveka) i bezpogovorno
58
www.uzelac.eu
220
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
59
www.uzelac.eu
221
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
222
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
65
223
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
67
www.uzelac.eu
224
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
69
Teko da neko zna makar jednu melodiju iz mnotva misa ili moteta
muzike Renesanse (oskena Deprea (1450-1521), Orlanda di Lasa (1532www.uzelac.eu
225
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
226
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
227
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
228
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
229
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
230
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
231
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
232
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
233
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
http://de.wikipedia.org/wiki/Palestrina_%28Oper%29
www.uzelac.eu
234
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
235
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
76
www.uzelac.eu
236
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
237
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
238
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
239
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
240
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
241
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
242
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
243
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
www.uzelac.eu
244
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
245
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
246
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
247
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
248
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
249
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
250
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
251
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
252
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
253
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
254
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
255
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
256
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
257
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
258
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
259
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
260
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
Naknadna napomena
Ono to se danas dogaa, kad je re o estetikim
istraivanjima, koja u veini sluajeva svojim trivijalnim
rezultatima odvode na stranputice miljenja, neodoljivo
podsea na poznatu anegdotu o Banaaninu koji se ali na
zeta jer je ovaj kartaro, i dok ga komije tee da to nije
najstranije to je moglo s erkinom udajom da ga zadesi,
on s uzdahom govori kako nije problem u tome to zet vole
karte, no u tome, to ne ume.
Danas su estetikom poeli da se bave upravo oni koji
to ne umeju: elektrotehniari, inenjeri raznih profila,
neuspeli organizatori dramskih predstava (sa sumnjivim
diplomama), politiki neostvareni politolozi, sociolozi sa
margine svoje nauke, netalentovani limari ali i
automehaniari koji se ne ustruavaju da daju javno svoj
sud o umetnosti.
Svi oni zaboravljaju da je estetika od samih svojih
poetaka filozofska disciplina, da je ona po svom bitnom
odreenju filozofija umetnosti, te da se i danas, estetikom
na valjan nain mogu baviti iskljuivo oni kojima je
filozofija osnovno obrazovanje. Svima koji su danas zalutali
u sferu teorije umetnosti zajedniko je elementarno
neobrazovanje, nepoznavanje materije o kojoj ele da
govore, kao i mrnja prema tradicionalnoj umetnosti koju
ne poznaju, ali ne prestaju da nipodatavaju82.
82
261
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
262
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
84
263
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
236.
www.uzelac.eu
264
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
86
265
Milan Uzelac
Uvod u estetiku
www.uzelac.eu
266
Uvod u estetiku
Milan Uzelac
Izdava:
Visoka strukovna kola za obrazovanje vaspitaa
Vrac
Biblioteka:
Udbenici i prirunici
36
UVOD U ESTETIKU
(Predavanja u zimskom semestru 1992. godine)
Milan Uzelac
Za izdavaa:
Prof. dr Grozdanka Gojkov, direktor
Recenzenti:
Prof. dr Mirko Zurovac
Doc. dr A.N. Samarin (MGIMO, Moskva)
Doc. dr Aleksandar M. Petrovi
tampa:
Studio Veris, Novi Sad
Tira:
10 primerka
Vrac
2011.
ISBN 978-86-7372-127-9
Na naslovnoj strani: Ostatak supernove SNR B0509-67.5
http://news.mail.ru/society/4973223/gallery/756383/
CIP
,
111.852 (075.8)
www.uzelac.eu
267