Professional Documents
Culture Documents
Skripta Praksa Za Prvi Razred Iii Stepen PDF
Skripta Praksa Za Prvi Razred Iii Stepen PDF
Skripta
PRAKSA ZA PRVI RAZRED
(III stepen)
Autor: Mensur aki
2006/2007
Historijat:
MK(A)S sistem
(metar, kilogram, (amper), sekunda)
CGS sistem
(centimetar, gram, sekunda)
Colovski sistem
1 col = 2,54mm, 1 stopa = 12 col = 30,48 cm
1. Masa
(kg) kilogram
2. Duina
(m) metar
3. Vrijeme
(s) sekunda
4. Jaina struje
(A) amper
5. Jaina svjetlosti
(cd) candela
6. Termodinamika temperatura
(K) 0 K = -273,10 C
7. Koliina materije
(mol) mol
a
f
p
n
m
c
d
dk
h
k
M
G
T
P
E
atto
femto
piko
nano
mikoro
mili
centi
deci
deka
hekto
kilo
Mega
Giga
Tera
Peta
Exa
OSOVNI POJMOVI
ta je to struja?
Usmjereno kretanje slobodnih nosilaca elektriciteta kroz provodnik nazivamo elektrinom
strujom
Nosioci naboja u krutim vodiima su slobodni elektroni
Nosioci naboja u rastvorima i plinu su slobodni ioni
podjela struje prema vrsti
izmjenina
istosmjerna
.....
Industrija
Domainstvo
Zdravstvo
Obrazovanje
Saobraaj
vjestaki sateliti
atomske podmornice
Osvjetljenje
Komunikacije
itd.
380 V
2500 Ohma
1300 Ohma
220 V
1900 Ohma
1000 Ohma
> 100 mA
4A-5A
Istosmjerna
50 Hz
500.000 Hz
prag osjeaja.
izazivaju grenje mida.
ne moemo odvojiti ruku ako smo akom uhvatili provodnik pod naponom.
U toku nekoliko minuta moe nastupiti smrt.
proticanje struje ove jaine bar 3 sekunde u blizdni srca izaziva treperenje
sranih pretkomora. Broj otkucaja se toliko povea da takav napor srce ne
moe izdrati i prestaje da radi.
struja od 1 A ve u toku 0,4 sekunde izaziva smrt. Proticanje takvih struja
trenutno (odnosno, u ovom primjeru, u toku 0,4 sekunde) izaziva gr srca
koj traje do deset minuta i ovjek umire.
ako teku krae od desetak sekundi, izazivaju trenutnu obamrlost srca, ali
ne i smrt. Poslije odvajanja od strujnog kola srce jedno vrijeme nepravilno
otkucava, ali ovjek ostane iv. Meutim, usljed dulove toplote javljaju se
opekotine. Usljed dulove toplote javljaju se opekotine pri duem proticanju
jake struje tijelo se ugljenie i izgubi teinu.
Manje opasna nego struja npr. frekvencije od 50 Hz
najopasnija frekvencija elektricne struje.
u odreenom reimu rada ak se primje njuju u dijatermiji za lijeenje.
ZATITNO IZOLIRANJE
Dopunsko izoliranje metalnih dijelova ureaja ili aparata koji se mogu dodirnuti, a ne
pripadaju aktivnom strujnom krugu (npr. kuite elektrinog suila za kosu i sl.);
GALVANSKO ODVAJANJE
Postie se odvajanjem pogonskih ureaja pomou meutransformatora, prijenosnog
omjera 1:1.
UZEMLJIVAI
SVRHA UZEMLJENJA ELEKTRINIH UREAJA
Osnovni ciljevi uzemljenja elektrinih uredaja jesu:
a) obezbjeenje sigurnosti osoblja koje s tim uredajima dolazi u dodir,
b) zatita materijala i
c) poboljanje kvaliteta rada pogona.
Prema nainu na koji su sprovedena uzemljenja elektrinih ureaja, razlikujemo:
UZEMLJIVAI
UZEMLJIVAI
gde je:
Uz - napon uzemljivaa u odnosu na zemlju koja ga okruuje (pod zemljom" koja ga
okruuje podrazumijevamo tlo izvan uticaja naponskog lijevka u smislu sledeih izvoenja);
Rz - otpor rasprostiranja uzemljivaa tj. otpor zemlje izmeu uzemljivaa i takozvane idealne
zemlje, koju ini skup dovoljno udaljenih taaka iji je elektrini potencial praktino jednak
nuli. Otpor rasprostiranja ini bitni dio otpora uzemljenja, koji sadri jo i otpor provodnika do
uzemljivaa, kao i omski otpor samog uzemljivaa. Zato se esto umjesto izraza otpor
rasprostiranja upotrebljava izraz otpor uzemljenja. Iz - struja zemljospoja
UZEMLJIVAI
POTENCIJALNO POLJE UZEMLJIVAA
NAPONSKI LIJEVAK
UZEMLJIVAI
POTENCIJALNO POLJE UZEMLJIVAA
NAPON KORAKA I NAPON DODIRA
MJERENJE
MJERENJE
ZACRTKANA MJERILA I MJERILA ZA PRENOENJE MJERA - 1
MJERENJE
ZACRTKANA MJERILA I MJERILA ZA PRENOENJE MJERA - 2
MJERENJE
POMINO ZACRTKANO MJERILO (UBLER) - 1
MJERENJE
POMINO ZACRTKANO MJERILO (UBLER) - 2
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA NONIUSOM - 1
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA NONIUSOM - 2
MJERENJE
MIKROMETAR - 1
MJERENJE
MIKROMETAR - 2
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA MIKROMETROM - 1
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA MIKROMETROM - 1
MJERENJE
UGLOMJER - 1
MJERENJE
UGLOMJER - 2
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA UGLOMJEROM - 1
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA UGLOMJEROM - 2
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA UGLOMJEROM - 3
MJERENJE
UZORAK ZA MJERENJE ZACRTANIM MJERILIMA ZA PRENOENJE MJERA
MJERENJE
UZORAK ZA MJERENJE POMINIM ZACRTANIM MJERILOM
MJERENJE
UZORAK ZA MJERENJE UGLOMIJEROM
OBILJEAVANJE
OBILJEAVANJE NA LIMU
ALATI ZA OCRTAVANJE - 1
OBILJEAVANJE NA LIMU
ALATI ZA OCRTAVANJE - 2
OBILJEAVANJE NA LIMU
POSTUPCI OCRTAVANJA I OBILJEAVANJA - 1
OBILJEAVANJE NA LIMU
POSTUPCI OCRTAVANJA I OBILJEAVANJA - 2
OBILJEAVANJE NA LIMU
POSTUPCI OCRTAVANJA I OBILJEAVANJA - 3
OBILJEAVANJE NA LIMU
POSTUPCI OCRTAVANJA I OBILJEAVANJA - 4
OBILJEAVANJE NA LIMU
POSTUPCI OCRTAVANJA I OBILJEAVANJA - 5
OBILJEAVANJE NA LIMU
CRTANJE PRAVIH I PARALELNIH LINIJA - 1
OBILJEAVANJE NA LIMU
OCRTAVANJE OBLIKA - 1
OBILJEAVANJE NA LIMU
OCRTAVANJE OBLIKA - 2
OBILJEAVANJE NA LIMU
OCRTAVANJE OBLIKA - 3
OBILJEAVANJE NA LIMU
OCRTAVANJE OBLIKA - VJEBA
SJEENJE
CILJ
a) upoznavanje sa osnovnim pojmovima pri
sjeenju lima makazama, sjekaem i rezanju
testerom (pilom);
b) vjebanja sjeenja lima runim makazama,
sjekaem i rezanje testerom;
c) upoznavanje uglova rezanja u zavisnosti od
vrste materijala;
d) upoznavanje sa osnovnim zatitnim mjerama
pri sjeenju materijala (lima).
SJEENJE
SJEENJE LIMA RUNIM MAKAZAMA - 1
SJEENJE
SJEENJE LIMA RUNIM MAKAZAMA - 2
SJEENJE
SJEENJE LIMA POLUNIM MAKAZAMA
SJEENJE
RAD SJEKAEM - PROSIJECANJE - 1
SJEENJE
RAD SJEKAEM - PROSIJECANJE - 2
SJEENJE
RAD SJEKAEM - 1
SJEENJE
RAD SJEKAEM -2
TESTERANJE (PILJENJE)
RUNA TESTERA (PILA) - 1
TESTERANJE (PILJENJE)
RUNA TESTERA (PILA) - 2
TESTERANJE (PILJENJE)
RUNA TESTERA (PILA) - 3
TESTERANJE (PILJENJE)
RUNO REZANJE METALA -1
TESTERANJE (PILJENJE)
RUNO REZANJE METALA -2
TESTERANJE (PILJENJE)
STEZANJE PRI TESTERANJU I TESTERANJE
METALA - 1
TESTERANJE (PILJENJE)
STEZANJE PRI TESTERANJU I TESTERANJE
METALA - 2
TESTERANJE (PILJENJE)
STEZANJE PRI TESTERANJU I TESTERANJE
METALA - 3
TESTERANJE (PILJENJE)
PRIMJERI TESTERANJA PREDMETA - 1
TESTERANJE (PILJENJE)
PRIMJERI TESTERANJA PREDMETA - 2
TESTERANJE (PILJENJE)
PRIMJERI TESTERANJA PREDMETA - 3
TESTERANJE (PILJENJE)
NEKE VRSTE RUNIH TESTERA ZA DRVO
TESTERANJE (PILJENJE)
POPRENO TESTERANJE DRVETA RUNOM PILOM
TURPIJANJE
CILJ
a) upoznavanje sa osnovnim pojmovima skidanja
strugotine postupkom turpijanja;
b) upoznavanje raznih vrsta turpija;
c) sticanje osjeaja dranja i vodenja turpije u
horizontalnom poloaju;
d) sticanje navika pravilnog poloaja tijela i pokreta
ruku pri turpijanju;
e) upoznavanje sa vrstama kvaliteta obradenosti
povrina i njihovo oznaavanje;
f) upoznavanje sa osnovnim zatitnim mjerama pri
turpijanju.
TURPIJANJE
Vrste i gustina nasjeka
Jednostruki nasjek za meke metale i otrenje testera
Dvostruki nasjek za sivi liv, elik, mesing
Rapa nasjek za drvo, kou, vjetake mase
Gornji nasjek 70
Donji nasjek 50
TURPIJANJE
TURPIJANJE RAVNIH POVRINA
(VJEBA GRUBOG TURPIJANJA) - 1
TURPIJANJE
TURPIJANJE RAVNIH POVRINA
(VJEBA GRUBOG TURPIJANJA) - 2
TURPIJANJE
VRSTE TURPIJA - 1
TURPIJANJE
VRSTE TURPIJA - 2
TURPIJANJE
GRUBO ISTURPIJANI U PROFIL - 1
TURPIJANJE
GRUBO ISTURPIJANI U PROFIL - 2
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 1
PARALELNE MENGELE (KRIP)
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 2
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 3
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 4
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 5
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 6
TURPIJANJE
PRITISAK TURPIJE KOD VOENJA - 1
TURPIJANJE
PRITISAK TURPIJE KOD VOENJA - 2
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG VOENJA TURPIJE - 1
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG VOENJA TURPIJE - 2
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG VOENJA TURPIJE - 3
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG TURPIJANJA - 1
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG TURPIJANJA - 2
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG TURPIJANJA - 3
TURPIJANJE
OZNAAVANJE KVALITETA POVRINA - 1
TURPIJANJE
OZNAAVANJE KVALITETA POVRINA - 2
TURPIJANJE
OZNAAVANJE KVALITETA POVRINA - 3
TURPIJANJE
ODRAVANJE TURPIJE I FINO TURPIJANJE - 1
TURPIJANJE
ODRAVANJE TURPIJE I FINO TURPIJANJE - 2
TURPIJANJE
ODRAVANJE TURPIJE I FINO TURPIJANJE - 3
BUENJE
CILJ
a)upoznavanje sa osnovnim pojmovima pri bueniju, uputanju i proirivanju rupa;
b)upoznavanje sa builicama;
c) upoznavanje sa rukovanjem, odravanjem i
podmazivanjem builice;
d)odreivanje reima rada na builici (brzina
rezanja, posmak);
e)buenje, proirivanje i uputanje rupa na U
profilu;
f) primjena osnovnih mjera zastitte na radu pri
buenju, uputanju i proirivanju rupa.
BUENJE
BURGIJE I NJIHOVI UGLOVI - 1
BUENJE
BURGIJE I NJIHOVI UGLOVI - 2
BUENJE
OCRTAVANJE I OBILJEAVANJE U PROFILA - 1
BUENJE
OCRTAVANJE I OBILJEAVANJE U PROFILA - 2
BUENJE
PRIMJERI ISPRAVNOG BUENJA I GREAKA PRI
BUENJU - 1
BUENJE
PRIMJERI ISPRAVNOG BUENJA I GREAKA PRI
BUENJU - 2
BUENJE
BUENJE U PROFILA
BUENJE
VRSTE UPUTAA I OPERACIJE SA UPUTAIMA - 1
BUENJE
VRSTE UPUTAA I OPERACIJE SA UPUTAIMA - 2
IZRADA NAVOJA
CILJ
a) upoznavanje sa osnovnim pojmovima pri
rezanju navoja;
b) upoznavanje sa alatom za rezanje navoja;
c) rezanje navoja ureznikom i nareznicom;
d) kontrolisanje izraenih navoja.
IZRADA NAVOJA
NAREZNA SVRDLA UREZNICI - 1
IZRADA NAVOJA
UREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 1
IZRADA NAVOJA
UREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 2
IZRADA NAVOJA
NAREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 1
IZRADA NAVOJA
NAREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 2
IZRADA NAVOJA
REZANJE NAVOJA NA U PROFILU I VIJKU - 1
IZRADA NAVOJA
REZANJE NAVOJA NA U PROFILU I VIJKU - 2
OTRENJE ALATA
CILJ
a) upoznavanje sa osnovnim pojmovima o otrenju alata;
b) sticanje spretnosti otrenja spiralne burgije,
igala za ocrtavanje, takaa i sjekaa;
c) upoznavanje sa sredstvima za bruenje;
upoznavanje sa osnovnim mjerama zaitite pri
bruenju.
OTRENJE ALATA
BRUENJE BURGIJA - 1
OTRENJE ALATA
BRUENJE BURGIJA - 2
OTRENJE ALATA
KONTROLA BRUENIH BURGIJA - 1
OTRENJE ALATA
KONTROLA BRUENIH BURGIJA - 2
OTRENJE ALATA
BRUENJE SJEKAA
OTRENJE ALATA
BRUENJE TAKAA I IGLE ZA OCRTAVANJE
IZOLACIONI MATERIJALI
CILJ
Upoznavanje sa osobinama i nainom
obrade izolacionih materijala
IZOlACIONI MATERIJALI
PODJELA IZOLACIONIH MATERIJALA
1.
2.
3.
4.
-
5.
IZOlACIONI MATERIJALI
PODJELA IZOLACIONIH MATERIJALA
CILJ
Upoznavanje sa osobinama i nainom abrade izolacionih materijala.
RADNI POSTUPCI
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
SREDSTVA ZA RAD
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
VODOVI
STANDARDI OZNAAVANJA IZOLIRANIH VODIA
VODOVI
STANDARDI INSTALACIJSKIH VODIA I KABLOVA
VODOVI
STANDARDI ENERGETSKIH KABLOVA
VODOVI
DOPUTENE STRUJE U STANDARDNIM PRESJECIMA VODIA
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
P - vod je sastavljen od golog bakrenog vodia i sloja pvc - izolacije. Izrauju
se samo jednoilni, od 1,5 do 95 mm2, za vrsto polaganje obavezno u cijevima
iznad ili ispod buke u suhim prostorijama.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
P/L - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog nepokositrenog vodia, a vodii
su usporedno izolirani zajednikim platem od pvc - mase. Izrauju se dvoilni
i troilni od 0,5; 0,75 i 1 mm2 , za prikljuak manjih prenosivih netermikih
troila.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP/J - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja pvc
- mase i sloja pvc plata. Izrauju se dvoilni, troilni i etveroilni od 0,75; 1;
1,5; i 2,5 mm2 , za prikljuak manjih prenosivih troila (perilice, usisavai,
friideri, . . .
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP/U - vod
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP/R - vod je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se
tako ile poloe jedna uz drugu u istoj ravnini i zajedno, obloe slojem od pvc mase tako da izmeu ila postoji razmak. Izrauju se dvoilni i troilni od 1,5
do 4 mm2 , za polaganje bez instalacionih cijevi ispod buke u suhim
prostorijama.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
G - vod je sastavljen od pokositrenog bakrenog vodia, sloja bijele gume, sloja
crne gume, sloja gumirane pamune trake i impregniranog opleta pamunog
konca. Izrauju se samo jednoilni od 1 mm2 navie za vrsto polaganje u
cijevima iznad ili ispod buke.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
GG/L - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja
gume i sloja gumenog plata Izrauju se dvoilni, troilni i etveroilni od 0,75
i 1 mm2 , za prikljuak manjih prenosivih troila.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
GT - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja
gume, sloja pamunih niti i sloja obojenog pamunog konca. Izrauju se
dvoilni i trolni od 0,5 ; 1 i 1,5 mm2 , za prikljuak svih vrsta prenosivih troila.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PGP - vod je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se
tako ile usukaju zajedno te se obloi slojem prirodne gume i slojem od pvc mase. Izrauju se dvolni, troilni i etverolni od 1,5 do 10 mm2 , za polaganje
bez instalacionih cijevi iznad ili ispod buke u suhim i vlanim prostorijama.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP00 - kabel je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se
tako ile usukaju zajedno te se obloe slojem pvc - mase i slojem od pvc mase. Izrauju se dvoini, troilni, etveroilni i peteroilni od 1,5 mm2 navie,
za polaganje u suhim i vlanim prostorijama u kabelskim kanalima i razvodnim
postrojenjima.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP41 - kabel je sastavljen od golog bakrenog ili aluminijskog vodia, sloja pvc
mase, gdje se tako ile usukaju zajedno te se obloi slojem pvc - folije i mase,
sloja dvije eline trake i slojem od pvc - mase. Izrauju se troilni, etveroilni
i vieilni od 1,5 do 240 mm2, za polaganje u kabelskim kanalima ili u zemlju
gdje je potrebna mehanika zatita kabela.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP00/0 - kabel je sastavljen od usukanog golog vodia, sloja pvc mase, gdje se
tako ile usukaju zajedno te se obloi slojem pvc - mase, a na maloj udaljenosti
od tog vieilnog kabela poloeno je usporedno elino ue ( koje ima zadatak
da nosi kabel ) i sve se zajedno obloi platem od pvc - mase . Izrauju se
dvoilni, troilni, etveroilni od 4 do 35 mm2, upotrebljava se za izvoenje
mjesnih razvodnih mrea na stupovima, za kuni prikljuak, za ulinu rasvjetu
itd.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
X00-A - kabel koristi se za zrane vodove NN mree i savremene kune
prikljuke
CILJ VJEBE
OSPOSOBLAVANJE UENIKA DA SAMOSTALNO POSTAVLJAJU
KABLOVSKE STOPICE I AHURE
SREDSTVA ZA RAD
ELEKTRIARSKI ALAT, ELEKTRINO LEMILO, KLIJETA ZA
PRESOVANJE KABLOVSKIH STOPINCA I AHURA, PRIMJERCI
ENERGETSKOG KABLA
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
a) strga;
b) klijeta za skidanje izolacije;
c) kombinovana klijeta;
d) klijeta okrugla, dugaka;
e) makaze;
f) stepenast trn;
g) kablovski no;
h) mjerni metar, 300 mm.
a)
b)
c)
LEMLJENJE
CILJ VJEBE
LEMLJENJE
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
RADNI POSTUPCI
priprema pribora i sredstava za meko
lemljenje;
prikupljanje i grupisanje radnih elemenata (omi,
uica, kablovskih stopica, meusobno spojenih
provodnika i provodnika za lemljenje na letvici);
lemljenje omi i uica;
lemljenje kablovskih stopica;
lemljenje spojeva provodnika;
lemljenje na letvici;
spremanje radnog mjesta.
LEMLJENJE
SREDSTVA ZA RAD
a)
b)
c)
d)
e)
f)
LEMLJENJE
MATERIJAL
a)
b)
c)
d)
e)
f)
LEMLJENJE
MEKO LEMLJENJE
(meko lemljenje karakterie temperatura topljenja lema
ispod 500C i vrstoa na istezanje ispod 5-7 kp/mm2).
Elektrina lemila koriste se za meko lemljenje a snaga
grijaa je od 20W do oko 400W
Za elektriarske radove obino se upotrebljava lem Sn
60 koji sadri 60% kalaja (kositra) i oko 40% olova.
Poetna temperatura topljenja je od 183C do 190C.
LEMLJENJE
TVRDO LEMLJENJE
LEMLJENJE
ELEKTRINA LEMILA
LEMLJENJE
LEMILA KOJA SE ZAGRIJAVAJU NA PLAMENU
LEMLJENJE
PRIPREMA LEMILA KOJA SE ZAGRIJAVAJU NA PLAMENU
LEMLJENJE
MEHKO LEMLJENJE - 1
LEMLJENJE
MEHKO LEMLJENJE - 2
LEMLJENJE
LAMPE I GORIONICI
LEMLJENJE
LEMLJENJE LEMILOM
LEMLJENJE
LEMLJENJE LAMPOM
LEMLJENJE
PRIPREMA VODIA ZA LEMLJENJE - 1
LEMLJENJE
PRIPREMA VODIA ZA LEMLJENJE - 2
LEMLJENJE
LEMLJENJE OMI I UICA
LEMLJENJE
LEMLJENJE SPOJEVA PROVODNIKA
LEMLJENJE
LEMLJENJE
LEMLJENJE
LEMLJENJE NA LETVI
LEMLJENJE
LEMLJENJE TIJELA OD ICE - VJEBA
LEMLJENJE
LEMLJENJE TIJELA OD ICE - VJEBA
ELEKTROSTATIKA
ELEKTROSTATIKA
ELEKTROSTATIKA
COULOMBOV ZAKON
ELEKTROSTATIKA
COULOMBOV ZAKON
Coulombov zakon kae da je sila F koja djeluje izmeu dva
takasta naboja Q i Q' proporcionalna umnoku obaju naboja, a
obrnuto proporcionalna kvadratu njihova razmaka r:
Q Q
F
2
4 r
1
U faktoru proporcionalnosti
1
4
veliina
'
je dielektrina
0 r
ELEKTROSTATIKA
ELEKTRINO POLJE
Prostor oko naboja Q u kojem se opaaju elektrine sile zove se
elektrino polje, a intenzitet kojim ovo polje djeluje na druge naboje
jakost elektrinog polja, E.
Prema Coulombovom zakonu moe se sila F prikazati kao umnoak dva
faktora:
Q
'
F
Q
4 r 2
Q
E
2
4 r
F
E '
'
F E Q
Q
ELEKTROSTATIKA
Elektrina influencija i
Dielektrina polarizacija.
ELEKTROSTATIKA
ELEKTRINA INFLUENCIJA
D E
n
ELEKTROSTATIKA
ELEKTROSKOP
ELEKTROSTATIKA
ELEKTROSKOP
Ureaj kojim se moe pokazati da li je neko tijelo elektriki nabijeno.
Elektroskop se sastoji od kuita (najee metalnog) i metalne ipke
koja na jednom kraju (izvan kuita) ima metalnu kuglu ili ploicu, a na
drugom (u kuitu) objeena dva tanka metalna listica ipka je na
kuite privrena pomou izolatora. Ako se kuglica elektroskopa
dodirne nekim naelektriziranim tijelom, ipka e se nabiti
elektricitetom, pa i listii na njezinu kraju. Budui da su listii nabijeni
istom vrstom elektriciteta, meusobno e se odbijati i razmaknuti.
Razmak listia je to vei to je vea koliina naboja dovedena na
kuglicu elektroskopa. Elektroskop sa zlatnim listiima prvi je
konstruirao engl. sveenik Bennet 1787. Elektroskop s mjerilom, na
kojem se iz razmaka listia ita napetost, naziva se elektrometar ili
elektrostatski voltmetar. Elektrometri mogu biti izvedeni na razne
naine: Braunov s jednim listiem, Wulfov sa dvije niti od kvarca,
Thomsonov kvadrantni elektrometar itd.
ELEKTROSTATIKA
DIELEKTRIKA POLARIZACIJA
Ako se u elektrinom polju nalazi izolator (dielektrik) koji nema
elektrinih estica koje se slobodno kreu, moi e sile elektrinog polja
djelovati jedino unutar samog atoma (ili molekule) na elektrine
elementarne estice koje e se unutar molekule (ili atoma) tek neto
pomaknuti i sve usmjeriti u pravcu djelovanja vektora E. Na krajnjim
plohama dielektrika pojavit e se na jednoj strani pozitivni, a na drugoj
strani negativni naboji, no oni su ovdje vezani, a ne kao u prijanjem
metalnom tijelu, slobodno pokretni. Polarizacija dielektrika - koliina
vezanog naboja na jedinicu povrine - proporcionalna je jakosti
elektrinog polja i moe se uzeti da je jednaka:
P X 0 E
Faktor X zove se elektriki susceptibilitet izolatora.
ELEKTROSTATIKA
DIELEKTRIKA POLARIZACIJA
Gustoa elektrinog pomaka D jednaka je u izolatoru:
D 0 E (1 X ) 0 r E E
Tu je
dok je
As
0 8,86 10
Vm
12
r 1 X
Njegova relativna,
ELEKTROSTATIKA
KAPACITET
Budui da vodii kod prikljuka na izvor napona U primaju na sebe
uvijek neku odreenu koliinu elektriciteta Q, to se svakoj
kombinaciji dvaju vodia pripisuje neka prijemljivost za elektricitet ili
elektriki kapacitet C. Pri tom su ove veliine meusobno povezane
relacijom:
Q C U
Jedinica za mjerenje kapaciteta je farad
As
F
V
ELEKTROSTATIKA
ELEKTRINI KONDENZATOR
ELEKTRINI KONDENZATOR
PLOASTI KONDENZATOR
Iako svaki vodi i dovodna ica imaju odreeni kapacitet taj je
redovito za praksu premalen.
Mnogo vei kapacitet, dakle veu sposobnost primanja i nagomilavanja
elektriciteta ima kondenzator. Kondenzator je element koji ima
odreeni kapacitet. Najjednostavniji kondenzator je Ploasti: ima dvije
paralelne ploe a i b, koje su meusobno razdvojene pomou izolatora:
zraka, papira, tinjca i sl.
ELEKTRINI KONDENZATOR
BLOK KONDENZATOR
ELEKTRINI KONDENZATOR
KONDENZATOR PROMJENJLJIVOG KAPACITETA
Da bismo mogli mijenjati kapacitet upotrebljavamo okretne
kondenzatore, kod kojih se ploe rotora mogu zakretati unutar ploa
statora.
ELEKTRINI KONDENZATOR
ELEKTROLITSKI KONDENZATOR
Elektrohtski kondenzatori su velikog kapaciteta, a mogu biti mokri i
suhi. I vodi koji je izoliran od svoje okoline, odnosno zemlje, posjeduje
kapacitet. Relativno velik kapacitet ima kabel s olovnim platom.
Olovni plat tvori jednu plou kondenzatora, a druga je vodi kabela.
Upotreba kondenzatora je vrlo iroka. Upotrebljavaju se u filtrima
ispravljaa, u radioelektronici, za kompenzaciju jalove struje u elektranama, za ogranienje iskrenja kontakata, u telefoniji, kod
jednofaznih indukcijskih motora i sl.
ELEKTRINI KONDENZATOR
PARALELNO SPAJANJE KONDENZATORA
Q Q1 Q2 Q3
Q U C U C1 U C2 U C3 U (C1 C2 C3 )
C C1 C2 C3
ELEKTRINI KONDENZATOR
SPAJANJE KONDENZATORA U SERIJU
U U1 U 2 U 3
Q Q Q
Q
C C1 C 2 C3
1
1
1
1
Q Q
C
C1 C 2 C3
1
1
1
1
C C1 C 2 C3
ELEKTRINI KONDENZATOR
PRORAUN KAPACITETA
Kapacitet kondenzatora (oznaka C) je to vei sto su povrine ploa
a, b vee i to je njihova meusobna udaljenost manja. Kapacitet
zavisi i od izolacijske materije (od dielektrike konstante) izmeu
vodia. Za zrak je relativna dielektrina konstanta jednaka 1, za
tinjac 5 do 8, staklo 7 itd.). Usporedite dva crteza na slici.
Kapacitet dviju jednakih metalnih ploa u sistemu Si ima formulu:
S
S
C C 0 r
d
d
0 8,859 10
12
F
m
ELEKTROSTATSKO POLJE
DEFINICIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA
Elekektrostatsko polje je prostor oko naelektiziranog tijela u kojem
se pojavljuju uinci sila elektinog naboja.
Stavimo li u takvo polje malo i lagano tijelo s elektrinim nabojem ono
e se kretati po odreenoj liniji. tzv. silnici.
Silnice izmeu dva naboja (+) i (-) su spojne Iinije. sa smjerom od
(+) naboja do (-) naboja i prikazuju sliku elektrostatskog polja.
ELEKTROSTATSKO POLJE
DEFINICIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA
Slika elektrostatskog polja, koju prikazuju silnice zavisi od oblika
elektroda (naelektriziranih tijela).
Naboj Q0 i od njega stvoreno elektrostatsko polje djeluje na drugi naboj
Q silom F = EQ
ELEKTROSTATSKO POLJE
DEFINICIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA
Odnos sile i naboja F/Q nazivamo intenzitetom ili jakou elektrostatskog
polja.
F
E
Q
ELEKTROSTATSKO POLJE
DEFINICIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA
ELEKTROSTATSKO POLJE
DEFINICIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA
Vodii
Izolatori
elektrina influencija
Gustoa influenciranog naboja - Q/S
polarizacija
KUGLASTI IZVOR
j dj
dr
r2
r1
j2
j1
+Q
-Q
UE
U j1 j2
KUGLASTI IZVOR
Jednaina:
Q dr
postaje: dU
2
0 4r
Q
C
U
Q l
U
0 S
Q
1 1
U
( )
4 0 r1 r2
r1 r2
C 4 0
r2 r1
r2 r1
Kapacitet kuglastog kondenzatora radijusa R:
C 4 0 R
+Q
1
E
2
4 0 r
COULOMBOV ZAKON
Sila F kojom elektrino polje jakosti E, stvoreno od takastog naboja Q,
djeluje na pokusni naboj Q u taki A jednaka je:
1
1 Q Q'
F Q'E Q'
2
2
4 0 r
4 0 r
Q
0 r
ENERGIJA ELEKTROSTATSKOG
POLJA
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Na izvor istosmjernog napona U
sklopkom se ukljuuje kondenzator
C, uz otpor strujnog kruga R.
u
PRIJELAZNA POJAVA
R
E
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Uvid u strujne i naponske prilike omoguuje nam primjena drugog
Kirchhoffovog zakona:
napona = i . R
U-u=i.R
q C u
dq C du
q
u
C
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Uz:
dq
i
dt
du
iC
dt
du
U u C
R
dt
Ili:
du
U u CR
dt
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Iz naponske diferencijalne jednaine koja prikazuje ovisnost napona na
kondenzatoru o vremenu, pa se moe odrediti u = f (t), a zatim i q (t), i (t).
( RC ) A s / V s
pa se naziva vremenska konstanta:
R C
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Naponska jednadba sada ima oblik:
du
dt
U u
U u
t
ln
U u
e
U
t
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Sve promjenljive
veliine
prikazanog
strujnog kruga
mijenjaju se po
eksponencijalnom
zakonu.
i, u
I, U
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Kada bi se kondenzator nabijen na napon U ispraznio preko otpora R,
napon i struja se mijenjaju kao:
u U e
U
i e
R
KONDENZATORI
OSNOVNI PARAMETRI
Nazivni radni napon (Un)
KONDENZATORI
OSNOVNI PARAMETRI
Probojni napon
Onaj napon pri kojem nastaje proboj dielektrika kondenzatora i
probojno izbijanje kondenzatora. Probojni je napon vii od ispitnog
napona.
Dielektrina vrstoa
Izraena je u kV/mm oznaava odnos izmeu probojnog napona i
debljine dielektrika. Dielektrina vrstoa ovisi o vrsti i debljini
dielektrika, o temperaturi, frekvenciji i o metodi mjerenja. Kod
kondenzatora s organskim dielektricima (npr. papir, folije)
dielektrina konstanta s vremenom slabi sbog starenja i dueg
djelovanja napona. To je razlog zato je kod tih kondenzatora radni
napon znatno nii od ispitnog napona.
KONDENZATORI
OSNOVNI PARAMETRI
Izolacijski otpor
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE
Kondenzatori se obiljeavaju na vie naina. Najjednostavniji je
sistem RMA, a sastoji se od tri obojene take s odgovarajuom
strjelicom koja oznaava smjer itanja. Boja prve take oznaava
prvu brojku, boja druge drugu i tree broj nula iza prve brojke.
Kapacitet kondenzatora oznaava se uglavnom u pikofaradima.
Radni napon kondenzatora obiljeenih na ovaj nain je 500V a
tolerancija 20%.
Sistem, RMA s tri take nije dobar za precizno obiljeavanje pa se
koristi isti sistem sa est taaka. I ovdje se vrijednost kapaciteta
oitava u smjeru strjelice. Boja prve take oznaava odgovarajue
brojeve prema tablici, a 4. taka oznaava broj nula koje slijede iza
prve tri brojke. Peta taka oznaava toleranciju,a esta radni napon.
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE
KONDENZATORI
Obiljeavanje sa sistemom 3 i 6 taaka
Boja
1., 2. i 3. brojka
Broj nula
[%] tolerancija
Radni napon u
[V]
A,B i C
Crna
Smea
100
Crvena
200
naranasta
300
uta
400
Zelena
500
Plava
600
Ljubiasta
700
siva
800
Bijela
900
Zlatna
X 0,1
1000
Srebrna
X 0,01
10
2000
Bez boje
20
5000
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE
Kondenzatori se obiljeavaju na vie naina. Najjednostavniji je
sistem RMA, a sastoji se od tri obojene take s odgovarajuom
strjelicom koja oznaava smjer itanja. Boja prve take oznaava
prvu brojku, boja druge drugu i tree broj nula iza prve brojke.
Kapacitet kondenzatora oznaava se uglavnom u pikofaradima.
Radni napon kondenzatora obiljeenih na ovaj nain je 500V a
tolerancija 20%.
Sistem, RMA s tri take nije dobar za precizno obiljeavanje pa se
koristi isti sistem sa est taaka. I ovdje se vrijednost kapaciteta
oitava u smjeru strjelice. Boja prve take oznaava odgovarajue
brojeve prema tablici, a 4. taka oznaava broj nula koje slijede iza
prve tri brojke. Peta taka oznaava toleranciju,a esta radni napon.
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE A
Oznaavanje keramikih kondenzatora
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE
Oznaavanje keramikih kondenzatora
Brojevi znae NAZIVNU VRIJEDNOST KAPACITETA (nita iza slova znai pikofarade, ''n''
iza slova - nanofarade
Prvo slovo (veliko
znai +/-toleranciju
u [%]
Slovo za
C <10 pF
Drugo slovo(malo)
NAZIVNI NAPON
u voltima [V]
a
50=
B
0,1
Slovo za C >10
pF
C
0,25
H
2,5
b
1
2
5
=
c
160=
J
5
d
2
5
0
=
K
10
e
350=
D
0,5
M
2
0
F
1
P
+
1
0
0
-0
g
7
0
0
=
R
+
3
0
2
0
h
1
0
0
0
=
G
2
S
+
5
0
2
0
u
2
5
0
Z
+8
0
20
v
3
5
0
w
5
0
0
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE
Primjeri :
- keramiki kondenzator i na njemu pie 10, rije je o kapacitetu
vrijednosti 10 pF
- kondenzator oznaen 104 je "10 i jo 4 nule" tj.100,000pF to
lake oznaavamo kao 0,1 F ili u praksi ubitanih 100nF.
- proitamo li na kondenzatoru 103J upotrebom ovih tablica vrlo
brzo emo zaljuiti da je rije o kapacitetu 10.000 pF tolerancije
+/- 5%
KONDENZATORI
PRIMJENA
- Uklanjanje neeljenih naponskih vrhova bloka napajanja.
Stavite kondenzator kapaciteta 0.01 - 0.1 mF izmeu krajeva
naponskog izvora koji napajaju digitalne krugove. Ovim
sprijeavate neeljena okidanja digitalnih krugova.
- Peglanje ispravljenog izmjeninog napona u stabilan
istosmjerni napon.
Stavite kondenzator kapaciteta 100 - 10000 F izmeu izlaznih
krajeva ispravljaa.
- Blokiranje istosmjernog signala i proputanje izmjeninog
signala.
- Odvoenje izmjeninog signala na masu.
- Filtriranje neeljenih djelova izmjeninog signala.
- Integriranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa
otpornikom.
KONDENZATORI
PRIMJENA
- Integriranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa
otpornikom.
KONDENZATORI
PRIMJENA
- Diferenciranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa
otpornikom.
KONDENZATORI
PRIMJENA
- Obavljanje vremenskih funkcija.
KONDENZATORI
PRIMJENA
- Obavljanje vremenskih funkcija.
KONDENZATORI
PRIMJENA
- uvanje (dranje) naelektriziranosti da bi drao tranzistor u
ukljuenom (otvorenom) ili iskljuenom (zatvorenom) stanju.
- Dranje naelektriziranosti da bi ga oslobodio preko
elektronske cijevi ili svjetlosne diode u obliku brzog i
snanog impulsa.
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Nabijanje kondenzatora
Spojimo strujni krug kao na slici zatim ukljuimo izvor istosmjerne
struje. U trenutku ukljuivanja,
struja putuje" od pozitivnog (+)
pola izvora vodiem prema
kondenzatoru (koji se nabija), a
zatim na potroa - sijalicu iji se
intenzitet svjetlosti smanjuje s
vremenom. Poslije potroaa, na
kraju struja dolazi do negativnog
(-) pola izvora struje (elektroni
"putuju" suprotno od smjera
struje - od - do + pola).
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Sijalica vie ne svijetli - nabijanje kondenzatora zavreno
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
PRANJENJE KONDENZATORA
Kako bi dokazali da se
kondenzator nabio, pristupamo
sljedeem koraku - pranjenje
kondenzatora pomou
potroaa (sijalice). Kada se
novi strujni krug uspostavi,
intenzitet svijetljenja arulje se
smanjuje sve dok se
kondenzator ne izbije
(isprazni).
ENERGIJA NABIJENOG
KONDENZATORA
Cilj: Izraunati energiju nabijenog kondenzatora.
Opa formula za energiju: W = U . I . t = U . Q
Naponska jednadba:
U = I .R + u
i . dt = dq
Energija izvora:
U = I .R + u / i . dt
U . i . dt = i2 . R . dt + q/C . dq
Wizv = i2 . R . dt + 1/C . q. dq
ENERGIJA NABIJENOG
KONDENZATORA
Ukupna energija dobit e se integriranjem u granicama, za t, od 0 do , i
za q, od 0 do Q.
1
Wizv i R dt q dq
C0
0
2
1Q
Wizv Wtopl
C 2
ENERGIJA NABIJENOG
KONDENZATORA
Q
CU
UQ
Wel
2C
2
2
ENERGIJA NABIJENOG
KONDENZATORA
Prostorna gustoa elektrine energije, odnosno koliina energije po
jedinici volumena, w, je:
2
2
2
2
Wel C U
U
U
E
l
w
2
V
V 2
S l 2
2 l
2
Uz supstituciju:
E
2
D E
DE D
2
2
2
+Q
-Q
dl
E
dWel
Sdl
2
dWel dA
E
2
sila za cijelu plou:
S dl F dl
F
E
2
Q
S
2 S
E
2
Q
S
2 S
F E
D
DE
S
2
2
2
2
U Q
U Q Wtopl.
2
slijedi:
Wtopl.
U Q
Wtopl. Wel .
ELEKTROSTATIKA
PRAKTINI PRIMJERI
ELEKTROSTATIKA
PRAKTINI PRIMJERI
OPASNOSTI OD STATIKOG
ELEKTRICITETA
Statiki elektricitet je rijetko (osim kod groma) opasan za ljude zbog male
koliine energije. Opasnost je pojava iskre koja moe prouzroiti poar zapaljivih plinova, pare ili praine, ukoliko je njihova koncentracija unutar
granica eksplozivnosti, odnosno ako iskra ima dovoljno veliku energiju.
Q
CU
UQ
Wel
2C
2
2
u mirnoj atmosferi
za vrijeme nevremena
1) U mirnoj atmosferi
- povrina Zemlje nabijena je - nabojem
- jakost el. polja Zemlje kree se izmeu 60 i 500 V/m
- u donjim slojevima atmosfere postoji slobodan + naboj
- zbog ionizacije zraka postoji stalna struja pranjenja
1800 A
- ovu struju kompenziraju grmljavinska pranjenja koja se odvijaju u
suprotnom smjeru
2) Za vrijeme nevremena
- dolazi do poremeaja elektrostatike ravnotee
- jakost polja naraste do vie stotina kV/m
-pranjenje izmeu suprotno nabijenih oblaka ili oblaka i zemlje
munja, grom efekti to ih proizvodi struja groma
- mjera za intenzitet grmljavine:
broj grmljavinskih dana ili broj udara po km2
Izokeraunike linije -
ATMOSFERSKI ELEKTRICITET
POJAVE ATMOSFERSKIH
PRANJENJA
Ovise o:
- geografskoj irini
- obliku zemljita
- dobi dana
.
.
.
.
ZATITA OD GROMA
Radi opasnosti od atmosferskih pranjenja za stanovnitvo i objekte na
Zemlji, potrebna je ZATITA
Osnovni dijelovi :
1. prihvatni vodovi - hvataljke
2. odvodi
3. uzemljenje
Franklinov
gromobran
ZATITA OD GROMA
FARADAYEV KAVEZ
ELEKTROLITSKE REAKCIJE
Drugi osnovni uinak elektrine struje
ELEKTROLITSKE REAKCIJE
A
H2
SO4
ELEKTROLITSKE REAKCIJE
PRIMJER
Elektrolit
Anoda
Katoda
m=a.I.t
A1 A2
a1 : a2 :
v1 v2
A1
A2
A
konst. F
a1v1 a2 v2 av
F 96489 10 As / kg ion
3
DISOCIJACIJA
Disocijacija - kompaktne neutralne molekule u otopljenom stanju razdijele
se na pozitivno i negativno nabijene ione.
Ukoliko se na elektrode prikljui napon, dolazi do privlaenja suprotnih
elektrinih naboja, tj. Anoda (+) privlai negativne ione (anione), a katoda
(-) pozitivne ione (katione).
PRIMARNI ELEMENTI
GALVANSKI ELEMENTI
Rreg
PUNJENJE
AKUMULATORA
PbO2 H2SO4
Pb
AKUMULATORI
DIJAGRAM PROMJENE NAPONA AKUMULATORA PRI PUNJENJU I
PRANJENJU
KAPACITET AKUMULATORA
Q = I . t (Ah)
- primarne
- sekundarne.
Anoda:
OLOVNI AKUMULATORI
OLOVNI AKUMULATORI
HEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU PRI PANJENJU
Napunjena olovna baterija sastoji se od pozitivnih elektroda kojima je aktivna masa
olovo-dioksid PbO2 (tamno smee boje), negativnih elektroda kojima je aktivna
masa spuvasto olovo Pb (sive boje) i elektrolita, ionizirane sumporne kiseline
H2SO4 razrijeene destiliranom vodom H2O.
Prilikom pranjenja odvijaju se sljedee elektrohemijske reakcije:
Anoda:
Pb(s) + SO42-(aq) PbSO4(s) + 2e(oksidacija pri kojoj olovo prelazi u olovo-sulfat)
Katoda:
PbO2(s) + 4H+(aq) + SO42-(aq) + 2e- PbSO4(s) + 2H2O(l)
(redukcija pri kojoj olovo-dioksid prelazi u olovo-sulfat)
Ukupna reakcija: PbO2(s) + Pb(s) + 2H2SO4(aq) 2PbSO4(s) + 2H2O(l)
Kao rezultat, na objema elektodama je nastao olovo-sulfat, a dva elektrina naboja
prela su sa pozitivne na negativnu elektrodu. Iz jednadbe se vidi da se pri
pranjenju troi sumporna kiselina i oslobaa voda koja ulazi u elektrolit.
Dobiveni napon ovisi o gustoi elektrolita i unutarnjem otporu ali je odprilike 2V
(volta po eliji).
OLOVNI AKUMULATOR
HEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU PRI PUNJENJU
Pri punjenju akumulatora, dovedena elektrina energija omoguuje da se odvija
obrnuta reakcija: Voda u elektrolitu se ionizira
2H2O 4H+ + 4OHna negativnoj elektrodi se primljenim elektriim nabojima iz olovo-sulfata reducira
olovo
PbSO4 + 2e- Pb + SO42na pozitivnoj elektrodi se olovo oksidira u etverovalentni ion i konano daje olovodioksid
PbSO4 Pb4+ + SO42- + 2ePb4+ + 4OH- PbO2 + 2H2O
i na objema elektrodama se stvara sumporna kiselina.
4H+ + 2SO42- 2H2SO4
Ukupna reakcija punjenja:
2PbSO4(s) + 2H2O(l) PbO2(s) + Pb(s) + 2H2SO4(aq)
OLOVNI AKUMULATORI
KARAKTERISTIKE
Tokom koritenja olovnih akumulatora dolazi do promjena na elektrodama i
separatorima koje s vremenom dovode do otkazivanja akumulatora. Te
promjene su otpadanje estica aktivnog materijala s pozitivne elektrode,
korozija reetke pozitivne elektrode, defekti negativne elektrode kao
sulfatizacija, smanjenje poroznosti aktivnog materijala i defekti separatora
zbog kojih dolazi do kratkog spoja.
Vijek trajanja varira, i ovisi o tome kako su izvedeni i za koju svrhu se
koriste, a iznosi od 2 do preko 10 godina. Skladite se nenapunjeni, a ako
se jo k tome skladite bez elektrolita vijek skladitenja je dui od 5 godina
Ova vrsta baterija koristi se u automobilima za pokretanje motora s
unutranjim sagorjevanjem i napajanje drugih potroaa u vozilu, u raznim
industrijskim strojevima, manjim amcima za napajanje, sigurnosno
napajanje u vanim potroaima pri nestanku struje itd.
ALKALNI AKUMULATORI
Aktivna masa pozitivne elektrode napunjenog alkalnog sekundarnog
lanka je niklov hidroksid Ni(OH)3 u prahu, kojemu su dodane fine
ljuskice nikla, da bi bolje vodio elektrinu struju. Aktivna masa
negativne elektrode je kadmij Cd ili eljezo Fe, a moe biti i mjeavina
obaju navedenih metala. Elektrolit je 21%-tna vodena otopina kalijeva
hidroksida KOH, kojoj je dodano 50 grama litijeva hidroksida LiOH na
litru.
NIKAL-KADMIJUM AKUMULATORI
NIKAL-KADMIJUM AKUMULATORI
HEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU PRI PANJENJU
Prilikom pranjenja odvijaju se sljedee elektrokemijske reakcije:
Anoda: Cd(s) + 2OH-(aq) Cd(OH)2(s) + 2e(oksidacija pri kojoj kadmijum prelazi u kadmijum-hidroksid)
Katoda: 2NiO(OH)(s) + 2H2O(l) 2Ni(OH)2(s) + 2OH-(aq)
(redukcija hidroksida trovalentnog nikla u hidroksid dvovalentnog nikla)
NIKAL-KADMIJUM AKUMULATORI
HEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU PRI PUNJENJU
Prilikom punjenja, reakcije koje se odigravaju na elektrodama imaju suprotan
smijer od reakcija pri pranjenju. Reakcije su slijedee:
Anoda:
NIKAL-KADMIJUM AKUMULATORI
KARAKTERISTIKE
Ukupna reakcija:
TEKUE BATERIJE
TEKUE BATERIJE
Anoda:
Katoda:
Ukupna reakcija:
TA UINITI SA STARIM
BATERIJAMA?
Baterije sadre mnoge elemente i spojeve koji znaajno zagauju okolinu.
Velika upotreba baterija stvara ozbiljan ekoloki problem. Pogotovo ako se
potroene baterije ne zbrinjavaju na ispravan nain.
Najvanije je da svaki pojedinac razvije svijest o ouvanju okoline te
baterije odlae u za njih predviene spremnike.
AKUMULATORI
HEMIJSKO DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE
PRINCIP RADA OLOVNOG AKUMULATORA
Na eilektrodama galvanskog elemenla taloe se dijelovi razloenog
elektrolita koji tvore novi lanak s polarizacijskim naponom Up koji
djeluje suprotno na primarni napon U. Na Ovoj pojavi polarizacije
zasniva se princip djelovanja akumulatora. Kada na stezaljke
(elektrode) olovnog akumulatora dovedemo istosmjerni napon
odgovarajue veliine, pa njime poinje tei struja, dakle kada
akumulator napunimo, elektrina energija se pretvara u hemijsku. tj.
dijelovi razloene sumporne kiseline se hemijski veu s materijom
ploa akumulatora. Prazan akumulator ima povrinu ploa od drugaije
materije nego napunjen. Akumulator nazivamo sekundarnim lankom
zato to kroz njega mora najprije prolaziti struja, kako bi se elektrode
kemijski promijenile i tako postao primarni element, sposoban da vrati
elektrinu struju.
AKUMULATORI
HEMIJSKO DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE
AKUMULATORI
HEMIJSKO DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE
AKUMULATORI
HEMIJSKO DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
CILJ VJEBE
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
RADNI POSTUPCI
a) sainiti odgovarajuu smjesu elektrolita za punjenje akumulatora
mjerenjem specifine gustoe, odnosno specifine teine elektrolita;
b) naliti elektrolit u posudu akumulatora;
c) prema emi izvriti spajanje akumulatora i drugih elemenata, a
potom prikljuiti na izvor istosmjerne struje;
d) izvriti uklapanje i podesiti struju punjenja akumulatora;
e) nakon punjenja akumulatora iskljuiti se sa izvora istosmjerne struje;
izmjeriti napon akumulatora i specifinu gustou, odnosno
specifinu teinu i uvjeriti se o stepenu napunjenosti akumulatora.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
SREDSTVA ZA RAD
a)
b)
c)
d)
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
MATERIJAL
a) sumporna kiselina;
b) destilirana voda;
c) prikljuni vodovi.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
TEORIJA
Akumulatori su sekundarni hemijski izvori elektrine struje.
U upotrebi su najee:
- olovni akumulatori;
- elini akumulatori (alkalijski ili Edisonov akumulator);
- srebrni akumulatori.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
TEORIJA
Akumulatori su sekundarni hemijski izvori elektrine struje.
U upotrebi su najee:
- olovni akumulatori;
- elini akumulatori (alkalijski ili Edisonov akumulator);
- srebrni akumulatori.
Posuda olovnog akumulatora je od stakla ili tvrde gume.
Elektrolit je razrijeena sumporna kiselina (H2SO4, + H2O).
Elektrode su od olova.
Aktivna masa pozitivne ploe (elektrode) je olovni diokaid (PbO2) i ima
smeu boju, a kod negativne ploe (elektrode) to je smjesa olovnog
oksida (PbO), sive boje.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
Principijelna skica olovnog akumulatora sa tri lanka
1 - posuda
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
KAPACITET
C=I*t
Pod kapacitetom akumulatora podrazumijevaimo onaj broj amper-sati (Ah)
to ih kod odreene struje pranjenja akumulator moe dati dok mu napon
po eliji ne spadne na 1,83V.
Kapacitet akumulatora zavisi od povrine ploa, vremena pranjenja i
starosti akumulatora.
to je vea povrina ploa, time je i kapacitet akumulatora vei. Ako
akumulator praznimo due vrijeme sa manjom strujom, kapacitet je vei i,
obratno, sa jaom strujom, a kraim vremenom kapacitet je manji.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
STRUJA
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
NAPON
-
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
ELEKTROLIT
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
KONTROLIRANJE GUSTINE ELEKTROLITA
PUN (28 Bomea)
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
AKUMULATORI
DIJAGRAM PROMJENE NAPONA AKUMULATORA PRI PUNJENJU I
PRANJENJU
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
EKSPLOATACIJA
AKUMULATORI
ELINI ALKALNI AKUMULATORI
AKUMULATORI
ELINI ALKALNI AKUMULATORI
MJERNI INSTRUMENTI
NAMJENA
MJERNI INSTRUMENTI
KLASIFIKACIJA
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOLI MJERNIH INSTRUMENATA
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOLI MJERNIH INSTRUMENATA
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOLI MJERNIH INSTRUMENATA
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOLI MJERNIH VELIINA
MJERNI INSTRUMENTI
KLASA TANOSTI
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOL PRINCIPA DJELOVANJA
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOL POLOAJA INSTRUMENTA
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOL DIELEKTRINE VRSTOE
MJERNI INSTRUMENTI
AMPERMETAR
MJERNI INSTRUMENTI
VOLTMETAR
MJERNI INSTRUMENTI
VOLTMETAR
MJERNI INSTRUMENTI
MJERENJE OTPORA U KOLU ISTOSMJERNE STRUJE U-I METODOM
U
RX
I
R X
U V
I A
MJERNI INSTRUMENTI
MJERENJE IMPEDANCE U KOLU IZMJENINE STRUJE U-I METODOM
Z R j L
Z R ( L)
2
Z L
MJERNI INSTRUMENTI
MJERENJE IMPEDANCE U KOLU IZMJENINE STRUJE U-I METODOM
0,6%
Prema Ohmovom zakonu:
U Z I
Odnosno:
U
Z
I
MJERNI INSTRUMENTI
ANALOGNI MJERNI INSTRUMENTI * AMPERMETAR - ZA UGRADNJU
MJERNI INSTRUMENTI
ANALOGNI MJERNI INSTRUMENTI AMPERMETAR - ZA UGRADNJU
MJERNI INSTRUMENTI
UNIVERZALNI DIGITALNI MJERNI INSTRUMENT
MJERNI INSTRUMENTI
UNIVERZALNI DIGITALNI MJERNI INSTRUMENT
MJERNI INSTRUMENTI
ANALOGNI UGRADNI INSTRUMENT ZA MJERENJE VF SNAGE
OTPOR
SERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
U praksi obino spajamo vie otpora (npr. vie arulja) u elektrini strujni
krug. (Pod pojmom otpornik podrazumijevamo elektrino troilo koje ima
radni otpor).
Otpore spajamo serijski tako da kraj jednog otpora
spojimo s poetkom drugog. Pri serijskom spajanju
raste ukupni otpor.
Otpor Rx prve sijalice se zbraja s otporom R2 i R3, druge i tree
sijalice.
Rx R1 R2 R3
OTPOR
SERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
Ovakav spoj upotrebljavamo onda kad elimo smanjiti struju pri zadanom
naponu i tamo gdje elimo poveati otpor u krugu (uputai, otpori za
regulaciju itd.), odnosno sniziti napon.
OTPOR
SERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
U I R1 I R2 I R3
I R I R1 I R2 I R3
A nakon dijeljenja i lijeve i desne strane jednaine sa I dobivamo:
R R1 R2 R3
OTPOR
SERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
R R1 R2 R3 ... Rn
OTPOR
PARALELNO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
OTPOR
PARALELNO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
G G1 G2 G3
1
1
1
1
R R1 R2 R3
OTPOR
PARALELNO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
1
1
1
1
1
R R1 R2 R3
Rn
OTPORNICI
OTPOR I OTPORNIK
OTPORNICI
VRSTE OTPORNIKA
Otpore dijelimo na stalne (fiksne) promjenljive. Otpor Mijenjamo promjenom
duine ili promjenom presjeka otporne ice. elimo li u elektrinom strujnom
krugu mijenjati veliinu elektrine struje, spojimo u krug promjenljivi otpor.
Stalni
Promjenjljivi
OTPORNICI
PROMJENJLJIVI OTPORNICI
OTPORNICI
MATERIJALI ZA OTPORNIKE
OTPORNICI
OTPORNIK S KLIZAEM
OTPORNICI
OTPORNIK S KLIZAEM- REGULIRANJE STRUJE
OTPORNICI
POTENCIOMETAR - REGULIRANJE NAPONA
OTPORNICI
SA KONTINUALNO PROMJENLJIVIM OTPOROM
TRIMER (POLUPROMJENLJIVI) POTENCIOMETRI
OTPORNICI
SA KONTINUALNO PROMJENLJIVIM OTPOROM
POTENCIOMETRI I TANDEM POTENCIOMETRI
OTPORNICI
OTPORNIK STEPENASTO PROMJENJLJVOG OTPORA
OTPORNICI
4-TRANO OZNAAVANJE OTPORNIKA
OTPORNICI
5-TRANO OZNAAVANJE OTPORNIKA
OTPORNICI
OZNAAVANJE OTPORNIKA
Vrijednost
Vrijednost
Mnoitelj
Tolerancija
%
crna
,0
smea
crvena
00
naranasta
000
uta
0.000
zelena
00.000
plava
000.000
ljubiasta
0.000.000
siva
x0,01
bijela
x0,1
Boja
zlatna
srebrna
bez boje
+/-20
crvena 2
crvena 2
uta
4 (0000)
Crna
20%
x0,1
+/-5
x0,01
+/-10
+/-20
OTPORNICI
4 TRANO - OZNAAVANJE OTPORNIKA
1.
traka
2.
3.
traka traka(Mnoitelj)
Crna
10
Smea
10
Crvena
10
Naranasta
10
uta
10
Zelena
10
Plava
10
Ljubiasta
10
Siva
10
Bijela
10
Boja
4. traka
(tolerancija)
0
1
1% (F)
100 ppm
2% (G)
50 ppm
15 ppm
25 ppm
0.5% (D)
0.25% (C)
0.1% (B)
0.05% (A)
Zlatna
0.1
5% (J)
Srebrna
0.01
10% (K)
None
Temperaturni
koeficijent
20% (M)
OHMOV ZAKON
U
I
R
ELEKTRINI OTPOR
l
R20
S
OVISNOST OTPORA - R
Materijal vodia
Duljina vodia
Popreni presjek
Temperatura
l
S
UTJECAJ TEMPERATURE NA
ELEKTRINI OTPOR
R R20 R
20
R R20
20 R20 (1
20 )
R R20 R20
20
l
S
20)
1 20 (
TEMPERATURNI KOEFICIJENT
R
20
R20
VOLTAMPERSKE
KARAKTERISTIKE
I (A)
U (V)
VOLTAMPERSKE
KARAKTERISTIKE
Statiki otpor
Rstat
dU
dI
U
I
R
PAD NAPONA
U I R
UR
V2
V1
U
PAD NAPONA
Kad god kroz otpornik R, prolazi struja
jakosti I, pojavit e se na njegovim
krajevima napon iznosa U=I.R
Stezaljka na koju struja ulazi je
pozitivna, a izlazna je stezaljka
negativna
IDEALNI IZVORI
IDEALNI IZVORI
I1 I 2 I 3 I 4 I 5 0
I
I
a lg i 1 I i 0
n
I2
R3
R2
E i 1 Ei
n
E a lg i 1 Ei
n
KOMPENZACIJA NAPONA U
SERIJSKOM PROTIV SPOJU
POTENCIJAL
RAUNSKA VELIINA
U a0 j a j0 j a 0 j a
A)
b
I
jb j a I R E
a
I
B)
b
I
jb j a I R E
a lg i 1 Ei a lg i 1 I i Ri
n
PRIMJENA KIRCHHOFFOVIH
ZAKONA
PRVI - se odnosi na struje koji se
sastaju u jednoj taki (voru)
DRUGI - se odnosi na napone jedne
zatvorene konture
WHEATSTONEOV MOST
POTENCIOMETAR
KOMPENZATOR
Q m c
1 J = 0,239 cal
1 cal = 4,186 J
Aparati za proizvodnju topline pomou elektrine struje elektrotermiki aparati GRIJA OTPORNIK
Otpornik mora biti odgovarajueg iznosa i velikog
specifinog otpora legure kroma i nikla cekas
ZAGRIJAVANJE VODIA
ELEKTRINOM STRUJOM
Zagrijavanje vodia kao neeljena posljedica rjeava se prilikom projektiranja
Struja I kroz otpor R razvija toplinu:
Q = 0,24 I2 R t
zbog ega se podie temperatura vodia za
o ( - temperatura okoline)
o
ZAGRIJAVANJE VODIA
ELEKTRINOM STRUJOM
Dio proizvedene topline prelazi na okolni zrak:
Q h Sh t
h
Sh
ZAGRIJAVANJE VODIA
ELEKTRINOM STRUJOM
U praktinom proraunu problem predstavlja
nemogunost tanog poznavanja faktora hlaenja
h, koji ovisi o sluajnim prilikama u kojima se
vodi nalazi.
Uglavnom se koriste podaci iz prirunika, gdje su
za odreene presjeke doputene maksimalne
jakosti struje.
W=UIt
Energiji koja ulazi u troilo dodajemo pozitivan predznak.
Energiji koja izlazi iz izvora dodajemo negativan predznak.
Ako struja ulazi na pozitivnu stezaljku u element strujnog
kruga onda je to potroa, a ako izlazi sa pozitivne stezaljke,
onda je to izvor.
Primjeri:
KALEMOVI
KALEMOVI
PARAMETRI
N S
L o r
l
2
KALEMOVI
PARAMETRI
L Induktivitet (H)
N Broj navoja
S Povrina presjeka kalema (m2)
L Duina kalema (m)
r Relativna magnetska permeabilnost
H
0 1,256 10 Permeabilnost praznog prostora
m
6
KALEMOVI
SIMBOL
a - Izgled kalema
b - Simbol
Ovdje je prikazan jednoslojni
kalem. Pored induktiviteta, za
kalem je potrebno poznavati
maksimalno dozvoljeni napon i
struju. Vei napon moe izazvati
meunavojni proboj a time
smanjenja otpora i poveavanja
struje koja pregrijava navoje i
izolaciju pa se kalem zbog toga
moe potpuno unititi i izazvati
druge probleme u strujnim
krogovima u kojima se nalazi.
KALEMOVI
EKVIVALENTNA EMA
L
R
KALEMOVI
VRSTE KALEMOVA
KALEMOVI
SIMBOLI VF KALEMOVA
a) - opti
b) - sa jezgrom
c) - promjenjljivi
d) - polupromjenjljivi
e) - meuinduktivno spregnuti
KALEMOVI
SIMBOLI NF KALEMOVA - TRANSFORMATORI
a) - Princip rada
b) - simboli
KALEMOVI
TRANSFORMATORI OBLICI JEZGARA
KALEMOVI
TRANSFORMATORI OBLICI JEZGARA
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s
jednopolnom sklopkom
izgled jednopolne
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
Jednopolna ema i ema vezivanja
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
SERIJSKA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
SERIJSKA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s
serijskom sklopkom
izgled serijske
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
SERIJSKA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
IZMJENINA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
IZMJENINA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije
izmjenine sklopke
izgled izmjenine
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
IZMJENINA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
KRINA SKLOPKA
Plan instalacije za rasvjetu u sobi
Simbol krine sklopke
Sa dvije izmjenine i jednom krinom sklopkom
ELEKTRINE INSTALACIJE
KRINA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije
izmjenine i jednom krinom
sklopkom
izgled krine
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
KRINA SKLOPKA
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
UVOD
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
STRUKTURA BJT-a
BJT se sastoji iz tri dopirana poluprovodnika regiona
sastavljena iz dva PN spoja.
Ta tri regiona se nazivaju: Emiter, Baza i Collector
Postoji dva tipa BJT tranzistora NPN i PNP
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
STRUKTURA BJT-a
Region baze je malo dopiran i vrlo tanak dok je region emitera
vie dopiran od regiona collectrora.
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
POLARIZACIJA BJT-a
Za ispravan rad tranzistor mora biti korektno polarisan.
Kod NPN tranzistora spoj BC mora biti inverzno polarisan, a
spoj BE direktno.
Kod PNP spoja situacija je obrnuta.
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
POLARIZACIJA BJT-a
Struja kolektora je znaajno vea od struje baze.
IE=IB+IC
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Odnos DC kolektorske struje (IC) prema DC baznoj struji (IB) je
dc beta pojaanje (bDC), bDC = IC/IB. Tipine vrijednosti ovog
pojaanja su od 20 do 200. U relaciji hibridnih h parametara hFE
= bDC .
Takoer se definie i dc alfa kao: DC = IC/IE i ono je uvijek manje
od 1 sa tipinim vrijednostima od 0.95 do 0.99. Znai da je struja
kolektora za malo manja od struje emitera za veliinu struje
baze.
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Sa donje eme zakljuujemo da postoje est
znaajnih parametara kod tranzistora: IB, IE, IC, VBE, VCB, VCE. VBE
0.7 V, slino kao dioda. Ovi parametri se odredjuju u
jednosmjernoj DC analizi.
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Neka je RB=10k, VBB=6V, RC=100Ohma i
VCC=10V, bDC=150, Izraunaj gornje parametre:
IB = (VBB- VBE)/RB
IB = (5 0.7)/10k = 430 A
Zakljuujemo da
je spoj baza
kolekor inverzno
polarisan. Ovo je
linearan (aktivan)
reim rada,
model
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Zakljuujemo da je spoj baza kolekor inverzno polarisan. Ovo je
linearan (aktivan) reim rada,
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
izlazna karakteristika tranzistora, struja baze kao parametar.
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Reim zakoenja, IB=0, postoji samo mala struja ICEO koja se
esto moe zanemariti.
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Reim zasienja, kada se poveava struja baze poveava se i
IC, VCE se smanjuje (VCE = VCC ICRC).
Kada VCE dostigne vrijednost zasienja VCE(sat), (saturationzasienje)
spoj BC postaje direktno polarisan i I-C ne raste sa porastom
struje baze, tj. IC<> bDCIB
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Jednosmjerna kriva optereenja
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Aktivni reim
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
UVOD
Tranzistor mora biti propisno polarisan da radi kao pojaiva.
DC polarizacija se koristi da bi se uspostavili radni uvjeti (statiki)
struja i napona u kolu, tj. radna taka Q.
Kada elimo da pojaamo signal koristimo aktivni region.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
RADNA TAKA Q
Primjer invertirajueg
pojaivaa i radne take
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
RADNA PRAVA
IB = 200 A
IC = DCIB = (100)(200 A) = 20 mA
VCE = VCC - ICRC = 10 (20 mA)(220 ) = 5.6 V
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
KAKO TRANZISTOR POJAAVA U LINEARNOM REIMU?
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
SLUAJ IZOBLIENJA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
Primjer: Odrediti Q-taku u donjem kolu. Pretpostaviti DC = 200.
Nai maksimalnu vrijednost struje baze za rad u linearnom reimu.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
Reenje!
Q-taka je definisana sa IC i VCE. Te su vrijednosti:
IB = (VBB VBE)/RB = (10 V 0.7 V)/47 k = 198 A
IC = DCIB = (200)(198 A)= 39.6 mA
VCE = VCC ICRC = 20 V 13.07V = 6.93 V
Radna taka je definisana sa IC = 39.6 mA i VCE = 6.93 V. Kako je
IC(zakoenja) = 0, trebamo da znamo IC(zasienja) da bi se odredile
potencijalne varijacije kolektorske struje.
Ako se pretpostavi da je tranzistor u zasienju i Vzasienja=0V, tada
se dobija IC(zasienja)=VCC/RC = 20 V/330 = 60.6 mA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
IC(zasienja) ICQ = 60.6 mA 39.6 mA = 21 mA
Ib(vrna) = Ic(vrna)/DC = 21 mA/200 = 105 A
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
Uobiajeni naini polarizacije - Djelitelj napona
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
Primjer: Odrediti VCE i IC u kolu sa slike. Pretpostaviti DC = 100.
Ako pretpostavimo da je IE priblino = 0
VB R2(R1 + R2) VCC = (5.6 k)(15.6 k) 10 V = 3.59 V
VE = VB VBE = 3.59 V 0.7 V = 2.89 V
IE = VE/RE = 2.89 V/ 560 = 5.16 mA
IC 5.16 mA
i
VCE VCC IC(RC + RE) = 10V5.16mA(1.56k) =
1.95 V
Kako je VCE>0, tranzistor NIJE u zasienju.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Polarizacija bez djelitelja u baznom kolu
IB = (VCC VBE)/RB
IC = DC(VCC VBE)/RB
Struja kolektora zavisi od DC.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Primjer: Odrediti promjenu Q-take (IC, VCE) u donjem kolu ako se
DC mijenja od 85 do100 i VBE od 0.7 V do 0.6 V (obe se promjene
deavaju u isto vrijeme).
DC =
85 i VBE = 0.7 V.
IC(1) = DC(VCC VBE)/RB = 85(12 V 0.7 V)/100 k
= 9.61 mA
VCE(1) = VCC ICRC = 12 V (9.61mA)(560 ) = 6.62 V
DC = 100 and VBE = 0.6 V.
IC(2) = DC(VCC VBE)/RB = 100(12 V 0.6 V)/100 k
= 11.4 mA
VCE(2) = VCC ICRC = 12 V (11.4 mA)(560 ) = 5.62 V
% IC = (IC(2) IC(1))/IC(1) 100% = 18.6%
% VCE = (VCE(2) VCE(1))/VCE(1) 100% = -15.1%
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Polarizacija pomou baterije u emiterskom kolu
VEE + VR(B) + VBE + VR(E) = 0
VEE + IBRB + VBE + IERE = 0
-VEE = IBRB + VBE + IERE
IC IE i IC = DCIB, tada IB = IE/DC.
to rezultira
IE(RB/DC + RE) + VBE = -VEE
IE = (-VEE VBE)/(RE - RB/DC)
IC (-VEE VBE)/(RE - RB/DC)
Stabilnost radne take
Pretpostavljajui RE >> RB/DC i VEE >>
VBE, dobijamo
IC VEE/RE
to pokazuje da su kolektorska i
emitorska struja nezavisne od DC i VBE.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Primjer: Izraunati verijacije Q-take u kolu sa slike ako se DC
mijenja od 85 do100 i VBE od 0.7 V do 0.6 V.
(DC
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Polarizacija sa kolektorskom povratnom spregom
IB = (VC VBE)RB
IC>>IB. Dobijamo
VC VCC - ICRC
IC/DC = (VCC - ICRC VBE)/RB
IC = (VCC VBE)/(RC RB/DC)
VCE = VCC - ICRC
Stabilnost radne take
Ostvarujui VCC >> VBE i RC >> RB/DC,
eliminie se uticaj VBE i DC.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Polarizacija viestepenih konfiguracija
Primjer: DC = 100
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
KOMPLEMENTARNI PAR
Polarizacija viestepenih konfiguracija
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
TRANZISTOR KAO POJAAVA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
PRINCIP POJAANJA, TRANSKONDUKTANCA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
HIBRIDNI PI MODEL
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
Primjer:
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
VALNI OBLICI
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
POJAANJA, ULAZNA, IZLAZNA IMPEDANCA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
AC ANALIZA PROSTOG POJAIVAKOG KOLA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE)
Veliko naponsko i strujno pojaanje
Mala ulazna a velika izlazna impedanca
Ulaz je doveden na bazu, a izlaz uzet sa kolektora.
Emiter je zajeniki
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - ema
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - DC analiza
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - AC analiza
Model za male signale i izraunavanje pojaanja, ulaznih i izlaznih
impedanci, na tabli.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - CE sa Emitorskim
otpornikom
Av RC/RE1
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - CE sa Emitorskim
otpornikom - Konkretna ema
Av Rc/RE1 = 4.27 k/470 = 9.09
Av = (Vb/Vs)Av = (0.93)(9.09) = 8.45
Vc = AvVin = (8.45)(10 mV) = 84.5 mV
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - CE sa Emitorskim
otpornikom - Konkretna ema
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim kolektorom (CC)
Malo naponso pojaanje, priblino 1, EF
Veliko strujno pojaanje
Velika ulazna, mala izlazna otpornost
Faza naponskog signala nije invertovana
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim kolektorom (CC) Principijelna ema
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim kolektorom (CC) - Konkretna ema
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikom bazom (CB)
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikom bazom (CB) Principijelna ema
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Rezime
CE
CC(EF)
CB
Ulaz
Baza
Baza
Emitor
Izlaz
Kolektor
Emitor
Kolektor
Invertuje ulazni
signal
Naponsko
pojaanje Av
DA
NE
NE
Veliko
gmRC
Malo
1
Veliko
gmRC
Strujno pojaanje
Ai
Veliko
b ac
Veliko
b ac
Malo
1
Pojaanje snage
Ap
Veoma
veliko
AiAv
Veliko
Ai
Veliko
Av
Ulazna impedansa
Rul
mala
b ac/gm=rp
i
Velika
b acRE
Veoma
mala
1/gm
Izlazna impedansa
Riz
Velika
RC
Veoma mala
(Rs/ac)||RE
Velika
RC
Frekventni opseg
Srednji
Srednji
Visoki