Professional Documents
Culture Documents
Priprema projekata
U ovom delu...
Poglave 1
Istraivae sveta
elektronskih projekata
U ovom poglavu
ta je elektronski projekat
ta moete postii
ega tu ima zanimivog za vas
U ta bi trebalo da investirate kako biste mogli da ponete
vu kigu ste verovatno izabrali zato to volite da se peate s tehnikim napravama od onog vozia koji ste dobili kao dete, do pokretnih
figura udovita koje se mogu videti u prodavnicama dejih igraaka. Ne
samo to vas takve stvari zanimaju, nego se pitate da li biste mogli i sami da
ih napravite. Poto ste nabavili ovu kigu, odgovor je: da, moete!
U ovom poglavu razmotriemo ta sve podrazumeva izrada elektronskih projekata, vrste spravica koje moete sami praviti, ta ete dobiti time
to svoje vreme posveujete baveu elektronikom i ta treba da uloite da
biste krenuli u avanturu.
ta je elektronski projekat?
Oigledno je da elektronski projekat ima veze sa elektronikom, to znai da
koristite mogunosti elektronike kako biste uinili da se neto dogodi.
Meutim, izmeu elektronike, mehanike, pa ak i programabilnih ureaja
kao to su roboti, postoji preklapae. Evo na ta mi mislimo kada kaemo
elektronski projekti.
Naravno, elektronski projekti se esto kombinuju s mehanikim strukturama u kojima se koriste motori, a robot ima elektronske komponente kojima upravaju mikrokontroleri i raunarski programi. Meutim, u ovoj kizi
baviemo se projektima u kojima se koriste jednostavne elektronske komponente kako bi se napravila elektrina kola za upravae naponom koja slue
za dobijae kretaa, zvuka ili svetla. Primenom tog jednostavnog pristupa,
moete stei sve osnovne vetine i otkriti uobiajene komponente i alatke
koje su vam potrebne da biste u budunosti radili na najraznovrsnijim projektima. Za projekte opisane u kizi nije neophodno da postanete ekspert za
mehaniku ili programirae.
Elektronsko kolo moe upravati motorom, ukuivati LED displej ili generisati zvuk pomou zvunika. Sastoji se od nekoliko vrsta komponenata za
regulisae napona, kao to su kondenzatori i otpornici. U elektronskim kolima mogu se takoe koristiti integrisana kola (engl. integrated circuits, IC)
siuna, kompaktna elektronska kola koja su deo nekog veeg kola. Kada koristite integrisana kola, tedite vreme za izradu pojedinih delova projekta jer
je neko ve uradio deo posla umesto vas na primer, napravio tajmer, tj. ip
koji u odreenim intervalima ukuuje i iskuuje svetlo.
Programabilna i neprogramabilna
integrisana kola
Integrisana kola mogu biti unapred (fabriki) programirana, ili programabilna, to nas dovodi do sledee razlike.
Mada u mnogim projektima koristimo integrisana kola na primer,
u obliku zvunog ipa koji je unapred programiran za pitae i muziku
u veini sluajeva izbegavaemo programabilnu elektroniku. Da biste radili s programabilnom elektronikom, morali biste da petate s programskim
kodom i mikrokontrolerima, to nam nije ci u ovoj kizi. Umesto toga,
usredsrediemo se na izradu elektronskih naprava pomou kojih ete nauiti kako deluje elektricitet i poeti da razvijate ideje i razmiate o tome ta
moete da uradite pomou elektronike, umesto pomou raunara.
Nemojte nas pogreno razumeti: projekti s mikrokontrolerima mogu biti
veoma zabavni. Poto isprate ruke i steknete dovono osnovnih vetina
na projektima iz ove kige, nita vas ne spreava da kupite kigu Projekti s
mikrokontrolerima za neupuene (kada bi takva kiga postojala).
efekat, kao to je zvuk iz zvunika, svetlost LED dioda, ili okretae tokova povezanih s motorom.
10
R34
R33
R32
R27
C6
R25
R24
C5
4
R20
+6V
R21
8
6 R19
C4
+6V
R4
R3
R23
IC1
+
7
R22
R6
4
+
3
+6V
S1
6V
+
Slika 1-1:
ema projekta
Ples uz muziku
iz poglava 5.
R1
C1
R2
2 -
IC1
R5
C2
R7
C3
R8
R9
R26
6 -
IC2
Q5
LED 13
2 -
R35
Q8
Q6
LED 14
Q7
LED 15
LED16
R31
R30
R29
LED11
LED10
LED9
R15
R10
4 IC2
1
8
+
R28
LED12
R18
R16
Q2
R17
Q3
LED8
LED6
Q1
R11
LED1
LED5
LED2
R11
R13
LED7
LED3
LED4
R14
Q4
U stvari, potroili smo bezbroj sati razmiajui o strukturama elektronskih kola (to je elektronski ekvivalent slagalice, koji poie kao crte, kao
onaj na slici 1-1), povezujui komponente i ispravajui rezultate. Moete takoe, ba bukvalno, zadiviti svoje prijatee ureajima koje napravite. Ako se
upustite u izradu elektronskih igraaka koje moete prikazati na takmieima hobista, plaiti ude, ili upotrebiti za zabavae publike po urkama,
zabavni deo projekata moete podeliti s drugima.
11
VET
SA
NE Z A B
A
OR
VITE
Zato biste sami napravili AM radio od delova koji e vas kotati 30 dolara,
ako ga moete kupiti gotovog za 7,95 dolara? To je dobro pitae. Istina je da
gotovo sve to napravite na osnovu projekata iz ove kige kao i na osnovu
veine kola koje naete na Internetu verovatno negde moete kupiti u nekom obliku. Ali gde bi onda bio izazov?
Evo zbog ega hiade zaubenika u elektroniku radije sami neto naprave umesto da ga kupe: zato to mogu. Umeju sami da naprave neto to izdvaja muziku iz radiotalasa, ukuuje svetlosni pano ili ini da se mala kolica
sama kreu po sobi. Pretpostavamo da iz istog razloga udi sami trikaju
dempere umesto da ih kupuju, ili sami restauriraju stare automobile umesto da ih predaju mehaniaru. ovek se prosto osea dobro kad zna da je
neto sam savladao.
U delovima II, III i IV ove kige nalaze se svi ti zanimivi projekti, podeeni u kategorije na osnovu toga ta svaki od ih radi, kao to je generisae
svetlosnih efekata, zvuka ili pokreta.
Jedina svrha nekih ureaja koje ete napraviti u ovoj kizi jeste zabava
takav je svetlosni animirani prikaz delfina (poglave 10). Drugi ureaji imaju
praktinu primenu: na primer, rasteriva (poglave 14) zabrauje vaoj
maki da se priblii nametaju dok ste odsutni.
Osim izrade ureaja koje ete i sami koristiti, u nekim sluajevima
odreeni ureaj moete napraviti jeftinije nego da ga kupite u prodavnici.
Moe se dogoditi ne samo da projekat stavite u redovnu upotrebu, nego i da
usput utedite neto novca.
12
NE Z A B
Slika 1-2:
Prototipska
ploa za projekat Ples uz
muziku iz
poglava 5.
A
OR
VITE
Ova kiga sadri mnogo praktinih informacija za koje bi vam moda bile
potrebne godine da do ih doete kada biste radili potpuno sami; stei ete
i mnogo korisnog znaa dok radite na projektima i isprobavate vlastite ideje.
13
Slika 1-3:
Multimetar je
merni instrument koji ete
esto koristiti.
VET
SA
NE Z A B
A
OR
VITE
Jedna od stvari koja vam je zaista neophodna da biste uskoili u svet elektronskih projekata jeste prostor za rad. To ne znai da treba da se odreknete
svoje dnevne sobe i napravite od e radionicu. U veini sluajeva, ugao u
garai ili nekoj pomonoj prostoriji koji opremite policama za uvae delova i malim stolom, bie sasvim dovoan. Ali, izriito preporuujemo da
naete prostor koji e vam sluiti iskuivo za projekte.
Vrlo brzo, va radni prostor bie preplaven alatkama, delovima i svim vrstama (korisnih) drangulija (slika 1-4). U poglavu 2 nai ete bezbednosne
savete o upotrebi svega navedenog. Na primer, opremite svoj prostor za rad
naoarima koje e vas zatititi od leteih komadia ica i pronaite mesto za
lemilicu s postoem da vam se ne bi skotrala u krilo.
Takoe preporuujemo da pronaete prostor koje moete zakuati, posebno ako u domainstvu imate malu decu i kune ubimce koji bi mogli da
prevrnu tablu na kojoj radite ili da progutaju siune elektronske delove i
tako se povrede. Elektronski projekti se ne zavravaju za jedan dan, a na jednom projektu moete raditi ponekad i po vie sedmica. Ukoliko imate mau
prostoriju koju moete zatvoriti tako da drugi nemaju pristup, odlino. Ako
je nemate, upotrebite zdrav razum kada odluujete o tome ta moete
slobodno ostaviti na radnoj povrini preko noi.
14
Slika 1-4:
Tipini alati
i delovi
za bavee
elektronikom.