1 Metodologija Provodenja EPG 2012

METODOLOGIJA PROVOENJA ENERGETSKOG PREGLEDA
GRAEVINA
Zagreb, studeni 2012.
Sadraj
Sadraj .............................................................................................................................. 2
1. Uvod ............................................................................................................................. 4
2. Provedbeni koraci u izradi energetskog pregleda graevine ........................................ 6
2.1.Priprema energetskog pregleda ............................................................................................... 7
2.2.Pregled stanja graevine ....................................................................................................... 11
2.3.Odreivanje energetskih funkcionalnih cjelina ....................................................................... 14
2.4.Provoenje kontrolnih mjerenja .............................................................................................. 17
2.5.Analiza tehnikih i energetskih svojstava graevine i analiza tehnikih sustava u graevini . 18
2.5.1. Analiza prakse gospodarenja energijom u graevini................................................ 19
2.5.2. Analiza toplinskih karakteristika vanjske ovojnice .................................................... 20
2.5.3. Analiza sustava za grijanje ....................................................................................... 22
2.5.4. Analiza sustava za hlaenje ..................................................................................... 23
2.5.5. Analiza sustava ventilacije i/ili klimatizacije .............................................................. 25
2.5.6. Analiza sustava pripreme potrone tople vode ........................................................ 26
2.5.7. Analiza sustava opskrbe i potronje elektrine energije........................................... 26
2.5.8. Analiza specifinih podsustava ................................................................................ 28
2.5.9. Analiza sustava opskrbe vodom............................................................................... 31
2.5.10. Analiza sustava regulacije i upravljanja.................................................................... 31
2.5.11. Analiza alternativnih sustava za proizvodnju toplinske i elektrine energije ............ 32
2.6.Analiza potronje i trokova svih oblika energije energenata i vode Energetska i
trokovna bilanca .......................................................................................................................... 33
2.6.1. Definiranje referentne potronje energije i vode....................................................... 34
2.6.2. Pokazatelji potronje energije i vode ........................................................................ 38
2.6.3. Bilanca potronje i trokova energije i vode ............................................................. 40
2.7.Prijedlog mjera poboljanja .................................................................................................... 43
2.7.1. Popis mjera poboljanja energetske uinkovitosti graevine ................................... 44
2.7.2. Popis potencijalnih mjera poboljanja energetske uinkovitosti tehnikih
sustava ..................................................................................................................... 50
2.8.Energetsko, ekonomsko i ekoloko vrednovanje predloenih mjera ..................................... 53
2.8.1. Energetsko i ekonomsko vrednovanje predloenih mjera ........................................ 54
2.8.2. Ekoloko vrednovanje predloenih mjera i metoda prorauna emisija CO2 ............. 56
2.9.Sadraj zavrnog izvjea o energetskom pregledu .............................................................. 56
3. Prilozi .......................................................................................................................... 58
3.1.Predloak izvjea o energetskom pregledu graevine ......................................................... 58
3.2.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima stambenih zgrada ..................... 58
3.3.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima nestambenih zgrada.................. 58
3.4.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima industrijskih postrojenja ............. 58
3.5.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima javne rasvjete ............................ 58
3.6.Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2 izgaranjem fosilnih goriva u
Republici Hrvatskoj ....................................................................................................................... 58
3.7.Vrijednosti koeficijenata koji povezuju potronju elektrine energije ili toplinske energije iz
sustava daljinskog grijanja s emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj .............................................. 60
3.8.Sadraj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru energetskog pregleda
graevine
................................................................................................................................. 62
3.9.Predloak za ocjenu prakse gospodarenja energijom ........................................................... 63
3.10.
Ogrjevne vrijednosti.................................................................................................. 64
3.11.
Pretvorbeni faktori .................................................................................................... 65
3.12.
Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske
materijale, usporedba relativnih trokova ...................................................................................... 66
3.13.
Vrste i tehnike karakteristike ostakljenja................................................................. 67
3.14.
Koeficijenti prolaska topline za karakteristine graevne dijelove............................ 68
3.15.
Uinkovitost elektromotornih pogona ....................................................................... 74
3.16.
Proraun potrebne kompenzacije jalove snage ....................................................... 74
3.17.
Sadraj izvjetaja o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja.................... 75
3.18.
Sadraj izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava mehanike
ventilacije/klimatizacije .................................................................................................................. 81
1. Uvod
Energetski je pregled graevine kljuan i nezaobilazan korak u analizi uinkovitosti
potronje energije i vode, kontroli potronje i smanjenja trokova i potronje energije, energenata
i vode u graevinama. Sastavni je dio energetskog pregleda identificiranje preporuka za promjene
naina rada postrojenja ili promjene ponaanja korisnika te preporuke za primjenu zahvata i
realizaciju mjera kojima se poboljava energetska uinkovitost graevine bez ugroavanja ili uz
poboljanje radnih uvjeta, ugodnosti boravka, proizvodnog procesa ili kvalitete usluge u graevini.
Energetski pregled graevine podrazumijeva analizu tehnikih i energetskih svojstava
graevine i analizu svih tehnikih sustava u graevini koji troe energiju i vodu s ciljem
utvrivanja uinkovitosti i/ili neuinkovitosti potronje energije i vode te donoenja zakljuaka i
preporuka za poboljanje energetske uinkovitosti.
Osnovni cilj energetskog pregleda graevine je prikupljanjem i obradom podataka o
graevini i svim tehnikim sustavima u graevini utvrivanje energetskih svojstava graevine
obzirom na:
graevinske karakteristike u smislu toplinske zatite i potronje energije,
energetska svojstva sustava za grijanje, hlaenje, ventilaciju i klimatizaciju,
energetska svojstva sustava za pripremu potrone tople vode,
energetska svojstva sustava potronje elektrine energije,
energetska svojstva sustava potronje pitke i sanitarne vode,
energetska svojstva pojedinih grupa troila i ostalih tehnikih sustava u graevini,
nain koritenja graevine i u njoj ugraenih energetskih sustava i sustava potronje
vode.
Na osnovi analize prikupljenih podataka odabiru se konkretne energetski, tehniki ekoloki

i ekonomski optimalne mjere poboljanja energetske uinkovitosti za graevinu te mjere nune za
zadovoljavanje minimalnih tehnikih uvjeta.
U skladu s karakteristikama pojedinih graevina, pojedini koraci energetskog pregleda su

specifini. Vrste graevina za koje e biti dan poseban osvrt u sklopu ove Metodologije su:
Zgrade za koje energetski pregled, uz identifikaciju mogunosti primjene mjera
poboljanja energetske uinkovitosti, mora rezultirati i prikupljanjem svih potrebnih
podataka i informacija za provoenje postupka energetskog certificiranja zgrade;
Javna rasvjeta;
Industrijska postrojenja za koja je postupak energetskog pregleda i korake koji se provode
potrebno prilagoditi u ovisnosti o grani kojoj industrijsko postrojenje pripada i
tehnologijama koje se koriste. Energetski pregled zgrada industrijskog postrojenja koje
imaju obavezu energetskog certificiranja, uz identifikaciju mogunosti primjene mjera

poboljanja energetske uinkovitosti, mora ukljuiti i sve potrebne informacije za
provoenje postupka energetskog certificiranja.
Svrha energetskog pregleda je:

analiza stanja i mogunosti primjene mjera poboljanja energetskih svojstava graevine i
poboljanja energetske uinkovitosti u skladu s realnim uvjetima eksploatacije i uporabe
graevine,
prikupljanje svih potrebnih podataka i informacija o zgradama za provoenje postupka
energetskog certificiranja zgrade i odreivanja energetskog razreda zgrade u propisanim
referentnim klimatskim podacima.
Ovom Metodologijom provoenja energetskog pregleda graevina (u daljnjem tekstu:

Metodologija) utvruje se provedba energetskih pregleda koja je propisana Pravilnikom o
energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine broj
81/12) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) kojim se ureuju zakonske obveze i zahtjevi za provedbu
energetskog pregleda graevina te obveze i postupak energetskog certificiranja zgrada.
Metodologija definira koncept i provedbene korake energetskog pregleda, nain prikupljanja
potrebnih ulaznih podataka, nain provoenja analiza i prorauna te izgled i sadraj finalnog
izvjea o energetskom pregledu. Sastavni dio Metodologije je Algoritam za izraun energetskih
svojstava zgrada (u daljnjem tekstu: Algoritam), objavljen 20.09.2012. na internetskim stranicama
Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja (www.mgipu.hr) koji propisuje nain prorauna
svih potrebnih vrijednosti za izraun energetskog svojstva zgrade, te izrade energetskog
certifikata.
Algoritam ukljuuje:
x
Algoritam za izraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora,
Algoritam za odreivanje energetskih zahtjeva i uinkovitost termotehnikih sustava u

zgradama (sustavi grijanja prostora i pripreme potrone tople vode),
Algoritam za odreivanje energetskih zahtjeva i uinkovitost termotehnikih sustava u

zgradama (sustavi kogeneracije, sustavi daljinskog grijanja, fotonaponski sutavi),
Algoritam za proraun potrebne energije za primjenu ventilacijskih i klimatizacijskih

sustava kod grijanja i hlaenja prostora zgrade,
Algoritam za odreivanje energetske uinkovitosti sustava rasvjete u zgradama

(energetski zahtjevi za rasvjetu),
Prilog 2. s proraunom koeficijenata prolaska topline za stambeno-poslovnu zgradu.
Na slici 1. prikazani su provedbeni koraci energetskog pregleda graevine, a u nastavku

su koraci detaljno opisani.
Slika 1:
Tijek provedbe energetskog pregleda graevine
2. Provedbeni koraci energetskog pregleda graevine

Osnovni provedbeni koraci energetskog pregleda graevine su:
1. priprema energetskog pregleda,
2. pregled postojeeg stanja graevine,
3. odreivanje energetskih funkcionalnih cjelina,
4. provoenje kontrolnih mjerenja,
5. analiza tehnikih i energetskih svojstava graevine i analiza tehnikih sustava u graevini,
6. analiza potronje i trokova svih oblika energije i vode energetska i trokovna bilanca,
7. analiza i prijedlog mjera poboljanja energetske uinkovitosti graevine,
8. energetsko, ekonomsko i ekoloko vrednovanje predloenih mjera,
9. priprema izvjea o energetskom pregledu do razine projektnog zadatka za provedbu
identificiranih mjera poboljanja energetskih uinkovitosti.
Za postojee zgrade, za koje se izdaje energetski certifikat obvezno se provodi energetski

pregled u kojemu se prikupljaju svi ulazni podaci i informacije o zgradi koji se koriste u postupku
energetskog certificiranja. Proraun energetskih svojstava graevine provodi se prema Algoritmu,
te se odreuje energetski razred zgrade. Potom se provodi prilagodba ulaznih podataka kako bi
se dobili stvarni eksploatacijski uvjeti prema referentnoj potronji te se provode ostali nuni
prorauni za analizu potronje i proraun mjera energetske uinkovitosti.
Energetsko certificiranje nove zgrade obvezno ukljuuje proraun energetskih potreba

zgrade, proraun potrebne godinje specifine toplinske energije za grijanje i hlaenje za
referentne klimatske podatke, odreivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog
certifikata.
Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem podataka iz glavnog projekta u
odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu, zavrnog izvjea nadzornog inenjera
o izvedbi graevine i pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja
graevine. Ako izvjee i/ili izjava ukazuju na odstupanja od glavnog projekta koja utjeu na
racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu, dodatni podaci za izradu energetskog certifikata
utvruju se uvidom u relevantnu dokumentaciju na gradilitu, te po potrebi oevidom na zgradi.
2.1. Priprema energetskog pregleda

Sve aktivnosti koje se obavljaju tijekom energetskog pregleda graevine moraju biti
pravovremeno isplanirane i predstavljene naruitelju.
Na slici 2. detaljnije su razraene aktivnosti po provedbenim koracima energetskog
pregleda graevine i prilikom energetskog certificiranja.
Slika 2:
Aktivnosti po provedbenim koracima energetskog pregleda graevine i

prilikom energetskog certificiranja zgrade
Prilikom zapoinjanja energetskog pregleda obavlja se inicijalni radni sastanak na kojem

se naruitelju predstavljaju sve aktivnosti koje e se provoditi.
Upitnik za prikupljanje podataka o potronji energije i vode te aktivnostima koje se

obavljaju u graevini dostavlja se naruitelju na prvom sastanku, nakon potpisivanja ugovora.
Primjeri upitnika za prikupljanje podataka o potronji energije i aktivnostima u graevini (zgrade,
javne rasvjete i industrijskog postrojenja) nalaze se u prilozima 3.2, 3.3, 3.4 i 3.5 ove
Metodologije. Ovi upitnici popunjavaju se od strane odgovornih osoba u graevini i ovlatene
osobe koja provodi energetski pregled. Informacije i koraci opisani kroz tekst Metodologije
djelomino su uopeni za sve vrste graevina. Slinosti su mogue u sluaju zgrada i industrijskih
postrojenja, dok javna rasvjeta ukljuuje samo sustave potronje elektrine energije od mjesta
preuzimanja do krajnjeg potroaa. Od naruitelja se prikupljaju kopije svih rauna za potroene
sve oblike energije, energenata i vode u protekloj kalendarskoj godini te svim prolim mjesecima
tekue godine. Ukoliko su dostupni, provodi se i analiza podataka o potronji energije i vode za
period od protekle 3 godine, no u tom sluaju potrebno je jasno utvrditi i sve uvjete u kojima se
pregledavana graevina tada nalazila, kao na primjer kretanje vanjske temperature i razina
aktivnosti u graevini u analiziranom periodu i slino. U nekim je sluajevima, kad naruitelj ima
vie mjesta preuzimanja odreenih energenata, poeljno od njega zatraiti suglasnost kako bi
ovlatena osoba koja provodi energetski pregled u njegovo ime izravno od dobavljaa energije ili
vode zatraila podatke o potronji. Na ovaj se nain ubrzava tijek energetskog pregleda.
Kad god je to mogue upitnik je potrebno naruitelju dostaviti u elektronikom obliku. Uz

upitnik je potrebno dostaviti i upute za popunjavanje te podatke o osobi koja e biti dostupna
naruitelju te mu kroz telefonske ili e-mail konzultacije pomoi pri popunjavanju upitnika.
Odgovornost i zadatak ovlatene osobe koja provodi energetski pregled je da prikupi sve
potrebne informacije o nainima potronje energije i vode u analiziranoj graevini, te da uoi i
ispravi sve eventualne nepravilnosti.
Upitnik predstavlja samo jedan od alata za prikupljanje potrebnih podataka.
Dio upitnika koje naruitelj nije u mogunosti ispuniti prikuplja se kroz energetski pregled
graevine.
Upravitelj ili vlasnik graevine najee raspolae podacima o opim karakteristikama

graevine dok osoblje za odravanje vodi tehnike i radne podatke o opremi i sustavima. Podatke
o trokovima za energiju u nestambenim zgradama javne namjene potrebno je zatraiti u
raunovodstvu tvrtke ili ustanove.
Informacije koje ovlatena osoba koja provodi energetski pregled mora imati nakon to je
u suradnji s naruiteljem dola do svih podataka traenih kroz upitnik su:
podaci o potronji energije i vode po mjesecima minimalno za prethodnu kalendarsku

godinu te protekle mjesece tekue godine (predlae se prikupljanje podataka o potronji
za 3 godine ali uz uvjet da su dostupni podaci o koritenju graevine u tom periodu),
podaci o relevantnim aktivnostima koje se odvijaju u graevini u analiziranom periodu a
utjeu na potronju energije ili vode (ukljuujui promjene u reimu rada graevine,
promjene u upravljanju i regulaciji, nadogradnju i rekonstrukcije vanjske ovojnice i
tehnikih sustava, deinstalacija/instalacija opreme itd.),
popis glavnih potroaa energije i vode s naznakom njihovog vremena rada,
sheme razvoda instalacija (ukoliko postoje),
nacrt ili skica lokacije i svih graevina na lokaciji (ukoliko postoje),
graevinski i arhitektonski podaci o graevinama,
podaci o ugraenim ureajima za mjerenje potronje energije i vode,
podaci o nainima i procedurama upravljanja sustavima i gospodarenja energijom i vodom
u graevini,
podaci o nainu odravanja graevine i svih tehnikih sustava u graevini,
eventualni specifini komentari tehnikog osoblja koje odrava graevinu i upravlja
tehnikim sustavima u graevini.
Podatke prikupljene upitnikom potrebno je obraditi i upoznati se s graevinom koja se

pregledava, a nakon obrade podataka iz upitnika pristupa se planiranju posjeta lokaciji i
provoenju energetskog pregleda. Tijekom posjeta ovlatena osoba razjanjava sve nejasnoe iz
upitnika te se detaljno upoznaje s aktivnostima u graevini, energetskim sustavima,
gospodarenjem energijom, tehnikim karakteristikama graevine, te nainima voenja i
odravanja graevine. Tijekom posjeta je nuno odrati sastanak s naruiteljem energetskog
pregleda kako bi se osigurala njegova potpora koja je kljuna u primjeni mjera poboljanja
energetske uinkovitosti. Bez sustavnog pristupa i uspostave organizacijske strukture te odluke
menadmenta za primjenu mjera energetske uinkovitosti nema niti garantiranog ostvarivanja
uteda.
S obzirom da veliki broj postojeih graevina nema tehniku dokumentaciju ili ima
neauriranu tehniku dokumentaciju, ovlatena osoba na osnovu postojee dokumentacije i
fizikog pregleda (eventualna mjerenja, foto dokumentacije, vizualni pregled) graevine donosi
niz pretpostavki koje se koriste u provoenju analiza, u pripremi izvjea o energetskom pregledu
ili prilikom energetskog certificiranja zgrade. Kako bi sve pretpostavke to bolje odgovarale
stvarnom stanju graevine i kako bi se pripremilo to kvalitetnije izvjee o energetskom pregledu
neophodno je planiranje i izrada kvalitetne foto dokumentacije.
10
Sve relevantne prikupljene podatke o graevini potrebno je transparentno i jednoznano

prikazati u izvjeu o energetskom pregledu.
2.2. Pregled postojeeg stanja graevine

Pri obilasku graevine potrebno je provjeriti podatke prikupljene upitnikom te prikupiti
ostale bitne informacije i podatke koji nisu prikupljeni upitnikom ili se mogu prikupiti samo na
terenu (npr. karakteristike pojedinih tehnikih sustava). Neki od tipinih podataka o graevini koji
se provjeravaju ili prikupljaju na terenu su:
ope karakteristike graevine kao to su povrine prostorija, broj korisnika, detalji
graevnih dijelova vanjske ovojnice, orijentacija, opis elemenata vanjske ovojnice i drugo,
detaljni opis namjene i reima koritenja,
raspoloiva projektna dokumentacija iz koje su vidljive toplinske karakteristike vanjske
ovojnice te povrine i raspored prostorija,
ope tehnike karakteristike ureaja i sustava potronje energije i vode, uvjeti i parametri
koriteni pri projektiranju i pri njihovom radu.
Ako postoji obveza energetskog certificiranja zgrade, energetskim pregledom prikupljaju se svi
ulazni podaci potrebni za
proraun energetskog razreda i energetskog svojstva zgrade. Svi
podaci trebaju u izvjeu o energetskom pregledu biti transparentno prikazani sukladno

Algoritmu.
Podaci koji se prikupljaju za zgrade i industrijska postrojenja sadre specifinosti za pojedinu

vrstu graevine. Kod energetskog pregleda javne rasvjete ukljuuju se samo sustavi potronje
elektrine energije od mjesta preuzimanja do krajnjeg potroaa.
Pri prikupljanju ulaznih podataka na terenu potrebno je prikupiti informacije o

karakteristikama pojedinih tehnikih sustava jer u njima esto lei veliki potencijal poboljanja
energetske uinkovitosti.
Tijekom pregleda vanjske ovojnice zgrade potrebno je obratiti panju na sljedee elemente za
koje je potrebno prikupiti podatke:
dimenzije vanjske ovojnice ukoliko ne postoji projektna dokumentacija,
sastav vanjske ovojnice ukoliko ne postoji projektna dokumentacija,
toplinsku izolaciju vanjske ovojnice,
stanje vanjske ovojnice graevine,
toplinske mostove,
prodiranje vlage i oteenja na vanjskoj ovojnici zgrade,
stanje vanjske stolarije (tip, zasjenjenja od sunca, oteenja, brtvljenje),
11
stanje okova,
visinu stropa.
Tijekom pregleda sustava grijanja i pripreme potrone tople vode potrebno je obratiti panju na
sljedee elemente za koje je potrebno prikupiti podatke:
stanje sustava grijanja graevine (izvor topline, ogrjevni medij),
podaci o kotlovnici smjetaj i ventilacija,
podatke o toplinskoj infrastrukturi stanje instalacija, mrea, dislociranost opskrbe,
toplinska izolacija,
ako je izvor toplinske energije kotao navesti tip i vrstu kotla, godinu proizvodnje, nazivni
toplinski uin kotla i temperaturni reim grijanja, regulaciju uinka, koriteni izvor energije
te osnovne dimenzije i materijal izrade dimnjaka,
ukoliko postoji parni kotao - navesti tip i vrstu kotla, godinu proizvodnje, instalirani
kapacitet i temperaturni reim (temperatura pare na izlazu i ulazu u kotao), tlak pare na
izlazu iz kotla, koriteni izvor energije te osnovne dimenzije, nain obrade kondenzata itd.,
toplinska izolacija svih dijelova sustava od kotla, spremnika tople vode, razvoda do
ogrjevnih tijela,
hidraulika izbalansiranost sustava,
karakteristike toplinskih podstanica (ako su prisutne),
podatke o mjerenju potronje toplinske energije,
broj grana i regulaciju sustava grijanja (centralna i lokalna),
odabrana ogrjevna tijela, njihov ukupni broj i instalirani ogrjevni uinak te smjetaj u
prostoriji i regulacija,
rad sustava pripreme potrone tople vode (centralna priprema spojena na postojee
kotlove, posebni kotlovi za potronu toplu vodu itd.),
raspoloive periodike karakteristike potronje toplinske energije dnevna, mjesena,
godinja, sezonske karakteristike, prema energentu,
temperaturni reim sustava grijanja, reim rada sustava grijanja i sustava potrone tople
vode, zone razliite temperature grijanja,
reim i nain odravanja sustava,
anomalije u sustavu curenja i sl.
Tijekom pregleda sustava hlaenja, ventilacije i klimatizacije potrebno je prikupiti podatke vezane
na:
stanje sustava klimatizacije,
stanje klima komora i rashladnih agregata, te karakteristika klimatiziranih prostora za
sustave pune klimatizacije,
12
ukupno instalirani broj rashladnih tijela i rashladni uin u graevini,

karakteristike opreme agregati, faktor hlaenja (eng.: Energy Efficiency Ratio EER),
instalacije sustava, godina proizvodnje,
karakteristike prisutnog ventiliranja prostora infrastruktura, kapaciteti, potrebe,
radna tvar u sustavu hlaenja,
raspoloive periodike karakteristike potronje rashladne energije dnevna, mjesena,
godinja, sezonske karakteristike,
reim i nain odravanja sustava (zamjena filtera i sl.),
sustav povrata topline (vrsta ugraenog sustava povrata topline, stupanj povrata topline u
%),
anomalije u sustavu.
Tijekom pregleda sustava potronje elektrine energije potrebno je prikupiti podatke vezane na:
provjeru svih mjesta preuzimanja energije prema podacima dobivenim iz rauna,
znaajna pojedinana troila i grupe troila koje se nalaze u pojedinoj graevini (npr.
elektromotorni pogoni, rasvjeta, grijalice, klimatizacija, priprema komprimiranog zraka,
razliiti aparati itd.),
opis i stanje tehnikih karakteristika troila (npr. ukupna instalirana snaga pojedinih grupa
troila, broj troila po pojedinoj grupi),
karakteristike elektroenergetskog prikljuka (naponska razina preuzimanja, prikljuna
snaga, broj i tip brojila i sl.),
podatke
modelu
preuzimanja,
tarifnom
modelu
cijeni
elektrine
energije
(elektroenergetska suglasnost, ugovor s opskrbljivaem odnosno tarifni model),

podaci o vlastitim elektrinim agregatima, ako postoje,
raspoloive podatke o radu i optereenju pojedinih sustava dnevna, tjedna, mjesena,
godinja karakteristika potronje, dnevni dijagram optereenja i sl.
Tijekom pregleda svih drugih sustava prisutnih u graevini potrebno je prikupiti podatke vezane
na:
podatke o stanju i starosti sustava, odravanju sustava, tipu i tehnikim karakteristikama
sustava, nazivnim snagama sustava, energentima koje ti sustavi koriste i sl.,
podatke o radu opreme i sustava ukljuujui podatke iz mjerenih parametara: temperaturi,
tlaku, strujanju, radnim satima i druge,
podatke o mjerama energetske uinkovitosti koje su ve primijenjene ili se planiraju,
podaci o koritenim prirunicima za rad i upravljanje, testiranjima i naruenim
ispitivanjima.
13
Za svaku pregledavanu graevinu potrebno je navesti karakteristike lokacije te raspoloive

meteoroloke podatke za lokaciju. Stvarni klimatski podaci utvruju se prema Prilogu E
Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti zgrada (Narodne novine, broj
110/08 i 89/09) kojim su dani izmeu ostalog i broj stupanj dana grijanja SD [Kd/a], broj dana
sezone grijanja Z [d], te srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja.
Dodatno, uz klimatske podatke, potrebno je navesti unutarnju projektnu temperaturu u

sezoni grijanja.
Kako bi se utvrdio stvarni reim koritenja i eksploatacije graevine u svrhu povezivanja i

usporeivanja proraunskih vrijednosti dobivenih Algoritmom i stvarnih vrijednosti (usporedba
proraunate potrebne toplinske energije i stvarne tzv. referentne potronje) potrebno je prikupiti
podatke o stvarnoj unutarnjoj temperaturi u sezoni grijanja i hlaenja (provesti kontrolna mjerenja
temperature kada je to mogue) te stvarnom reimu koritenja sustava (primjerice prekidi u
grijanju i hlaenju, smanjeni reim tijekom noi ili vikenda i slino).
Na temelju prikupljenih podataka izrauje se opis graevine koji sadri kratki opis i ocjenu
opeg stanja graevine, opis namjene i naina koritenja graevine, broj osoba u graevini (broj
zaposlenih ili broj korisnika), uporabu tijekom dana (radno vrijeme u danu, tjednu i godini), godinu
izgradnje (tko su projektanti i izvoai), godinu i opis zadnje rekonstrukcije (to je obnovljeno),
kratak graevinski opis (orijentacija, oblik, broj etaa, povrina, obujam, rekonstruirani dio,
zatienost kulturnog dobra, specifinosti), informacije i podatke o koritenoj opremi i tehnikim
sustavima (grijanja, hlaenja, klimatizacije, ventilacije, rasvjete i pripreme potrone tople vode izbaciti ili dodati ako graevina sadri jo neto drugo kao npr. uporaba obnovljivih izvora
energije), popis svih mjernih mjesta potronje energije i vode u graevini (mjerna i kontrolna),
nain upravljanja potronjom i trokovima, nain financiranja trokova, sustav odluivanja o
investicijama u odravanje graevine te specifine opaske o graevini (npr. napomene korisnika).
Svi ovi podaci dobivaju se iz ispunjenog upitnika, u koji se ovisno o graevini (vrsti, namjeni,
lokaciji) mogu ukljuiti i drugi specifini podaci, i obilaska graevine.
Prilikom energetskog pregleda postojee graevine (zgrade) potrebno je da svaka

ovlatena osoba koja provodi pregled u dijelu svoje struke pregleda graevinu (zgradu) u odnosu
na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te da miljenje o tome priloi u Izvjee o
energetskom pregledu.
2.3. Odreivanje energetskih funkcionalnih cjelina

to je energetska funkcionalna cjelina - ETC?
14
ETC je zasebna funkcionalna i energetska cjelina za koju je mogue mjeriti pripadajuu potronju
energije i vode te parametre koji utjeu na potronju.
Tijekom analize podataka u sklopu pripreme za energetski pregled a da bi se dobila

kompletna energetska slika graevine ili skupine graevina koje se pregledavaju potrebno je
odrediti funkcionalne cjeline koje se energetskim pregledom promatraju. Ove funkcionalne cjeline
nazivamo energetskim funkcionalnim cjelinama (u daljnjem tekstu: ETC) i predstavljaju zasebne
funkcionalne i energetske cjeline za koje je mogue mjeriti pripadajuu potronju energije i vode
te parametre koji utjeu na potronju.
Odreivanje ETC-a u graevini koja se analizira te postavljanje jasnih granica

promatranog sustava i definiranje svih bitnih veliina koje ulaze i izlaze iz sustava provodi se u
cilju jasne analize svih tokova energije u graevini koja se pregledava. Granice sustava se
odreuju uzimajui u obzir slijedee:
Promatrana graevina, skup graevina ili dio graevine mora biti funkcionalna cjelina.
U odabranoj funkcionalnoj cjelini mogue je mjeriti pripadajuu potronju energije i vode.
U odabranoj funkcionalnoj cjelini mogue je mjeriti parametre koji utjeu na potronju
energije i vode.
U skladu s gore navedenim smjernicama za identificiranje ETC-a, graevina koja je predmet
energetskog pregleda moe se podijeliti u vie ETC-a.
Svrha odreivanja ETC-a na taj nain omoguuje tono odreivanje bilance stvarne (referentne)
potronje energije i vode po energentu te po svakoj grupi troila.
Za mjerenje potronje energije i vode u ETC-u treba koristiti obraunska brojila instalirana
od strane dobavljaa, ali mogua su i mjerenja u granicama pojedinog ETC-a sa zasebno
instaliranim mjernim ureajima.
U praksi se moe naii na razliite sluajeve funkcionalnih cjelina koje su osnove za

definiranje ETC-e, a neki od najuobiajenijih su sljedei:
CJELOVITA GRAEVINA KAO JEDINSTVENI ETC

Podaci o potronji energije i vode preuzimaju se s
obraunskih brojila koja su postavljena od strane dobavljaa
energije/energenata i vode, a koja obuhvaaju cijelu graevinu.
Dodatna brojila za detaljniju ralambu potronje ne
postoje. Ukoliko su poznati svi podaci o analiziranoj graevini
Slika 3:
Cjelovita
graevina kao jedinstveni
15
ETC
ovako definirane granice promatranog sustava daju najkvalitetnije izlazne podatke nakon
provedene analize potronje.
SKUPINA GRAEVINA (KOMPLEKS) KAO ETC

Skupinu graevina (kompleks) ine sve graevine koje imaju barem jedno zajedniko
brojilo potronje. Nije mogue mjerenje potronje za svaku pojedinu graevinu unutar kompleksa.
Granice promatranog sustava obuhvaaju
vie graevina koje su spojene na zajedniku
energetsku i vodovodnu mreu.
Preporuani
postupak
ovakvim
sluajevima je analiza potronje kompleksa kojeg

promatramo kao jedinstvenu cjelinu.
Slika 4:
Kompleks zgrada kao ETC
Nakon analize kompleksa kao cjeline,

potrebno je rezultate prikazati i za svaki zasebni
dio kompleksa (npr. svaku pojedinu graevinu). Za svaki zasebni dio kompleksa potrebno je
izraunati/procijeniti, prikazati i analizirati potronju energije i vode. Procjena ili izraun udjela u
ukupnoj potronji radi se prema mjernim ureajima koji postoje na zasebnim dijelovima
kompleksa ili se definiraju izraunom bilance potronje u skladu sa karakteristikama pojedinog
dijela i potroaa u njemu.
Primjer koji opisuje jednu ovakvu specifinu situaciju ilustriran je slikom 4 na kojoj se
promatrani kompleks graevina (ETC) sastoji od etiri zasebna dijela etiri graevine. U sklopu
kompleksa postoje etiri mjerila potronje elektrine energije (za svaku graevinu posebno), etiri
mjerila potronje vode (za svaku graevinu posebno) i jedno mjerilo potronje prirodnog plina za
cijeli kompleks (ETC). Prvo je potrebno napraviti analizu kompleksa kao ETC-a, a nakon toga je
za svaki zasebni dio kompleksa potrebno napraviti analizu potronje elektrine energije i vode
prema raunima te analizu potronje prirodnog plina prema izraunatoj bilanci potronje.
DIO GRAEVINE KAO ETC

Granica promatranog sustava obuhvaa dio graevine (na
primjer jedan kat zgrade) koji se definira kao ETC. U praksi se
javlja problem jer veinom ne postoje instalirana individualna
pojedinana brojila kojima se mjeri potronja predmetnog ETC-a.
Potroena energija u ovakvim sluajevima najee se
plaa paualno, ovisno o udjelu povrine promatranog ETC-a u
ukupnoj povrini graevine, jer su energetski sustavi zajedniki za
Slika 5:
Dio
graevine kao ETC 16
cijelu graevinu. Podaci o utroku energije i vode dobiveni na ovaj nain najee ne odgovaraju
stvarno potroenim koliinama te se prilikom analize dobivaju vrlo upitni rezultati. U opisanom
sluaju analiza potronje energije i vode provodi se najee izraunom bilance potronje.
2.4. Provoenje kontrolnih mjerenja

U sklopu analize provode se kontrolna mjerenja koja mogu ukljuivati:
osnovna
mjerenja
elektrinih
veliina
(potronja
radne
jalove
energije,
optereenje/angairana elektrina snaga, faktor snage) za cijelu graevinu ili pojedinu

grupu troila ili samog troila ukoliko su mogua,
mjerenja temperature prostorija grijanog i hlaenog dijela graevine zavisno o sezoni i
reimu grijanja i hlaenja,
mjerenja osvijetljenosti tipinih prostorija graevine.
Mjerenja koja se provode smatraju se jednostavnim kontrolnim mjerenjima te nisu nikako provjera
minimalnih tehnikih uvjeta i zadovoljavanje vaeih propisa, nego slue kao smjernica radi
pravilnog izbora mjera energetske uinkovitosti, prepoznavanja ponaanja korisnika u graevini,
reima rada troila i slino.
Energetskim pregledom prikupljaju se i izvjea o redovitim pregledima sustava grijanja te

sustava hlaenja i klimatizacije te se rezultati redovitih pregleda koriste u energetskom pregledu
graevine.
Mjerenja parametara rada sustava grijanja te sustava hlaenja i klimatizacije u sklopu redovitih
pregleda mogu provoditi osobe koje su akreditirane ili ovlatene prema posebnom propisu za
obavljanje tih poslova.
Primjeri izvjea redovitih pregleda dani su u prilogu 3.17.- Sadraj izvjea o provedenom
redovitom pregledu sustava grijanja iu prilogu 3.18.- Sadraj izvjea o provedenom redovitom
pregledu sustava hlaenja i klimatizacije ove Metodologije.
Kada postoji opravdana sumnja u tonost prikupljenih ulaznih podataka potrebnih za izraun i
analizu energetskih svojstava graevine i tehnikih sustava, podaci se mogu prikupiti i potvrditi
dodatnim kontrolnim mjerenjima. Neka od tih mjerenja su:
identifikacija mjesta toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu koritenjem infracrvene
termografije,
mjerenje zrakopropusnosti graevine (eng. Blower Door Test),
mjerenje toplinskog otpora graevnog elementa,
mjerenja tehnikih karakteristika u sustavima grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije,
mjerenje parametara vodovodnog sustava primjerice protoka, tlaka u sustavu itd.
17
Prije pregleda graevine i mjerenja obavezno se pristupa izradi plana aktivnosti i mjerenja prema
prilogu 3.8. ove Metodologije. Sadraj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru
energetskog pregleda graevine prilae se izvjeu o energetskom pregledu.
2.5. Analiza tehnikih i energetskih svojstava graevine i analiza

tehnikih sustava u graevini
Cilj analize prikupljenih podataka o tehnikim i energetskim svojstvima graevine je
dobivanje svih potrebnih informacija koje e omoguiti identifikaciju mjesta nepotrebne ili
neuinkovite potronje energije, prijedlog i analizu mjera za poboljanje energetske uinkovitosti
te izraun i pripremu svih podataka koji su potrebni za energetsko certificiranje zgrada.
Podaci koji se prikupljaju za zgrade i industrijska postrojenja su slini uz naznaku
specifinosti za pojedini tip graevine. U sluaju javne rasvjete ukljuuju se samo sustavi
potronje elektrine energije od mjesta preuzimanja do krajnjeg potroaa.
U postupku provoenja energetskog pregleda graevine provode se analize koje se odnose na:
1. nain gospodarenja energijom u graevini,
2. toplinske karakteristike vanjske ovojnice,
3. sustav grijanja,
4. sustav hlaenja,
5. sustav ventilacije i klimatizacije,
6. sustav za pripremu potrone tople vode,
7. sustav napajanja, razdiobe i potronje elektrine energije,
8. sustav elektrine rasvjete,
9. specifine podsustave (komprimirani zrak, elektromotorni pogoni i dr.),
10. sustav opskrbe vodom,
11. sustav mjerenja, regulacije i upravljanja,
12. alternativne sustave za opskrbu energijom.
Takoer, u svakoj navedenoj kategoriji potrebno je ukljuiti analizu sustava regulacije i

upravljanja istog.
18
Analiza tehnikih i energetskih svojstava javne rasvjete obuhvaa:

1.
analizu mjesta preuzimanja elektrine energije, razvoda, razvodnih ormara i

transformatorskih stanica,
2.
analizu specifinih zona javne rasvjete,
3.
analizu tipova izvora svjetlosti koji se koriste,
4.
analizu svjetiljki u kojima se nalaze izvori svjetlosti,
5.
analizu sustava regulacije i upravljanja javne rasvjete.
U nastavku su dane specifine potkategorije prema prikazanom popisu. Analiza pojedinih

sustava provodi se u skladu sa stvarnim potrebama graevine, vaeim tehnikim propisima,
stvarno dostupnim resursima na lokaciji te prema stvarnoj potronji pojedinog sustava. Ocjena
stanja sustava, struno miljenje te sama ocjena energetske uinkovitosti sustava nuna je za
ocjenu pravilne dimenzioniranosti sustava, pravilnog odravanja i koritenja te u konanici pravilni
izbor i proraun mjere za poboljanje energetske uinkovitosti.
2.5.1.
Analiza prakse gospodarenja energijom u graevini
Gospodarenje energijom odnosi se na sustavan pristup k osiguranju kontinuirane brige o

uinkovitosti potronje energije i vode, a time i brige o zatiti okolia.
Gospodarenjem energijom daju se odgovori na pitanja:
GDJE se energija i voda troi,
KAKO se energija i voda troi,
KOJI se energenti/vrste energije troe,
KOLIKO se energije i vode troi.
Ova analiza predstavlja uvod u obveznu mjeru. Koraci provedbe gospodarenja energijom i vodom
u graevini prikazani su u poglavlju 2.7.1. Analiza i prijedlog mjera poboljanja energetske
uinkovitosti graevine.
Prikupljaju se i ocjenjuju sljedei podaci:

sustav za gospodarenje energijom/informacijski sustav za gospodarenjem energijom,
razina gospodarenja energijom i vodom
-
ponaanje korisnika, odgovornost, zateeno stanje u graevini, kontrola rauna

energije i vode i slino,
postojanje sustava edukacijsko - motivacijskih aktivnosti i podizanja svijesti o

potronji energije i vode krajnjih korisnika prostora graevine,
organizacijska struktura - postojanje gospodarenja energijom na upravljakoj,

operativnoj i/ili pogonskoj razini,
19
postojanje planova i programa energetske uinkovitosti u graevini,
provedene i planirane mjere za poboljanje energetske uinkovitosti,
imenovana osoba za gospodarenje energijom i vodom te koje su dodijeljene odgovornosti

i zaduenja,
sustav za redovno mjerenje potronje energije i vode te sustav za izraun i analizu
pokazatelja potronje energije i vode,
sustav javne nabave/nabave opreme ukljuenje zelenih kriterija u javnoj nabavi/nabavi
opreme,
sustav za zatitu okolia (sustav za recikliranje, tretiranje i razvrstavanje otpada i slino).
Zakljuak ove analize prikazuje se ocjenom prakse gospodarenja energijom metodom opisanom
u prilogu 3.9 ove Metodologije.
2.5.2.
Analiza toplinskih karakteristika vanjske ovojnice
Ako za graevinu ne postoji tehnika dokumentacija, podatke i informacije o vanjskoj

ovojnici i njenom sastavu prikupljaju se uvidom na terenu i uvaavanjem pretpostavki i
karakteristika graevnih elemenata u skladu sa standardima koji su vaili u vrijeme izgradnje
graevine. U skladu s time izraunavaju se koeficijenti prolaska topline U, za sve karakteristine
graevne dijelove (kao informativna podloga dani su prilozi 3.12, 3.13 i 3.14).
Tijekom prikupljanja podataka o graevnim dijelovima openito te analizi prikupljenih
podataka ukoliko se radi o zgradi za koju je propisana obveza energetskog certificiranja dodatno
se prikupljaju ulazni podaci koji su nuni za provoenje energetskog certificiranja. Isti koraci nuni
su za sve zgrade industrijskog postrojenja koje se griju. Postupak energetskog certificiranja i
sastavni koraci propisani su Pravilnikom i Algoritmom.
Pri analizi vanjske ovojnice potrebno je prikupiti sljedee podatke:
oploje grijanog dijela zgrade, A [m2],
orijentacija, nagib i pripadajua povrina elemenata vanjske ovojnice zgrade (neprozirnih i
prozirnih dijelova),
obujam grijanog dijela zgrade, Ve [m3],
plotina korisne povrine zgrade, AK [m2],
pretpostavljeni/izraunati gubici otvora uslijed ventilacije i infiltracije,
podaci o elementima za zatitu od insolacije,
uee plotine prozora u ukupnoj plotini proelja, f [m2/m2],
oploje hlaenog dijela zgrade, A [m2],
obujam hlaenog dijela zgrade, Ve [m3],
plotina hlaene povrine zgrade,
obujam zgrade obuhvaen ventilacijom/klimatizacijom, [m3].
20
Potrebna toplinska energija za grijanje ovisi o:

toplinskim gubicima kroz vanjsku ovojnicu (neprozirne i prozirne dijelove),
gubicima uslijed provjetravanja i/ili ventilacije,
linijskim toplinskim mostovima,
tokastim toplinskim mostovima,
toplinskim gubicima prema tlu,
toplinskim gubicima prema negrijanim prostorijama,
toplinskim gubicima kroz ostakljene prostorije,
toplinskim dobicima od Sunca i unutarnjih izvora.
Ukoliko se iz postojee dokumentacije i pregleda graevine na terenu ne moe sa
sigurnou odrediti sastav graevnih dijelova vanjske ovojnice, kao pretpostavka se mogu uzeti
graevni dijelovi vanjske ovojnice karakteristini za razdoblje gradnje i pripadajui koeficijenti
prolaska topline (prilog 3.14.). Takoer ukoliko postoje sumnje u sastav graevnog dijela mogue
je provesti dodatna mjerenja (primjerice infracrvena termografija) kako bi se pretpostavka ispitala
i potvrdila te otkrile eventualne nepravilnosti graevnih dijelova koje mogu utjecati na prijedlog
mjera za poboljanje energetske uinkovitosti.
Kod odreivanja mjera za poveanje energetske uinkovitosti vanjske ovojnice potrebno je

usporediti koeficijente prolaska topline pojedinih graevnih dijelova vanjske ovojnice s
maksimalno dozvoljenim koeficijentima prema vaeem tehnikom propisu. Primjer tablice dan je
u nastavku. Za ostvarivanje vee razine energetske uinkovitosti potrebno je smanjiti toplinske
gubitke kroz vanjsku ovojnicu odnosno dodatno smanjiti vrijednosti koeficijenta prolaska topline u
odnosu na propisane minimalne vrijednosti.
Tablica 1:
Primjer tablice - toplinske karakteristike graevnih dijelova vanjske ovojnice
[m2]
Koeficijent
Dozvoljeni
koeficijent
prolaska
prolaska topline prema
topline U
TPRUETZZ* [W/m2K]
2
[W/m K]
Parapetni zid
390,0
1,23
0,60 / 0,45
Zabatni zid
352,0
2,35
0,60 / 0,45
Ravni krov
1.300,0
0,67
0,40 / 0,30
Pod na tlu
1.300,0
0,7
0,50
Pod kata iznad otvorenog

97,0
prostora
2,07
0,40 / 0,30
Drveni prozor s izo-staklom
577,5
2,50
1,80
eline stijene izo staklo
36,15
3,50
1,80
Graevni dio
Povrina
21
* Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti zgrada (Narodne novine br. 110/08 i
89/09)
Pri analizi vanjske ovojnice potrebno je analizirati sve graevne dijelove vanjske ovojnice
prema vanjskom ili negrijanom prostoru, te prema tlu. Takoer, svi graevni dijelovi moraju biti
podijeljeni prema orijentaciji i prema kategoriji i tipu (primjerice mogu je sluaj vanjskoga zida s
razliitog sastava s vie razliitih koeficijenata prolaska topline). Ukoliko se tijekom pregleda
ustanovi da su toplinski mostovi od velikog utjecaja na potrebnu toplinsku energiju za grijanje te
su bez toplinske zatite, potrebno je odrediti toplinski most i izraun provesti prema vaeim
propisima. Isto tako potrebno je analizirati ostakljene elemente proelja, zatitu od sunca,
izloenost vjetru i zasjenjenost okoliem.
2.5.3.
Analiza sustava za grijanje
U sklopu analize energetskih svojstava sustava grijanja potrebno je analizirati sustav od

mjesta preuzimanja energije do krajnjih potroaa ukljuujui stanje sustava, energetsku
uinkovitosti, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima:
opis sustava:
-
izvori toplinske energije (kotlovi, dizalice topline, elektrine grijalice, toplana i drugo)
navesti ime proizvoaa, tip, starost, nosioca topline, energenti koje sustavi koriste,
stupanj korisnosti, reim rada, toplinska izolacija sustava i slino,
ukupni nazivni toplinski uin izvora topline [kW] (nalazi se na natpisnoj ploici kotla
odnosno u tehnikoj dokumentaciji),
sustav razvoda i ogrjevna tijela opisati nain prijenosa topline, temperaturni reim
polaznog i povratnog voda i medij, termoizolaciju sustava,
vrsta, ukupno instalirani broj i toplinski uin pojedine vrste ogrjevnih tijela [kW] definirati vrste ogrjevnih tijela, instalirani broj ogrjevnih tijela prema vrstama, instalirane
uine prema vrstama ogrjevnih tijela (npr. radijatori, ventilokonvektori, kaloriferi itd.),
nain regulacije opisati regulaciju sustava grijanja sa svim karakteristikama, posebno

regulaciju izvora topline (npr. voenje po vanjskoj temperaturi), i posebno regulaciju
ogrjevnih tijela (npr. sobni termostati, termostatski ventili),
unutarnja projektna temperatura zraka u prostoriji u sezoni grijanja navesti podatak iz

tehnike dokumentacije ili preuzeti iz vaeih propisa za navedenu vrstu grijanog prostora,
srednja vanjska temperatura zraka u godini za referentne klimatske podatke preuzeti iz
Pravilnika, a za stvarne klimatske podatke preuzeti iz Priloga E Tehnikog propisa o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine, broj 110/08
i 89/09),
22
broj dana grijanja tijekom godine isti izvor kao i srednja vanjska temperatura,
broj stupanj-dan grijanja isti izvor kao i srednja vanjska temperatura,
ope stanje i uinkovitost izvora toplinske energije vizualnim pregledom ocijeniti ope
stanje izvora toplinske energije, te potraiti podatke o mjerenju izvora toplinske energije
(npr. u sluaju kotla nazivnog uina veeg od 100 kW potrebno je traiti posljednje
izvjee o mjerenju i analizi emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnog izvora, za
sluaj kotla nazivnog uina manjeg od 100 kW navedena mjerenja ne postoje, pa se
stupanj djelovanja moe odrediti prema podacima u normi HRN EN 15316-4-1),
stvarna temperatura zraka prema namjeni tipinih prostorija (u sklopu kontrolnih mjerenja
temperature radnih prostora u reimu grijanja graevine, ne kao provjera minimalnih
tehnikih uvjeta i zadovoljavanje vaeih propisa, nego kao smjernica radi pravilnog
prepoznavanja reima rada sustava, regulacije i ponaanja korisnika u graevini),
podaci o stvarnom reimu koritenja sustava (primjerice prekidi u grijanju, smanjeni tzv.
tedni reim tijekom noi ili vikenda i slino),
nain odravanja sustava,
izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje prema stvarnim uvjetima koritenja
graevine (svoenje rezultata prorauna na stvarne tzv. referentne vrijednosti).
Potrebno je prikupiti podatke provedenih radnji u sklopu redovitog pregleda, rezultate mjerenja,
usporedbe s tehnikim specifikacijama proizvoaa te prijedlog mjera za poboljanje energetske
uinkovitosti sustava. Redoviti pregledi sustava grijanja definirani su Pravilnikom a predloak
izvjea istoga dan je u prilogu 3.17.
2.5.4.
Analiza sustava za hlaenje
U sklopu analize energetskih svojstava sustava za hlaenje koji se prikazuje tablino s

detaljnim opisom sadraja te naina izrauna, potrebno je analizirati sustav od mjesta
preuzimanja energije do krajnjih potroaa ukljuujui stanje sustava, energetsku uinkovitost,
odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima:
opis sustava hlaenja:
-
vrsta sustava (centralni ili lokalni),
energent,
instalirana elektrina snaga i rashladni uin sustava,
za lokalne sustave hlaenja potrebno je navesti radi li se o split sustavima, multi-split

sustavima, kompaktnim prozorskim ureajima, drugome; potrebno je navesti broj
jedinica (za eventualne multi-split sustave broj unutranjih i vanjskih), instalirani
23
rashladni uin, te pojedinane rashladne uine, da li pored hlaenja imaju i mogunost

grijanja te prosjean faktor hlaenja/grijanja (eng. Energy Efficiency Ratio, EER) i
faktor grijanja (eng.: Coeffcient of Performance, COP),
-
za centralne sustave hlaenja potrebno je navesti ukupno instalirani rashladni uin

centralnog sustava, vrstu rashladnog agregata (rashladni agregat s kompresorom ili
apsorpcijski rashladni ureaj) te tip, broj i snage (elektrine i rashladne) agregata,
njihovu starost, koriteni izvor energije (elektrina energija za kompresore, druga
goriva i mediji za apsorbere), koriteni medij (voda, zrak, drugo) te nain razvoda
(dvocijevni ili etverocijevni), da li postoji mogunost grijanja pored hlaenja, prosjeni
faktor hlaenja/grijanja, broj i smjetaj rashladnih tornjeva, da li postoji akumulator
rashladne energije (banka leda) i koliki mu je uin, da li se primjenjuju naela povrata
toplinske energije iz povratnog zraka (rekuperatori ili regenerator topline); potrebno je
navesti broj, tipine snage i ukupnu instaliranu rashladnu snagu terminalnih jedinica
(ventilokonvektora ili drugih), te radnu tvar u sustavu hlaenja,
nain regulacije, za centralne sustave opisati sustav regulacije rada rashladnih

agregata i terminalnih jedinica, da li se izvodi prema unutarnjoj i vanjskoj temperaturi,
da li je izvedena podjela razvoda na zone u graevini (krila, etae, itd.),
srednja vanjska temperatura zraka u godini,

unutarnja projektna temperatura zraka u prostoriji u sezoni hlaenja,
razdoblje hlaenja tijekom godine (ako je raspoloiv, broj stupanj-dana hlaenja),
stvarna temperatura zraka prema namjeni tipinih prostorija (u sklopu kontrolnih mjerenja
temperature radnih prostora u reimu hlaenja graevine, ne kao provjera minimalnih
tehnikih uvjeta i zadovoljavanje vaeih propisa, nego kao smjernica radi pravilnog
prepoznavanja reima rada sustava, regulacije i ponaanja korisnika u graevini),
podaci o stvarnom reimu koritenja sustava (primjerice prekidi u hlaenju i slino),
izraunati bilancu godinje potronje energije (elektrine i rashladne) prema instaliranim
sustavima za hlaenje i prema stvarnim uvjetima koritenja graevine (svoenje rezultata
prorauna na stvarne tzv. referentne vrijednosti),
godinja potrebna energija za hlaenje,
godinji gubici sustava hlaenja.
uinkovitosti sustava. Redoviti pregledi sustava hlaenja i klimatizacije definirani su Pravilnikom a
predloak izvjea istoga dan je u prilogu 3.18.
24
2.5.5.
Analiza sustava ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije
U sklopu analize energetskih svojstava sustava ventilacije koji se prikazuju tablino s

detaljnim opisom sadraja te naina izrauna, potrebno je analizirati sustav od mjesta
preuzimanja energije do krajnjih potroaa ukljuujui stanje sustava, energetsku uinkovitost,
odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima:
vrsta sustava (centralni ili lokalni),
opis sustava (da li sustav ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zraka radi s
konstantnim protokom zraka ili varijabilnim; da li ima odreen sustav povrata topline, pa
ako ima koja je vrsta i koliko je stupanj povrata topline/vlage),
opis i veliina, u [m3], prostora koji se ventiliraju (npr. kuhinja, sportska dvorana itd.) te
zahtjevi za izmjenom zraka (izraun obujma ventiliranog prostora u [m3] nije obvezan),
opis i veliina, u [m3], prostora koji se potpuno klimatiziraju te zahtjevi za kvalitetom
(temperatura, vlanost i slino) i izmjenama zraka,
ukupna
instalirana
elektrina
snaga
[kW]
kapaciteti
[m3/h]
sustava
ventilacije/klimatizacije, udio vanjskog zraka, broj i tip klima komora, izvedenost povrata
toplinske energije iz otpadnog zraka,
uin grijaa [kW], uin hladnjaka [kW], snaga ventilatora [kW], tip i uin ovlaivaa [kg/h],
izraunati bilancu godinje potrebne energije prema instaliranim sustavima za ventilaciju i
njihovom vremenu rada u stvarnim uvjetima (podataka od korisnika),
izraun bilance godinje potrebne energije prema instaliranim sustavima za ventilaciju i
njihovom vremenu rada prema projektnim uvjetima za osiguravanje minimalnih tehnikih
uvjeta (Iznimka su specifini uvjeti gdje je uoen odmak od koritenja opreme prema
projektiranim vrijednostima primjerice ventilacija kafia. Ovaj odmak od minimalnih
tehnikih uvjeta je potrebno jasno naznaiti i provesti mjerenja ukoliko je to mogue),
godinja potrebna energija za ventilaciju.
Za ocjenu sustava ventilacije i/ili klimatizacije potrebno je usporediti i ocijeniti vrijednosti u
stvarnim uvjetima i prema projektnim uvjetima za osiguravanje minimalnih tehnikih uvjeta.
uinkovitosti sustava. Redoviti pregledi sustava hlaenja i klimatizacije definirani su Pravilnikom a
predloak izvjea istoga dan je u prilogu 3.18.
25
2.5.6.
Analiza sustava pripreme potrone tople vode
U sklopu analize energetskih svojstava sustava pripreme potrone tople vode potrebno je
analizirati sustav od mjesta preuzimanja energije do krajnjih potroaa ukljuujui stanje sustava,
energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim
podacima:
nain zagrijavanja potrone tople vode (protono, akumulacijski, navesti izvor energije),
vrsta sustava pripreme potrone tople vode (centralni, decentralni ili pojedinani),
obujam spremnika (nalazi se na natpisnoj ploici spremnika odnosno naveden je u
tehnikoj dokumentaciji),
toplinska izolacija sustava spremnika i razvoda,
temperatura na koju se zagrijava potrona topla voda, [C] ukoliko nema mjerenja
temperature, potrebno je procijeniti (trebala bi iznositi do 45 C, zagrijavanje vode na viu
temperaturu poveava gubitke u spremniku i razvodu sustava),
ukupna instalirana toplinska snaga sustava za pripremu potrone tople vode, [kW] oznaka se nalazi na samom ureaju, ili podatak uzeti iz tehnike dokumentacije,
udio izvora energije koritenih za pripremu potrone tople vode ukoliko nije provediv
precizniji nain odreivanja, izraunati udio iz ukupne koliine potroenih energenata
pomou potrebne toplinske energije za pripremu potrone tople vode, ogrjevne vrijednosti
izvora energije i uinkovitosti sustava (izraun nije obvezan),
izraun bilance godinje potrebne energije prema instaliranim sustavima za pripremu
PTV-a u stvarnom tzv. referentnom reimu rada (podataka od korisnika),
godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode.
2.5.7.
Analiza sustava opskrbe i potronje elektrine energije
U sklopu analize sustava opskrbe i potronje elektrine energije potrebno je prikupiti

ulazne podatke za elektrinu rasvjetu (unutarnju i vanjsku) te sve grupe troila a koja nisu
navedena u poglavljima 2.5.1 do 2.5.11 (primjerice alati, specifini strojevi ili elektromotorni
pogoni, medicinski ureaji ili slino).
ANALIZA SUSTAVA ELEKTRINE RASVJETE (UNUTARNJE I VANJSKE)

U sklopu analize energetskih svojstava sustava elektrine rasvjete (unutarnje i vanjske)
potrebno je analizirati sve elemente sustava ukljuujui svjetiljke (armature), predspojne naprave,
izvore svjetlosti te stanje sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju
sustava prema prikupljenim ulaznim podacima:
opis sustava:
26
izvori svijetlosti (podaci o izvorima svjetlosti/aruljama) navesti tip i nazivnu snagu,
svjetiljke/armature u kojima se nalaze izvori svijetlosti navesti vrste svjetiljki prema

tipu i uinkovitosti koje se koriste uz naznaku stanja istih (svjetiljke s mlijeno bijelim
pokrovom, otvorene svjetiljke bez odsijaa i pokrova, zatvorene stropne svjetiljke,
svjetiljke s parabolinim odsijaem i rasterom i slino),
nain regulacije opisati regulaciju sustava sa svim karakteristikama,
namjena sustava (u kojim tipinim uvjetima i namjeni se koriste koji tipovi elektrine
rasvjete),
popis elektrine rasvjete (popis izvora svjetlosti po vrstama svjetiljki, broj izvora svjetlosti
po specifinom tipu svjetiljke i slino),
radno vrijeme pojedinih podskupina elektrine rasvjete,
ope stanje i uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava,
stanje osvijetljenosti radnih prostora prema namjeni tipinih prostorija (u sklopu kontrolnih
mjerenja osvijetljenosti radnih prostora, ne kao provjera minimalnih tehnikih uvjeta i
zadovoljavanje vaeih propisa, nego kao smjernica poradi pravilnog izbora mjera
energetske efikasnosti,
izraun bilance godinje potrebne elektrine energije za rasvjetu u stvarnom tzv.
referentnom reimu rada po tipu izvora svjetlosti, predspojne naprave (ukoliko postoji) i
svjetiljke.
ANALIZA OSTALIH SUSTAVA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE

Potrebno je prikupiti ulazne podatke za analizu sustava potronje elektrine energije s
ciljem ustanovljavanja potrebne godinje elektrine energije za sve specifine grupe troila a koja
nisu navedena u poglavljima 2.5.1 do 2.5.11 (primjerice alati, specifini strojevi ili elektromotorni
pogoni, medicinski ureaji ili slino).
U okviru analize definira se instalirana oprema po grupama i tipu, po trajanju rada u
satima (npr. prosjeno za svaku grupu), ukupnu instaliranu snagu po grupi i za cijelu graevinu te
trokove odravanja (ivotni vijek) i sl.
Definiraju se nazivne veliine snage svake od spomenutih grupa, razdoblje rada, broj
dnevnog/mjesenog koritenja i sl. kako bi se mogli utvrditi udjeli u energetskoj bilanci i u vrnoj
angairanoj snazi (modeliranom ili mjerenom dnevnom dijagramu optereenja).
Kako bi se odredio prijedlog mjera za poboljanje energetskih svojstava graevine, kod
prikupljanja podataka u svrhu izrauna bilance potrebne (i trokova) elektrine energije svih
sustava i potroaa energije koji imaju znaajan udjel u ukupnoj potronji energije graevine,
potrebno je utvrditi najmanje sljedee:
27
tehnike karakteristike, karakteristike rada i stanje sustava (nazivna snaga, faktor snage,
ivotni vijek, uinkovitost, reim rada, tip regulacije i sl.),
sve energetske i ekonomske parametre (potronja i trokovi elektrine energije u viem i
niem dnevnom tarifnom razdoblju (VT i NT), angairana vrna radna snaga, tarifni model
i uvjeti zakupa snage (ugovor s opskrbljivaem), vrsta prikljuka, prekomjerno preuzeta
jalova energija/cos , i sl.,
sve potrebne elemente potronje energije koji se mogu dobiti iz provedenih
elektroenergetskih mjerenja (ukoliko su instalirana brojila sa snimanjem dijagrama
optereenja podaci se mogu zatraiti i od HEP - Operatora distribucijskog sustava d.o.o.),
sustave nadzora i upravljanja (nadzorni i upravljaki sustav potronje elektrine energije,
kompenzacija jalove snage (prekomjerno preuzete jalove energije), upravljanje vrnim
optereenjem, upravljanje elektromotornim pogonom brzina vrtnje, regulacija tlaka i sl.),
izraunati bilancu godinje potrebne energije prema potroaima i specifinim
podskupinama u stvarnom tzv. referentnom reimu rada (podataka od korisnika ili
utvreno mjerenjem).
2.5.8.
Analiza specifinih podsustava
U sklopu analize specifinih podsustava obrauju se sustavi navedeni u nastavku ovog poglavlja i
svi ostali specifini sustavi.
ANALIZA SUSTAVA PRIPREME PARE

U sklopu analize energetskih svojstava sustava pripreme pare potrebno je analizirati sustav
od mjesta preuzimanja energije do krajnjih potroaa ukljuujui stanje sustava, energetsku
uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima:
opis sustava:
-
izvori toplinske energije (podaci o parnim kotlovima) navesti ime proizvoaa, tip,
starost, energenti koje sustavi koriste kod pripreme napojne vode i slino,
instalirani kapacitet parnih kotlova [t/h],
plamenici sustava navesti ime proizvoaa, tip, starost i maksimalnu snagu

plamenika [kWth],
sustav distribucije opisati nain prijenosa topline, temperaturu na izlazu i na ulazu u

parni kotao, tlak pare na izlazu iz kotla,
nain regulacije opisati regulaciju sustava grijanja sa svim karakteristikama, i

posebno regulaciju krajnjih potroaa,
koliina vode dodana u sustav [m3/god.],
temperatura napojne vode na ulazu u kotao,
28
namjena sustava (povezanost sustava sa sustavom grijanja, namjena sustava u

industrijskom procesu i slino),
radno vrijeme kotla (sezonski ili cijelu godinu) te radno vrijeme kotla u satima u godini
(h/god.),
ope stanje i uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava, te
potraiti eventualne podatke o mjerenju uinkovitosti kotla,
povrat kondenzata i nain obrade,
izraun bilance potronje ogrjevnog energenta (kod pripreme napojne vode) te potrebne
toplinske energije prema stvarnim eksploatacijskim uvjetima i reimu koritenja graevine
(u stvarnom tzv. referentnom reimu rada).
ANALIZA SUSTAVA KOMPRIMIRANOG ZRAKA

U sklopu analize energetskih svojstava sustava komprimiranog zraka potrebno je analizirati
stanje sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema
prikupljenim ulaznim podacima:
opis sustava:
-
proizvoa i tip kompresora navesti ime proizvoaa, tip, starost i slino,
broj instaliranih kompresora,
ukupan kapacitet i kapacitet po kompresoru [nm3/min],
radni tlak u mrei, zadani tlak opreme [kPa ili bar] i radni parametri kompresora,
instalirana elektrina snaga elektromotora po kompresorima [kW],
broj i volumen spremnika komprimiranog zraka [m3],
nain regulacije opisati regulaciju sustava sa svim karakteristikama,
koliina vode dodana u sustav [m3/god.],
temperatura napojne vode na ulazu u kotao,
nain hlaenja kompresora (primjerice vodom hlaeni),
temperatura zraka na ulazu,
namjena sustava (primjerice proizvodni proces u kojem se koristi i slino),

radno vrijeme sustava i kompresora,
izraun bilance potrebne elektrine energije po pojedinim kompresorima u stvarnom tzv.
referentnom reimu rada.
29
ANALIZA KUHINJSKE OPREME

U sklopu analize energetskih svojstava kuhinjske opreme potrebno je analizirati stanje
sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim
ulaznim podacima:
kuhinjski ureaji navesti grupe i tipove ureaja, broj ureaja, instalirane nazivne snage i
energente koji sustavi koriste,
nazivne
veliine
snage
svake
od
spomenutih
grupa,
razdoblje
rada,
broj
dnevnog/mjesenog koritenja i sl.,

tehnike karakteristike, karakteristike rada i stanje sustava,
izraun bilance potrebne energije prema potroaima i specifinim podskupinama u
stvarnom tzv. referentnom reimu rada (podataka od korisnika ili utvreno mjerenjem).
ANALIZA PRAONICE RUBLJA

U sklopu analize energetskih svojstava praonice rublja potrebno je analizirati stanje
ulaznim podacima:
izvori energije,
ureaji u praonicama rublja (suilice, perilice i slino) navesti grupe i tipove ureaja, broj
ureaja, instalirane nazivne snage i energente koji sustavi koriste,
nazivne veliine snage svake od spomenutih grupa, razdoblje rada, primjerice profil
dnevnog/mjesenog rada, broj dnevnog/mjesenog koritenja, broj opranih setova rublja i
sl.,
izraun
bilance
godinje
potrebne
energije
prema
potroaima
specifinim
podskupinama i njihovom vremenu rada (podataka od korisnika ili utvreno mjerenjem) u

stvarnom tzv. referentnom reimu rada.
ANALIZA UREDSKE OPREME

U sklopu analize energetskih svojstava uredske opreme potrebno je analizirati stanje
ulaznim podacima:
uredski ureaji navesti grupe i tipove ureaja, broj ureaja, instalirane nazivne snage,
30
nazivne
veliine
snage
svake
od
spomenutih
grupa,
razdoblje
rada,
broj
dnevnog/mjesenog koritenja i sl.,

ope stanje, odravanje i regulacija te uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti
ope stanje sustava,
izraun bilance godinje potrebne elektrine energije prema potroaima i specifinim
podskupinama u stvarnom tzv. referentnom reimu rada (podataka od korisnika ili
utvreno mjerenjem).
2.5.9.
Analiza sustava opskrbe vodom
Potrebno je analizirati i definirati potencijal uteda u sustavu opskrbe vodom. Potrebno je

ukljuiti svu vodu koja dolazi u graevinu koja ne mora nuno biti samo pitka voda pojam pitke
vode odreen je Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie, (Narodne novine br.
47/08). Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje ukupne godinje potronje vode:
definirati tip, koliinu, profil rada izljevnih mjesta; - potrebno je navesti sve izljeve prema
tipu (slavine, tuevi, WC kotlii, pisoari, i sl.), broju, nainu koritenja (koliina vode po
koritenju prosjek) i broju koritenja u vremenskom razdoblju (dan/mjesec/godina).
Potrebno je navesti i eventualnu potronju vode u tehnikim sustavima (rashladni tornjevi,
ovlaivanje i sl.),
definirati sustav opskrbe pitkom vodom (vodovod i slino) - nain opskrbe, eventualni
gubici, mogunost uporabe kinica, stanje sustava i razvodne mree, nedostatak sustava
za regulaciju tlaka, evidentirati neeljena curenja i sl.,
ispitati stanje hidrantske mree (ukoliko je prisutna) i ustanoviti eventualne gubitke vode,
godinja potronja i trokovi vode, (m3/a; kn/a) - iz ovih podataka mogu se dobiti podloge
za sve pokazatelje vezane uz bilancu potronje i trokova za pitku vode na mjesenoj i
godinjoj razini,
izraun bilance godinje potrebne vode prema izljevnim mjestima.
2.5.10.
Analiza sustava regulacije i upravljanja
Potrebno je prikazati podatke koji se prikupljaju prilikom analize svih elemenata za

upravljanje tehnikim sustavima u graevini. Opisati centralni sustav regulacije i upravljanja
energijom, ukoliko je izveden za cijelu graevinu ili za pojedine cjeline.
Pod tim sustavima podrazumijevamo sustave upravljanja rasvjetom, unutarnjom i
vanjskom, automatske klimatizacijske sustave, sustave grijanja, hlaenja, klimatizacije, ventilacije
(npr. reguliranje prema izmjerenoj temperaturi), alarmne sustave, sustave za video nadzor i
31
druge. Razliiti podsustavi mogu se automatizirati integracijom raznih tehnikih sustava u jednu
funkcionalnu jedinicu, sa sueljem jednostavnim za uporabu.
Prema podsustavima, preporuljivo je reguliranje:
temperature,
tlaka,
protoka,
vlanosti zraka,
rasvjete,
vrnog optereenja.
Prema tipu regulacije razlikuje se:
runa regulacija
-
stalna kontrola,
povremena kontrola,
centralna on/off regulacija,

automatska regulacija,
prema unutranjoj temperaturi,
prema vanjskoj temperaturi,
po zonama graevine (razdvojeni cirkulacijski krugovi), npr.
-
krila zgrade,
etae,
dijelovi zgrade prema orijentaciji (strane svijeta),
prema sezonskim karakteristikama,

dimabilna/fotosenzibilna regulacija (rasvjeta),
regulacija s vremenskim zatezanjem (npr., stubini automati, elektromotorni pogon),
lokalna regulacija
-
po prostorijama manji raspon temperature,
termoregulacijskim ventilima.
2.5.11.
Analiza alternativnih sustava za proizvodnju toplinske i elektrine

energije
Ukoliko se u sustavu grijanja koriste alternativni sustavi opskrbe energijom (utvreni

Pravilnikom), koji uz postojei sustav grijanja djeluju kao dodatni sustav, potrebno je uz podatke o
primarnom sustavu navesti i podatke o tome. Ova analiza je izmeu ostalog potrebna kako bi se
dobio udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (druga stranica
energetskog certifikata stambenih i nestambenih zgrade).
Ako se elektrina energija proizvodi iz obnovljivih izvora ili na pr. iz kogeneracije, odnosno
trigeneracije te ukoliko se proizvedena elektrina energija distribuira u elektrinu mreu, potrebno
32
ju je pose
ebno iskaza
ati. Ako se proizveden
na elektrin
na energija troi u graaevini, potrebno je to
o
navesti u bilanci (fin
nancijskoj i energetsko
oj). Dodatn
no je potre
ebno navessti tehnike podatke o
sustavu.
2.6. A
Analiza po
otronje i trokov
va svih oblika
o
en
nergije, e
energena
ata i
vod
de Enerrgetska i trokov
vna bilanca
Energ
getskom bilancom pre
edstavljena je potronja pojedinih
h energenatta u ukupno
oj godinjojj
potronji energije. Trokovnom
T
m bilancom predstavljeni su troko
ovi za energgiju, energe
ente i vodu..
Energetskku i troko
ovnu bilancu potrebno
o je poveza
ati s aktivnostima u ggraevini ra
adi jasnijeg
g
poimanja potronje energije.
e
nergetska i trokovna bilanca se
e izrauju na temelju dobivenih rauna o potroenojj
En
energiji i vvodi (energ
gija dobivena kao prera
aunata veliina energenata po tippu). Prilikom
m provedbe
e
energetskkog pregled
da potrebno
o je prikup
piti podatke
e o potron
nji energije i vode min
nimalno za
a
prethodnu
u te u svim
m proteklim mjesecima tekue god
dine. Analiz
za trokova za energiju
u i vodu se
e
provodi rradi uspore
edbe stvarn
ne potronj
nje s izrau
unatim ene
ergetskim ppotrebama graevine..
Prikupljen
ni se podacci u izvjeu
u o energettskom preg
gledu prikaz
zuju grafikki i tablino. Na slici 9..
nalazi se primjer preglednog prikaza energ
getske i tro
kovne bilan
nce.
kWh
Ellektrin
ae
energija
10%
Ekstra
lako
loivo
ulje
90%
HRK
Ekstra
E
lako
loivo ulje
32%
Elektrina
E
energija
52%
Voda
16%
%
Slika 6:
Ovvakvim
se
e
prikazom
m
Primjeer energetsske i troko

ovne bilancee
podatakka
korisnik
ku
jasno istie
znaaaj
pojed
dinih
vrsta
a
energije/e
energenata u ukupnoj potronji e
energije. En
nergetska i trokovna bbilanca prik
kazuju se u
odnosu na tzv. referentne uvjette odnosno referentnu potronju energije
e
ili vvode koja je
e definirana
a
glavlja.
u nastavkku ovog pog
Ka
ako bi se sa
agledala kom
mpletna en ergetska slika graevin
ne potrebnoo je razumje
eti dijagram
m
toka enerrgije graevvine prikazan slikom 7.
33
Takoer, odvojeno od energetske i trokovne bilance potrebno je navesti jedinine cijene

pojedine vrste energije odnosno pojedinog energenta u kn/kWh, kao to je to prikazano na slici
10. Jedinini se troak za svaki pojedini energent rauna prema izrazu:
JT =
UT
[KN kWh ]
UE
(1)
gdje je:
JT
jedinini troak za analizirani energent,
UT
na temelju rauna izraunati ukupni godinji troak za analizirani energent
(ukljuene su sve naknade, npr. zakup snage, stalna mjesena naknada i sl.) u KN
UE
na temelju rauna izraunata godinja potronja analiziranog energenta
iskazana u kWh.
Za proraun i pretvorbu mjernih jedinica koliine energenta u jedinicu energije koriste se prilozi
3.10 i 3.11, dok su vrijednosti koeficijenata za izraun emisija CO2 dani u prilozima 3.6 i 3.7.
2.6.1. Definiranje referentne potronje energije i vode

Potronju svake vrste energije po tipu energenta potrebno je analizirati zasebno. Prvi
rezultat ove analize je tablica s tzv. referentnom potronjom energije ili vode koji se koriste u
graevini. Referentna potronja mora biti prikazana po mjesecima i sumarno za cijelu godinu te u
mjernim jedinicama prema kojima se provodi naplata. Cijene mogu biti izraene s ili bez PDV-a ali
uvijek na isti nain. Podaci o potronji energije po tipu energenta prikazuju se tablino i grafiki.
Analiza mora obuhvatiti sve mjesece iz perioda od interesa tj. referentne godine. Nain
odreivanja referentne godina definiran je u nastavku ovog poglavlja.
Odabir referentne godinje potronje energije i vode prvenstveno ovisi o njihovoj potronji
u zadnjih 36 mjeseci. Referentna potronja energije i vode predstavlja potronju u odreenom
razdoblju uz uvjet da nije bilo poremeaja u aktivnostima graevine, opskrbi energijom i vodom,
te da su dostupni cjeloviti podaci. Mogui razlozi koji se uzimaju u obzir prilikom odreivanja
referentne potronje su takoer promjene u energetskim svojstvima graevine i tehnikim
sustavima kao primjerice nadogradnja tehnikih sustava, promjene u toplinskim karakteristikama
vanjske ovojnice zgrada i slino. Za prikazivanje uteda u energiji koje e se ostvariti u
analiziranoj graevini primjenom predloenih mjera poboljanja energetske uinkovitosti nuno je
koristiti referentne pokazatelje potronje.
Referentna potronja definira se prema sljedeim naelima:
Referentna potronja odnosi se na godinju potronju pojedinano svake vrste energije po
tipu energenta i vode.
34
Referentna godina moe se definirati odvojeno za svaku vrstu energije po tipu energenta i
vodu.
Za referentnu godinu veinom se uzima zadnja kompletirana godina za koju su dostupni
rauni za energiju i vodu ili prosjek od nekoliko uzastopnih godina za koje su dostupni
rauni.
Ako je mjesena i godinja potronja ujednaena (npr. u graevini nije bilo nikakvih
puknua cjevovoda, nije instalirana/deinstalirana neka oprema koja ima znatan udio u
ukupnoj potronji, mjesene promjene u potronji odgovaraju reimu koritenja itd.) za
referentnu potronju se moe uzeti prosjena potronja u zadnjih 36 mjeseci (ili onoliko
koliko je dostupno).
Ukoliko su identificirane trajne promjene koje utjeu u promatranim godinama na potronju
uzima se zadnja godina poslije implementacije promjena kao referentna godina (npr.
promjene u energetskim svojstvima graevine i tehnikim sustavima s trajnim
posljedicama smanjene potronje).
Ako mjesena i godinja potronja nije ujednaena (npr. u jednoj godini postoje velike
oscilacije u potronji, poveana potronja vode uzrokovana puknuem, poveana
potronja elektrine energije zbog instaliranja klima komora, smanjena potronja plina u
zimskim mjesecima i poveana potronja elektrine energije zbog kvara na kotlu i
koritenja elektrinih grijalica i sl.) za referentnu potronju je potrebno izolirati mjesece ili
cijelu godinu u kojima je potronja nerealna (odstupa od uobiajene) te u prosjek uzeti
samo podatke koji odgovaraju realnom/trenutnom nainu koritenja graevine.
Ako nema dostupnih podataka odnosno rauna za potronju za cijelu godinu mogue je
potronju energije za razdoblja za koja nedostaju rauni pretpostaviti izraunom bilance
potronje koja ukljuuje:
o
Odreivanje referentne potronje proraunskim postupkom prema algoritmu uz

prilagodbu ulaznih podataka
Proraun
prema
prethodnim
dostupnim
godinama,
prema
mjerenjima
ili
proraunski kroz izraun bilance potronje prema tehnikim karakteristikama

potroaa i satima rada. Ista potronja se usporeuje s dostupnim potronjama
prethodnih godina. Trokovni prikaz godinje potronje u referentnoj godini provodi
se prema zadnjim dostupnim cijenama energije i vode na tritu. Iste se koriste u
nastavku
prorauna
mjera
energetske
uinkovitosti
te
prilikom
izrauna
jednostavnog perioda povrata investicija.
Nadalje, nakon prikaza i izrauna ope energetske i trokovne bilance, energija i voda
ralanjuje se prema glavnim grupama potroaa. Svaka vrsta energije po tipu energenta i voda
prikazuju se odvojeno te ukljuuju referentnu potronju dostavljenu od opskrbljivaa
35
raspodijeljenu prem
ma svim glavnim gru
upama potrroaa s ukljuenim gubitcima prijenosa,,
mjeri ovakvvih energets
skih bilanci prikazani ssu slikama 7., 8. i 9. u
razvoda, pretvorbe i slino. Prim
nastavku..
Kako je vvidljivo na slici 8., kateg
gorija Osta
ale potronje elektrine
e energije u koju su ukljueni
u
svii
ureaji manje potronje, mora biti
b jednaka ili ispod 10 % ukupne potronje eelektrine en
nergije.
ategorija O
Ostalo u koju
k
su uvr
tena sva iizljevna mje
esta manje
e
Kako je vvidljivo na slici 10., ka
250.000
0
00
70
00
60
200.000
0
00
50
150.000
0
00
40
00
30
100.000
0
00
20
50.000
0
00
10
0
Angairana snaga [kW]
Utroena elektrina energija [kWh]
potronje, mora biti jednaka ili is

spod 10 % ukupne pottronje vode
e.
energija
e
2007
2
energija
e
2008
2
snaga
s
2007
snaga
s
2008
Mjesec
Slika 7:
Primjjer prikaza
a potronjee po mjesecima i bilan
nce potronj
nje elektrin
ne energije
36
Slika 8::
Prim
mjer prikazza potronjje po mjeseecima i bila
ance potronje prirodn
nog plina
37
Slika 99:
Prim
mjer prika
aza potron
nje po mjeseecima i bila
ance potronje sanitarne vode
Prrikaz po mjesecima
m
naglaava sezonski karakter i predstavljja prvi korak prema
a
povezivan
nju potron
nje energije
e s intenzittetom aktiv
vnosti na lokaciji. Za dobro raz
zumijevanje
e
potronje potrebno ju
j je povez
zati s aktivn
nou koja se odvija na
n lokaciji. Kretanje po
otronje po
o
aeno i kom
mentirano uz
z objanjenj
nje iznimnih sluajeva.
obraunskim razdobljima mora biti protuma
2.6.2. Pokazate
elji potronje energiije i vode
Tijjekom godine potron
nja energije
e i vode se
s mijenja ovisno o intenzitetu aktivnosti,,
godinjem
m dobu, ponaanju korisnika i slino. Kako bi se pravilno odredilaa uinkovito
ost sustava,,
potrebno je provesti analizu i utvrditi objekttivne pokaz
zatelje potro
onje energiije i vode. U konanici,,
oliine enerrgije i vode utroene za
a aktivnostii na lokaciji i mjerljivog
g
pokazatelj potronje je omjer ko
rezultata te aktivnostti:
PP(t ) =
E (t )
kW
Wh ili m3 aaktivnost (2)
(
A(t )
gd
dje je:
PP
P(t) =
pokazatelj potronje u vremenu t,
E((t)
potronja energije po
o tipu enerrgenta/vode u vremenuu t iskazana u kWh ilii
za vodu u m3,
A((t)
rezultat aktivnosti na
a lokaciji u vremenu t iskazan prreko priklad
dne mjerne
e
jedinice npr.
n
za obrrazovnu ins
stituciju to je broj odrranih pred
davanja, za
a
zgradu ne
ekog tijela lo
okalne ili re
egionalne up
prave aktivnnost se mo
e prikazatii
kroz zbrojj djelatnika koji su bili na poslu kroz
k
sve raddne dane analiziranog
a
g
mjeseca, u sluaju in
ndustrijskog
g postrojenjja razina akktivnosti mo
oe biti brojj
jedinica proizvoda u industrijsko
om procesu, i
za potrebe e
energetskog
g pregleda t je uobiajeeno jedan mjesec).
m
vrijeme (z
38
Pokazatelj potronje povezuje potronju energije/vode (tzv. zavisna varijabla) i aktivnost i

potrebu, korisnika u graevini (tzv. nezavisna varijabla). Potronja energije/vode trebala bi na
predvidiv nain pratiti promjene razine aktivnosti.
Za usporedbu vrijednosti pokazatelja potronje/godine potrebno ili sa slinim graevinama
na drugim klimatskim podrujima potrebno ih je korigirati obzirom na klimatsko podruje u kojem
se graevina nalazi ( u izraz (2) ukljuiti vrijednost stupanj dan grijanja/hlaenja).
Neki od najee koritenih pokazatelja potronje dani su u tablici 2.
Tablica 2:
Najee koriteni pokazatelji potronje
Pokazatelj potronje
Jedinica
Potronja toplinske energije (energetskog ekvivalenta energenta za grijanje)
kWhtop/m3
po jedinici obujma grijanog djela zgrade
kWhtop/m2
po plotini korisne povrine zgrade
kWhtop/SDG
po stupanj-danu grijanja
Potronja elektrine energije po okupiranosti
kWhel/broj
Potronja elektrine energije po plotini korisne povrine zgrade
kWhel/m2
Potronja vode po okupiranosti
m3/broj
Potronja vode po plotini korisne povrine zgrade ETC-a

Potronja energije ili vode po koliini izlazne sirovine/proizvoda (u sluaju
industrijskih postrojenja)
Svjetlosna intenzivnost (svjetlosni tok po nazivnoj snazi izvora svjetlosti)
m3/m2
Ovisno o izboru
mjerne jedinice
lm/W
Instalirana elektrina snaga izvora svjetlosti po svjetiljci
W/svjetiljka
Analiziranu potronju energije i vode prema prikupljenim raunima potrebno je usporediti s

raunski dobivenom koliinom energije, a koja je proraunata prema Algoritmu ili izraunata
(modelirana) koristei prikupljene podatke o tehnikim karakteristikama graevine i nainu
koritenja i rada. Izraun bilance godinje potronje energije po tipu energenta izrauje se na
nain da rezultati izrauna bilance odgovaraju potronji u referentnoj godini. Kod izrauna
potronje toplinske energije, usporedbom stvarne potronje energije s proraunski dobivenom
vrijednou (proraun prema Algoritmu) dobivaju se podaci o stvarnom nainu koritenja
graevine u sezoni grijanja. Ukoliko je stvarna (referentna) potronja puno vea od proraunske
uzrok tome moe biti nepotrebno pregrijavanje prostora, prekomjerno prozraivanje grijanog
prostora, ne postojanje nonog i dnevnog reima rada itd. U sluaju da je stvarna potronja
manja od proraunom dobivene vrijednosti potrebno je istraiti uzroke i razlike u proraunatoj i
stvarnoj potronji energije i objasniti.
Smjernice za izraun bilance toplinske energije za grijanje u nekoliko sustava proizvodnje
39
Ukoliko u graevini postoji samo jedan energent za proizvodnju toplinske energije potrebno je
analizirati sustav proizvodnje i distribucije toplinske energije te odrediti gubitke sustava (od ulaza
energenta koji graevina preuzima od dobavljaa do ogrjevnih tijela).
Primjer: Ukoliko se u nekoj zgradi koristi prirodni plin u sustavu grijanja, pripreme potrone
tople vode i u kuhinji potrebno je razdvojiti potronju prirodnog plina na tri navedene grupe
potroaa (grijanje, PTV, kuhinja. U sluaju grijanja, korisna toplinska energija, koja se
preko ogrjevnih tijela predaje u prostor, je referentne potronja prirodnog plina za grijanje
umanjena za gubitke nastale u podsustavu proizvodnje topline (kotlu), podsustavu
razvoda topline i podsustavu emisije topline u prostoru.
Ukoliko u graevini postoji vie energenata za proizvodnju toplinske energije potrebno je

izraunati bilancu proizvodnje toplinske energije za svaki pojedini sustav u graevini.
Primjer: U graevini se za potrebe grijanja koriste dva izvora toplinske energije.
1.
EL loivo ulje (izgaranjem EL loivog ulja u toplovodnom kotlu se proizvodi toplinska

energija)
2. elektrina energija kojom se pokree split klima ureaja s ciljem dobivanja toplinske
energije
Toplinska energija dobivena izgaranjem EL loivog ulja se koristi u centralnom sustavu grijanja i u
centralnom sustavu pripreme potrone tople vode.
Ukupna toplinska energija koja se predaje prostoru za potrebe grijanja (korisna energija za
grijanje prostora) predstavlja zbroj toplinske energije dobivene od kotla i toplinske energije od split
klima ureaja. Korisna toplinska energija predana prostoru od strane EL loivog ulja je referentna
potronja EL loivog ulja (potroena u kotlu za potrebe grijanja) umanjena za gubitke nastale u
podsustavu proizvodnje topline (kotlu), podsustavu razvoda topline i podsustavu emisije topline u
prostoru.
Ovakva bilanca godinje potronje toplinske energije e sluiti kao referentna potronja za
izraun svih uteda tj. smanjenja potronje toplinske energije.
Izraun bilance godinje potronje toplinske energije mora odgovarati raunima pojedinih
energenata i vode
i izraunatim vrijednostima prema Algoritmu. U sluaju veih odstupanja
potrebno je zatraiti miljenje strunjaka odnosno potvrdu tonosti izrauna bilance.

Izraun bilance godinje potronje vode treba prikazati prema potronji na izljevnim mjestima.
Izraun bilance godinje potronje elektrine energije treba prikazati prema podjeli potroaa po
tipu (rasvjeta, el. bojler, centralni rashladni sustav, uredska oprema itd.) i vremenu rada.
2.6.3. Bilanca potronje i trokova energije i vode

Bilanca potronje i trokova energije i vode izraunava se nastavno na proraunski model i
proraunske vrijednosti dobivene Algoritmom te predstavlja svoenje proraunski dobivenih
40
vrijednosti na stvarne (referentne) uvjete, stvarne uvjete koritenja graevine te na stvarne

klimatske podatke. Provodi se prilagodbom i promjenom ulaznih podataka u proraun s ciljem
identifikacije stvarne potronje. Potronja ostalih potroaa koji nisu ukljueni u proraunski
postupak prema Algoritmu proraunava se prema izraunatoj bilanci potronje odnosno prema
instaliranim snagama potroaa i vremenu rada.
Bilanca potronje energije i vode izraunava se uzimajui u obzir sljedee opcije:
izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje za stvarni reim koritenja
graevine proraunskim postupkom (primjerice proraunskim programskim alatom) prema
namjeni i toplinskim karakteristika vanjske ovojnice graevine,
izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje prema karakteristikama instalirane
opreme i reimu koritenja (primjerice izraun bilance energije za grijanje kompleksa
graevina prema instaliranoj snazi ogrjevnih tijela pojedinog dijela kompleksa, ukoliko ne
postoji znaajna razlika u regulaciji i reimu koritenja pojedinog dijela kompleksa),
izraun bilance potronje energije prema tipu energenata i izraun bilance potronje vode
prema popisu instaliranih potroaa (izljevnih mjesta u sluaju vode) i reimu koritenja
istih (prema informacijama prikupljenim na terenu kroz razgovor ili mjerenjima),
izraun bilance u skladu sa specifinim uvjetima na lokaciji uz jasno definiranje
pretpostavki i modela na osnovu kojeg se modelira potronja.
Dva osnovna cilja izrauna bilance su:

dobivanje raspodjele potronje energije i vode koju se za potrebe ETC-a preuzima od
dobavljaa, te
usporedba potronje energije prema tipu energenta i potronje vode modelirane u skladu
s karakteristikama svih potroaa s vrijednostima potronje prema raunima dobavljaa.
U sluaju usporeivanja proraunate i stvarne potronje energije i vode sve pretpostavke i
eventualna odstupanja moraju biti pojanjena.
Za izraun bilance potronje (i trokova) elektrine energije potrebno je utvrditi najmanje

sljedee:
tehnike karakteristike i reim rada instaliranih ureaja (npr. nazivna snaga, faktor snage,
ivotni vijek, uinkovitost, razdoblje rada, utjecaj na dijagram optereenja, broj
iskljuivanja/ukljuivanja, tip regulacije i sl.),
sve energetske i ekonomske parametre (potronja i trokovi elektrine energije u viem i
niem dnevnom tarifnom razdoblju (VT i NT), angairana vrna radna snaga, tarifni model
i uvjeti zakupa snage (ugovor s opskrbljivaem), vrsta prikljuka, prekomjerno preuzeta
jalova energija/cos , i sl ),
41
sve potrebne elemente potronje energije koji se mogu dobiti iz provedenih

elektroenergetskih mjerenja (Ukoliko su instalirana brojila sa snimanjem dijagrama
optereenja podaci se mogu zatraiti i od HEP - Operatora distribucijskog sustava d.o.o.),
sustave nadzora i upravljanja (nadzorni i upravljaki sustav potronje elektrine energije,
kompenzacija jalove snage (prekomjerno preuzete jalove energije), sustav upravljanja
vrnom snagom i sl.
Za izraun bilance potronje (i trokova) ogrjevnog energenta/toplinske energije

prvenstveno se promatraju naini koritenja energije te koriteni izvori energije. Izraun bilance
provodi se nastavno na proraun potrebne toplinske energije za grijanje graevine prema
Algoritmu te svoenjem proraunskih vrijednosti na stvarne (referentne) uvjete. Isto se provodi
promjenom ulaznih podataka sa ciljem identifikacije stvarne tzv. referentne potronje.
Koritenje
toplinske energije kod graevina se svodi na:

-
grijanje prostora,
pripremu sanitarne tople vode,
procese pranja,
obradu namirnica,
pripremu pare (tehnoloka para, sterilizacija i slino),
procesnu tehniku i ostale industrijske namjene,
druge specifine namjene (apsorpcijski rashladni ureaji itd.).
Za te namjene se koriste plinovita i tekua goriva, kruta goriva, elektrina energija te

daljinsko grijanje. U analizi energetskog sustava graevine potrebno je uoiti energetske
podsustave prema gornjim naelima. Analiza potronje toplinske energije ukljuuje razdiobu
prema koritenju, a analiza trokova prema koritenim izvorima energije.
Kod prikupljanja podataka potrebno je utvrditi:

karakteristike potroaa:
-
grupe potroaa prema koritenim izvorima energije,
tehnike
karakteristike
(nazivne
snage,
instalirane
kapacitete,
ivotni
vijek,
uinkovitost, koeficijent uinkovitosti itd.), toplinskih agregata, parnih kotlova, ogrjevnih

tijela i svih drugih potroaa topline,
-
radne karakteristike razdoblja rada, optereenja, sezonske karakteristike potronje,

nain regulacije itd.
elemente trokova i potronje:

-
uvjete opskrbe i obraunavanja utroenih energenata,
za opskrbu toplinskom energijom iz mree tarifne grupe, modele i elemente,
sve energetske parametre koji se mogu iitati iz rauna potronja izvora energije,
zakupljena snaga (za toplinsku energiju),
42
svi ekonomski parametri koji se mogu iitati iz rauna cijene i trokovi za izvore
energije,
podatke koji se mogu dobiti iz eventualnih mjerenja ili drugih ustanovljavanja

potronje.
Za analizu potronje toplinske energije potrebno je navesti najmanje sljedee:

jedinina cijena izvora energije [kn/jed.] (ako se analizira due razdoblje moe doi do
promjene cijene, odnosno ako se analizira vie graevina u irem podruju mogue su i
razliite jedinine cijene zbog razliitih distributera izvora energije),
potronja izvora energije plinovitog, tekueg i krutog goriva u naturalnim jedinicama kako
bi se vidjela stvarna potronja bez obzira na promjenu cijene (na ukupnu cijenu izvora
energije mogu utjecati i razni korekcijski faktori, dodatak za infrastrukturi i sl. koje takoer
treba navesti i odvojeno prikazati jer ni oni nisu uvijek konstantna veliina ili postotak),
ukupan troak i potronja izvora energije za toplinsku energiju (kn i naturalna jedinica) kako bi se mogao usporediti s ostalim izvora energije te izraunati isplativost ulaganja za
njegovo smanjenje.
Za analizu potronje sanitarne vode potrebno je navesti najmanje sljedee:

tehnike karakteristike i reim rada glavnih potroaa sanitarne pitke vode,
jedininu cijenu sanitarne vode [kn/m3], ukljuujui sve doprinose, razlike u cijeni tijekom
godine (npr. ljeto/zima ili s obzirom na profil kupca) i sl. te potronju sanitarne vode [m3]
na svim brojilima u graevini,
karakteristike sustava ukoliko postoji vlastiti izvor sanitarne vode ili sakupljanje kinice te
nain koritenja istoga,
karakteristike sustava ukoliko postoji regulacija tlaka na mjestima preuzimanja sanitarne
vode graevine.
2.7. Prijedlog mjera poboljanja

U sklopu ove analize potrebno je predloiti sve prepoznate mjere koje mogu biti:
Mjere energetske uinkovitosti
Cilj primjene mjera je uteda energije i/ili vode uz zadravanje ili poboljanje udobnosti
boravka, kvalitete usluge ili kvalitete proizvoda. Rezultat mjera je uteda u potronji
energije i/ili vode, trokova za energiju i/ili vodu te smanjenje emisija staklenikih plinova.
Mjere s ciljem zadovoljavanja minimalnih propisanih tehnikih uvjeta
Cilj ove mjere je poboljanje udobnosti boravka, kvalitete usluge ili kvalitete proizvoda te
zadovoljavanje vaeih minimalnih tehnikih uvjeta definiranih propisima. Takve mjere
43
mogu rezultirati poveanjem potronje energije i/ili vode te nisu nuno mjere energetske i
ekonomske uinkovitosti.
2.7.1. Popis mjera poboljanja energetske uinkovitosti graevine

Kod davanja prijedloga mjera nuno je utvrditi:
mogunosti zamjene izvora energije ili koritenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju
toplinske i/ili elektrine energije u svim dijelovima gdje je to tehniki izvedivo,
poboljanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice,
poboljanje energetskih svojstava sustava grijanja,
poboljanje energetskih svojstava sustava ventilacije i klimatizacije
poboljanje energetskih svojstava sustava hlaenja,
poboljanje energetskih svojstava sustava pripreme potrone tople vode,
poboljanje energetskih svojstava sustava elektrine rasvjete (unutarnje i vanjske),
poboljanje energetskih svojstava kuhinjske opreme,
poboljanje energetskih svojstava sustava potronje elektrine energije,
poboljanje energetskih svojstava specifinih podsustava,
poboljanje sustava regulacije i upravljanja,
poboljanje sustava opskrbe vodom i potronje,
potrebne procjene i izrauni uteda za odabrane mjere energetski, ekonomski i ekoloki
vrednovane.
U cilju postizanja vee energetske uinkovitosti potrebno je vrednovati mogunosti

koritenja razliitih vrsta izvora energije s obzirom na investicije, uteda i zatite okolia.
Provedena analiza svake predloene mjere mora dati sljedeu procjenu:
koje su godinje utede energije, trokova energije i smanjenje emisija ugljinog dioksida
(kWh/god; kn/god; t CO2/god),
koliki su investicijski trokovi, trokovi projektiranja, trokovi montae i demontae,
trokovi putanja u pogon, vijek trajanja i potrebne dozvole,
koliki je jednostavni period povrata investicije,
specifikacija potrebne opreme i radova,
procjenu trokova odravanja.
Sve predloene mjere poboljanja energetskih svojstava graevine moraju biti prikazane i
analizirane u odnosu na stvarnu tzv. referentnu potronju, prema lokaciji odnosno klimatsko
geografskom podruju gdje je smjetena graevina te prema stvarnim uvjetima koritenja
graevine.
44
Takoer, svi ulazni podaci za analizu i proraun mjera te rezultati istih moraju biti transparentno
prikazani i provjerljivi kroz podatke dane u izvjeu o energetskom pregledu.
Svaka vrsta graevine (zgrada, industrijsko postrojenje, javna rasvjeta ili ostali tipovi) posjeduje
odreene specifinosti te je potrebno optimizirati mjere poboljanja energetskih svojstava prema
potrebi.
U nastavku je prikazano nekoliko pojedinanih primjera mjera poboljanja energetskih

svojstava. Analiza mjera obavezno se provodi pri energetskim pregledima postojeih graevina i
zgrada svih vrsta i namjena.
KORACI PROVEDBE MJERA ZA GOSPODARENJA ENERGIJOM I VODOM U

GRAEVINI
Sustavno gospodarenje energijom (u daljnjem tekstu: GE) predstavlja sustavni put k
osiguranju kontinuirane brige o uinkovitosti potronje energije i vode, a time i brige o zatiti
okolia. Temeljni koncept GE-a sa svim svojim kljunim elementima prikazan je na slici 11.
Slika 10:
Temeljni koncept GE-a
Uspostava GE-a zapoinje definiranjem strategije, uspostavljanjem odgovornosti za

energiju i vodu i definiranjem energetskih trokovnih cjelina - ETC. U okviru ove mjere definiraju
se podloge za potpunu uspostavu GE u graevini. Naime, same tehnike mjere bez uspostave
GE nisu dovoljne da bi se ostvarile procijenjene utede. Energetska uinkovitost ili poboljanja u
energetici kombinacija su mjera koje su vezane uz tehnologiju, ali i uz ljudski faktor.
Ovo je obvezna mjera koja se predlae nastavno na energetski pregled graevine te prethodi
svakoj sljedeoj mjeri za poboljanje energetske uinkovitosti. Sve dodatne mjere za poboljanje
energetske
uinkovitosti
nastaju
uspostavom
organizacijske
odgovorne
strukture
za
gospodarenjem energijom graevine od planiranja projekta, implementacije te monitoringa,

upravljanja i kasnije verifikacije uteda.
45
Ova mjera moe ukljuivati informacijski sustav s ugraenim sustavom mjerne opreme i opreme
centralnoga nadzora pojedinih sustava, organizacijskom strukturom na vie razina upravljanja
dodijeljenim odgovornostima ljudi u organizacijskoj strukturi.
U manjim ili manje zahtjevnim graevinama GE moe ukljuivati jednostavno imenovanje
odgovorne osobe za gospodarenjem energijom i vodom koja uz postojea brojila energije i vode
ugraena od strane dobavljaa prati potronju, poduzima korake za smanjenje potronje te
izvjetava odgovorne u graevini.
Dakle, sustavan pristup osigurava se pravilnim djelovanjem i edukacijom svih djelatnika te
podizanjem svijesti o nunosti brige za energiju i zatitu okolia.
Mjera uvoenja GE-a doprinosi razvoju sustavnog pristupa energetskim pitanjima kojim e se
pronai mjere i procedure za smanjenje potronje energije i vode. GE je specifian skup znanja i
vjetina koji se temelji na organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedee kljune elemente koji
moraju biti razraeni u izvjeu o energetskom pregledu:
ljude s dodijeljenim odgovornostima,
procedure praenja indikatora potronje te definirane ciljeve za poboljanje,
sustav mjerenja indikatora potronje,
razrada plana uspostave GE-a, pripadajue organizacijske strukture, planu praenja,

mjerenja i verifikacije uteda energije i vode,
povezivanje GE-a s Jedinstvenim informacijskim sustavom za gospodarenje energijom
javna nabava (kriteriji zelene javne nabave) u graevini.
Uspostava GE-a takoer podrazumijeva i provoenje aktivnosti za edukaciju i podizanje svijesti

djelatnika o vanosti racionalnog koritenja energije. Ovakve aktivnosti dugorono osiguravaju
kontinuiranost i uspjenost programa energetske uinkovitosti.
Takoer, unutar okvira ove mjere razrauju se i predlau besplatne mjere ili mjere energetske
uinkovitosti bez znatnih financijskih ulaganja, kao mjere koje se odnose na aktivno ponaanje
korisnika graevine u smislu dobroga gospodarenje energijom i svjesnog ponaanja u graevini
sa ciljem utede energije i vode.
MOGUNOSTI ZAMJENE IZVORA ENERGIJE I KORITENJA ALTERNATIVNIH

SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM I VODOM
Potrebno navesti podatke o mogunosti zamjene izvora energije ili koritenja alternativnih
sustava opskrbe energije ili vode kao to su:
decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih izvora energije,
kogeneracija i trigeneracija,
sustav daljinskog/blokovskog grijanja ili daljinskog/ blokovskog hlaenja, ako postoji,
46
dizalice topline i koritenje okolia kao toplinskog izvora,

sustavi s povratom topline
koritenje kinice ili vlastiti bunar.
Takoer je potrebno dati podatke o sustavima koji koriste obnovljive izvore energije, njihov
opis, preduvjete za primjenu i mjesta primjene kao npr.:
biomasa, proizvodnja bioplina,
fotonaponski moduli,
sunani sustav za grijanje, pripremu potrone tople vode i hlaenje,
energija vjetra.
MOGUNOSTI POVEANJA TOPLINSKE ZATITE VANJSKE OVOJNICE

Potrebno je napraviti pregled mjera koje su primjenjive na vanjsku ovojnicu graevine u
cilju smanjenja toplinskih gubitaka/dobitaka, a koje se odnose na:
toplinsku izolaciju svih graevnih dijelova vanjske ovojnice,
rjeavanje problema s toplinskim mostovima,
prozore i vrata,
naprave za zatitu od sunevog zraenja,
sanacija dimnjaka,
promjena visine stropa,
vjetrobrani.
Sa stajalita energetske potronje, razdoblje izgradnje graevine vaan je parametar.
Prema starosti i vrsti gradnje, a u ovisnosti o zakonodavnom okruenju, postojee zgrade u
Hrvatskoj moemo podijeliti i analizirati u nekoliko grupacija:
zgrade graene prije 1940. godine,
zgrade graene prije 1970. godine,
zgrade graene u periodu od 1970. do 1980. (1987.) godine,
zgrade graene u periodu od 1980. do 2006. godine,
zgrade usklaene s Tehnikim propisom o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u
zgradama (Narodne novine br. 79/05) s obaveznom primjenom od 1. srpnja 2006. godine.
Energetskom obnovom starih zgrada, naroito onih graenih prije 1980. godine, mogue
je postii utedu u potronji toplinske energije od preko 60 posto. Osim zamjenom prozora,
najvee utede mogu se postii toplinskom zatitom vanjskog zida. Mjera u podruju toplinske
zatite s najkraim periodom povrata investicije i najmanjim ulaganjem je toplinska zatita kosog
krova ili stropa prema negrijanom tavanu. Sanacija poda prema tlu vrlo esto nije ekonomski
47
opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u odnosu na veliku
investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju.
Za postizanje uteda energiji u zgradi potrebno je uzeti u obzir toplinsku zatitu dijelova
zgrade kao to su:
vanjski zid,
zid izmeu grijanih prostora razliitih korisnika,
zid prema negrijanom prostoru,
vanjski zid prema terenu,
pod na terenu,
meukatna konstrukcija koja odvaja prostore razliitih korisnika,
strop prema negrijanom podrumu,
strop prema negrijanom tavanu,
ravni i kosi krov iznad grijanog prostora,
strop iznad vanjskog prostora,
prozori i vanjska vrata.
Toplinska zatita mora biti rijeena kontinuirano po vanjskoj ovojnici gdje je mogue bez
prekida ili sa produljivanjem toplinskih mostova, svodei utjecaj toplinskih mostova na minimum.
Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u graevnim dijelovima vanjske ovojnice, no njihov utjecaj
na ugodnost boravka, trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim
projektiranjem bitnih detalja vanjske ovojnice:
prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom preklopljeni toplinskom izolacijom,
kutija za roletu mora biti toplinski izolirana u skladu s vaeim propisima i zrakotjesni,
toplinsku izolaciju zida treba povui do temelja, a po potrebi treba izolirati i temelj,
osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih graevnih dijelova vanjske ovojnice, bez
prekida toplinske izolacije, ili s produljivanjem toplinskih mostova obostranim oblaganjem.
Uvaavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po
zavretku izgradnje mogue dodatno provjeriti termografskim snimanjem.
Potrebno je voditi rauna o zatiti od pregrijavanja prostorija zgrade zbog sunevog
zraenja tijekom ljetnog perioda.
Ljetna toplinska zatita obuhvaa:

toplinsku zatitu prozirnih elementa proelja tijekom ljeta s vanjskim pominim
elementima,
48
toplinsku zatitu vanjskih neprozirnih graevnih dijelova plone mase < 100 kg/m2 tijekom
ljeta,
ozeljenjavanje okolia listopadnim drveem,
zrakonepropusnost graevnih dijelova koji ine omota grijanog prostora zgrade,
zrakonepropusnost reki prozora, balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora,
vanjski neprozirni graevni dijelovi, koji su izloeni Sunevu zraenju, moraju imati
odgovarajue dinamike toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos
zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci.
Kod prijedloga mjera zamjene vanjskih otvora potrebno je obratiti panju na utjecaj u
promjeni broja izmjena zraka prilikom prirodne ventilacije. Nuno je predloiti reim provjetravanja
graevine u cilju zadovoljavanja minimalnog broja izmjena zraka u satu prema vaeem
tehnikom propisu.
Pri predlaganju toplinske zatite preporua se analizirati naprednija rjeenja koja ostvaruju
optimalne energetske utede. Ako se za neku mjeru pokae dui period povrata investicije, a
ostvaruju se znaajne utede, potrebno je analizirati tu mjeru u kombinaciji s drugim, ekonomski
povoljnijim mjerama, kako bi se postigao optimalan period povrata ulaganja.
MOGUNOSTI POBOLJANJA SVIH POSTOJEIH ENERGETSKIH SUSTAVA U

GRAEVINI
U cilju poboljanja energetske uinkovitosti tehnikih sustava potrebno je napraviti pregled
svih postojeih tehnikih sustava u graevini, razmotriti mogunosti koritenja uinkovitijih
tehnikih sustava, mogunosti koritenja alternativnih sustava (kao samostalnih ili dopunskih
postojeima) te mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije kod sljedeih sustava:
centralni sustav grijanja s kotlom kao izvorom toplinske energije (zamjena starih
standardnih kotlova s kotlovima novije tehnologije niskotemperaturnim ili kondenzacijskim
kotlom ili zamjena starih standardnih kotlova s nekim drugim izvorom toplinske energije
kao to su dizalice topline i td.; prelazak na drugo gorivo),
sustav hlaenja,
sustav ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije (ugradnja sustava povrata topline
ukoliko protok zraka prelazi vrijednost od 2500 m3/satu),
povrat toplinske energije iz otpadnog zraka u sustavima ventilacije i klimatizacije,
sustav pripreme potrone tople vode (ugradnja solarnih kolektora za pripremu PTV-a),
prelazak na druge vrste izvora energije,
daljinsko/blokovsko grijanje ili daljinsko/blokovsko hlaenje ako postoji,
kogeneracija/trigeneracija,
dizalice topline (koritenje okolia kao toplinskog izvora),
decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih energenata,
49
ugradnja solarnih kolektora,

ugradnja fotonaponskih panela,
regulacija,
sustav potronje elektrine energije (elektrina rasvjeta, elektromotorni pogoni, uredska
oprema, kuhinjska oprema itd.),
sustav potronje sanitarne vode (regulacija tlaka, regulacija protoka, izljevna mjesta itd.).
2.7.2. Popis potencijalnih mjera poboljanja energetske uinkovitosti tehnikih

sustava
Uobiajene mjere poboljanja energetske uinkovitosti u zgradarstvu koje se predlau
prikazane su podijeljene po tehnikim sustavima u nastavku.
SUSTAV POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE

Zamjena tarifnog modela te napona preuzimanja elektrine energije
Provjera optereenosti transformatora (za preuzimanje na srednjenaponskoj razini)
Provjera kvalitete elektrine energije
Ispravno ugovaranje snage
Upravljanje vrnim optereenjem (rezanje vrhova)
Kompenzacija jalove snage (kao informativna podloga mogue je koristiti prilog 3.16)
Rekonstrukcija sustava elektrine rasvjete
-
ienje, poboljanje ili zamjena svjetiljki (veinom u kombinaciji s drugim mjerama u

elektrinoj rasvjeti)
Zamjena predspojnih naprava (npr. zamjena elektromagnetskih prigunica s

elektronikim)
Zamjena izvora svijetlosti

o
Zamjena arulja sa arnim nitima fluokompaktnim aruljama
Zamjena fluorescentnih cijevi efikasnijima (npr. prelazak s T8 na T5 sustav)
Zamjena halogenih arulja uinkovitijim
Zamjena visokotlanih ivinih arulja natrijevima ili metalhalogenim aruljama
Ugradnja LED rasvjete
Regulacija rada sustava elektrine rasvjete

o
Mogunost djelominog koritenja elektrine rasvjete
Ugradnja senzora pokreta i/ili osvijetljenosti
Pametni sustav elektrine rasvjete
Mjere kod elektromotornih pogona (kao informativna podloga mogue je koristiti prilog 3.15)
-
Zamjena elektromotornih pogona
50
Frekventna
regulacija
elektromotornih
pogona
(npr.
ugradnja
frekvencijskog
pretvaraa)
-
ispravnost uputanja vrsta spoja elektromotora, meki uputa i slino
Mjere kod sustava komprimiranog zraka

-
Poboljanje stanja i odravanosti sustava (krpanje mjesta gubitka tlaka u sustavu i

slino)
Optimiranje rada kompresora (skraivanje rada u praznom hodu) i razvoda u cilju

smanjenja pada tlaka izmeu kompresorske stanice i krajnjih potroaa
Zamjena predimenzioniranih ureaja s manjim i pogonu prilagoenim
Centralizacija sustava
Optimizacija tlaka u sustavu (sniavanje tlaka komprimiranog zraka na optimalnu

razinu)
Iskoritenja otpadne topline kompresora
Iskljuivanje kompresora tijekom dnevnih pauza kada ne postoji potreba za

komprimiranim zrakom
Zamjena i koritenje uinkovitijih ureaja u ostalim sustavima kao primjerice uredske opreme,
kuhinjske opreme te ostalih specifinih sustava poput praonice rublja, medicinskih ureaja itd.
Postavljanje u optimalan rad ili ugradnja regulacije rada sustava
Ugradnja fotonaponskih panela.
SUSTAV GRIJANJA I PROIZVODNJE TOPLINSKE ENERGIJE

Zamjena postojeeg energenta s ekoloki prihvatljivim energentom (manja emisija CO2 u
okoli), te s niom jedininom cijenom po kWh
-
Zamjena EL loivog ulja prirodnim plinom
Prelazak na elektrinu energiju (npr. dizalice topline)
Prelazak na daljinsko/blokovsko grijanje
Centralizacija sustava grijanja

Zamjena kotla
-
Zamjena postojeeg kotla uinkovitijim kotlom s veim stupnjem djelovanja (zamjena

starih standardnih kotlova s kotlovima nove tehnologije niskotemperaturnim ili
kondenzacijskim)
Uvoenje niskotemperaturnog ili kondenzacijskog kotla
Zamjena plamenika i ostale pomone opreme u kotlovnici uinkovitijima

Ugradnja termostatskih radijatorskih setova na radijatore (termostatska glava + ventil) i
automatskih ventila za hidrauliko uravnoteenje u podsustav razvoda (ventil za regulaciju
grane na polazni vod, regulator diferencijalnog tlaka na povratni vod)
Toplinska izolacija podsustava razvoda sustava grijanja io sustava pripreme PTV i
spremnika u sustavu grijanja
51
Toplinska izolacija akumulacijskog spremnika tople vode u sustavu grijanja odnosno u

sustavu pripreme PTV
Automatizacija/regulacija rada sustava grijanja
-
Podeavanje postojee regulacije
Ugradnja nove automatske regulacije
Ugradnja centralnog nadzornog sustava (CNUS)
Koritenje otpadne topline iz dimnih plinova

Koritenje alternativnih/obnovljivih izvora
-
Koritenje biomase/bioplin (posebice u industrijskim postrojenjima s drvopreraivakim

postrojenjem gdje je mogue iskoritenje vlastitog drvnog otpada)
Koritenje solarne energije (npr. ugradnja solarnih kolektora)
Koritenje geotermalne energije
Kogeneracija/trigeneracija
Povrat kondenzata kod parnih kotlova
SUSTAV HLAENJA
Centralizacija sustava hlaenja
Poboljanje energetskih svojstava izvora rashladne energije
-
Zamjena postojeeg rashladnog agregata uinkovitijim
Zamjena kondenzatora (rashladni toranj) i ostale pomone opreme uinkovitijima
Uvoenje neposrednog VRF sustava hlaenja
Toplinska izolacija razvoda sustava hlaenja

Automatizacija/regulacija rada sustava hlaenja
-
Podeavanje postojee regulacije
Ugradnja nove automatske regulacije
Ugradnja centralnog nadzornog sustava (CNUS)
Koritenje alternativnih/obnovljivih izvora

-
Apsorpcijska/adsorpcijska dizalica topline
Koritenje drugih izvora topline za dizalice topline kao to je: otpadna toplina,
podzemne vode, toplina zemlje i zraka
Trigeneracija
Sustav za akumulaciju rashladne energije (banka leda)

Optimizacija rada (smanjenje vremena rada sustava), mogunost koritenja rashladnog
sustava samo u vrijeme nie tarife i smanjenje ciklusa odmrzavanja u sluaju industrijskih
rashladnih sustava
SUSTAV KLIMATIZACIJE I VENTILACIJE

Hidrauliko uravnoteenje razvoda ogrjevnog i rashladnog medija (zraka i vode)
52
Provjera i podeavanje pogonskih parametara sustava

Automatizacija/regulacija sustava
Ugradnja sustava povrata topline
Zamjena pumpi, ventilatora i ostale pomone opreme sustava efikasnijom
Poboljanje toplinske izolacije sustava
SUSTAV POTRONJE SANITARNE VODE

Regulacija tlaka i/ili protoka u sustavu
Ugradnja tednih armatura na izljevnim mjestima (npr. tedni perlatori za slavine, tedni
vodokotlii, tedne armature na tuevima, vremenski regulirani ventili, potisni ventili itd.)
Sustav za gospodarenje vodom (nadzorni sustav potronje sanitarne vode)
Drugi izvori vode kao na primjer iskoritavanje kinice ili vlastiti bunar
2.8. Energetsko, ekonomsko i ekoloko vrednovanje predloenih

mjera
Ovaj dio energetskog pregleda obuhvaa prijedlog energetski, ekonomski i ekoloki
povoljnih mjera poboljanja energetskih svojstava graevina, prikaz ostvarivih ekonomskih i
energetskih uteda, procjenu investicije, te jednostavni proraun perioda povrata ulaganja uz
izraun smanjenja CO2 emisija. Jednostavni proraun perioda povrata je omjer procjene
potrebnih ulaganja i godinjih energetskih uteda u kunama, uz cijenu energije u trenutku analize
(broj godina potreban za povrat uloene investicije).
Predloene mjere potrebno je analizirati s obzirom na njihovu izvodljivost na graevini i
vijek trajanja te procijeniti energetske, ekonomske i ekoloke utede. Predlae se kombinacija
onih mjera koje dovode do najveih uteda uz ekonomski prihvatljivo vrijeme povrata investicije.
Utede energije treba iskazati odvojeno od investicijskih trokova. Ekonomska analiza iskazuje se
kroz jednostavni proraun perioda povrata investicije, dok se kod zahtjevnijih rekonstrukcija mogu
raditi i detaljnije ekonomske analize isplativosti pojedinih mjera.
U pregledu je potrebno dati elemente za vrednovanje odabranih graevinskih zahvata i
termotehnikih sustava. Takoer, za svaku opisanu mjeru potrebno je, na nain prikladan
pojedinoj mjeri, dati numerike podatke o utjecaju na sustav kao, primjerice, podatke o poveanju
uinkovitosti sustava nakon primjene mjere, smanjenju toplinskih gubitaka (npr. kWh/m2
prostora), godinjoj koliini iskoritene obnovljive energije, smanjenju potronje izvora energije
(kn/kWh iskoritene energije) i sl.
Kod mjera na podruju potronje toplinske energije, analiziraju se naini koritenja
energije te koriteni izvori energije. Toplinska energija se kod graevina koristi za:
grijanje prostora,
pripremu sanitarne tople vode,
procese pranja,
53
obradu namirnica,
pripremu pare (sterilizacija, industrijski procesi i slino),
suenje,
druge specifine namjene (apsorpcijski rashladni ureaji, itd.).
Toplinska energija, nuna za gore navedene potrebe graevine, moe se proizvesti
izgaranjem plinovitih, tekuih i krutih goriva u kotlovima ili koritenjem elektrine energije u
dizalicama topline. Preko dizalice topline uzima se toplina iz okolia ili nekog otpadnog procesa,
die se pomou kompresora pogonjenog elektromotorom na vii temperaturni nivo te se predaje
u sustav grijanja. U analizi energetskog sustava graevine potrebo je analizirati i uoiti
energetske podsustave prema gornjim naelima.
Analiza potronje toplinske energije ukljuuje razdiobu energije prema koritenju, a
analiza trokova prema koritenim izvorima energije.
Kod mjera na podruju potronje elektrine energije, osim utede energije a time i emisija
u okoli, utede se mogu prepoznati i u dislociranju potronje iz vieg u nie tarifno razdoblje, te
smanjenjem vrne angairane snage i eliminiranjem prekomjerno preuzete jalove energije.
Potonje mjere ne utjeu direktno na smanjenje potronje energije, ali mogu imati bitne financijske
utede. Kod opisa mjere i njenog vrednovanja, bitno je uzeti u obzir sve relevantne tehnike i
financijske parametre, eventualne utjecaje na druge podsustave, trokove eksploatacije i
odravanja i sl.
Kod mjera na podruju potronje sanitarne vode, treba osim uteda same vode, uzeti u
obzir i smanjenje energije (za pumpanje, grijanje, i sl). time se smanjuje razdoblje povrata
investicije, a u bilancu ulaze i dodatni ekoloki doprinosi.
2.8.1. Energetsko i ekonomsko vrednovanje predloenih mjera

Nakon identifikacije potencijalnih mjera poboljanja energetskih svojstava graevine
potrebno je za svaku pojedinu mjeru izraziti energetske utede, procijeniti trokove ulaganja i
izraunati jednostavni period povrata ulaganja (u daljnjem tekstu: JPP). To je potrebno uiniti za
svaku pojedinu mjeru, ali i za kombinacije pojedinih mjera, kako bi se dolo do optimalnog izbora
mjera i preporuka za optimalno ulaganje.
JPP predstavlja osnovni pokazatelj ekonomske isplativosti mjera poboljanja energetske
uinkovitosti na razini energetskog pregleda graevine. Na temelju njega definira se prioritetna
lista mjera za poboljanje energetske uinkovitosti.
Jednostavni se period povrata rauna prema izrazu:
JPP
I
N
>god @
54
gdje je:
JPP = jednostavni period povrata ulaganja izraen u godinama,
I
= potrebna ulaganja za realizaciju predloene mjere izraena u kunama i
= novane dobiti koje su posljedica realizacije predloene mjere izraene u kn/god.

Trokove ulaganja potrebno je procijeniti u skladu s trinim cijenama izvora energije na
dan izrade prorauna energetskih uteda. Nakon izbora optimalne kombinacije mjera, pristupa se
izraunu ekolokih uteda.
Sve mjere u izvjeu o energetskom pregledu moraju biti prikazane prema predloenom
redoslijedu implementacije.
U nastavku su prikazane tablice usporedbe mjera poboljanja energetskih svojstava i njihovih

ekonomskih uteda i smanjenja emisija CO2 prema redoslijedu provedbe te prema redoslijedu
provedbe s uraunatom meuovisnosti mjera.
Tablica 3:
Primjer usporedbe mjera poboljanja energetskih svojstava i njihovih
ekonomskih uteda i smanjenja emisija CO2
Investicija
Mjere
Procijenjene
utede
JPP
Smanjenje
emisije
CO2
Plin m3
kn/god
godina
tona/god
10.000,00
1.078,75
4.595,47
Procijenjene utede
Opis
(kn/god)
kWh/god
Uspostava
gospodarenja
energijom i vodom
Izolacija vanjskih
zidova
300.000
25.000,00
2.696,87
11.488,67
26,11
5,00
Ugradnja
termostatskih ventila
10.000
7.000,00
755,12
3.216,83
3,11
1,40
310.000
42.000,00
4.530,74
19.300,97
UKUPNO
2,00
8,40
U tablici 3. potrebno je promatrati svaku mjeru zasebno te utede u energiji i vodi, smanjenje
emisije CO2 i jednostavni period povrata investicije raunati u odnosu na referentnu potronju kao
da se samo ta mjera implementira.
Tablica 4:
Primjer usporedbe mjera poboljanja energetskih svojstava i njihovih
ekonomskih i ekolokih uteda s uraunatom meuovisnosti
Investicija
Mjere
JPP
Smanjenje
emisija
CO2
Plin m3
kn/god
godina
tona/god
1.078,75
4.595,47
Opis
(kn/god)
Procijenjene
utede
Procijenjene utede
Uspostava
gospodarenja
energijom i vodom
kWh/god
10.000,00
2,00
55
Izolacija vanjskih
zidova
300.000
22.500,00
2.427,18
10.339,81
29,01
4,50
Ugradnja
termostatskih ventila
10.000
4.725,00
509,71
2.171,36
4,61
0,95
310.000
37.225,00
4.015,64
17.106,63
UKUPNO
7,45
U tablici 4. potrebno je prikazati utede energije i vode, smanjenje emisije CO2 i jednostavni
period povrata investicije uzimajui meuovisnosti mjera koje se prema predloenom redoslijedu
provode.
Meuovisnost mjera odnosi se na izraun uteda prema prioritetima provedbe i uincima koje te
mjere imaju na potronju u referentnoj godini. U skladu s tim potrebno je pravilno dimenzionirati
sustave koji se predlau mjerama.
2.8.2. Ekoloko vrednovanje predloenih mjera i metoda prorauna emisija CO2

Ekoloko vrednovanje predloenih mjera podrazumijeva izraunavanje emisija CO2 prema
izraunatim utedama u energiji po tipu energenta prema tablicama u prilozima 3.6. i 3.7. ove
Metodologije.
2.9. Sadraj zavrnog izvjea o energetskom pregledu

Rezultati energetskog pregleda graevine dostavljaju se naruitelju u obliku izvjea o
energetskom pregledu u pisanom i elektronikom obliku.
Izvjeem o energetskom pregledu potrebno je obuhvatiti predmete analize koji se odnose na:
praksu gospodarenja energijom u graevini,
toplinske karakteristike vanjske ovojnice,
sustav za grijanje,
sustav za hlaenje,
sustav ventilacije i klimatizacije,
sustav pripreme potrone tople vode,
sustav opskrbe i potronje elektrine energije,
specifine podsustave (komprimirani zrak, elektromotorni pogoni i dr.),
sustav opskrbe vodom,
sustave mjerenja, regulacije i upravljanja,
alternativne sustave za proizvodnju toplinske i elektrine energije.
Izvjee o energetskom pregledu sadri i sljedee informacije:
osnovne podatke o naruitelju i osobi/osobama koja/e provodi/e energetski pregled,
analizu potronje energije i vode,
analizu uinkovitosti potronje energije i vode,
56
iskaz referentne potronje energije i vode,
iskaz referentnih trokova za energiju i vodu,
proraune potrebne za izradu energetskog certifikata zgrade prema Pravilniku i

Algoritmu ukoliko postoji obveza energetskog certificiranja zgrade,
izraun bilance potronje energije i vode ukljuujui sve sustave potronje iste,
prikaz mjera za poboljanje uinkovitosti koritenja energije i vode, s ocjenom

ekonomske isplativosti i preporukama za provedbu.
Predloak izvjea o energetskom pregledu s objanjenjima prikazan je u prilogu 3.1. ove

Metodologije. Predloak izvjea o energetskom pregledu podloan je prilagodbi prema
specifinostima graevine koja se pregledava.
U prilozima 3.2., 3.3., 3.4. i 3.5. prikazani su primjeri upitnika za prikupljanje podataka za
stambene i nestambene zgrade te industrijska postrojenja i javnu rasvjetu koje je potrebno
prilagoditi i po potrebi dopuniti podacima karakteristinim za pojedinu vrstu i namjenu graevine.
Upitnici su pomoni alat pri provoenju energetskog pregleda graevine, te se popunjeni upitnik
prilae izvjeu o energetskom pregledu.
57
3. Prilozi
3.1. Predloak izvjea o energetskom pregledu graevine
Predloak priloen u DOCX verziji.
3.2. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima

stambenih zgrada
Predloak priloen u XLS verziji.

nestambenih zgrada

industrijskih postrojenja
3.5. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima javne

rasvjete
3.6. Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2

izgaranjem fosilnih goriva u Republici Hrvatskoj
Direktne emisije CO2 koje su vezane uz izgaranje fosilnih goriva raunaju se prema izrazu:
EM
EFc u H d u Oc u (44 / 12) u B
gdje je:
EM
EFc
=
=
Hd
Oc
44/12
B
=
=
=
=
emisija CO2 [kg],

koeficijent koji povezuje potronju fosilnog goriva s odgovarajuim
emisijama [kg C/GJ],
donja ogrjevna mo fosilnog goriva [MJ/kg ili MJ/m3],
udjel ugljika koji izgori u procesu izgaranja,
stehiometrijski omjer CO2 i C,
koliina koritenog energenta [t ili 103 m3].
U tablici 5. navedene su vrijednosti gore opisanih koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2
nastalih izgaranjem fosilnih goriva prema IPCC1 metodologiji. Emisije CO2 pojavljuju se i kod
1
IPCC je kratica za Meuvladin panel za klimatske promjene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change).
Vrijednosti u tablici 1 preuzete su iz dokumenta Greenhouse Gas Inventory Workbook & Reference Manual,
Revised 1996 IPCC Guidelines for National Greenhouse Inventories, Volume 2 & 3, koji je dostupan na:
http://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/index.html
58
spaljivanja biomase ili biogoriva, ali se prema IPCC preporukama one ne raunaju jer se smatra
da se radi o CO2 koji su biljke tijekom rasta apsorbirale iz atmosfere. Ukoliko je u analiziranoj
graevini dostupan podatak o ogrjevnoj vrijednosti goriva koje se upotrebljava za proraun
emisija predlae se koritenje te vrijednosti.
U tablici 6. dane su vrijednosti faktora emisije CO2 po naturalnoj jedinici goriva i po jedinici korisne
topline. Pri izraunu faktora emisije po jedinici korisne toplinske energije primijenjene su
prosjene vrijednosti stupnja djelovanja stacionarnih energetskih postrojenja/ureaja u kojima
izgaraju pojedini izvori energije. Na taj nain se poveava nesigurnost prorauna, pa je preporuka
da se koristi faktor emisije po energetskoj jedinici goriva (kg CO2/GJ iz tablice 1 ili kg CO2/kWh iz
tablice 2).
Smanjenje emisije CO2 se izraunava kao razlika emisije prije i nakon primjene mjera za
poboljanje energetske uinkovitosti, a prema formuli:
EMS = EMP EMN
gdje su:
EMS
EMP
=
=
EMN
smanjenje emisije CO2 [kg]

emisija CO2 prije primjene mjera izraunata prema deklariranoj referentnoj
potronji energije [kg]
emisija CO2 nakon primjene mjera [kg]
Smanjenje emisije CO2 odreuje se na godinjoj razini.
Tablica 5:
Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2 izgaranjem fosilnih
goriva prema IPCC metodologiji
Gorivo
Ekstra lako loivo ulje*
Loivo ulje
Ukapljeni naftni plin
Kameni ugljen
Mrki ugljen
Lignit
Prirodni plin
EFc
[kg C/GJ]
20,2
21,1
17,2
25,8
26,2
27,6
15,3
Hd
[MJ/kg (m3)]
42,71
40,19
46,89
24,30
18,20
12,15
34,00
Oc
[-]
0,990
0,990
0,990
0,980
0,980
0,980
0,995
EFc Oc (44/12)
[kg
CO2/GJ_goriva]
73,33
76,59
62,44
92,71
94,15
99,18
55,82
* - ekstra lako i lako loivo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loivo ulje, a srednje i teko loivo ulje kao
loivo ulje
Tablica 6:
Specifini faktori emisije CO2 po jedinici goriva i jedinici korisne topline
Gorivo
Ekstra lako loivo ulje*
Loivo ulje
Ukapljeni naftni plin
Kameni ugljen
Mrki ugljen
Lignit
Prirodni plin
po naturalnoj
jedinici goriva
[kgCO2/kg (ili m3)]
3,13
3,08
2,93
2,31
1,79
1,16
1,90
Faktor emisije CO2

po energetskoj
jedinici goriva
[kgCO2/kWh]
0,264
0,276
0,225
0,334
0,339
0,357
0,201
po jedinici
korisne topline
[kgCO2/kWh]
0,318
0,332
0,264
0,439
0,446
0,470
0,236
59
* - ekstra lako i lako loivo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loivo ulje, a srednje i teko loivo ulje kao
loivo ulje
3.7. Vrijednosti koeficijenata koji povezuju potronju elektrine

energije ili toplinske energije iz sustava daljinskog grijanja s
emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj
Neizravne emisije CO2 koje su posljedica koritenja elektrine energije ili toplinske energije iz
javne mree raunaju su prema izrazu:
EM
EF x B
gdje je:
EM
EF
=
=
emisija CO2 [kg],

koeficijent koji povezuje potronju elektrine energije ili toplinske energije iz
javne mree s emisijama CO2 [kg CO2/kWh],
koliina koritenog oblika energije [kWh].
Specifini faktor emisije CO2 za elektrinu energiju je preuzet iz godinjeg izvjea za 2008.
godinu Hrvatske elektroprivrede - HEP (tablica 7), a predstavlja prosjenu emisiju CO2
proizvedenu u HEP-ovim elektranama (hidroelektrane i termoelektrane) u razdoblju od 2005. do
2007. godine. Specifini faktor emisije CO2 varira od godine do godine i ovisi o
hidrometeorolokoj situaciji, odnosno o koliini proizvedene elektrine energije iz hidroelektrana,
kao i o strukturi fosilnih goriva koritenih u termoelektranama i javnim toplanama HEP-a. Dio
emisije CO2 u HEP-ovim kogeneracijskim objektima (javne toplane), koji se odnosi na proizvodnju
toplinske energije, je izuzet u cilju izrauna specifine emisije CO2 samo za proizvodnju elektrine
energije. Za izraunavanje specifine emisije CO2 po jedinici korisne topline, pri koritenju
elektrinih ureaja za grijanje, pretpostavljena je prosjena uinkovitost ureaja od 98 posto.
Specifini faktor emisije CO2 za toplinu je izraunat temeljem podataka iz energetskih bilanci za
2005., 2006. i 2007. godinu. U cilju preciznijeg izrauna emisija CO2, analizirane su specifine
emisije iz javnih toplana u Zagrebu i Osijeku te javnih kotlovnica. Budui da je prosjeni udio
prirodnog plina u zagrebakim javnim toplanama bio oko 75 posto, a u toplani u Osijeku oko 65
posto, specifina emisija CO2 za Osijek je neto via od dobivenih vrijednosti za Zagreb. U
sluaju koritenja topline iz javnih kotlovnica bilo bi poeljno poznavati koriteno gorivo u
kotlovnicama, a ukoliko to nije poznato izraunata je prosjena specifina emisija CO2 po jedinici
toplinske energije za strukturu izvora energije koja je bila u razdoblju od 2005. do 2007. godine. U
proraunu su uzeti u obzir i gubici u toplinskoj mrei. Na taj nain izraunate specifine emisije
CO2 prikazane su u tablici 8. Faktor emisije CO2 je u ovom sluaju jednak neovisno o tome da li
se izraava po jedinici neposredne energije ili korisne toplinske energije.
Zbog injenice da se vrijednosti u tablicama mijenjaju ovisno o sezoni, ali i stanju te razvoju
toplinarskog odnosno elektroenergetskog sustava u Republici Hrvatskoj korisnicima ovog
Prirunika predlae se da prije izrauna emisija uvijek provjere zadnje vrijednosti ovog
koeficijenta na sljedeim internetskim stranicama:
x Hrvatska elektroprivreda Godinje izvjee:
http://www.hep.hr/hep/publikacije/godisnje/default.aspx
x Ministarstvo gospodarstva Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj:
http://www.mingo.hr/default.aspx?ID=3258
60
Smanjenje emisije CO2 se izraunava kao razlika emisije prije i nakon primjene mjera za
poboljanje energetske uinkovitosti, a prema formuli:
EMS = EMP EMN
gdje su:
EMS
EMP
=
=
EMN
smanjenje emisije CO2 [kg]

emisija CO2 prije primjene mjera izraunata prema deklariranoj referentnoj
potronji energije [kg]
emisija CO2 nakon primjene mjera [kg]
Smanjenje emisija CO2 izraunava se na godinjoj razini.
Tablica 7:
Vrijednosti koeficijenta koji povezuje potronju elektrine energije s
emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj
Izvor energije
Elektrina energija*
Faktor emisije CO2

Po jedinici
Po jedinici korisne
elektrine energije
topline
[kg CO2/kWh]
[kg CO2/kWh]
0,376
0,383
* - prosjek za razdoblje 2005.-2007.godine prema podacima HEP-a (godinje izvjee HEP-a)
Tablica 8:
Vrijednosti koeficijenta koji povezuje potronju toplinske energije iz
centraliziranih toplinskih sustava s emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj
Izvor energije
Javne toplane Zagreb*

Javna toplana Osijek*
Javna kotlovnica ekstra lako loivo ulje
Javna kotlovnica loivo ulje
Javna kotlovnica prirodni plin
Javna kotlovnica prosjek za Hrvatsku*
Faktor emisije CO2

Po jedinici neposredne energije (ili
korisne topline)
[kg CO2/kWh]
0,257
0,265
0,343
0,359
0,261
0,300
* - prosjek za razdoblje 2005.-2007. godine prema podacima iz energetskih bilanci (godinje izvjee Energija u
Hrvatskoj).
61
3.8. Sadraj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru

energetskog pregleda graevine
Plan aktivnosti tijekom obilaska lokacije u cilju provoenja energetskog pregleda graevine
obavezno sadri slijedee informacije:
1. vrijeme i datum obilaska,
2. predvieno trajanje aktivnosti na lokaciji,
3. ime i prezime/naziv ovlatene osobe za provoenje energetskog pregleda graevine s
kopijom ovlatenja,
4. popis strunih osoba osim ovlatene koje e sudjelovati u energetskom pregledu graevine,
5. popis zaposlenika ili njihovih funkcija s kojima je nuno obaviti razgovore tijekom posjeta
lokaciji,
6. detaljnu ralambu aktivnosti tijekom posjeta s procjenom vremena trajanja ukljuujui plan
mjerenja na lokaciji,
7. popis dodatne dokumentacije koju tijekom posjeta strunjaci trebaju dobiti na uvid.
PLAN MJERENJA _________________________________U
(UPISATI VELIINU KOJA SE MJERI)
SUSTAVU ____________________________________________________
(UPISATI U KOJEM SE SUSTAVU OBAVLJA MJERENJE)
Vrijeme i datum poetka mjerenja:
Trajanje mjerenja:
Osobe koje obavljaju mjerenja:
Od strane naruitelja, mjerenje odobrio:
Od strane naruitelja, nadzor mjerenja
obavlja:
Broj ugovora za energetski pregled na
temelju kojeg se obavlja mjerenje:
Oprema kojim se obavlja mjerenje:
Datum badarenja mjerne opreme i institucija
koja je obavila badarenje:
Cilj mjerenja:
Opis provedbe mjerenja:
Napomene:
Plan mjerenja napravio:
Plan mjerenja odobrio:
62
3.9. Predloak za ocjenu prakse gospodarenja energijom

Za ocjenu trenutne prakse gospodarenja energijom u graevini najee se koristi tzv. matrica
sustavnog gospodarenja energijom (SGE).
Matrica ima 5. stupaca koji se odnose na razliite elemente sustavnog gospodarenja energijom.
U redovima matrice opisane su razliite razine uspostavljenosti kroz stupac prikazanog elementa
sustavnog gospodarenja energijom.
Tijekom energetskog pregleda graevine temeljem ove matrice ocjenjuje se razina
uspostavljenosti svakog od elemenata sustavnog gospodarenja energijom na lokaciji. Cilj je
dostii najvie ocjene po svakom stupcu tj. elementu sustavnog gospodarenja energijom.
Tablica 9:
Ocjena
Politika energetske
uinkovitosti i
zatite okolia
Uprava je predana
proklamiranoj politici
energetske
uinkovitosti i
akcijskom planu koji
se redovito aurira
Organizacija
Komunikacija
Gospodarenje
energijom potpuno
je integrirano u
upravljaku
strukturu
Redoviti formalni i
neformalni naini
komunikacije izmeu
osobe zaduene za
gospodarenje
energijom i ostalih
na svim razinama
upravljanja
Jasno su
podijeljene uloge i
odgovornosti
vezano uz
potronju energije
4
Formalno je
donesena politika
energetske
uinkovitosti ali
Uprava joj nije
predana
Politika se neredovito
aurira
Djelatnici ne znaju za
postojanje politike
energetske
uinkovitosti
Politika energetske
uinkovitosti
definirana od strane
odgovornih iz Slube
za odravanje ili
energetiku nije
formalno usvojena
Matrica GE
Prikupljanje i analiza
podataka o potronji
energije i vode
Uspostavljen je
sveobuhvatni sustav za
praenje potronje
energije i vode,
ostvarenih uteda te
prepoznavanje
mogunosti za utede
O ostvarenjima u
podruju energetske
uinkovitosti redovito se
informiraju svi
djelatnici/korisnici
Uspostavljen je relativno
jednostavan sustav za
praenje potronje
energije i vode na lokaciji
za glavne potroae
Postoji osoba
zaduena za
gospodarenje
energijom koja je
formalno
podreena
energetskom
odboru koji vodi
jedan od lanova
Uprave ili vlasnik
Energetski odbor
koristi se kao glavni
izvor informacija
vezanih uz potronju
energije i ima
direktnu vezu prema
glavnim potroaima
Postoji osoba
zaduena za
gospodarenje
energijom koja
povremeno
izvjetava
energetski odbor
te je nejasna veza
prema Upravi ili
vlasniku
Kontakt prema
glavnim potroaima
energije ostvaruje se
preko ad-hoc
uspostavljenog
energetskog odbora
koji vodi netko na
razini Voditelja
odjela ili slube
Potronja se prati preko

mjerne opreme
postavljene od strane
opskrbljivaa energijom
O ostvarenjima u
podruju energetske
uinkovitosti se ne
informiraju svi
djelatnici/korisnici
Analiziraju se trendovi i
trokovi za energiju i
vodu, to je dio planiranja
prorauna
Koristi se nepisana
politika energetske
uinkovitosti
Gospodarenje
energijom dio je
povremenih
aktivnosti dijela
osoblja s
ogranienim
autoritetom i
utjecajem
Neformalni kontakti
izmeu inenjera iz
Slube za
odravanje ili
energetiku i velikih
potroaa energije
Godinja izvjea o
potronji energije i vode
temelje se na izvjeima
opskrbljivaa energijom
uz praenje viegodinjeg
trenda potronje energije
Ne postoji politika
energetske
uinkovitosti
Ne postoji sustav
gospodarenja
energijom ili bilo
koji drugi oblik
delegiranja
odgovornosti
vezane uz
Nema kontakata i
informacija prema
djelatnicima i velikim
potroaima
Ne prati se potronja
energije i vode
Odravanje i
nabava nove
opreme
Izvrsna praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Primjenjuju se sve
stavke zelene
nabave temeljenu
na procjeni
trokova u itavom
ivotnom vijeku
Vrlo dobra praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Koriste se dijelovi
procjene trokova
u itavom
ivotnom vijeku
kao podloga za
odluivanje
prilikom nabave
nove opreme
Dobra praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Za ulaganja u
dijelu koji se
odnosi na
energetsku
uinkovitost koristi
se metoda
jednostavnog
povrata poetnog
ulaganja
Ograniena ali
dobra praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Ne ulae se u
poboljanja
vezana uz
energetsku
uinkovitost
Slaba praksa
odravanja
Ne ulae se u
energetsku
uinkovitost
63
pottronju energije
i vo
ode
3.10. O
Ogrjevne vrijedno
osti
Izvor: Ene
ergija u Hrva
atskoj 2010,, godinji en
nergetski prregled
64
3.11. Pretvorbe
eni faktorri
Izvor: Ene
ergija u Hrva
atskoj 2010,, godinji en
nergetski prregled
65
3.12. Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko

izolacijske materijale
Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale, [W/(mK)],
pribline vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pareP (-) uzimaju se iz vaeeg Tehnikog
propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama.
SPECIJALNI TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI

Toplinska izolacija (polikarbonat i sl.) koja omoguava prijem suneve
energije i prijenos u zgradu, a istovremeno spreava kao i obina toplinska
izolacija gubitke topline iz zgrade. Posebno je korisna za izoliranje junog
fasadnog zida. Presjek materijala transparentne izolacije sadri sitne
TRANSPARENTNA
kapilarne cijevi koje idu popreno s jedne na drugu stranu ploe.
TOPLINSKA IZOLACIJA
Postavljanjem u presjek vanjskog zida stvara se gusta mrea kanala koji
omoguuju prodor sunevih zraka i time grijanje masivnih dijelova zidova.
Na ovaj nain akumulirana toplina koristi se za zagrijavanje prostora, pri
emu se uinak moe dodatno pojaati postavljanjem izo-stakla i toplinske
rolete u zrani sloj ispred transparentne izolacije.
Kod konvencionalne toplinske izolacije se dobra izolacijska svojstva postiu
uz pomo zraka koji se nalazi u poroznom materijalu. Ako odstranimo zrak iz
materijala, izolacijska svojstva se poveavaju zbog vakuuma. Za to se
koriste stisnuta staklena vlakna, polistirenska pjena i sl. Vakuumska izolacija
VAKUUMSKA TOPLINSKA
radi se u modularnim panelima, a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava
IZOLACIJA
potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za
ista toplinska svojstva. Ova je izolacija jo uvijek vrlo skupa i primjenjuje se
najvie kod sanacija objekata gdje nije mogue ugraditi vee debljine
izolacije zbog npr. spomenike vrijednosti graevine.
Aerogel je izuzetan materijal, jo uvijek u eksperimentalnoj primjeni u
graditeljstvu, nalik smrznutom dimu koji ima najviu vrijednost toplinske
izolacije, najniu gustou, najniu provodljivost zvuka, najnii indeks loma
svjetlosti i najniu dielektrinu konstantu od svih danas poznatih vrstih
materijala. Izuzetno lagana kruta pjena, nastaje iz gela (silicij, aluminij, krom
kositar ili ugljik) u kojem se tekua komponenta zamjenjuje plinovitom (zrak
ili vakuum). Krute reetkaste strukture molekula, ali lomljiv na pritisak.
Mogue su razliiti stupnjevi transparentnosti, a najee je
polutransparentan. Vatrootporan. Higroskopan. Izuzetno dobar toplinski
AEROGEL
izolator jer gotovo u potpunosti spreava sva tri mehanizma prijenosa
NANOGEL
topline: zrak ne moe strujati kroz strukturu materijala (konvekcija), kao
materijal slabo provodi toplinu (kondukcija), a ako sadri ugljik koji apsorbira
IC zraenje ne prenosi toplinu (zraenje).
Rezultati eksperimentalne primjene aerogela u graditeljstvu pokazuju kako
ce to biti najlaki graevinski materijal i izuzetno kvalitetna sirovina za
proizvodnju izolacijskih materijala. Zbog visoke transparentnosti imat ce
znaajnu ulogu i u proizvodnji prozora i vrata, ostakljenih stijena i
svjetlarnika.
1
mg/cm3
1,9
0,004 0,03
66
3.13. Vrste i tehnike karakteristike ostakljenja

VRSTE I TEHNIKE KARAKTERISTIKE OSTAKLJENJA
OSTAKLJENJE
TEHNIKI OPIS
JEDNOSTRUKO
OSTAKLJENJE
DVOSTRUKO
IZO STAKLO
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
IZOLACIJSKO
STAKLO
LE = 0,16
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
IZOLACIJSKO
STAKLO
Ar, LE = 0,1
TROSTRUKO
TOPLINSKO
IZOLACIJSKO
STAKLO
Kr, LE = 0,1 0,05
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
I
ZVUNO
IZOLACIJSKO
STAKLO
SF6, Ar, LE =
0,1
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
I
ZVUNO
IZOLACIJSKO
STAKLO
SF6, Ar, LE =
0,1
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
I
ZVUNO
IZOLACIJSKO
STAKLO
SF6, LE = 0,1
DVOSTRUKO
STAKLO
SA
ZATITOM OD
SUNCA
Ar, LE = 0,1
jednostruko staklo
DEBLJINE
STAKLA
PO
SLOJEVIMA
[mm]
6
dvostruko izo staklo
4/12/4
8,00
3,00
dvostruko izo staklo s

metalnom folijom
4/14/4
12,0
1,60

ispunom od argona i
metalnom folijom
4/16/4
14,00
1,20-1,50
trostruko izo staklo s

ispunom od kriptona i
dvije met. folije
4/8/4/8/4
4/10/4/10/4
17,00
18,00
0,70-0,80
0,50-0,60

ispunom plinovima za
poveanje topl. i zv.
izolacije i s met.
folijom
6/16/4
14,00
13,00
1,30-1,50
1,50-2,00

laminiranim staklom
izvana i ispunom
plinovima
za
poveanje toplinske i
zvune izolacije te s
met. folijom
lam. staklom izvana i
iznutra i ispunom
plinovima za pov.
zvune izolacije te s
met. folijom
ispunom od argona i
metalnom folijom
LAM 9/16/6
13,00
1,60-1,80
LAM12/20/LAM1
0
11,00
2,00-2,20
6/12/6
14,00
1,50-1,60
i = 20C
PRIBLINA
POVRINSKA
TEMP.
[C]
- 2,00
KOEF. PROLASKA
TOPLINE U
[W/m2K]
5,80
e = -5C
67
3.14. Koeficijenti prolaska topline za karakteristine graevne dijelove

VANJSKI ZID S TOPLINSKOM IZOLACIJOM I ZAVRNOM BUKOM (ETICS
SUSTAV, kamena vuna)
VANJSKI ZID, PREMA GARAI ILI TAVANU

Materijal
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE
DO 1940.g. KONTINENTALNA HRVATSKA
Puna opeka
(obostrano obukana)
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
0,30
0,28
0,27
0,25
0,26
0,25
0,24
0,22
0,23
0,22
0,21
0,20
0,21
0,20
0,19
0,18
0,19
0,18
0,18
0,17
POBOLJANJE
30
45
60
80
1,89
1,40
1,16
0,87
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE
DO 1940.g. PRIMORSKA HRVATSKA
0,41
0,38
0,36
0,33
0,35
0,32
0,31
0,28
POBOLJANJE
30
50
65
80
30
50
Kamen
(iznutra obukan)
65
80
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE POSLIJE 1940.g
Puna opeka
30
(obostrano obukana)
16/20/25
Armirani beton
(iznutra obukan 1,5 cm)
30/40/50
2,51
1,85
1,54
1,32
2,53
1,86
1,53
1,33
0,44
0,36
0,41
0,34
0,39
0,33
0,38
0,32
0,44
0,36
0,41
0,34
0,39
0,33
0,38
0,32
POBOLJANJE
0,31
0,30
0,29
0,28
0,31
0,30
0,29
0,28
0,27
0,26
0,25
0,25
0,27
0,26
0,25
0,25
0,24
0,23
0,23
0,22
0,24
0,23
0,23
0,22
0,21
0,21
0,20
0,20
0,21
0,21
0,20
0,20
0,19
0,19
0,18
0,18
0,19
0,19
0,18
0,18
1,89
0,41
0,35
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
4,05/3,82/3,56
3,33/2,95/2,65
0,46
0,45
0,38
0,37
0,32
0,32
0,28
0,27
0,25
0,24
0,22
0,21
0,20
0,19
Betonski bloketi (obostrano bukani)
1,61
0,40
0,34
0,29
0,25
0,23
0,20
0,19
1,62
1,21
POBOLJANJE
0,40
0,34
0,37
0,31
0,29
0,27
0,25
0,24
0,23
0,22
0,20
0,20
0,19
0,18
Kamen
(obostrano obukan)
25
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE POSLIJE 1970.g.

25
uplja opeka (obostrano obukana)
35
68
VANJSKI ZID S TOPLINSKOM IZOLACIJOM I ZAVRNOM BUKOM (ETICS

SUSTAV, kamena vuna)
VANJSKI ZID, PREMA GARAI ILI TAVANU

Materijal
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1970.g. DO 2006.g.
POBOLJANJE
uplja opeka 29 cm s termoizolacijskom bukom

4 cm
35
0,86
0,32
0,27
0,24
0,22
0,20
0,18
0,17
uplja opeka 29 cm s tankoslojnom fasadom (4-6

cm) i 0,8 cm - DEMIT
36
0,55
0,36
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,17
Sendvi zid: armirani beton 15 cm toplinska

izolacija 3 cm i fasadna opeka 12 cm
30
1,13
0,36
0,31
0,27
0,24
0,21
0,19
0,18
Sendvi zid: uplja opeka 19 cm, toplinska

40
0,47
0,25
0,22
0,20
0,18
0,17
0,16
0,15
Sendvi zid: uplja opeka 29 cm, toplinska

48
0,44
0,33
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
0,17
Sendvi zid s ventiliranom upljinom: uplja

opeka 19 cm, toplinska izolacija 3 cm, ventilirana
upljina 3 cm, fasadna opeka 12 cm
40
0,84
0,29
0,25
0,22
0,19
0,18
0,16
0,15
47
0,65
0,34
0,29
0,25
0,22
0,20
0,18
0,17
23
1,52
0,35
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,17
20
1,22
0,37
0,31
0,27
0,24
0,22
0,20
0,18
25
0,99
0,34
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,17
*dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane upljine
Sendvi zid s ventiliranom upljinom: uplja

opeka 29 cm, toplinska izolacija 3 cm, ventilirana
upljina 3 cm, fasadna opeka 12 cm
Sendvi zid s ventiliranom upljinom: armirani

beton 15 cm, toplinska izolacija 3 cm, ventilirana
upljina 3 cm, armirani beton 5 cm
Zidovi od laganog betona (porobeton) obostrano

obukan
69
POD NA TLU
POD NA TLU TOPLINSKI IZOLIRAN
Materijal
d=8 cm
d=10 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.g.

Pod na tlu
17
2,67
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1970.g. DO 2006.g.
Pod na tlu + t.i. 3 cm
20
0,89
POBOLJANJE
0,42
0,35
0,30
0,26
0,23
0,20
0,19
0,42
0,30
0,26
0,23
0,20
0,19
ZID PREMA NEGRIJANOM STUBITU
TOPLINSKI IZOLIRAN ZID PREMA NEGRIJANOM STUBITU
Materijal
d
[cm]

Puna opeka
30
(obostrano obukana)
uplja opeka
25
(obostrano obukana)
16/20/25
Armirani beton
30/40/50
(obostrano obukan 1,5 cm)
d=8 cm
U
2
[W/m K]
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
U, [W/m K]
POBOLJANJE
1,64
0,40
0,33
0,29
0,25
0,23
0,20
0,19
1,42
0,40
0,34
0,29
0,25
0,23
0,20
0,19
2,97/2,84/2,70
2,56/2,33/2,14
0,46
0,45
0,38
0,37
0,32
0,32
0,28
0,27
0,25
0,24
0,22
0,21
0,20
0,19
VANJSKI ZID PREMA TERENU

Materijal
0,35
VANJSKI ZID PREMA TERENU TOPLINSKI IZOLIRAN

d
[cm]
d=8 cm
U
2
[W/m K]

16/20/25 5,21/4,83/4,42
Armirani beton
30/40/50 4,08/3,52/3,11
60
1,15
Puna opeka
80
0,89
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1980. (1987.) g. DO
2006.g.
Beton s toplinskom izolacijom 5 cm i obzidom
37
0,50
od opeke 6 cm
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
0,18
0,18
0,16
0,16
0,16
0,16
0,15
0,14
0,15
0,14
0,12
0,13
0,14
0,13
0,12
U, [W/m K]
POBOLJANJE IZVEDBOM T.I. OD XPS-a
0,35
0,28
0,24
0,21
0,34
0,28
0,23
0,20
0,28
0,24
0,21
0,18
0,26
0,22
0,20
0,17
POBOLJANJE IZVEDBOM T.I. OD XPS-a
0,22
0,19
0,17
0,15
70
STROP PREMA NEGRIJANOM TAVANU ILI PODRUMU

Materijal
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1940.g

Drveni strop 40 cm s ispunom
od pijeska ili ute, obloga od punih openih 50
elemenata 6 cm
Strop od punih openih elemenata 25 cm
35
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1970.g
Sitnorebriasti strop
d ploe=6 cm, huk=40 cm
STROP PREMA NEGRIJANOM TAVANU TOPLINSKI IZOLIRAN
40
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
POBOLJANJE
1,16
0,33
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
0,16
1,46
0,38
0,32
POBOLJANJE
0,28
0,24
0,22
0,20
0,18
4,20
0,44
0,26
0,23
0,21
0,36
0,30
0,19
POBOLJANJE
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1980. (1987.) g

Openi elementi 14 cm +
22
1,66
betonska ploa 6 cm
Beton 16 cm, iznutra obukan
18
3,55
0,38
0,32
0,27
0,24
0,21
0,19
0,17
0,43
0,35
0,30
0,26
0,23
0,20
0,18
STROP IZNAD VANJSKOG PROSTORA
STROP PREMA OTVORENOM PROSTORU TOPLINSKI IZOLIRAN
Materijal
d= 8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1940.g. DO 1980.

(1987.) g.
29
1,41
betonska ploa 6 cm
Armirani beton 16 cm
25
2,19
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1980. (1987.) g. DO
2008.g.
32
0,68
betonska ploa 6 cm + t.i. 3 cm
d= 10 cm
d= 12 cm
d= 14 cm
d= 16 cm
d= 18 cm
d= 20 cm
POBOLJANJE
0,38
0,32
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
0,42
0,35
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,23
0,21
0,19
0,17
0,16
POBOLJANJE
0,30
0,26
71
STROP IZMEU STANOVA

Materijal
STROP IZMEU STANOVA TOPLINSKI IZOLIRAN

d
d = 2cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA

betonska ploa 6 cm + EPS 2 cm
Armirani beton 16 cm + EPS 2 cm
d= 14 cm
0,52
0,41
0,34
0,29
0,25
0,22
25
1,94
0,88
0,61
0,46
0,37
0,31
0,27
0,24
KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) TOPLINSKI IZOLIRAN

d= 8 cm
[cm]
[W/m2K]
7,5
d= 20 cm
(14+6)
16
d
[cm]
d=10 cm
d= 12 cm
d= 14 cm
d= 16 cm
d= 18 cm
0,19
0,18
0,16
d= 20 cm
U, [W/m2K]
POBOLJANJE
0,27
0,63
0,24
0,21
0,15
POBOLJANJE
1,92
0,40
0,33
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
4,05
0,44
0,36
0,30
0,26
0,23
0,20
0,18
KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) TOPLINSKI IZOLIRAN

d = 8 cm
U
2
[W/m K]
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1940.g.

Montana ploa 20 cm, t.i. 3 cm, cementni
estrih i h.i.
Betonska ploa 16 cm, t.i. 3 cm, cementni
estrih i h.i.
d= 12 cm
0,72
RAVNI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA)

Materijal
d= 10 cm
1,30
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1970.g.

Openi elementi +
betonska ploa
Beton iznutra obukan
d= 8 cm
29 cm
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1970.g.

Drvene grede ispunjene t.i. 5 cm
d= 6 cm
POBOLJANJE
KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA)

Materijal
d= 4 cm
d =10 cm
d= 12 cm
d= 14 cm
d= 16 cm
d= 18 cm
d= 20 cm
U, [W/m K]
POBOLJANJE
32
0,76
0,30
0,26
0,23
0,20
0,18
0,17
0,16
28
0,96
0,32
0,28
0,24
0,22
0,19
0,18
0,16
72
PROZORI
OKVIR
OSTAKLJENJE
do 1970.g.
Materijal
Drveni okvir
Drvo aluminij
s
poliuretanom
4 cm
Metalni okvir
bez
prekinutog
toplinskog
mosta
Metalni okvir
s prekinutim
toplinskim
mostom
Pvc okvir
do 1987.g.
do 2006.g.
od 2006.g.
2-struko
izolacijsko
staklo
(4/10-16/4 mm)
i
2-strukim
brtvljenjem
2-struko
izolacijsko
staklo
(4/16/4
mm) s plinovitim
punjenjem, lowe
premazom
i
3-strukim
brtvljenjem
3-struko
izolacijsko staklo
(4/16/4/16/4 mm)
s
plinovitim
punjenjem, lowe
premazom
i
3-strukim
brtvljenjem
1-struko
ostakljenje
(4 mm)
bez
brtvljenja
2 x 1-struko
ostakljenje
(4 mm)
2 doprozornika
d=30 cm
bez brtvljenja
2-struko
obino
ostakljenje
(4/6-8/4 mm)
bez brtvljenja
3-struko
obino
ostakljenje
bez brtvljenja
(4/6-8/4/6-8/4
mm)
5,7
5,7
3,4
2,3
2,4 2,1
1,1
0,7 - 0,5
5,2
-
3,6
-
2,9
-
2,6
-
2,2 2,0
1,4 1,0
1,1
d
[cm]
5
7
U
[W/m2K]
2,9
2,4
11
0,5
1,3
0,9
5,9
5,9
3,1
4,0
3,2
3,4
5,9
2,7
3,2
2,6
2,5
1,7
1,4
5-8
10
2,2-2,0
1,4
--
3,2
-
2,4
-
2,2 2,0
1,4
1,0 - 0,8
Napomena: crveno su oznaeni svi graevni dijelovi vanjske ovojnice iji koeficijenti prolaska topline ne zadovoljavaju Tehniki propis o racionalnoj
upotrebi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine br. 110/08 i 89/09)
Koeficijenti prolaska topline se odreuju prema EN ISO 6946:2007, Tehniki propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zatiti u zgradama,
prilog A.1 (Narodne novine br. 110/08 i 89/09)
73
3.15. Uinkovitost elektromotornih pogona
0,75 7,5 kW
Prosjena
efikasnost
standardnog motora
0,80
Prosjena efikasnost motora

uinkovite izvedbe
0,86
7,5 37 kW
0,86
0,90
37 75 kW
0,90
0,93
>75 kW
0,95
0,96
Raspon snage
3.16. Proraun potrebne kompenzacije jalove snage

Mreni napon i frekvencija su osnovni parametri za odreivanje potrebne kompenzacije jalove
energije. Reaktivna snaga Q kompenzacije se rauna prema slijedeoj formuli:
Q = U2 C ;
gdje je = 2f, Q = reaktivna snaga, U = mreni napon, C kapacitet i f = mrena frekvencija
Potreban Qc iznosi:
Qc = Pa(tg tg I ) ;
gdje je tg postojea tg I ciljana vrijednost, a Pa vrna radna snaga.
Prije
kompenziranja
tg
cos
1,33
1,3
1,27
1,23
1,2
1,17
1,14
1,11
1,08
1,05
1,02
0,99
0,96
0,94
0,91
0,88
0,86
0,83
0,8
0,78
0,75
0,72
0,7
0,67
0,65
0,62
0,59
0,57
0,54
0,51
0,6
0,61
0,62
0,63
0,64
0,65
0,66
0,67
0,68
0,69
0,7
0,71
0,72
0,73
0,74
0,75
0,76
0,77
0,78
0,79
0,8
0,81
0,82
0,83
0,84
0,85
0,86
0,87
0,88
0,89
0,48
0,9
Reaktivna snaga kondenzatora u kVAr koju je potrebno instalirati po kW instalirane snage za

postizanje eljenog cos ili tan
tg
cos

0,75
0,59
0,48
0,46
0,43
0,4
0,36
0,33
0,29
0,25
0,2
0,14
0,08
0,8
0,86
0,9
0,91
0,92
0,93
0,94
0,95
0,96
0,97
0,98
0,99
0,584
0,549
0,515
0,483
0,45
0,419
0,388
0,358
0,329
0,299
0,27
0,242
0,213
0,186
0,159
0,132
0,105
0,079
0,053
0,026
0,733
0,699
0,665
0,633
0,601
0,569
0,538
0,508
0,478
0,449
0,42
0,392
0,364
0,336
0,309
0,282
0,255
0,229
0,202
0,176
0,15
0,124
0,098
0,072
0,046
0,02
0,849
0,815
0,781
0,749
0,716
0,685
0,654
0,624
0,595
0,565
0,536
0,508
0,479
0,452
0,425
0,398
0,371
0,345
0,319
0,292
0,266
0,24
0,214
0,188
0,162
0,136
0,109
0,083
0,054
0,028
0,878
0,843
0,809
0,777
0,744
0,713
0,682
0,652
0,623
0,593
0,564
0,536
0,507
0,48
0,453
0,426
0,399
0,373
0,347
0,32
0,294
0,268
0,242
0,216
0,19
0,164
0,14
0,114
0,085
0,059
0,905
0,87
0,836
0,804
0,771
0,74
0,709
0,679
0,65
0,62
0,591
0,563
0,534
0,507
0,48
0,453
0,426
0,4
0,374
0,347
0,321
0,295
0,269
0,243
0,217
0,191
0,167
0,141
0,112
0,086
0,939
0,904
0,87
0,838
0,805
0,774
0,743
0,713
0,684
0,654
0,625
0,597
0,568
0,541
0,514
0,487
0,46
0,434
0,408
0,381
0,355
0,329
0,303
0,277
0,251
0,225
0,198
0,172
0,143
0,117
0,971
0,936
0,902
0,87
0,837
0,806
0,775
0,745
0,716
0,686
0,657
0,629
0,6
0,573
0,546
0,519
0,492
0,466
0,44
0,413
0,387
0,361
0,335
0,309
0,283
0,257
0,23
0,204
0,175
0,149
1,005
0,97
0,936
0,904
0,871
0,84
0,809
0,779
0,75
0,72
0,691
0,663
0,634
0,607
0,58
0,553
0,526
0,5
0,474
0,447
0,421
0,395
0,369
0,343
0,317
0,291
0,264
0,238
0,209
0,183
1,043
1,008
0,974
0,942
0,909
0,878
0,847
0,817
0,788
0,758
0,729
0,701
0,672
0,645
0,618
0,591
0,564
0,538
0,512
0,485
0,459
0,433
0,407
0,381
0,355
0,329
0,301
0,275
0,246
0,23
1,083
1,048
1,014
0,982
0,949
0,918
0,887
0,857
0,828
0,798
0,769
0,741
0,712
0,685
0,658
0,631
0,604
0,578
0,552
0,525
0,499
0,473
0,447
0,421
0,395
0,369
0,343
0,317
0,288
0,262
1,131
1,096
1,062
1,03
0,997
0,966
0,935
0,905
0,876
0,84
0,811
0,783
0,754
0,727
0,7
0,673
0,652
0,62
0,594
0,567
0,541
0,515
0,489
0,463
0,437
0,417
0,39
0,364
0,335
0,309
1,192
1,157
1,123
1,091
1,058
1,007
0,996
0,966
0,937
0,907
0,878
0,85
0,821
0,794
0,767
0,74
0,713
0,687
0,661
0,634
0,608
0,582
0,556
0,53
0,504
0,478
0,45
0,424
0,395
0,369
1,334
1,299
1,265
1,233
1,2
1,169
1,138
1,108
1,079
1,049
1,02
0,992
0,963
0,936
0,909
0,882
0,855
0,829
0,803
0,776
0,75
0,724
0,698
0,672
0,645
0,62
0,593
0,567
0,538
0,512
0,031
0,058
0,089
0,121
0,155
0,192
0,234
0,281
0,341
0,484
74
3.17. Sadraj izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava

grijanja
IZVJEEOPROVEDENOMREDOVITOM PREGLEDUSUSTAVAGRIJANJA

1. Podacionaruiteljuredovitogpregleda
1.1
Imeiprezime/naziv

Adresa:

Telefon:

Fax:

Email:

1.2
Osobaodgovornaza

kontrolnipregleduime

naruitelja:

2. Podacioizvriteljuredovitogpregleda
2.1
Imeiprezime/naziv

Adresa:

Telefon:

Fax:

Email:

Brojizregistraovlatenih

osoba:
2.2
Ovlatenaosoba/imenovana

osobauovlatenojpravnoj

osobiizvriteljaza
provoenjeredovitog
pregleda:


osoba:

3. Podaciozgradi
3.1
Nazivivrstazgrade
3.2
3.3
3.4
Adresa:
Namjenazgrade(prema
odredbamalanka7.
Pravilnika)
Godinaizgradnje
3.5
Brojenergetskogcertifikata
(akopostoji)
3.6
IDISGE(akopostoji)
3.7
Plotinakorisnepovrine
zgrade[m2]
3.8
Obujamgrijanogdijela
zgrade[m3]
3.9
Toplinskikapacitetzgrade
Cm

teki
srednji
mali
75

4. Openitipodaciosustavugrijanja
4.1
Godinaugradnjeilizadnje

rekonstrukcijesustava
grijanja

4.2
Izvedbenostanjeodgovara
dokumentaciji(DA/NE)
4.3
Vrstaregulacijesustava

4.4
Opissustava

4.5
Vanjskaprojektna

temperatura[C]
4.6
Listagrijanihzona

4.7
Reimgrijanjapojedinih

zona
4.8
Serviser(i)sustava,nain

odravanja

5. Podaciosustavuproizvodnjetoplinskeenergije
5.1
Brojinstaliranihureajaza
proizvodnjutoplinske
energije
5.2
Ukupninazivniuinureaja

zaproizvodnjutoplinske
energije[kW]
5.3
Vrstagorivakojasekoriste
5.4
Vrstaregulacijeureajaza
energije
5.5
Pomoniureaji

5.6
Ostalipodsustaviza

energije(navestitip)

6. Opiskotla
6.1
Namjenakotla
6.2
Vrstagorivakojesekoristi
6.3
Vrstaureajaza
energije
6.4
6.5
6.6
6.7
6.8
6.9
6.10
6.11
Proizvoa
Modelureaja
Nazivniuinkotla
Godinaproizvodnje
Stupanjkorisnostiureaja
zaproizvodnjutoplinske
energije[%]
(premapodacima
proizvoaa)
Tipplamenika
Godinaproizvodnje
plamenika
Rasponsnageplamenika

standardni
niskotemperaturni
kondenzacijski
drugo.

76
6.12
Tipmodulacijerada
plamenika

7.

Opissustavarazvoda
Tipdistribucijskog
sustava/razvoda
Otvoreni/zatvorenisustav
Listarazvodnihkrugova
premagrijanimzonama
Stanje/materijal/debljina
toplinskeizolacije
distribucijskogsustava
Prirodna/prisilnacirkulacija
Ukupnanazivnasnaga
crikulacijskihpumpi
Tipovicirkulacijskihpumpi
Sustavhidrauliki
izbalansiran(DA/NE)
Medijzaprijenostoplinske
energije
Temperaturamedija[C]

zrak voda ulje drugo

polaz.........Cpovrat........C

8. Opisogrjevnihtijela
8.1
Tipogrjevnihtijela
8.2
Brojogrjevnihtijelaprema
tipu
8.3
Instaliranitoplinski
kapacitetogrjevnihtijela
prematipu[kW]
8.4
Ukupnainstaliranasnaga
ogrjevnihtijela[kW]pri
definiranom
temperaturnomreimu
radau4.7.

konvektor.
lankastaogrjevnatijela.
ploastaogrjevnatijela.
cijevniradijatori
drugo
konvektor.
lankastaogrjevnatijela.
ploastaogrjevnatijela.
cijevniradijatori
drugo

9. Opissustavaregulacije
9.1
Vrstaregulacijesustava
9.2
Tiplokalneregulacije
9.3
Tipcentralneregulacije
9.4
Mogunostvremenskog
podeavanjaregulacije
9.5
Nainpodeavanja
regulacijeodstrane
korisnika(vrijeme,
temperaturaitd)
9.6
Dostupnadokumentacijao
rukovanjusustavom
regulacije

10. Opissustavapripremepotronetoplevode(PTV)
10.1 NainpripremePTVa
77
10.2
10.3
10.4
10.5
10.6
10.7
10.8
10.9
10.10
(protono/spremnik)
Izvortoplinskeenergije
NazivnasnagakotlazaPTV
Snagagrijaa
VolumenspremnikaPTVa
TemperaturaPTVa
RegulacijaPTVa
Tiprecirkulacije
Regulacijarecirkulacije
Stanjetoplinskeizolacije
razvodasustavaPTV

11. Stvarnapotronjaenergije(premaraunima)
11.1 Ukupnagodinjapotronja
ogrjevnogenergenta[kWh]
ogrjevnogenergentaza
grijanje[kWh]
kuhanje[kWh]
potronutopluvodu[kWh]

12. Rezultatiredovitogpregleda
Pregleddokumentacije
Potpuna/dostupna
12.1
Dokumentacijaosustavu

grijanja(izvedbeniprojekt,
projektodravanjaidr.)
12.2
Dokumentacijao

odravanju/servisiranju
12.3
Izvjeeozadnjemredovitom
pregledu
12.4
Podaciopotronjigorivau
Stvarni
mjernimjedinicamaukojim
(premaraunima)
segorivonabavlja

(m3,litre,tone,)

Nepotpuna/nedostupna Napomene:

Projektirani(podaciiz
dokumentacije)

13.Nalazipregleda(*+ ....dobro0 ....prihvatljivo ....neprihvatljivo)
Elementipodsustava
Elementipodsustava

emisijetoplinske
razvodatoplinske
energije*
energije*
Usklaenostsdokumentacijom

istoa
Brtvljenje
Ocjenaodravanja
Ocjenaservisiranja

Elementipodsustava
proizvodnjetoplinske
energije*

78
Toplinskaizolacija
Ocjenaenergetskeuinkovitosti

Ostalo

1. 14.Podacioizvrenimmjerenjima
Izmjerenitoplinskiuinak[kW]

(podatakizispitnogizvjeaako
postoji)
Temperaturaukotlu[C]
2. Izmjerena:
3. Preporuena:
TemperaturauspremnikuPTVa[C]
4. Izmjerena:
5. Preporuena:
UdioO2u
UdioCOudimnim
Temperatura Temperatura Temperatura Stupanj
Uvjeti
dimnim
plinovima
dimnih
zrakau
ukotlu
korisnosti2
plinovima
plinova
prostoriji
%
ppm
C
C
C
%

Izmjerene
vrijednosti

Doputene
vrijednosti

15.Ukupnaocjenaenergetskeuinkovitostisustavagrijanja

1.
2.
3.

Energent4
Energent3
Energent2
Energent1
16.Prijedlogmjerazapoboljanjeenergetskeuinkovitostisustavagrijanja
Br. Naziviopis
Utedeenergije
Novaneutede Potrebna
mjere
[kWh/god]
[kn/god.]
ulaganja
[kn]
Jednostavni
period
povrata
[godina]
Utede
emisijeCO2
[tCO2/god.]
Za ureaj za proizvodnju toplinske energije (kotao) potrebno je temeljem mjerenja utvrditi stvarni stupanj korisnosti
i navesti ga na ovom mjestu.
79
4.

U
________________

Datum________________
ZaNaruitelja:

Imeiprezime

Potpis

______________________________

______________________________

Zaizvriteljaovlatenaosoba/imenovanaosobau
ovlatenojpravnojosobizaprovoenjeredovitogpregleda:

Imeiprezime
______________________________

______________________________
Potpis

80
3.18. Sadraj izvjee o provedenom redovitom pregledu sustava

mehanike ventilacije/klimatizacije
IZVJEE OPROVEDENOMREDOVITOM PREGLEDUSUSTAVAKLIMATIZACIJE

1. Podacionaruiteljuredovitogpregleda
1.1
Imeiprezime/naziv

Adresa:

Telefon:

Fax:

Email:

1.2
Osobaodgovornaza

kontrolnipregleduime

naruitelja:

2. Podacioizvriteljuredovitogpregleda
2.1
Imeiprezime/naziv

Adresa:

Telefon:

Fax:

Email:


osoba:
2.2
Ovlatenaosobaodgovorna

zakontrolnipregleduime

izvritelja:


osoba:

3. Podaciozgradi
3.1
Nazivivrstazgrade
3.2
3.3
3.4
3.5
Adresa
Namjenazgrade(prema
odredbamalanka7.
Pravilnika)
Godinaizgradnje
Brojenergetskogcertifikata
(akopostoji)
3.6
IDISGE(akopostoji)
3.7
Povrinakondicioniranog
prostora[m2]
3.8
Obujamklimatiziranog
prostora[m3]
3.9
Toplinskikapacitetzgrade
Cm
3.10
Vrstazatiteodsunca

teki
srednji
mali

81
4.
Podaciosustavumehanikeventilacije/klimatizacije

4.1
Godinaugradnjeilizadnje
rekonstrukcijesustavaza
klimatizaciju
4.2
Zahtijevaniprocesis
ovlaivanje
obziromnanamjenu
suenje
zgrade
hlaenje
grijanje
dobavasvjeegzraka
4.3
Zahtijevanevrijednostipo unutarnjatemperaturazraka:
izvedbenomprojektu(ili
hlaenje......C
drugojdostupnoj
grijanje......C
dokumentaciji)
unutarnjarelativnavlanost:..........%
brojizmjenazraka:..........h1
koliinaubacivanogzraka:..........m3/h
4.4.Elementzaproizvodnjuenergije
4.4.1
Vrstaureajaza
kompresorski(vodomhlaen)
proizvodnju
kompresorski(zrakomhlaen)
rashladne/toplinske
splitsustav
energije
apsorpcijski
toplinskapumpa
drugo
4.4.2
Ukupanbrojinstaliranih

ureaja
4.4.3
Klasifikacijakuita

klimakomoreprema
koeficijentuprolaska
topline(HRNEN1886)
4.4.2
Klasaproputanja

klimakomore(HRNEN
1886)
4.4.3
Klasaproputanja

razvodnihkanala(HRNEN
15242)
4.4.4
Brojkompresorskih
kompresorskihjedinicapoureaju
jedinica
ukupnokompresorskihjedinica

4.4.5
Rashladniuinak[kW]

4.4.6
Toplinskiuinak[kW]

4.4.7
Radnimedij

4.4.8
Predvienibrojsatirada

[h/god]
4.4.9
EER/COP

4.4.10 Nainupravljanja
programirano runo CNS

4.4.11 Spremnikrashladne
da ne
energije
4.4.11a Obujam/temperatura
m3 C

4.4.11b Izolacija
primjerena neprimjerena

4.5.Elementirazvodaenergije
4.5.1
Medijzaprijenostoplinske zrak voda zranovodeni
82
4.5.2
4.5.3
4.5.4
energije
Protokmedija(akoje
dostupnoizprojektaili
podatakspumpi)
Padtlaka(akojedostupno
izprojektailipodataks
pumpi)
Temperaturamedija[C]
3.6Elementizapredajuenergije
3.6.1
Vrstaipripadajui
kapacitetelemenataza
predajuenergije,satirada
natomoptereenju
3.6.2
3.6.3
Toplinskasnaga
prijenosnikatoplinske
energijeibrojsatirada
Nainupravljanja
3.7
Serviser(i)sustava
freon(plinski)
m3/h

Pa

polaz .........Cpovrat........C

konvektor.....kW.....h/god
stropnohlaenje.....kW.....h/god
povrinskohlaenje.....kW.....h/god
ispariva(splitsustavi).....kW.....h/god
prijenosniktoplinezaprozraivanje
.....kW.....h/god
ventilator.....kW
drugo.....kW.....h/god
kWh/god
programirano runo CNS

5. Rezultatiredovitogpregleda
Pregleddokumentacije
5.1
Dokumentacijaosustavu
zaklimatizaciju(projekt
izvedenogstanja,projekt
odravanjaidr.)
5.2
Dokumentacijao
odravanju/servisiranju
5.3
Izvjeeozadnjem
redovitompregledu
5.4
Podaciouporabienergije
Potpuna/dostupna
Nepotpuna/nedostupna

Napomene:
Stvarnipodaci
Podaciizdokumentacije

el.ene................kWh
el.ene................kWh
rashl.ene...........kWh
rashl.ene...........kWh
topl.ene.............kWh
topl.ene............kWh
drugo...kWh
drugo...kWh
5.5Nalazivizualnogpregleda(*+....dobro0 ....prihvatljivo ....neprihvatljivo)

Elementizapredaju
Elementirazvoda
energije*
energije*
5.5.1
Usklaenosts

dokumentacijom

5.5.2
istoa

5.5.3
Brtvljenje

5.5.4
Ocjenaodravanja

5.5.5
Ocjenaservisiranja

5.5.6
Toplinskaizolacija

Elementiza
proizvodnjuenergije*

83
5.5.7
5.5.8
5.5.9
5.5.10
Kondenzacija

Ocjenaenergetske
uinkovitosti(stupanj
korisnosti)3

Regulacija

Ostalo

5.6.Podacioizvrenimmjerenjima4
5.6.1
Temperaturakondicioniranogprostora[C]
5.6.2
Relativnavlanostkondicioniranog prostora
5.6.3
5.6.3.1
5.6.3.2
5.6.3.3
5.6.3.4
5.6.3.5
5.6.4
5.6.4.1
5.6.4.2
5.6.4.3

SustavhlaenjaiznormeEN15240
Tlakkondenzacije[Pa]
Tlakisparavanja[Pa]
Temperaturaisparavanja[C]
Temperaturakondenzacije[C]
Dobavnasnaga[kW]
Ventilacijskakomora(jedinica)iznormeEN15239
Protokdovedenog/odvedenogzraka [m3/h]
Potronjaelektrineenergije[kW]
Padtlakanafilteru [Pa]

6.Ukupnaocjenaenergetskeuinkovitostisustavaklimatizacije

1.
2.
3.
4.
3
4

Energent4
Energent3
Energent2
Energent1
7.Prijedlogmjerazapoboljanjeenergetskeuinkovitostisustavaklimatizacije
Br. Naziviopis
Utedeenergije
Novaneutede Potrebna
mjere
[kWh/god]
[kn/god.]
ulaganja
[kn]
Jednostavni
period
povrata
[godina]
Utede
emisijeCO2
[tCO2/god.]
Za generator topline potrebno je temeljem mjerenja utvrditi stvarni stupanj korisnosti i navesti ga na ovom mjestu.
U tablicu dodavati redove u skladu s izvrenim brojem mjerenja.
84

U
________________

Datum________________
ZaNaruitelja:

Imeiprezime

Potpis

______________________________

______________________________

Zaizvriteljaovlatenaosoba/imenovanaosobau
ovlatenojpravnojosobizaprovoenjeredovitogpregleda:

Imeiprezime
______________________________

Potpis

______________________________

85

1 Metodologija Provodenja EPG 2012

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1 Metodologija Provodenja EPG 2012

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

METODOLOGIJA PROVOENJA ENERGETSKOG PREGLEDA

Zagreb, studeni 2012.

Na osnovi analize prikupljenih podataka odabiru se konkretne energetski, tehniki ekoloki

U skladu s karakteristikama pojedinih graevina, pojedini koraci energetskog pregleda su

imaju obavezu energetskog certificiranja, uz identifikaciju mogunosti primjene mjera

Svrha energetskog pregleda je:

Ovom Metodologijom provoenja energetskog pregleda graevina (u daljnjem tekstu:

Algoritam za izraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora,

Algoritam za odreivanje energetskih zahtjeva i uinkovitost termotehnikih sustava u

Algoritam za odreivanje energetskih zahtjeva i uinkovitost termotehnikih sustava u

Algoritam za proraun potrebne energije za primjenu ventilacijskih i klimatizacijskih

Algoritam za odreivanje energetske uinkovitosti sustava rasvjete u zgradama

Prilog 2. s proraunom koeficijenata prolaska topline za stambeno-poslovnu zgradu.

Na slici 1. prikazani su provedbeni koraci energetskog pregleda graevine, a u nastavku

Tijek provedbe energetskog pregleda graevine

2. Provedbeni koraci energetskog pregleda graevine

Za postojee zgrade, za koje se izdaje energetski certifikat obvezno se provodi energetski

Energetsko certificiranje nove zgrade obvezno ukljuuje proraun energetskih potreba

2.1. Priprema energetskog pregleda

Aktivnosti po provedbenim koracima energetskog pregleda graevine i

Prilikom zapoinjanja energetskog pregleda obavlja se inicijalni radni sastanak na kojem

Upitnik za prikupljanje podataka o potronji energije i vode te aktivnostima koje se

Kad god je to mogue upitnik je potrebno naruitelju dostaviti u elektronikom obliku. Uz

Upravitelj ili vlasnik graevine najee raspolae podacima o opim karakteristikama

podaci o potronji energije i vode po mjesecima minimalno za prethodnu kalendarsku

Podatke prikupljene upitnikom potrebno je obraditi i upoznati se s graevinom koja se

Sve relevantne prikupljene podatke o graevini potrebno je transparentno i jednoznano

2.2. Pregled postojeeg stanja graevine

proraun energetskog razreda i energetskog svojstva zgrade. Svi

podaci trebaju u izvjeu o energetskom pregledu biti transparentno prikazani sukladno

Podaci koji se prikupljaju za zgrade i industrijska postrojenja sadre specifinosti za pojedinu

Pri prikupljanju ulaznih podataka na terenu potrebno je prikupiti informacije o

ukupno instalirani broj rashladnih tijela i rashladni uin u graevini,

(elektroenergetska suglasnost, ugovor s opskrbljivaem odnosno tarifni model),

Za svaku pregledavanu graevinu potrebno je navesti karakteristike lokacije te raspoloive

Dodatno, uz klimatske podatke, potrebno je navesti unutarnju projektnu temperaturu u

Kako bi se utvrdio stvarni reim koritenja i eksploatacije graevine u svrhu povezivanja i

Prilikom energetskog pregleda postojee graevine (zgrade) potrebno je da svaka

2.3. Odreivanje energetskih funkcionalnih cjelina

Tijekom analize podataka u sklopu pripreme za energetski pregled a da bi se dobila

Odreivanje ETC-a u graevini koja se analizira te postavljanje jasnih granica

U praksi se moe naii na razliite sluajeve funkcionalnih cjelina koje su osnove za

CJELOVITA GRAEVINA KAO JEDINSTVENI ETC

SKUPINA GRAEVINA (KOMPLEKS) KAO ETC

sluajevima je analiza potronje kompleksa kojeg

Kompleks zgrada kao ETC

Nakon analize kompleksa kao cjeline,

DIO GRAEVINE KAO ETC

2.4. Provoenje kontrolnih mjerenja

optereenje/angairana elektrina snaga, faktor snage) za cijelu graevinu ili pojedinu

Energetskim pregledom prikupljaju se i izvjea o redovitim pregledima sustava grijanja te

2.5. Analiza tehnikih i energetskih svojstava graevine i analiza

Takoer, u svakoj navedenoj kategoriji potrebno je ukljuiti analizu sustava regulacije i

Analiza tehnikih i energetskih svojstava javne rasvjete obuhvaa:

analizu mjesta preuzimanja elektrine energije, razvoda, razvodnih ormara i

analizu specifinih zona javne rasvjete,

analizu tipova izvora svjetlosti koji se koriste,

analizu svjetiljki u kojima se nalaze izvori svjetlosti,

analizu sustava regulacije i upravljanja javne rasvjete.

U nastavku su dane specifine potkategorije prema prikazanom popisu. Analiza pojedinih

Analiza prakse gospodarenja energijom u graevini

Gospodarenje energijom odnosi se na sustavan pristup k osiguranju kontinuirane brige o

Prikupljaju se i ocjenjuju sljedei podaci:

ponaanje korisnika, odgovornost, zateeno stanje u graevini, kontrola rauna

2.5. Analiza tehnikih i energetskih svojstava graevine i analiza

eline stijene izo staklo

Analiza sustava ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije

Analiza sustava opskrbe i potronje elektrine energije

ANALIZA SUSTAVA ELEKTRINE RASVJETE (UNUTARNJE I VANJSKE)

ANALIZA OSTALIH SUSTAVA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE

Analiza specifinih podsustava