HADI DAFEROVA

LIPANJSKA DAMIJA U
GRAANICI
Denan HASI
UDK

726.2(497.6 Graanica)

Saetak: U radu se govori o graanikoj Hadi Daeforovoj damiji koja je podignuta voljom ovjeka ije ime i
danas nosi. No, damija je poznatija pod imenom Lipanjska damija.To ime je dobila, najvjerovatnije, zbog
lipovog stabla koje je bilo u blizini damije. Po tom stablu i itavo naselje je dobilo naziv Lipa. Koje godine je
izgraena damija nije poznato, niti je poznato ko je taj hadi Dafer koji je podigao damiju. Mogue da je
rije o bogatijem ovjeku jer je u to doba obavljanje hada bilo odraz bogatstva. Damija je doivjela nekoliko
obnova, a temeljito je obnovljena 1908. Te godine je bila sagraena nanovo u starom izgledu. Prvobitna damija,
zbog dotrajalosti, sruena je 1934/1935. godine, da bi na njenom mjestu bila podignuta sadanja damija s drvenom
munarom. Dananji izgled damija duguje spomenutoj obnovi.
Kljune rijei: Graanica, Lipanjska damija, nacionalni spomenik

Uvod
1

Graanica je opina koja se

nalazi na sjeveroistonom dijelu Bosne i Hercegovine. Pripada
Tuzlanskom kantonu i centar je
istoimene opine. Zahvata najvei dio rijeke Spree u njenom toku
kao i dio planine Trebave. Granii
s opinama Gradaac na sjeveru,
Srebrenik na istoku te Lukavac
na jugoistoku. Granine opine s
june i zapadne strane su
Bosansko Petrovo Selo i Doboj
Istok. Opina je do rata 19921995. pokrivala po- vrinu od 387
km, da bi joj nakon Dejtonskog
sporazuma pripala te- ritorija od
219 km. Na ovom po- druju,
prema
saopenju
Federalnog
zavoda za statistiku iz 2012. godine, ivi 52.426 stanovnika.

Prema Hamdiji Kreevljakoviu naziv

Graanica potie od stare slavenske
rijei grad (grad). U poetku se nazivala Gradanica, zatim Gradanica,
da bi danas bilo Graanica. Najstarije

Graanica od osnivanja
Graanikog kadiluka
do 19. stoljea
Graaniki kadiluk je osnovan
1572. godine, te je bio u sastavu
Zvornikog sandaka. Graanica
se razvila u kasabu iz jednog
rudarskog sela gdje se kopala
eljezna ruda i talilo eljezo i kao
takvo spadalo je u carski has.
Status kasabe dobila je neto prije
1548 (Rami, 2009 : 91-97).
Nakon Karlovakog mira, iz
vojno-stratekih razloga formiraju se kapetanije, a podruja Sokola
i Graanice ulaze u sastav
Gradaake kapetanije. (Isto : 96)
Zanimljivo je to da je ve do
1533. pola kua u Graanici
prihvatilo islam.Taj broj je rastao
do 1548., ali je do 1604. uspo- reno
irenje islama zbog doseljavanja

znaenje ove rijei je ograen

prostor. Prema spomenutom autoru
svako naselje po imenu Graanica
nalazi
se
u
blizini
nekog
srednjovjekovnog grada,obino na

vlaha (stoara), ali i ukljuivanjem

muslimanskih kua u sastav
kasabe Graanica, koja je u
meuvremenu osnovana. Naziv
sela Graanica je opstao u
popisima uporedo s istoi- menom
kasabom. Kasaba je izrasla iz
jednog dijela sela u kojem je prevladalo muslimansko stanovnitvo
koje je formiralo urbano jezgro,
preko vjerskih objekata, mahala i
pazarnog dana. Godine 1548. u toj
kasabi zabi- ljeene su tri mahale i
jedan
demat
nemuslimana.
Godine 1604. kasaba je imala
osam
muslimanskih
mahala
(Muli, 2001 : 22-31). Graanica
e na poetku 17. stoljea, sa osam
mahala,
utvrdom-palankom,
rudnikom i arijom biti jedan od
najznaajnijih gradova Bosanskog
ejaleta (Djedovi, 2005 : 112-127).
Svoj ubrzan razvoj Graanica
nastavlja i do kraja 17.
udaljenosti
Najblie

pola

ili

sahat

hoda.

srednjovjekovno naselje u blizini

dana- nje Graanice je tvrava Soko,

tako je i nastao naziv naselja

Graanica. (Tihi, E., Hamzi, O. i

Mujezinovi I.,1988 : 13; podnona

napomena br. 1.).

stoljea ima 11-12 damija,

petnae- stak mahala, brojne
obrazovno-kul- turne objekte,
obrazovane slubenike i javne
djelatnike,uz posebnosti poput
vaara i znaajnog broja vinograda
(Isto : 117). U 18. stoljeu
Graanica posjeduje najmanje
jedanaest
muslimanskih
bogomolja i jednu medresu
(Handi, 2001 : 31-34). Na
poetku
18. stoljea javlja se nova
generaci- ja vakifa sa svojim
zadubinama, a meu njima za
sada najpoznatiji u ovom kraju
Ahmed-paa Budimlija2. U taj
vakuf spadaju damija, mekteb,
sahat-kula, hamam, te objekti, zemljini posjed i gotov novac kojim
su izdravali osnovu vakufa
(Tihi, E., Hamzi, O. i
Mujezinovi I., 1988 : 72).Tokom
19. stoljea Graanica se iri na jug
niz rijeku Sokoluu (Isto: 38), a
formiraju se i nove mahale izmeu kojih i Hadi Daferova mahala sa damijom (Isto).

Hadi Daferova, Lipanjska

damija kratak historijat
U narodu se zadralo predanje
da je Lipanjsku (Hadi Daferovu,
Lipa) damiju sagradio izvjesni
Hadi Dafer i da je kod nje
zasadio lipu pod kojom su ljudi
boravili u hladu, ekajui namaz.
Kasnije je to postalo mjesto stalnog
okupljanja ljudi nazva- no pod
Lipom.Tako je bilo sve dok se lipa
nije osuila. Poznato je da je drvo
lipe prisutno pred skoro svakom
damijom i da ima snaan
simboliki znaaj u religiji.
Pretpostavlja se da je po toj lipi
cijela mahala koja se razvila oko
damije dobila ime. Uz damiju se
nalazi harem u kojem su preteno
niani novije dobi i petnaestak
niana od kojih su neki iz perioda
osnivanja damije. Devet od
etrnaest niana ima natpise, a na
jednom od njih u kamen je uklesan
natpis:
...Husejn, imam. Godina
1151. (1738/39).

Koje godine je izgraena taj hadi Dafer koji

dami- ja nije poznato, niti je je podigao damiju.
poznato ko je
Mogue da je rije o
bogatijem ovjeku jer
je u to doba obavljanje hada bilo odraz
bogatstva (Kurtovi,
2011.). Damija je
doivjela nekoliko
obnova, a temeljito je
obnovljena 1908.Te
godine je bila sagraena nanovo u starom izgledu (Isto).
Prvobitna je dami- ja
zbog
dotrajalosti
sruena 1934/1935.
Godine, da bi na
njenom mjestu bila
podignuta
sadanja
damija s drvenom
munarom (Odluka i
obr azlo enje
KONS BiH, 2011).
Dananji izgled damija duguje spomenutoj obnovi. Na
elu odbora koji je vodio obnovu
bio je uveni graaniki kadija hfz.
Ibrahim ef. Mehinagi (Kurtovi,
2011). Karakteristika ove damije
jeste da ona ne posjeduje vakufnamu (Hamzi, 1998 : 25). Damija se
prvi put spominje krajem 18. stoljea u sidillu graanikog kadije,
tanije 1790-ih godina (Kurtovi,
2011). Damija je sagraena blizu
raskrsnice u mahali Lipa i bila je
sagraena bondruk konstrukcijom sa
ispunom od erpia. Dimenzije
damije su iznosile 5 4 ili 6 4
metara s niskim drvenim ietom
(tavanicom) i malom drvenom munarom. U damiji se klanjala duma i
bajram-namaz. U narodu se zadralo predanje da je damiju sagradio izvjesni hadi Dafer i da je kod
damije zasadio lipu pod kojom su
ljudi boravili u hladu, ekajui namaz. Kasnije je to postalo mjesto
stalnog okupljanja ljudi nazvano
pod Lipom. Obiaj je bio da se za

Hadi Daferova, Lipanjska damija

Kurban-bajram
prinose
kurbani pod tom lipom.Tako je
bilo sve dok se lipa nije osuila.
Neki smatraju da je po toj lipi
cijela mahala koja se ra- zvila
oko damije dobila ime (Isto).
Damija je zbog dotrajalosti
sruena 1934-1935. godine, da
bi na njenom mjestu bila
podignuta nova damija s
drvenom
munarom,
koja
2

Poslije 1686. Ahmed-paa doseljava u

Graanicu. Oko 1700. godine
izgradio je damiju koja je danas
poznata u

narodu pod nazivom Bijela damija.

Pored damije izgradio je i hamam,
te sahat-kulu koja je visoka 27 m.

takoer ima bondruk konstrukciju,

ali sa is- punom od cigle (Isto).
Drvena mu- nara s otvorenom
galerijom ima oblik kamene
munare. Pretpostavka je da se
ovakav tip munara poeo graditi u
19. stoljeu. Uz staru damiju bila
je i esma u koju je dovedena voda
drvenim unkovima s Drijene za
potrebe damije i mahale.Taj
vodo- vod je sluio do 1937.
godine, kada su drveni unkovi
zamijenjeni elje- znim cijevima
(Isto).Damija je ob- novljena i
renovirana 1996. godine. Tom
prilikom na zatvoreni ulazni trijem
dograena je nadstrenica, a u
unutranjosti navedenog trijema

(Tihi, E., Hamzi, O. i Mujezinovi

I.,1988 : 37)

Hadi Daferova damija mihrab

izvrena je dogradnja pregradnog

zida koji onemoguuje pristup stepenitu koje vodi ka mahfilu.3

Opis damije
Ova damija pripada tipu jednoprostornih damija s drvenom
muna- rom s ulaznim trijemom.
Objekt ima pravougaonu osnovu
vanjskih dimen- zija 6,60 8,58
metara. S obje strane od ulaza
nalazi se po jedan prozorski otvor
dimenzija cca 1,07 2,10 m.
Centralni molitveni prostor je dimenzija cca 6,30 6,00 m, a
visina, mjerena od poda do
tavanice, iznosi cca 4,87 m metara.
U jugoistonom zidu nalazi se
mihrab, ija nia ima dimenzije cca
89 272 45 cm (i- rina
/visina/dubina). Jednostavne je
izvedbe
i
ukraen
samo
pravougaonim okvirom dimenzija
cca 163 272 cm, koji iz ravni
zida izlazi za cca 30 cm. Na vrhu
okvira nalazi se drvena ukra- sna
lajsna svijetloplave boje4. Desno od
mihraba nalazi se drveni minber,
jednostavne izvedbe s profilacijom
na bonoj strani i ispod kupe
(dimenzija cca 80 265 50 cm /
irina dui- na visina do kupe
minbera). Minber

Hadi Daferova damija mimber

ima deset stepenika. Iznad podija

su izvedena etiri stuba na ijem
vrhu
se
nalazi
kupa
s
alemom.Bone strane su zatvorene
daskom.Minber je obojen u
svijetloplavu boju. Osmougaona
mu- nara je drvena, s otvorenom
galerijom i ima sve elemente
kamene munare. Munara je
obloena pocinanim li- mom.
Ukupna visina munare iznosi cca
15 metara, a visina do galerije (erefe) cca 10 metara, mjereno od
kote poda centralnog molitvenog
prostora, gdje se nalazi podnoje
munare.Blago se suava prema
vrhu. Ulaz u muna- ru se nalazi u
zatvorenom trijemu. Osmougaoni
oblik munare nije vid- ljiv u
centralnom molitvenom prosto- ru
jer je stepenite munare obloeno
talpama. Talpe su obojene u
svijetlo- plavu boju. Dimenzije
munare u cen- tralnom molitvenom
prostoru su cca 1,45 1,45
metara.Damija je izvede- na
bondruk konstrukcijom sa ispunom
od cigle. Debljina zidova iznosi
cca 15 cm. U enterijeru na
zidovima po- greno5 su ispisana
imena: na mihrabu
Allah Svevinji i Muhammed, mir
s njim; na jugoistonom zidu
Omer i Husejn, Bog bio
zadovoljan
s
njima;
na
jugozapadnom zidu Ebu Bekir

i Ali, Bog bio zadovoljan s njima; i

na sjeveroistonom zidu Hasan i
Osman, Bog bio zadovoljan s njima. (Odluka i obrazloenje KONS
BiH, 2011) Ova damija je svojim
poloajem bila izloena granatama
agresora. Agresorski zloinci esto
su gaali damiju, ali je Uzvieni
Allah dao da nijedna granata ne
padne na sami objekat, iako je nebrojeno granata palo u harem, te
su tim prilikama granate padale i
na kue u okolici harema. Od
mnogih gelera devastirana je
fasada damije i mnogi okolni
niani na mezarima.

Proglaenje Hadi Daferove

(Lipanjske) damije
nacionalnim spomenikom
Komisija
za
ouvanje
nacionalnih spomenika, na osnovu
lana V stav 4. Aneksa 8.Opeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni
i Hercegovini i lana
39. stav 1. Poslovnika o radu
Komisije za ouvanje nacionalnih
spomenika, na sjednici odranoj od
21. do 24. novembra 2011. godine
u Sarajevu, u sastavu Zeynep
Ahunbay, Martin Cherry, Amra
Hadimuhamedovi,

Uz peticiju za proglaenje Lipanjske

damije u Graanici koju je Centar za
islamsku arhitekturu Sarajevo podnio
10.
02. 2003. godine Komisiji za
ouvanje nacionalnih spomenika
dostavljen je kar- ton objekta koji je
dio Registra damija

u BiHu kojem se navodi da je

popravka damije uraena 1996.
godine. (Odluka I obrazloenje
KONS BiH, 2011)
Napominjemo da ova damija nije
okrenuta tano prema jugoistoku, ve
je vie zakrenuta istoku.

Kada se kae pogreno, u ovom

sluaju se misli da nisu napisana
ustaljenim redoslijedom, a ne da u
levhama postoji greka jezike ili
druge naravi.

Dubravko Lovrenovi (predsjedavajui) i Ljiljana evo donijela je

odlu- ku da se spomenuta damija
proglasi Nacionalnim
spomenikom. U za- kljuku
spomenute odluke se navodi:
Primjenjujui Kriterije za proglaenje dobra nacionalnim spomenikom, Komisija je donijela odluku
kao u dispozitivu. Odluka je
zasnovana
na sljedeim kriterijima:
Vremensko odreenje
Historijska vrijednost
Umjetnika i estetska
vrijednost
Vrijednost konstrukcije
itljivost (dokumentarna,
nau- na, obrazovna vrijednost)
Svjedoanstvo o odreenom
tipu, stilu ili regionalnom
maniru
Simbolika vrijednost
Sakralna vrijednost
Vezanost za rituale ili obrede

Znaaj za identitet grupe ljudi

Ambijentalna vrijednost
Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline
Znaenje u strukturi i slici
grada
Objekt ili grupa objekata je dio
cjeline ili podruja
Izvornost
Materijal i sadraj
Namjena i upotreba
Tradicija i tehnike
Poloaj i smjetaj u prostoru
Duh i osjeanja
Jedinstvenost i
reprezentativnost
Jedinstven ili rijedak primjerak
odreenog tipa ili stila.
(Odluka i obrazloenje KONS
BiH, 2011)

Zakljuak
Mnogo je graevina,
spomenika kulture, damija,
medresa, esmi, ili

Literatura i izvori
Djedovi, R., (2005). Urbane prilike i
razvoj naselja u nahiji Sokol (Graanica) u 16. i poetkom 17. stoljea.
Graaniki glasnik, br. 20/10. Graanica: Monos.
Handi, A., (2001). Urbani razvoj
Graa- nice u 16. i 17. vijeku.
Graaniki glasnik, 2001, br. 12/6.
Graanica: Monos.
Hamzi, O., (1998). Graanike damije
historija i predanje. Graaniki glasnik asopis za kulturnu historiju,
br. 5. Graanica: Monos.

Tihi, E., Hamzi, O. i Mujezinovi I.,

(1988). Graanica i okolina u NOBu i revoluciji. Graanica : Komisija
za istoriju Optinskog komiteta SK
BiH i Optinski odbor SUBNOR-a
Graanica.
Muli,J.,(2001).O razvoju gradskog
naselja Graanica u 15. i 16. vijeku,
Graaniki
glasnik,
br. 12/6.
Graanica: Monos.
Rami,
E.,(2009).Upravno-pravni
status kadiluka Graanica u okviru
Zvornikog sandaka, Graaniki
glasnik, br. 27/14. Graanica: Monos.

pak ljudi u naoj prolosti o

kojima mi gotovo nita ne znamo,
ili znamo veoma povrno. Svi
moramo ue- stvovati u ouvanju
nae
povijesne,
kulturne,
civilizacijske, knjievne i svake
druge batine kroz pisanje o njoj,
pripovijedanje mlaima, jer je to
na identitet. U istinitost izre- ke
Oswalda Spenglera da je grad
nacija mogli smo se osvjedoiti
tokom prethodne agresije, u toku
koje smo bili svjedocima htijenja
i napora da se ruenjem uniti i
ovaj dio islamske batine na
podruju Bosne i Hercegovine,
jer u gra- dovima su arhive,
knjinice, javne esme, mostove,
damije
i
brojna
druga
arhitektonska
zdanja
koja
svjedoe postojanje i stabilnost
neke nacije, a u sluaju agresije na
Bosnu i Hercegovinu, bonjake
nacije.

http://www.fzs.ba/saopcenja/ 2012/14.2.1.pdf
Odluka KONS BIH o proglaenju dobara
nacionalnim spomenicima br. 06.3-2.377/11-40 i obrazloenje (2011), Komisija
za ouvanje nacionalnih spomenika
BiH.
Pristupljeno
02.03.2013.
http://www. kons.gov.ba/main.php?
id_struct=6&l
ang=1&action=view&id=3367.
Kurtovi, F., (2011). Hadi Daferova
ili Lipanjska damija. Pristupljeno
3.03.2013. na http://www.youtube.
com/watch?v=ws0OGBjUMLU.

Summary

)
(

HAJJI DAFERS MOSQUE

LIPANJSKA MOSQUE IN GRAANICA

) (
.

.

Denan Hasi
The article relates about Hajji Dafers mosque in Graanica
that was built by the will of man whose name it carries even
today. However,the mosque is better known by the name
Lipanjska mosque. This name, most probably, it got due to the
linden tree (lipa) that used to be nearby the mosque. By that tree
the settlements also got the name Lipa. The year when the

mosque is constructed is not

 . ( . )
.
5391/4391 . 8091
.

known, neither is it known who was that Hajji Dafer who built
the mosque. It is possible that it was some wealthy man because at that time only the rich could go for hajj.
However, the mosque was reconstructed at the number of occasions, and was rebuilt from the foundations in the
year 1908. Then it was newly constructed, but in its old form. The original mosque was, due to deterioration,
demolished in year 1934/1935, and in its place, the mosque with the wooden minaret as we see it today was
constructed.