VETERINARSTVO

Pripremila:
mr sc. Vlasta Mandi

VETERINARSTVO
UVOD
Namjera je ovog modula educirati studente o tome na koji
nain dolazi do pojave bolesti, koji su pogodovni uvijeti, to ju moe
izazvati, te na koji nain reagira ivotinjski i ljudski organizam na
prisutnost uzronika.
Kako imamo i zajednikih bolesti ljudi i ivotinja, te onih
koje nanose velike ekonomske tete svojim irenjem, modulom e biti
obuhvaene i pozitivne zakonske norme ponaanja u takvim
situacijama.
Posljednjim dijelom gradiva obuhvaeno je rasploivanje
ivotinja.

VETERINARSTVO

OPI DIO
INFEKCIJA oneienje, zaraza (lat.INFECTIO)

prodiranje patogenih klica (mikroba) u

organizam i njihovo razmnoavanje uz
izazivanje lokalnih ili opih oboljenja.
Izvori infekcije mogu biti izluine tijela izmetine,
mokraa, gnoj, ispljuvak, mlijeko.

VETERINARSTVO

Infekcija moe uslijediti na razliite naine:

- izravnim dodirom kontaktno
- neizravnim putem preko zaraenih predmeta
- hranom i piem alimentarno
- udisanjem kapljina infekcija
- prijenosom putem insekata transmisivno

VETERINARSTVO
Prodor patogenih klica u organizam ne mora nuno
izazvati bolest jer to ovisi o jo nizu drugih imbenika kao
to su:
- individualna dispozicija
- vremanska dispozicija
- mjesna dispozicija
- virulencija uzronika
- broj klica

VETERINARSTVO
Inkubacija
je vremenski period od ulaska patogenog uzronika u
organizam do pojake prvih simptoma bolesti.

Latentna infekcija
je infekcija bez izraenih simptoma bolesti.

Sepsa (septikemija)
je stanje u organizmu kada bakterije i njhovi toksini
probiju obranu organizma i prodru u krv kojom se zatim
raznose u sva tkiva i organe gdje oituju svoja patogena
svojstva (akutna i kronina sepsa).

VETERINARSTVO

ZARAZNE ILI INFEKTIVNE BOLESTI

- mogu se prenijeti sa bolesne na zdravu ivotinju;

- mogu se prenijeti sa bolesne ivotinje na ovjeka i
obrnuto ZOONOZE;
- uzronici najee borave u oboljelom organizmu ali
se mogu nai i u vanjskoj okolini (zrak, zemlja, voda,
hrana);
- veinu zaraznih bolesti izazivaju bakterije, virusi,
protozoi, plazmodiji, rikecije, crvi itd.

VETERINARSTVO
Bakterije se dijele na : koke (mikrokodi, diplokoki, streptokoki,
stafilokoki)
Virusi (lat. Virus otrov) po djelovanju se dijele na:
- adenotropni napadaju adenoidno tkivo
- dermotropni napadaju kou
- neurotropni napadaju ivani sustav
- pneumotropni napadaju plua
- posebna grupa virusa bjesnia, slinavka i ap
- grupa virusa koji se prenose insektima

VETERINARSTVO
IMUNITET
(lat. Immunitas otpornost, neprijemljivost)
Imunitet se stie:
- preboljenjem neke bolesti
- unoenjem antigena u organizam
- unoenjem gotovih antitijela u organizam (pasivni imunitet)

CIJEPLJENJE
(vakcinacija) unoenje ivih ili uginulih uzronika zaraznih bolesti
(mikroorganizama) ili njihovih izluevina u
organizam, da bi se stvorio aktivni
specifini imunitet

VETERINARSTVO
UNUTRANJE BOLESTI
1. Pogodovni imbenici
- konstitucijski (plemenite pasmine, dranje, hranidba,
iskoritavanje)
- breost, poroaj, laktacija
- alergije (probavni i dini trakt, koa)
2. Neposredni uzroci
- greke hranidbe, smjetaja, ophoenja
- toksini bjelanevinaste naravi (probavni trakt)
- mikroorganizmi i nametnici

VETERINARSTVO

TRIAS
- temperatura, bilo, disanje i ruminacije buraga
- usko povezane ivotne funkcije koje se mjenjaju ovisno jedna o
drugoj i kod fiziolokih (fiziki napor, hranidba, stres, estrus) i
kod patolokih stanja (bolest), a u uskoj su vezi sa opim
stanjem organizma.
Uz TRIAS provjeravaju se vidljive sluznice i limfni vorovi.

VETERINARSTVO
VIDLJIVE SLUZNICE
- vjee, sluznica usta i nosa, po potrebi i sluznica stidnice
(normalna, anemina, hiperemina, cijanotina, ikterina);
LIMFNI VOROVI
- reakcija obrane organizma od tetnih tvari (mikroba),
- reakcija moe biti lokalna i opa,
- palpacija (podvilini, rameni, slabinski, vimeni, ingvinalni,
obostrano uz penis).

VETERINARSTVO
Tablica 1: VRIJEDNOSTI TRIAS-a
ivotinja

Temp.

Bilo

Disanje

Rumin.

Kopitari

37.5 38.5
(39.0)

30 40
(45 100)

10 15

Goveda

38.5 39.5
(40.5)

40 80
(80 100)

10 30
(15 40)

8 - 14

Mali preivai

38.5 41.0

70 - 120

10 - 20

7 - 16

Svinja

38.0 40.5

60 80
(100)

8 - 18

Pas

37.5 39.5

60 - 120

10 - 30

Maka

38.0 39.5

110 - 130

20 - 30

VETERINARSTVO
KLINIKA PRETRAGA
1. Metode koje se mogu primjeniti na ivoj ivotinji:
- Inspekcija promatranje ivotinje u cjelini
- pregled tjelesnih otvora
- rendgenska pretraga
- pretraga ultrazvukom
- Perkusija - kucanje neposredno (upljine glave)
- posredno (srce, plua)

VETERINARSTVO
KLINIKA PRETRAGA
- Palpacija pipanje neposredno: konzistencija, temperatura,
osjetljivost, oblik, veliina,
pominost,pipanje trbunih
organa kroz
trbunu stijenku,
rektalna i endoruminalna
pretraga;
- posredno: sondiranje, kateterizacija.
-Auskultacija sluanje neposredno
- posredno (stetoskop, fonendoskop)

VETERINARSTVO
KLINIKA PRETRAGA
- Pretraga mirisom
- Mjerenje
2. Laboratorijske i druge pretrage
- patoanatomska i patohistoloka, kemijsko-toksikoloka,
virusoloka, bakterioloko-mikoloka, seroloka i
parazitoloka
3. Okoli ivotinje

VETERINARSTVO
KLINIKA PRETRAGA
Suzbijanje unutranjih bolesti
1. Lijeenje ili terapija
- farmakologija
- fizikalne metode (primjena vode, topline, elektriciteta)
- dijetetika
- higijena okolia
2. Rana dijagnostika i sustavna profilaksa
- hranidba i higijena

VETERINARSTVO
RANA (lat. Vulnus)
1.Sluajne rane:
- posjekotine (V. scisum)
- rane nastale udarcem otrog predmeta,(V.caesum factum)
- kontuzione rane (V. contuzum)
- razderotine (V. lacerum)
- ubodne rane (V. punctum)
- ugrizi (V. morsum)
- strijelne rane (V. sclopetarium)

VETERINARSTVO
RANA (lat. Vulnus)
2. Operativne rane:
- punkcija
- trepanacija
- dijagnostika ekstirpacija tkiva
- dijagnostika anestezija
- laparatomija
- ruminotomija itd.

VETERINARSTVO
LIJEKOVI ILI MEDIKAMENTI
(lat. MEDICUS ljekovit)
Lijekovi su tvari ili smjese razliitih tvari koje u odreenim koliinama i
pod odreenim uvijetima slue za sprijeavanje, ublaavanje, lijeenje
ili dijagnosticiranje bolesti ili bolesnih pojava u ovjejem ili ivotinjskom
tijelu.Nauka o djelovanju lijekova naziva se farmakologija.
Lijekovi se dijele na:
- droge (biljnog, ivotinjskog i mineralnog porijekla),
- anorganske i organske kemijske preparate i
- serume i vakcine.

VETERINARSTVO
LIJEKOVI ILI MEDIKAMENTI
Lijekovi se daju u odreenim koliinama DOZAMA:
- fizioloka
- terapijska
- maksimalna
- toksina
- letalna
KARENCA je vremenski period od zadnje terapije pa do
izluenja lijeka iz organizma.

VETERINARSTVO
RASKUBA ILI DEZINFEKCIJA
je postupak oslobaanja nekog predmeta ili prostora od patogenih
uzronika i to tako da ih uini bezopasnim kao izvor zaraze za
ostalu zdravu stoku. Ovisno o koncentraciji dezinficijensi djeluju
tako da unite (usmrte) mikroorganizme ili samo sprijee njihovo
razmnoavanje.
Dezinfekciji obavezno mora prethoditi mehaniko
ienje (struganje, metenje, etkanje) i pranje (toplom ili hladnom
vodom).
Veina patogenih mikroorganizama ugiba u prosjeku na
50C kroz 3-10 minuta.

VETERINARSTVO
RASKUBA ILI DEZINFEKCIJA
Neki preparati koji se koriste kao dezinficijensi:
- klor i spojevi klora,
- luine (NaOH, KOH),
- tenzidi (povrinski djelatne tvari - kombinirani preparati za
ienje i dezinfekciju),
- fenol i njegovi derivati,
- alkoholi itd.
Vano kod primjene: koncentracija, ekspozicija, nain,spektar
djelovanja.

VETERINARSTVO
RASKUBA ILI DEZINFEKCIJA
Ispitivanje uinka dezinfekcije
- uzimanje briseva i mikrobioloka pretraga
imbenici koji utjeu na pozitivan uinak dezinfekcije su:
- temperatura, pH i prisutnost organske tvari.

VETERINARSTVO
BIOTERMIKA RASKUBA GNOJA
primjenjuje se za unitavanje uzronika zaraznih bolesti, jajaaca
i liinki parazita i muha, sjemenki korova itd.
Bioitermika raskuba gnoja je u izvjesnom smislu
samodezinfekcija u anaerobnim uvijetima jer se pod utjecajem
termofilnih bakterija, ovisno o vrsti gnoja, razvija temperatura od oko
75C uz vlagu od 10 - 50%.
Anaerobni uvijeti se postiu posebnim nainom slaganja
gnoja, a postupak traje (ovisno o uzroniku) 3 tjedna do 2 mjeseca, a i
3 4 mjeseca za otpornije mikroorganizme.
Temperatura gnoja prema vrsti ivotinja:
govedo 40 50C, svinja i ovca do 60C, konj do 80C.

VETERINARSTVO
TRANSPORT STOKE
Transport stoke reguliran je zakonskim propisima, a moe se
obavljati svim vrstama transportnih sredstava pod uvijetom da su
prilagoena prijevozu ivotinja.
Transport ukljuuje: utovar, pretovar, transport i istovar.
Broj ivotinja koje se prevoze ovisi o povrini prostora, vrsti i
kategoriji ivotinja.
Prijevoz jednodnevne peradi iziskuje grijani prostor (16 21 C).
Obavezna dokumentacija:
- potvrda o zdravstvenom statusu ivotinja i
- potvrda o obavljenoj dezinfekciji transportnog sredstva.

VETERINARSTVO
NEKODLJIVO UKLANJANJE LEINA
Glavni izvor zaraze je bolesna ivotinja ili leina uginule ivotinje koja
moe oneistiti tlo, vodu i zrak i postati, zbog toga, tetna za ostalu
stoku i ljude.
Leine se mogu nekodljivo ukloniti:
- spaljivanjem,
- zakopavanjem na posebnom zemljitu strvinita, stona groblja,
- bacanjem u jame grobnice i
- uklanjanjem u utilizacionim zavodima kafilerijama.

VETERINARSTVO
NEKODLJIVO UKLANJANJE LEINA
Tehnoloki postupci u utilizacionim zavodima
1. Klasini (mehaniki) vlani postupak
- temperatura 130 - 160C, tlak 3 - 4 atm/4.5 - 5 sati
- finalni proizvod sa 10 i vie % masti
2. Postupak suhe destrukcije
- temperatura 130 - 140C, tlak od 3 atm/4.5 - 5 sati
- finalni proizvod sa 5 - 9% masti
3. Vlani ekstrakcijski postupak sa kemijskim otapalima
- trikloretilen, perkloretilen, benzin; finalni proizvod sa oko 4%
masti

VETERINARSTVO
DEZINSEKCIJA
je higijenska mjera za suzbijanje insekata, moguih prenosioca,
zaraznih i parazitarnih bolesti ljudi i ivotinja.
Sredstva za dezinsekciju se dijele na:
- insekticidi unitavaju insekte
- repelenti odbijaju insekte
Prema putevima prodiranja u organizam dijele se na:
- kontaktne ili dodirne
- digestivne ili probavne
- fumigante ili respiratorne

VETERINARSTVO
DEZINSEKCIJA
Insekti interesantni za veterinarsku medicinu:
1. muhe kuna muha (Musca domestica)
- sirna muha (Piophila casei)
- muha pecavka (Stomoxys calcitrans)
2. obad porodicaTabanidae
3. trkovi (Oestridae) konjski, govei, ovji
4. krpelji porodica Ixodidae
5. tekuti - iz roda Mallophaga (koko, patka, golub, sisavci)

VETERINARSTVO
DERATIZACIJA
je unitavanje glodavaca zbog higijenskih i ekonomskih razloga.
takori su prenosioci vie od 20 bolesti ljudi i ivotinja.
Sredstva za unitavanje glodavaca su rodenticidi ili raticidi.
1. MI (Mus musculus)
- 4 -5x godinje okoti oko13 mladih, moe se razmnoavati i na
-10C (na pr. u hladnjaama)
- progresivna faza plodnosti je u proljee, a degradacija uz pojavu
veeg
broja mujaka i slabije otpornosti je u jesen (latentna faza
u okviru bioloke
ravnotee osigurava egzistenciju vrste do
slijedee faze kulminacije)

VETERINARSTVO
DERATIZACIJA
2. TAKORI
2.1. SMEI TAKOR (Rattus norvegicus)
- takor selac, boravi u kanalizaciji , podrumima,
klaonicama,
mljekarama, smetlitima odnosno mjestima
koja su vlana; gradi
karakteristine nastambe, dobro
pliva i roni, agresivan je kada se
osjea ugroenim;
godinje koti 3 6 puta po 8 12 mladih, a
prosjeno
ivi oko 3 godine; kanibalizam kod nestaice hrane.

VETERINARSTVO
DERATIZACIJA

2.2. CRNI TAKOR (Rattus rattus)

- izbjegava vodu i ivi na tavanima i gornjim dijelovima
zgrada; moe se penjati okomito; okoti 1 2 puta
godinje 5 6 mladih.
Pojedine se vrste ne podnose.

VETERINARSTVO
DERATIZACIJA
NAINI SUZBIJANJA GLODAVACA

1. Bioloko suzbijanje
- preko prirodnih neprijatelja (mungosi, lasice, tvorovi, zmije, ptice
grabljivice i dr.), dresirani psi;
- takor vuk kanibalizam, svojstvo nije nasljedno.
2. Mehaniko suzbijanje
- mehanike barijere, klopke, plutajui predmeti s mamcima u
bavama s vodom, jame smrti;
- gloe drvo, olovo, cink, aluminij, sloj betona od 10 cm ne mogu
progristi.

VETERINARSTVO
DERATIZACIJA
3. Kemijsko suzbijanje
- antikoagulantni rodenticidi s kroninim kumulativnim uinkom
- akutni rodenticidi
Djelovanje rodenticida: oteenje bubrega, gastroenteritis, CNS,
pleuralna krvarenja uz edem plua, paraliza
srca, produeno vrijeme zgruavanja i
unutranja krvarenja.
Evidencija deratizacje: vrsta takora, broj meka, vrsta otrova, antidot
za ljude i ivotinje

VETERINARSTVO
ZATITA NA POSLOVIMA 3 D
odnosi se na osoblje koje obavlja te poslove (odjea, obua, rukavice,
naoale, maske ili respirator), ali i na graanstvo i ivotinje.
Trovanja pojedinim preparatima:
- Klorirani ugljikovodici kumulativni, nakupljaju se u masnom tkivu, s
vremenom ulaze u cirkulaciju;
Akutno trovanje zamor, glavobolja, opa slabost, vrtoglavica,
drhtanje, grevi
- Organo fosforni spojevi poremeaji CNS i perifernog nervnog
sustava, neposredni uzrok smrti guenje, antidot atropin.
- Karbamati trovanje trenutno.

VETERINARSTVO
ZATITA NA POSLOVIMA 3 D
- Fumigacija posebne zatitne mjere
1. pripremni radovi hermetizacija prostora, obavjetavanje;
2. putanje fumiganta maske sa kemijskim filterom za odreene
koncentracije plina, te upotreba maski sa komprimiranim
zrakom;
3. trajanje fumigacije i
4. zavretak fumigacije.
Raditi moraju obavezno po dva educirana ovjeka zajedno zbog
mogunosti trovanja.

VETERINARSTVO
SUZBIJANJE I SPREAVANJE NASTANKA
ZARAZNIH BOLESTI
- moraju biti kontagiozne,
- prouzrokuju velike materijalne tete, a da mortalitet ne mora biti
velik,
- zajednike su ivotinjama i ljudima (zoonoze),
- postoji mogunost za provoenje mjera za njihovo nastajanje i
suzbijanje i
- pojedinci se od ovih bolesti ne mogu sami zatititi.

VETERINARSTVO
SUZBIJANJE I SPREAVANJE NASTANKA
ZARAZNIH BOLESTI
Mjere zatite
1. Izdvajanje zdrave stoke od oboljele ili za koju postoji sumnja,
2. Zatvaranje oboljelih ivotinja,
3. Zabrana dogona odnosno dovoza stoke na otkupna mjesta,
4. Zabrana ili ograniavanje kretanja stoke (dvorite, opina,
podruje),
5. Zabrana ili ograniavanje iznoenja ili prometa stonih
proizvoda, sirovina ili otpadaka, kao i drugih predmeta kojima
se moe zaraza proiriti,
6. Zabrana klanja stoke,

VETERINARSTVO
Mjere zatite
7. Klanje odnosno eutanazija stoke,
8. Popis i obiljeavanja ivotinja,
9. Kontumac pasa i maaka lutalica,
10. Ograniavanje kretanja osoba koje dolaze u dodir s oboljelom
stokom ili sa stokom za koju se sumnja da je oboljela,
11. Zatitno cijepljenje ili dijagnostiko ispitivanje,
12. Blokiranje zaraenih mjesta i podruja,
13. Dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija i
14. Nekodljivo uklanjanje leina stoke koja je uginula ili je
eutanizirana.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
1. AVIAN INFLUENZA
Influenza virus A, uzronik virus H5N1 (H1-16, N1-9)
- divlje ptice izvor zaraze za dom. perad,inkub. 48 sati do 5 dana,
- virus se umnaa u probavnom traktu i izluuje fekalijama,
- indirektan prijenos: ovjek, oprema, prijevozna sredstva itd.,
- svinja ima receptore svojstvene istodobno ptijim i humanim
sojevima pa slui za mjeanje i nastajanje novih podtipova
- ovisno o podtipu simptomi kod peradi na dinom, probavnom
(blagi
proljev) i reproduktivnom sustavu (pad nesivosti), nervni
simptomi,
zatajivanje krvotoka,nekroze perifernog tkiva.
Zakon - eutanazija sve peradi u aritu i 3 km od arita.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
2. GOVEA SPONGIFORMNA ENCEFALOPATIJA
G.S.E., uzronik prion
- dosad poznato vie od 20 razliitih sojeva,
- termiki stabilan (u biolokom materijalu izdri 360C/1 sat),
niske temperature ga konzerviraju, rezistenten na zraenje i
nukleaze, stabilan pri irokom rasponu pH,
- prosjena inkubacija kod krava je 4 -5 godina, bolest traje
najee oko 1 mjesec (ali i di 14 mjeseci) ,
- karakteristine fibrile zamjenjuju modano tkivo i njihovom
retrakcijom nastaju vakuole (mozak poput spuve).
Zakon obavezna eutanazija bolesnih i sumnjivih.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
3.SLINAVKA I AP
APHTAE EPIZOOTICAE virus, tipovi O,A,C,SAT 1,2,3,Azija1
- akutna, febrilna, kontagiozna zaraza papkara koja se oituje
stvaranjem afta i erozija po sluznicama (usta, nosa) i u
meupapanom prostoru; inkub. govedo 2-7 dana, svinja 2-11
dana, ovca1-6 dana,
- izvor infekcije je zaraena ivotinja (slina infekciozna prije pojave
simptoma),virus se iri direktnim kontaktom i indirektno,
dugo
ostaje aktivan u kotanoj sri.
Zakon preventivno cjepljenje, kod pojave stamping out metoda,
drastine mjere zatvaranje dvorita i zabrana kretanja.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
4. TUBERKULOZA
TBC bakterije Mycobacterium tuberkulosis, Mb. bovis,
Mb. Avium
- kronina bolest, zoonoza, karakterizirana tvorbom voria
(tuberkula) na organima zahvaenim uzronikom, ulazna vrata
su respiratorni, probavni, urogenitalni trakt te povrijeena koa,
a
simptomi ovise o tome koji je organ ili sustav organa zahvaen,
- pogodovni imbenici: loi hranidbeni i ambijentalni uvijeti, te
visoka produktivnost, stajsko dranje poveava dispoziciju,
- otvotreni i zatvoreni oblik TBC; milijarna TBC.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
4. TUBERKULOZA
- Tuberkulinizacija
dijagnostiki postupak intrakutanom aplikacijom
tuberkulina na lijevoj strani vrata, oitavanje reakcije
(negativna, pozitivna, sumnjiva) nakon 72 sata,sumnjiva
reakcija ponavljanje nakon 6 tjedana sa desne strane.
Zakon pozitivna grla se izluuju iz daljnjeg uzgoja.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
5.BRUCELOZA
Bangova bolest, zarazni pobaaj goveda bakterije
Brusella melitensis, Br. abortus, Br. Suis, kod ovaca i
koza melitokokoza (undulirajua groznica)
- kronina zarazna bolest, zoonoza, karakterizirana nekrotinim
promjenama napadnutih organa i pobaajima breih ivotinja,
- infekcija nastaje peroralno, koitalno (svinje), perkutano (insekti),
- inkubacija kraa kod vieg graviditeta,
- goveda i ovce mogua autosterilizacija, koze zaraene
doivotno.
Zakon obavezna seroloka pretaga, kod zaraenih izluivanje iz uzgoja.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA

6. SVINJSKA KUGA
Pestis suum, virus
- inkubacija 3 6 dana (2-35)
- u tipinom obliku perakutan tok (ugibanje bez prethodno
izraenih simptoma),
- akutan tok simptomi hemoragine septikemije uginua,
- subakutni i kronini tok simptomi od strane dinog i probavnog
trakta,
- atipini oblik simptomi od strane dinog, probavnog trakta i
CNS-a.
Zakon eutanazija sumnjivih i bolesnih, zatvaranje dvorita.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
7. VRBANAC

Rhusiopathia suis, bakterija Erysipelothrix rhusiopathiae

- infekciozna, septikemijska, veinom akutna bolest svinja,
zoonoza, inkubacija 1 - 5 dana,
- pogodovni imbenici su neadekvatno dranje i ishrana,
- tok bolesti: septikemija i vrbaneve oarice, rijee kronian tok.
- bolest kod ovjeka erisipeloid
Zakon lijeenje kombinacijom hiperimunog seruma i antibiotika.
Vakcinacija data na volju vlasniku svinja.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
8. ZARAZNA EPAVOST OVACA
Zarazna trule papaka, bakterije Bacterioides nodosus i
Fusobacterium necrophorum
- izvor infekcije su bolesne ivotinje,
- infekt ulazi obino kroz kou u meupapanom prostoru ili na
kruni papaka, bolest je lokalnog karaktera a moe zahvatiti sve
etiri noge,
- kirurka obrada papaka i lokalna aplikacija dezinficijensa,
- karantena novo nabavljenih grla.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
9. INFEKCIOZNA ANEMIJA KOPITARA
IAK, uzronik virus
- obino kroninog toka s akutnim napadima, kontagiozna,
izloeniji konji na pai (sezonski karakter), insekti,
- virus se izluuje suzama, nosnim iscjetkom, urinom,
- latentni oblik moe potrajati i 18 godina.
Zakon izluivanje i nekodljivo uklanjanje.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
10. BJESNOA
Rabies, uzronik virus
- akutna zaraza, zoonoza, prenosi se ugrizom jer je virus
koncentriran u slini, inkubacija 2 -8 tjedana
- javlja se kao urbana bjesnoa, silvatiki oblik i bjesnoa ptica,
- tijek bolesti ide u tri stadija: prodromalni, ekstacijski i paralitiki,
- tiha bjesnoa izostaju prva dva stadija,
- atipini oblik simptomi gastroenteritisa, pred smrt paraliza.
Zakon obavezna vakcinacija pasa, eutanazija bolesnih ivotinja.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA

11. BEDRENICA

Anthraix, prostrel, crni prit, uzronik bakterija

Bacillus anthracis
- septikemijska zaraza, zoonoza, rairena u nizinskim podrujima
(bedrenini distrikti bolest tla, uzronik je sporogeni i
preivljava u tlu godinama), unosi se per os, inkubacija 1-3 dana
- letalitet moe biti i 90%,
- lijeenje: seroterapija + antibiotici + simptomatska terapija,
- kod ovjeka se manifestira u konom, crijevnom i plunom obliku

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
12. ATIPINA KUGA PERADI

Morbus Aujeszky, Azijska kuga, Njukasalska bolest,

uzronik virus
- inkubacija 4 25 dana, oboljeva perad i 35 vrsta ptica, do
infekcije dolazi aerogeno i peroralno,
- akutni opi infekciozni,respiratorni i enteritini sindrom,
- kod kroninog i atipinog oblika nervni simptomi.
Zakon eutanazija i propisani nain i trajanje dezinfekcije.
Obavezna vakcinacija tri puta: 18-21. dana starosti, druga 2
mjeseca kasnije, a trea i ostale svakih 3-4 mjeseca.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
13. SALMONELOZA PERADI

Tifus peradi i bijela gria pilia, uzronik Salmonella

pullorum i Salmonella gallinarum
- akutna septikemijska zaraza pilia, zoonoza,inkubacija 1-5 dana
- vertikalni put irenja uzronika: zaraena koko zaraeno jajezaraeno pile,
- horizontalni nain iranja je od pileta na pile u populaciji.
Zakon lijeenje dozvoljeno ali 2 - 3 uzastopne bakterioloke pretrage
na salmonele moraju biti negativne da se jato smatra izljeenim.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
14. ENZOOTSKA LEUKOZA GOVEDA
ELG, uzronik virus
- inkubacija 200 dana do 7 godina,
- javlja se u svjetskim razmjerima, manifestira se tumoroznim
tvorbama ( limfni vorovi, srce, sirite, slezena, kotana sr),
- vertikalni put irenja placenta, kolostrum,
- horizontalni put irenja izravnim ili posrednom kontaktom,
- genetska predispozicija, ee oboljevaju krave nego bikovi.
Zakon izluenje iz uzgoja, obavezna seroloka pretraga na ELG.

VETERINARSTVO
NEKE OD ZARAZNIH BOLESTI DOMAIH IVOTINJA
15. KOLIBACILOZA DOMAIH IVOTINJA
patogeni tipovi Escherichia coli
- oboljevaju prvenstveno mlade ivotinje (telad, prasad, perad),
- pogodovni imbenik su nehigijenski uvijeti okoline i
neadekvatna ishrana, inkubacija ve od nekoliko sati,
- manifestira se intenzivnim proljevima koji dovode brzo do
dehidracije i postotak uginua je vrlo visok,
- mogunost pripreme stajske vakcine,
- lijeenje antibioticima.

VETERINARSTVO
PARAZITARNE BOLESTI
HIGIJENA PANJAKA I ISPAE
Povoljni utjecaji kretanje na suncu i svjeem zraku
- jaanje muskulature
- hrana bogata bjelanevinama,
vitaminima i
rudnim tvarima u
njihovom prirodnom obliku

VETERINARSTVO
PARAZITARNE BOLESTI
HIGIJENA PANJAKA I ISPAE
Vrste panjaka - prirodni i umjetni
- visinski i nizinski poplavljeni
- nepoplavljeni

VETERINARSTVO
PARAZITARNE BOLESTI
HIGIJENA PANJAKA I ISPAE
Otrovno bilje na panjacima
- alkaloidi, glikozidi, saponini
- djeluju na mjestu dodira (sluznica eluca i
crijeva) ili openito

VETERINARSTVO
PARAZITARNE BOLESTI
HIGIJENA PANJAKA I ISPAE
1. Djetelinska bolest utica, smetnje u probavi
2. Fagopirizam alergijska reakcija nepigmentiranih
dijelova koe
3. Pana tetanija poremetnje u odnosu Ca:Mg K
neurovegetativne smetnje
4. Napasivanje na strnitu
5. Insekti i paraziti; Avitaminoze; Trovanja

VETERINARSTVO
PARAZITARNE BOLESTI
Podjela:
- ektoparaziti na povrini tijela
- endoparaziti u organizmu, jajaca se unose
hranom ili vodom, spolno zreli paraziti
produciraju jajaca koja se fekalijama izluuju
iz organizma

VETERINARSTVO
PARAZITARNE BOLESTI
1. UGA (Scabies)
- oboljenje koe uzrokovano ugarcima (grinjama)
- rodovi: SARCOPTES, PSOROPTES, CHORIOPTES
- u pravilu se unosi u populaciju novo nabavljenim
ivotinjama
- bolest se moe javiti u stajskim i panim uvjetima

VETERINARSTVO
PARAZITARNE BOLESTI
2. FASCIOLOZA (metiljavost)
Fasciola hepatica

-(1) jajace (2)miracidij (3)sporociste (4)redije

(5)cerkarije -(6)metacerkarije razvojni stadiji 3,
4 i 5 se odvijaju u barskom puiu (Galba
truncatula) obavezan posrednik
- parazitira u ui i unim kanalima

VETERINARSTVO
PARAZITARNE BOLESTI
3. ASKARIDOZA
- Parascaris equorum, Neoascaris vitulorum, Ascaris
suum
- veliki valjkasti crvi koji parazitiraju u tankom crijevu
- jajaca se unose hranom i vodom, liinke imaju
obavezan migracijski put preko dinog trakta
(simptomi bronhitisa)

VETERINARSTVO
PARAZITARNE BOLESTI
4.OKSIUROZA
Oxyuris equi

- mali valjkasti crvi koji parazitiraju u debelom crijevu

konja
- enka polae jajaca oko analnog otvora to izaziva
svrbe
- unosi se u organizam preko probavnog trakta

VETERINARSTVO
PARAZITARNE BOLESTI
5. EHINOKOKOZA
larvalni oblik pasje trakavice TENIA ECHINOCOCCUS
GRANULOSUS

- unose se jajaca preko probavnog trakta

- pojava cisti (mjehuria) na jetri i drugim organima (od
veliine graka pa do veliine ljudske glave)
- utvruje se esto pregledom organa nakon klanja
ivotinja

VETERINARSTVO
PARAZITARNE BOLESTI
6. SINGAMOZA
valjkasti crvi Syngamus trachea i Syngamus bronchialis

- parazitira u duniku i veim bronhima peradi

- fakultativni posrednici gujavice, suhozemni puevi,
lankonoci
- najee obole mlade ivotinje

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
1. BRONHOPNEUMONIJA

- BRONHITIS upala sluznice bronha i bronhiola (makrobronhitis

i mikrobronhitis)
- PNEUMONIJA upalnim procesom zahvaen manji ili vei dio
parenhima plua , odraava se smanjenjem
sadraja zraka uz kondenzaciju (pluni eksudat
unutar alveola)
Upalni procesi mogu biti akutni i kronini.

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
1. BRONHOPNEUMONIJA
- kronina se razvija iz akutnog neizlijeenog
bronhitisa, esto je i simptom kronine bolesti srca i
krvotoka,ope stanje je malo poremeeno,
- akutni oblik poremeeno ope zdravstveno stanje,
- uzronici mogu biti bakterije i virusi,
- lijeenje antibioticima.

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
2. MASTITIS upala mlijene lijezde
- cisternitis zahvaena samo sluznica sisne ili lijezdane
cisterne
- galactoforitis proces je zahvatio mlijene kanale i
- mastitis zahvaen sekretorni dio mlijene lijezde alveole.
U 95% sluajeva mikroorganizmi ulaze u vime iz vanjske okoline.

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
2. MASTITIS
Dijagnoza:
- pregled mlijeka na tamnoj podlozi,
- proba sa mastitis reagensom,
- ocjena kiselosti mlijeka,
- broj leukocita u mlijeku,
- broj somatskih stanica u mlijeku i
- po potrebi bakterioloka pretraga.

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
2. MASTITIS

Lijeenje lokalna i parenteralna terapija antibioticima

Preventiva higijena vimena, munje,pribora
itd.,pravilna munja, otporna i pravilno
graena mlijena lijezda.

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
3.KETOZA KRAVA MUZARA
- patoloko stanje koje nastaje zbog poveane tvorbe i
nagomilavanja ketonskih tijela u organizmu, kada
opskrba organizma energijom, osobito
ugljikohidratima, nije u skladu s energetskim
potrebama (laktacija)

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
3.KETOZA KRAVA MUZARA
Pogodovni imbenici:
- metaboloka predispozicija
- mlijena konstitucija
- neracionalna ishrana
- zatajivanje neurohormonalne regulacije
metabolizma

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
3.KETOZA KRAVA MUZARA
Kliniki oblik javlja se najee kod stajskog dranja
zimi i to kao: latentna ili subklinika i
manifestna ketoza

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
3.KETOZA KRAVA MUZARA
Profilalsa i lijeenje:
- racionalni iskoritavanje,
- pronalaenje latentnih i lijeenje (pretraga na ketonska
21. dana laktacije),
- racionalna hranidba (60 dana pp i 30 dana ap smanjiti
krmiva koja potiu stvaranje ketonskih tijela),
- obustava munje na 24 sata, glukoza i/v u fiziolokoj
NaCl + B2.

tijela 6. i
koliinu
otopini

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
3.KETOZA KRAVA MUZARA
lipaza
masti

glicerin i masne kiseline

(glukoplastian)
glukoza

beta oksidacija
vei broj octene kiseline
octena + oksaloctena kis.
CO2 + H2O

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
3.KETOZA KRAVA MUZARA
Ketoza:

2 molekule octene kiseline

sinteza ketonskih tijela

neutralizacija alkalnom rezervom

iz Na bikarbonata
bubreg

mokraa
acidoza

VETERINARSTVO
NAJEE BOLESTI INTENZIVNOG UZGOJA
4. NADAM BURAGA meteorismus
a) akutni nadam, pjenuavi nadam
b) recidivirajui nadam teladi
a) javlja se kao posljedica abnormalnog vrenja i prevelike tvorbe
plinova kojih se ivotinja ne moe rijeiti ruktusom;
b) javlja se kod prenaglog prijelaza sa mlijeka na drugu vrstu
hrane.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
SPOLNI CIKLUS
- promjene koje se zbivaju na genitalnim organima spolno zrelih
enskih ivotinja (sisavaca), a ponavljaju se u odreenim vremenskim
razmacima ako graviditet nije prisutan.
Prema dinamici spolnog ciklusa ivotinje se dijele na:
MONOESTRINE divlje ivotinje
DIESTRINE kuja, maka
POLIESTRINE kobila, krava, krmaa, ovca, koza

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
Stadiji spolnog ciklusa:
1. Proestrus
2. Estrus
3. Metestrus
4.Diestrus
5. Anestrus

Tablica 2: Reprodukcijski parametri u enki domaih ivotinja

Legenda:
REPRODUKCIJSKI
PARAMETAR

KOBILA

KRAVA

OVCA

KOZA

KRMAA

KUJA

MAKA

KUNI

Nastup puberteta
(mjeseci)

15-24

10-12

7-10

6-8

5-8

6-12

5-12

5-9

P.-poliestrina
ivotinja

****-kada je stidnica u
kunice poveana i
punokrvna

Spolna zrelost
(mjeseci)

36

30
pripust15-28

10

10

6-12

6-12

5-9

D.-diestrina
ivotinja

-sati prije svretka

estrusa

Spolni ciklus

S. P.

P.

S.P.

S.P.

P.

D.

S.P.

P.

-nakon estrusa

Trajanje spolnog ciklusa (dani)

19-26
(21)

18-24
(21)

14-19
(17)

18-21
(21)

16-24
(21)

15-56
tjedana

*2-3 tjedna

**

S.P.-sezonski
poliestrin
a ivotinja
*-ako nema
parenja u
make

-nakon poetka estrusa

**-nema redovitog
ciklusa u
kunia

-sati nakon parenja

***svakog dana
izmeu
estrusa u
koze

/ nema podatka

Trajanje estrusa

2-10 dana
(6 dana)

10-24 sata
(18 h)

24-48 sati
(36 h)

18-36 sati

48-72 sata

6-12 dana

3-6 dana

do 1 mjesec

Optimalno vrijeme pripusta

(sati nakon poetka estrusa)

48-72
ponavljati na 2
dana

10-16

18-24

***

12-30

48-96

Ovulacija

spontana

spontana

spontana

spontana

spontana

spontana

inducirana

inducirana

Nastup ovulacije (sati)

24-48
24-48

4-16
4-16

24
24

12-36

24-42
24-42

1-3 dana

25-50

10-13

Putovanje jajaca po jajovodu

(dani)

3-4

3-4

3-4

2-3

6-8

4-8

Implantacija (dani)

25-56

10-12

14-18

10-11

11-16

17-21

11-14

Trajanje graviditeta (dani)

336
(264-420)

280

145-150

143-157

115

59-68

58-65

30-32

Broj mladunaca

1-4

1-4

5-12

1-12

1-6

6-15

za vrijeme
estrusa

****

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
Ciklusne promjene po organima:
- jajniki ciklus
- sluzniki ciklus na genitalnim organima
- vanjske estrusne pojave u ponaanju ivotinja

Promjene
spolnog ciklusa
su pod upravom
lijezda s
unutranjim
luenjem
(hipofiza, jajnik)

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
Pozitivne strane umjetnog osjemenjivanja
- bri prenos genetskih proizvodnih osobina,
- suzbijanje spolnih zaraznih bolesti,
- suzbijanje steriliteta,
- stroga zdravstvena kontrola rasplodnjaka,
- stroga ocjena ejakulata prije i nakon razrjeivanja i
- 10-100 puta manji broj rasplodnjaka.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
KOLIINA SPERME
BIK 5 (1-15 ml) blijedo ukast kao vrhnje
OVAN, JARAC 1 (0.7 3 ml)
NERAST 250 (100 500 ml) kao ljepilo od kroba
PASTUH 50 (30 200) kao sirutka
PAS 1 - 25 ml ovisno o veliini - sirutkast

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
Ejakulat se sastoji od 80 - 90% vode, spermija, sekreta
epididimisa i akcesornih spolnih lijezda (sjemene vreice,
prostata, lukoveve lijezde, uretralne lijezde) i stanica
epitela.
Tekui dio u kojem spermiji plivaju naziva se
sjemenom plazmom.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
Prema mjestu gdje se sperma deponira parenjem u
enskom kopulacionom organu razlikujemo MATERNINI I
RODNIKI tip prirodnog osjemenjivanja.
Konj, svinja, pas maternini tip (100-300 milijuna/cm 3)
Govedo, ovca, koza rodniki tip (1-5 milijardi/cm 3)

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
OCJENA SPERME
obavlja se s ciljem da se odrede svojstva
ejalulata, kontrolira preivljavanje spermija poslije
konzerviranja i prije osjemenjivanja, te u sluajevima kada
se eli ocijeniti plodnost odnosno neplodnost rasplodnjaka.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA

1. Sanitarna ocjena
osim pregleda ejakulata obuhvaa i zdravstveno stanje
rasplodnjaka (klinika pretraga).Ejakulat nije
upotrebljiv ako u njemu ima primjesa mokrae (miris),
krvi (crveni talog i boja), te vanjskih oneienja
(komadii balege, stelje, praine, zemlje, previe vazelina
iz umjetne vagine).
Snitarna ocjena je ujedno i makroskopska, a
obuhvaa boju, miris, konzistenciju, koliinu i pH.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
2. Mikroskopska ocjena ejakulata
obuhvaa gibljivost (pokretljivost) pod malim i velikim
poveanjem, te gustou (broj spermatozoida).
Mikroskopskim pregledom se uoavaju i mrtvi spermiji,
nedozreli spermiji i oni koji su teratoloki promjenjeni.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
a) gibljivost: MOTILITET masovno gibanje spermija
PROGRESIVNO pravolinijsko gibanje
naprijed
MANJENO vrtnja u krug i
RETROGRADNO gibanje u smjeru
suprotnom od glave
% progresivno pokretljivih spermija kod bika mora biti
najmanje 80%, nerasta 60%, pastuha 50%.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
b) ocjena koncentracije spermija u ejakulatu
Klasina metoda je brojenje u komorici po Thom-u
(razrjeivanje, dodatci: 3%-tna vodena otopina NaCl i
eozin). Raunski dobiveni broj predstavlja broj spermija u
1 mm3, pomnoen s 1000 u 1 ml.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
c) supravitalno bojenje spermija po Bloom-u
je odreivanje % ivih ili mrtvih spermija, a osniva se
na svojstvu propusnosti ovojnice mrtvih spermija na crvenu
boju eozin (5% vodena otopina eozina i 10% otopina
negrozina koji slui kao kontrastna boja razmaza). Brojenje
se obavlja do 200 i izrauna postotak.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
Istovremeno se uoavaju teratoloki oblici
(vie glava i repova, deformacije repa), te nedozreli
spermiji (protoplazmatska kapljica).
% dozvoljenih patolokih oblika je kod bika
18%, ovna i jarca 14%, pastuha 25%, nerasta 20%, a
nedozrelih kod preivaa 2%, nerasta i pastuha 10%.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
OSJETLJIVOST SPERMIJA NA VANJSKE IMBENIKE
1. Temperatura

- via temp. - bri metabolizam i obrnuto,

ohlaivanjem se dovode u stanje anabioze (minimalna
mjena tvari) princip kionzerviranja dubokim smrzavanjem,
- naglim sniavanjem temp. na 18oC
temperaturni ok (oteenje lipoproteinske ovojnice)
oteenje ili ugibanje,
- ejakulat potrebno hladiti postepeno (5oC sat).

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
OSJETLJIVOST SPERMIJA NA VANJSKE IMBENIKE

2.Svjetlo
- potrebna zatita od direktne suneve
svjetlosti.
3. Kemikalije
- tetno djeluju deterenti, sapuni, luine,
kiseline.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
OSJETLJIVOST SPERMIJA NA VANJSKE IMBENIKE

4. Metali
- pribor od specijalne vrste gume i plastike,
staklo.
5. Osmotski tlak
- ugibanje u kontaktu sa hipo ili hipertoninim
otopinama.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
RAZRIJEIVANJE I KONZERVIRANJE SPERME
- poveanje volumena,
- dodatak tvari koje najvie troe i
- neutralizacija tetnih produkata metabolizma

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
RAZRIJEIVANJE I KONZERVIRANJE SPERME
Razrijeivai
1. Sintetski - otopine koje imaju svojstvo pufera,
natrijev citrat, umanjak kokojeg jajeta,
glukoza,
antibiotici ili sulfonamidi, dodatak
hormona za
poboljani % oplodnje (bioaktivni);
2. Prirodni kravlje mlijeko

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
RAZRIJEIVANJE I KONZERVIRANJE SPERME
Konzerviranje
- postupno hlaenje ejakulata na +18oC i dodavanje
specijalnog antifriznog razrijeivaa te smrzavanje
sperme bika na temperaturu od -196oC,
- peletiranje i pajetiranje (plastine cjevice)

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
RAZRIJEIVANJE I KONZERVIRANJE SPERME
Konzerviranje
Sperma bika
- nakon ocjene - dodavanje polovine razrijeivaa i
postupno hlaenje na +5oC, 3 sata kasnije dodavanje
pune koliine razrijeivaa s 4-14% glicerina faza
ekvilibracije stavljanje u pare tekueg duika na
temp. -80 i -100oC (8 minuta), te na -196oC.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
RAZRIJEIVANJE I KONZERVIRANJE SPERME

Konzerviranje
Sperma nerasta
- nakon ocjene razrijeivanje sa helatonskom
razrijeivaem u kojem spermiji ostaju ivi 3 dana, a
temperatura pohrane je 12 20 sati.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
OPLOPDNJA

- sjedinjenje zrele jajane stanice i spermija,

- ferment hijaluronidaza u prednjem dijelu spermijske
glave,
- sjedinjenje enske i muke predjezgre, stadij klupka,
diobeno vreteno u kojem su poredani traci
kromosoma,
- jajna stanica dijeli se ve za 2-3 sata poslije
sjedinjenja jezgri, a dioba traje oko sata.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
OPLODNJA
Oploena jajna stanica putuje jajovodom do maternice:
- oko 3 dana kod veine malih sisavaca,
- prosjeno 8 dana kod kuje i kobile,
- 3 5 dana kod goveda,
- prosjeno oko 10 dana kod ovjeka.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
POROAJ
- endokrini sustav (placentarni folikulin,oxytocin,
antidiuretin),
- ivani sustav (simpatiki pojaava tonus
maternine muskulature, a parasimpatiki
motoriki aparat maternice).
Sile koje djeluju kod poroaja: kontrakcije materninog
miija (dolores), kontrakcije trbunog miija i aktivnost
ploda.

VETERINARSTVO
RASPLOIVNJE DOMAIH IVOTINJA
SMJETAJ I POLOAJ PLODA U MATERNICI
- SITUS poloaj - prednji ili stranji; okomiti
(vertikalan), kosi i popreni (transferzalan),
- POSITIO smjetaj - gornja, donja i dvije postrane
pozicije,
- HABITUS dranje odnos pokretljivih dijelova
ploda (glava, ekstremiteti).

VETERINARSTVO
BOLESTI MLADUNADI
- zbog upotrebe sile kod teih poroda i nepravilnih
poloaja moe doi do povreda koje nastaju zbog
porodiljskih instrumenata (ozljede od onih kuka,
dvostrukih kuka, klijeta) i zbog upotrebe jake sile
(iaenja zglobova nogu,prelomi kostiju,
kraljenice, unutarnja krvarenja),
- u teim sluajevima mladune ugiba.

VETERINARSTVO
BOLESTI MLADUNADI
1. Prividna smrt mladuneta
Asphyxia neonatorun
- podrazumijeva stanje u kome mladune ne die dok
je rad srca oslabljen ili jako priguen (poremeaj u
izmjeni plinova i nagomilavanje ugljinog dioksida),
- uzrok je poremeaj plinova kod gravidne ivotinje
(veliki gubici krvi, fiziki napori, poremeena
cirkulacija u maternici itd.),

VETERINARSTVO
BOLESTI MLADUNADI
1. Prividna smrt mladuneta

- slabi trudovi i produeni poroaj mogu dovesti do

aspiracije plodnih voda i krvi i poinje se gasiti centar
za disanje,
- pomo uspjena samo u lakem sluaju (prednji dio
spustiti na nie, oistiti nosne otvore, izvui jezik,
trljanje tijela slamom, lupkanje po prsnom kou).

VETERINARSTVO
BOLESTI MLADUNADI
2. Krvarenje iz pupka
Ompalorragia
- manja krvarenja nastaju spontanim prekidom
pupkovine, a njihovom prestanku pogoduje disanje,
- mogu nastati zbog poremeaja u disanju, predebelog
pupanog traka, retencije mekonija,
- jaa krvarenja se zaustavljaju sterilnom ligaturom.

VETERINARSTVO
BOLESTI MLADUNADI
3. Infekcije pupka
- infekcija se lokalizira u tkivu pupane ovojnice i u
okrajcima krvnih ila, ako se proiri na potrbunicu i
unutranje organe smrt nastupa brzo.
Gangrena pupkovine
- nastaje kada okrajak pupkovine ne mumificira, ee
se javlja kod muke teladi, rijetko samostalna,
spreavanje irenja prema konom dijelu.

VETERINARSTVO
BOLESTI MLADUNADI

3. Infekcije pupka
Upala pupka (Omphalitis)
- nastaje kada se upalni proces proiri prema konom dijelu
pupka ili u podruje pupanih krvnih ila,
- na vanjskom konom dijelu pupka pupani ir
oteenost, crvenilo, bolnost, vlanost, ako se proiri u dubinu
nastaje apsces,

VETERINARSTVO
BOLESTI MLADUNADI
3. Infekcije pupka
- upala moe zahvatiti vene, arterije i perivaskularno
tkivo (ope stanje poremeeno),
- mogunost metastaza u jetri i drugim
parenhimatoznim organima, te zglobovima i tetivama,
- komplikacije: sepsa, peritonitis, pijemija.

VETERINARSTVO
BOLESTI MLADUNADI
4. Retencija mekonija
Retentio meconii
- ako se crijeva ne prazne unutar 4-12 sati (najee
kod drebadi i teladi),
- uzroci - nedostatak mljeziva.

VETERINARSTVO
BOLESTI MLADUNADI
5. Proljev sisanadi
Diarrhoea neonatorum
- nezarazni proljevi uzrokovani preobilnim obrocima
mlijeka, promjene u sastavu mlijeka zbog loe prehrane
majke, promjene mlijeka zbog upale mlijene lijezde,
nehigijenska umjetna prehrana itd.,
- u pravilu prestaju kad se uklone uzroci.