Professional Documents
Culture Documents
Hepatitis C otkriva
se sluajno
U
mor, gubitak apetita, bol u
miiima, munina, proljev i
utica neki su od simptoma
hepatitisa C koji se, vro esto, otkriva sasvim sluajno. Ponekad se to
dogaa prigodom sistematskog
pregleda za zapoljavanje, lijenikog pregleda za vojsku ili pak kod
darivanja krvi.
imbenici rizika za tu bolest ovisnost su i koritenje zaraenih igala,
viestruki spolni kontakti, tetovaa,
piercing, transfuzija krvi... Trenutano je u svijetu ak tri posto stanovnitva ili 170 milijuna ljudi zaraeno
kroninim hepatitisom C. Zaraena
populacija pokriva sve dobne skupine, dok je sve vie ugroena upravo
mlaa populacija.
U Hrvatskoj je zaraeno oko
80.000 osoba, no, tek kad tvrtka F.
Hoffmann - La Roche provede istraivanje na 8000 ispitanika, znat
e se i njihov toan broj. Ispitivanje
e biti gotovo krajem srpnja ove godine, otkrio je na nedavnom forumu
Hepatitis C, njegov domain dr.
Milorad Goev, direktor zagrebakog predstavnitva tvrtke F. Hoffmann- La Roche.
Kako istie prof. dr. Nikola Bradari, voditelj Odjela za zarazne bolesti
KB Split, posljedice hepatitisa C su
kronini hepatitis, ciroza, rak jetre i
zatajenje jetre, koje esto za sobom
povlai i transplantaciju. Lijenici
preporuaju testiranje osobama koje uzimaju ili su uzimale opojne droge putem injekcije, osobama koje
su primile transfuziju krvi ili su lijeene krvnim derivatima prije 1993. godine, osobama na dijalizi, hemofiliarima, djeci majki zaraenih virusom HCV, osobama rizinog seksualnog ponaanja, kao i osobama
koje pokazuju znakove ili simptome
bolesti jetre.
Postoji est genotipova HCV (virusa hepatitisa C) koji se pojavljuju s
razliitom uestalou u odreenim
27
ZDRAV IVOT
epresija ve i u kolske djece? Da, i to jako puno, kae psihologinja Marija Roth u 10. gimnaziji u Zagrebu. Moda je
prekasno na kraju kolske
godine dijeliti dobre savjete
za bolji uspjeh, ali za psiholoko zdravlje nnikad ih nije
dosta. M. Roth, naime, upozorava da se u svojoj praksi
svakodnevno susree s mladim ljudima u kojih prevladava osjeaj bezvoljnosti, bezizglednosti i nesree bez
nekog
osobitog
razloga.
Smatra da bi to mogla biti
posljedica i nedostatne roditeljske brige, tamo gdje se
najprije moe intervenirati.
Mladii i djevojke koji joj
se obraaju, nisu loi ueni-
nika koliko ih je u spomenutoj gimnaziji, zacijelo ne moe rjeavati pozadinu problema stotinee uenika, ali
to - ma koliko im se inilo da
ne mogu moraju roditelji.
Oni prvi moraju biti ti koji
e intervenirati i na to ih treba potaknuti. Naa je sugovornica u koli pokrenula
niz radionica u kojima se
uenici uz njezin poticaj bave emocijama, ue kako prepoznati neke osjeaje, kada,
gdje i kako zatraiti pomo
ako procijene da njihovi
emocinalni problemi prelaze njihove snage.
No, i uenici, kao i odrasli
kod nas, jo uvijek doivljavaju obraanje pihologu ili
psihijatru kao mogunost da
se pomisli da su drugaiji,
pa osvoj prvi dolazak psihologu
opravdavaju
znatieljom. Vremenom se, meutim, pokae se da zapravo
imaju stvarni problem kojeg
treba rijeiti.
Rezultata tih razgovora
ima pri emu valja znati da
to nisu psiho-terapije, ve
potpora za stjecanje osjeaja
da nisu sami na svijetu i da
se o njima netko brine, kae
M. Roth. Naalost nemaju
sve kole (osim zagrebakih
gimnazija) psihologa, a u nekima rade samo na pola rad-
nog vremena. Bilo bi, meutim, bolje - smata M. Roth da se psiholozi najprije uvedu u osnovnim kolama, jer
to se ranije poinje s prevencijom psiholokih poremeaja to su rezultati bolji.
Kod nas se, dodaje, puno
ulae u sanaciju problema, a
malo ili nita u prevenciju i
duevno zdravlje.
U srednjim kolama djeca
se susreu i s problemom
ovisnosti o drogama, to je
takoer posljedica nedostatne brige za djeje mentalno
zdravlje u osnovnim kolama. Djeca poinju rano eksperimentirati u elji da
provjere to to droga moe,
kakav je njen utjecaj. Neki
se, naalost, na tome ne zadre.
to je s nastavnicima i njihovim psiholokim zdravljem? Po M. Roth trebalo bi
vie raditi i na njihovoj edukaciji. Mnogi od njih misle
da im posao jami na fakultetu steeno znanje. No, uenici nisu zadovoljni njihovim
radom i odnosom meu njima. Na nastavnike je, meutim, u tom smislu jako teko
utjecati, jer svoje metode
smatraju
nedodirljivim.
Obrazovanje je jednosmjerno s premalo poticaja uenicima za iznoenje svojih sta-
KAKO SPRIJEITI DEFORMACIJE STOPALA I UBLAITI TEGOBE OD KOJIH BOLUJU GOTOVO SVI
DEFORMACIJA
POPRENOG
SVODA: Boljka tri
etvrtine gradskog
stanovnitva
Sve karakteristine zadae stopala, njegovo stalno prilagoavanje promjenama sredita mase i podloge, razvile su se u vezi sa
uspravnim stavom ovjeka te su dananji
oblik i funkcija stopala jedni od njegovih filogenetski najmlaih akvizicija. Jo uvijek nije
zavrena prilagodba stopala optereenjima i
zbog toga se smatra da je stopalo ranjiv organ podloan razvoju deformacija, kae
prof. dr. sc Marko Peina, specijalist ortoped,
medicinski direktor Kinematike.
Osim sputenog poprenog svoda, moe
biti sputen i uzduni svod stopala ili, pak, visoko formiran - to je najrjei oblik deformacije stopala (javlja se esto kod balerina).
Sve deformacije, osim to su mogui uzro-
iroka, ugodna obua, vie sportskog karaktera, od prirodnih materijala, unutra oblikovana poput uloka, ono je to dugorono njeguje i uva nogu.
Deformaciju palca, hallux valgus, koja se
dogaa zbog naprijed uske cipele uz kombinaciju genetske predisponiranosti, kao i skvreni drugi i trei prst mogue je rijeiti operativno, kae dr. Jeli. Meutim, ponekad je
razliito ono to je medicinski uspjeno i ono
to e 'uspjeno' znaiti pacijentici. Potrebno
je stoga isprva dobro informirati pacijenticu o
tome da su i nakon operacije, ukoliko se ponovno bude nosila neodgovarajua, uska cipela, recidivi mogui. Skvreni prsti ponekad
su samo estetski problem koji ne nanosi bol i
DEFORMACIJA
UZDUNOG
SVODA: Najee
se javlja kod
balerina
onakve kakve jesu, u drugoj vidite da ih vie nema, a u treoj vidite najstranije stvari na svijetu.
Prva velika veza izmeu ratnika i odlinog sredstva za kompenziranje straha, potjee iz preventivne intervencije francuskih
trupa u Aliru (1844.-1847.). Kada
su se Francuzi pobjedniki vratili
u Pariz, sobom su donijeli karakteristian miris absinta. Iz tog rata apsolutno je profitirao Pernod i
u razdoblju izmeu 1880.-1914.
neposredno pred Prvi svjetski
rat, absint je doivio svoj vrhunac. Naime, bilo je to pie inspiracije za brojne umjetnike koji su
se sjatili u Pariz sa svih strana
svijeta. U to vrijeme u Francuskoj
se konzumiralo absinta vie nego
u bilo kojoj drugoj zemlji svijeta.
Piti absint tada je znailo oputenost i lagan ivot, zapravo je
to bila pretea kasnijeg slatkog
ivota. Sjediti u kafiu i pustiti da
se lagano mijeaju zelena magija, kapi ledene vode i kocka eera bili su dovoljni za komadi
sree. Silnu popularnost absinta
moi emo shvatiti tek onda kada
doe do njegove zabrane. Tada
popularni pariki slikar Toulose
Lautrec pravio je posebnu mjeavinu koju su nazivali zemljotres. Treba znati da se absint
moe mijeati s crnim ili bijelim
vinom umjesto ledenom vodom i
tada dobiva posebnu aromu. Kada je toenje absinta konano zabranjeno, jedna od rijetkih zemalja u Europi bila je eka republika gdje restrikcija nije bilo
pa su mnogi uivali prilikom
odlaska na slubena putovanja.
esi su otkrili da se halucinogeni
Toksinost nekih
komponenti absinta
Ni na nebu ni na
zemlji