22

Feljton

Srijeda, 2. mart 2016.

O! NOVA SAZNANJA O IDENTITETU

N
V
I
Z
U
L
K
S
K
E
EPANA MALOG

Pobjeda

37.

Pie: Dr Bogdan Sekuli

Ukoliko je epan Mali mogao
uspostaviti svjetovnu vlast, koja je funkcionisala na opte zadovoljstvo i uz pristanak svih
relevantnih inilaca u zemlji,
onda to govori da se kod drugaijeg pristupa drugih zemaljskih gospodara drutvenoj i
dravnoj organizaciji, TAKVA
VLAST MOGLA IMATI I POSLIJE NJEGA. Zbog toga ne
stoji, kae Radovan Radonji,
da su oni koji su pod epanom
Malim demonstrirali visok stepen razvijenosti drutvene svijesti i spremnosti na visokocivilizovano ureenje uzajamnih
odnosa, odmah nakon njegove
smrti, tek tako, odjednom, bez
iije pomoi i posredovanja,
vaspostavili neko, u hobsovskom smislu shvaeno, predugovorno stanje bellum omnium contra omnes, u kome samo
boji izaslanik s krstom i ikonom u ruci moe da ih spasi od
uzajamnog pokolja. Radonji
konstatuje da crnogorska istoriografija naprosto nije spremna da napusti davno utvrene
prave istine o toku i vrijednostima crnogorske istorije, jer bi
na taj nain ukinula samu sebe,
budui da bi time priznala i da
je Crna Gora bila drugaija od
one kako je prikazuju ueni mitropoliti-gospodari i njihovi
nasljednici. Takav in bi bio potvrda da je Crna Gora mogla da
i unutra i prema vani radi neto
drugo i drugaije od onoga to
su oni mislili i radili.

Hoe li nauka smoi snage

da prihvati injenice?
epan Mali (Jovan Balevi) nije u Haleu samo stekao
znanje o koristi i snazi socioregulatorske uzde, ve
je znao i kako se unutranji potencijali crnogorskog
plemenskog ovjeka mogu usmjeriti i upotrijebiti za
opte dobro. Prava dimenzija ovog naunog izazova
postaje jasna tek kada se pitanje i znaaj epanovog
duhovnog porijekla i djelovanja poveu sa pitanjima
i zahtjevima koje je Radovan Radonji postavio pred
crnogorsku istoriografiju. Jer, da bi se ovaj kulturoloki i civilizacijski fenomen sagledao u punoj veliini,
prethodno se mora raistiti sa samom spremnou
da se prihvati nauno zasnovana identinost Jovana

Balevia i epana Malog. Meutim, nasuprot takvoj

spremnosti, u protekloj deceniji smo se suoili sa neobinom odlunou uvara starocrnogorske istote. Njih je, da se posluimo Radonjievim rijeima,
konsternirala i sama pomisao da se na elu Crne Gore
punih est godina mogao nalaziti Crnogorac koji nije
poticao sa prostora etiri nahije, ve kakvog li uda
- iz Bratonoia! Da li je ovo zbilja bilo neophodno?
Hoe li crnogorska istoriografija smoi snage da naini taj odluni korak i prihvati ono o emu ne postoje
samo arhivski putokazi, poveznice i podudarnosti
- ve i vrsti grafoskopski argumenti?

Dr Bogdan Sekuli

Gospodar Crne Gore koji

potie iz Bratonoia
Donosimo izvode iz knjige dr Bogdana Sekulia Identitet epana
Malog, gospodara zemlje crnogorske, koju je nedavno izdao CID. U
ovoj studiji se prvi put objavljuju rezultati grafoskopske ekspertize
rukopisa epana Malog i Jovana Balevia, koju je izvrio prof. dr
sci. Radoslav Svievi, jedan od najveih strunjaka na tom polju

Nepromjenljive istine

Takvo priznanje crnogorske

istoriografije bi po Radonjiu
znailo i kraj tobonje intelektualne superiornosti njenih batinika i kolaraca - uplaenih
da bi Crna Gora time ostala
bez istorije. Umjesto toga, zakljuuje Radonji, jedini bi gubitak bio to da bismo imali
znatno drugaiji uvid u crnogorsku prolost - taniji za onoliko koliko bi se oslobodili raznih mitova i krivotvorenja. Na
drugoj strani, dobili bismo istoriografiju u kojoj vie ne bi bilo
mjesta za a la carte zamjenu
naunih principa i kriterijuma
raznim elaboracijama i ilustracijama unaprijed znanih
istina odnosno za praksu da
se ak ni za krucijalno vane
vrijednosne sudove ne nude nikakvi dokazi.

Plemenska komponenta

Na ovom mjestu ostavljamo

Radovana Radonjia, kome
smo posvetili ovoliko prostora
zbog toga to je preduzeo bespotednu kritiku samog istoriografskog polazita u vrednovanju vladavine epana
Malog. Radonji je kao rijetko
ko prije njega, ukazao na neodrive predrasude koje jo uvijek limitiraju objektivan nauni
pristup toj problematici, kao i

vjeto postupanje i djelovanje u

saglasju s crnogorskim obiajnim pravom, svjedoi o njegovom istananom senzibilitetu
za tradiciju svog naroda, kao i
dobrom poznavanju njegovih
mentalitetskih osobenosti.
Ovaj dio fenomena izvanredno
je uoio Dragoje ivkovi, iako,
poput Gligora Stanojevia nije
ni mogao naslutiti da se moglo
raditi o Jovanu Baleviu. Bez
obzira to je on sam ukrijevao
svoje ime i zaviaj, mnogi znaci
govore da je morao poticati iz
crnogorske sredine. Po onome
to je preduzimao i nainu na
koji je to radio, ini se da je
izvanredno poznavao tradicionalne drutveno-politike odnose u zemlji, vrline i mane Crnogoraca, njihovu naglaenu
individualistiku sklonost, tenju za linim samoiskazivanjem, za isticanjem hrabrosti,
razboritosti i posebno pameti.

Rodna gruda
Pelev Brijeg

na uvrijeena shvatanja koja,

zbog nekritinosti, dovode do
neodrivih protivrjenosti. Pomenute okolnosti nam na skoro
paradoksalan nain, govore da
se sa uveavanjem istoriografske literature o epanu Malom, pitanje valorizacije njegove vladavine vraa na poetak. I
to zbog toga to je to vrednovanje direktno povezano sa mnogo bolnijim pitanjima, koja
zadiru, kako u plemensku komponentu koja jo igra vanu
ulogu u mentalnom sklopu savremenih Crnogoraca, tako i u
beatifikovanu predstavu o dinastiji Petrovi-Njego.
Radonji, prije svega, cilja na
interpretativnu okotalost i ne-

Crnogorska kua u Brdima, kraj 19. vijeka

Pelev Brijeg

zainteresovanost crnogorske
istoriografije, a moda i na njenu nemo, da zahvati i rasvijetli
najdublje politike motive i tenje crnogorskog drutva u
drugoj polovini XVIII vijeka,
kao i da prepozna ogroman civilizacijski znaaj koji je u tome
odigrao epan Mali.

Protestantski uticaj

Radonji se bavio iskljuivo

tradicionalnim istoriografskim
odnosom prema epanovom
vladarskom uinku. Takav pristup polazi od pretpostavke da
su ta dva pitanja naelno razdvojena, i da se o njima moe
raspravljati odvojeno. Meutim, dublja analiza pokazuje da

je to samo prividno. Jer, kako je

pokazano, u vladarskom djelovanju epana Malog presudnu ulogu igrala je njegova visoka religioznost, koja se nikako
ne moe svesti na neku personalnu osobenost. U konkretnom sluaju se nije radilo o
obliku duhovnosti iskljuivo
okrenutom samospoznaji, ve
o duhovno-religioznom konceptu koji u sebi sadri naglaenu socioregulatorsku komponentu. Taj koncept, koji se
bazirao na protestantskoj doktrini, je u skladu sa prilikama i
mogunostima, podrazumijevao uvoenje drutvene uzde, odnosno stroge drutvene
discipline i svih ostalih neophodnih institucionalnih elemenata. A to je bilo direktno povezano sa okolnou da se Jovan
Balevi sedam godina duhovno
oblikovao u protestantskom
akademskom okruenju u Haleu, gdje je, kako se jasno vidi iz
njegove disertacije, tokom kolovanja usvojio mnoge elemente protestantskog pogleda na
svijet. Dakle, kljunu vanost
imao je protestantski religiozni
imperativ, koji nalae pozitivan
pristup prema ureenju i predanom vrenju svjetovnih dunosti, kao polju na kome vjernici moraju ispunjavati ono to
im nalae boja pozvanost. U
takvom odnosu prema zemaljskim dunostima, podrazumi-

Radovan Radonji konstatuje da crnogorska

istoriografija naprosto
nije spremna da napusti
davno utvrene prave
istine o toku i vrijednostima crnogorske istorije. Jer time bi priznala
da je Crna Gora mogla
biti drugaija, ime bi
ukinula samu sebe
jevaju se upravo strogi drutveni red i disciplina, odnosno
njihovo uvoenje tamo gdje
nedostaju. Motivacija za epanovo djelovanje moe se pravilno razumjeti tek iz tog ugla i
to je okolnost na koju je dijelom
svojevremeno ukazao Gligor
Stanojevi i pored toga to u
tom momentu nije mogao ni
naslutiti kakav se uticaj nalazio
u pozadini tog fenomena.

Poznavao Crnogorce

Bilo bi, meutim, pogreno kada bismo sve sveli na protestantski uticaj, jer drugi dio prie ini epanova (Balevieva)
duboka vezanost za njegovu
otadbinu i izvanredan smisao
za crnogorsku obiajnost. epanova (Balevieva) istorijska
veliina je bljesnula tek u spoju
ta dva elementa. epanovo

epan je dobro znao da lini

kvaliteti imaju vrijednost ako
se korisno upotrijebe za drutvene potrebe i napredak. Znao
je dalje, da su, uz sve to, u nedostatku obrazovanja, Crnogorci
veoma sujevjerni, podloni vjerovanju u natprirodne sile i tajanstvene moi pojedinca, za
koje su smatrali da su dar boji.
Poznavaocima epanovog
djela se namee utisak da se on
veoma suptilno bavio poniranjem u unutranju stranu ivota crnogorskog ovjeka, i moda vie nego iko prije njega,
doao do spoznaje kako se njegove unutranje potencije mogu upotrijebiti za opte dobro.
Imajui u vidu njegov izvanredno razvijeni smisao za poniranje u generiko bie Crnogoraca, ini se da emo biti
najblie istini, ako ustvrdimo
da mu je Crna Gora bila rodna
gruda, kae ivkovi.

Zahvalnica dr Bogdana
Sekulia

Na kraju, zahvaljujem se vodeim ljudima nevladine organizacije epan Mali Jovan

Balevi, preciznije njenom
predsjedniku Milanu Baleviu
kao i generalnom sekretaru Vukosavu Baleviu, potomcima
slavnih cara Jovana Stefanova i vojvode Peja Stanojeva, na
konstruktivnim konsultacijama i stavljanja mi na raspolaganje porodine, bratstvenike i
plemenske dokumentacije i literature.
(Kraj)