Matematicka Logika

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc.
Blaenka z Divjak
Matematika (PITUP)
Prof.dr.sc. Blaenka Divjak z
FOI, Varadin z
Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak
Dio II
Matematika logika c
Matematika logika c
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND
Bez obzira kako nam se neki teorem inio korektnim, ne moemo biti c z sigurni da ne krije neku nesavrenost sve dok se nam ne ini prekrasnim s c G. Boole The moving power of mathematical invention is not reasoning but imagination A. De Morgan
Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c
Svaki dobar matematiar je barem upola lozof i svaki dobar lozof je c barem upola matematiar c Friedrich Gottlob Frege
Sadraj z
Matematika logika c
Uvod
Matematika logika c Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli u predikatu c
Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c
Uvod
Pojam logike
specino ljudsko razmiljanje c s znanost koja izuava zakonitosti c u razmiljanju s
Matematika logika c
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija
Aristotel prvi logiar u povijesti c Logiari su davno uoili da se pravila na kojima se temelji c c ispravno zakljuivanje mogu formalizirati tako da ta c formalizacija ima strogost matematike teorije. c George Bool u prvoj polovici 19. st. formalizirao pravila za zakljuivanje c
NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c
Logika gr logos=rije c c
Matematika logika c
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova
Aristotel (Organon) razvio logiku u prilino detalja c opisao nain razmiljanja od premise (pretpostavke) c s do zakljuka i demonstrirao kako se postavljaju c valjani koraci u tom procesu
Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c
Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z
George Boole(1815 1864) primjena skupa simbola na logike operacije kako bi c one sliile na algebru i na njih moemo onda c z primijeniti manipulacije kao u algebri i tako dobiti logike rezultate (1847) c nakon korespodencije s De Morganom objavio On a general method of analysis najznaajnije djelo On investigation into the Laws c of Thought, on which are founded the mathematical theories of logic and probabilities (1854)
Uvod
Divjak
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
3 osnovna tipa logike: logika sudova: ako, i, ili, ne
Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak
Matematika logika c
kategorijalna logika: svi, neki, nijedan, ne logika predikata: logika sudova + kategorijalna logika Modalna logika proirenje logike predikata s Fuzzy logika varijabla (sud) moe poprimiti (osim z istine i lai) vie od dvije vrijednosti, a njezin razvoj ima z s veliko znaenje za mogunosti primjene raunala u c c c upravljanju tehnolokim procesima i za razvoj podruja s c umjetne inteligencije
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c
Pojam suda
Sud je izjava za koju se moe jednoznano odrediti da li z c je istinita ili lana. z Primjer 1.
1
Matematika logika c
4 + 7 = 10
Pojam suda
1
Matematika logika c
4 + 7 = 10 lani sud z
Pojam suda
1
Matematika logika c
4 + 7 = 10 lani sud z 8 je paran broj
Pojam suda
1
Matematika logika c
4 + 7 = 10 lani sud z 8 je paran broj istiniti sud
Pojam suda
1
Matematika logika c
4 + 7 = 10 lani sud z 8 je paran broj istiniti sud n je viekratnik broja 100 s
Pojam suda
1
Matematika logika c
4 + 7 = 10 lani sud z 8 je paran broj istiniti sud n je viekratnik broja 100 to nije sud s
Pojam suda
1
Matematika logika c
4 + 7 = 10 lani sud z 8 je paran broj istiniti sud n je viekratnik broja 100 to nije sud s 24.12.2096. u Varadinu e padati snijeg z c
Pojam suda
1
Matematika logika c
4 + 7 = 10 lani sud z 8 je paran broj istiniti sud n je viekratnik broja 100 to nije sud s sud, ali ne postoji nain da utvrdimo da li je istinit ili c ne 24.12.2096. u Varadinu e padati snijeg to je z c
Matematika (PITUP)
Sudove emo oznaavati slovima, a za operacije algebre c c sudova koristit e se posebni simboli. c
Matematika logika c
Za istiniti sud se koristi znak Za lani sud se koristi znak z Uobiajeno je da se u algebri sudova istinitom sudu c pridruuje vrijednost (valencija) 1, a lanom 0. z z x je laan z x je istinit v(x) = 0 v(x) = 1
Zbog jednostavnosti umjesto v(x) = 0 kratko piemo s x = 0, a umjesto v(x) = 1 kratko piemo x = 1. s
Matematika logika c
Tablica istinitosti ili semantika tablica pomou nje c c deniramo i prouavamo operacije algebre sudova, a u c njoj se u prvom dijelu nalaze sve mogue kombinacije c istinitosti sudova koji su ukljueni u operaciju, a u c preostalom dijelu se unose rezultati operacije za pojedinu kombinaciju istinitosti sudova
Operacije sa sudovima
Matematika logika c
Uvod
negiranje suda postupak povezivanja dva ili vie suda u novi s (sloeni) sud pomou veznika i, ili, ako, onda,. . . z c
Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c
Negacija
Negacija je unarna operacija jer djeluje na jedan objekt. Negacija suda a je sud a koji je istinit jedino ako je sud a laan. z Oznaka za negaciju suda a je a ili a.
Predikati Ograniavanje varijabli c
Tablica istinitosti za negaciju:

Matematika logika c
a 1 0 Primjer 2. Negirajte sud a = x < 5.
a 0 1
Tablica istinitosti za negaciju:

Matematika logika c
a 1 0 Primjer 2. Negirajte sud a = x < 5. Rjeenje. s a = x 5
a 0 1
Konjunkcija
Konjunkcija je operacija izmedu dva suda. Oznaka za ovu operaciju je i ona odgovara vezniku i. jedino ako su oba suda a i b istinita. Tablica istinitosti za konjunkciju: a 1 1 0 0 b 1 0 1 0 ab 1 0 0 0 Konjunkcija sudova a i b je sud a b koji je istinit
Matematika logika c
Disjunkcija
Disjunkcija je operacija izmedu dva suda. Oznaka za ovu operaciju je i ona odgovara vezniku ili. ako su oba suda a i b lana. z Disjunkcija sudova a i b je sud a b koji je laan jedino z
Matematika logika c
Tablica istinitosti za disjunkciju: a 1 1 0 0 b 1 0 1 0 ab 1 1 1 0
Matematika (PITUP)
Napomena. Poznato je da veznik ili ima dvije semantike c interpretacije u sloenim reenicama: razlikuju se z c inkluzivno ili i ekskluzivno ili. Disjunkcija odgovara inkluzivnom ili. Primjer 3 (inkluzivno ili). Za dobivanje potpisa iz Matematike I treba skupiti vie s od 20 bodova ili redovito ii na vjebe i predavanja (obje c z su mogunosti dozvoljene, tj. ako netko zadovolji i jedno c i drugo isto e dobiti potpis) c Primjer 4 (ekskluzivno ili). Poloit e taj ispit ili e prestati studirati z c s c s
Matematika logika c
Operaciju izmedu dva suda koja odgovara ekskluzivnom ili oznaavamo sa c Tablica istinitosti za tu operaciju je a 1 1 0 0 b 1 0 1 0 a 0 1 1 0 b
Matematika logika c
Negacija, konjunkcija i disjunkcija su osnovne operacije medu sudovima.
Svojstva osnovnih operacija algebre sudova
Matematika logika c
Uvod Pojam suda
a b = b a, a b = b a, (a b) c = a (b c), (a b) c = a (b c), (a b) = a b, (a b) = a b,
(komutativnost) (komutativnost) (asocijativnost) (asocijativnost) (De Morganov zakon) (De Morganov zakon) (distributivnost) (distributivnost)
Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c
a (b c) = (a b) (a c), a (b c) = (a b) (a c),
Matematika logika c
a a = a, a a = a, a 0 = 0, a 1 = 1, (a) = a,
(idempotentnost za konjunkciju) (idempotentnost za disjunkciju) (zakon involucije)
Navedena svojstva dokazuju se pomou tablica istinitosti. c
Primjer 5. Dokaite da vrijedi (a b) = a b. z

Uvod
Divjak
Matematika logika c
Primjer 5. Dokaite da vrijedi (a b) = a b. z Rjeenje. s Treba dokazati da sudovi (a b) i a b imaju iste a 1 1 0 0 b 1 0 1 0 ab 1 0 0 0 (a b) 0 1 1 1 a 0 0 1 1 b 0 1 0 1 a b 0 1 1 1

Uvod
Divjak
Matematika logika c
tablice istinitosti.
Implikacija
Implikacija se koristi da bi se izrazila uzrono-posljedina c c veza izmedu dva suda. ako je sud a istinit, a sud b laan. z Tablica istinitosti za implikaciju: a 1 1 0 0 b 1 0 1 0 ab 1 0 1 1 Implikacija sudova a i b je sud a b koji je laan jedino z
Matematika logika c
Primjer 6. Odredite istinitost sljedeih implikacija: c (a) 1 (b) 42 R+ 2+2=5 (1)2

Matematika logika c
= 16
= 1

Matematika logika c
= 16
= 1
Rjeenje. s (a) Implikacija je istinita (0 0)

Matematika logika c
= 16
= 1
Rjeenje. s (a) Implikacija je istinita (0 0) (b) Implikacija je lana (1 0) z

Matematika logika c
= 16
= 1
Rjeenje. s (a) Implikacija je istinita (0 0) (b) Implikacija je lana (1 0) z Zadatak 1. Da li za implikaciju vrijedi komutativnost?
Matematika (PITUP)
Primjer 7. Prikaite implikaciju pomou osnovnih operacija. z c
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Primjer 7. Prikaite implikaciju pomou osnovnih operacija. z c Rjeenje. s ab=ab a 1 1 0 0 b 1 0 1 0 ab 1 0 1 1 a 0 0 1 1 ab 1 0 1 1
Matematika logika c
slijedi b, ako je a tada je b, b je nuan uvjet za a, z b proizlazi iz a, b je logika posljedica od a. c
Izraz a b ita se a povlai b, a implicira b, iz a c c
Matematika logika c
pretpostavka premisa hipoteza antecedenta
ab
Logiki sklopovi c Predikati
s d posljedica konkluzija teza konzekventa
Ograniavanje varijabli c
Matematika logika c
U matematici je za implikaciju a b uobiajen naziv c teorem. ab teorem obrat teorema suprotan teorem obrat suprotnog teorema (kontrapozicija)
a b
ba a b
a 1 1 0 0
b 1 0 1 0
ab 1 0 1 1
ba 1 1 0 1
a b 1 1 0 1
a b 1 0 1 1
Divjak
Matematika logika c
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c
Iz tablice vidimo da se istinitost teorema podudara s istinitou kontrapozicije teorema, a obrnuti teorem je po sc istinitosti jednak suprotnom teoremu. ab = a b
Primjer 8. Zadani su sudovi A = Cetverokut je pravokutnik i B = Cetverokut ima dijagonale jednakih duljina. Od etverokut pravokutnik, onda on ima dijagonale jednakih c duljina. Napiite obrat ovog teorema, suprotan teorem i s kontrapoziciju. Analizirajte njihove istinitosti i navedite geometrijski lik koji pokazuje da obrat teorema i suprotan teorem nisu istiniti. njih se moe napraviti implikacija A B = Ako je z
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Rjeenje. s Teorem A B = Ako je etverokut pravokutnik, onda on c ima dijagonale jednakih duljina Obrat teorema
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Rjeenje. s Teorem A B = Ako je etverokut pravokutnik, onda on c ima dijagonale jednakih duljina Obrat teorema B A = Ako etverokut ima dijagonale jednakih c duljina, onda je on pravokutnik Suprotan teorem
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Rjeenje. s Teorem A B = Ako je etverokut pravokutnik, onda on c ima dijagonale jednakih duljina Obrat teorema B A = Ako etverokut ima dijagonale jednakih c duljina, onda je on pravokutnik Suprotan teorem A B = Ako etverokut nije pravokutnik, onda on c ima dijagonale razliitih duljina c Kontrapozicija
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Rjeenje. s Teorem A B = Ako je etverokut pravokutnik, onda on c ima dijagonale jednakih duljina Obrat teorema B A = Ako etverokut ima dijagonale jednakih c duljina, onda je on pravokutnik Suprotan teorem A B = Ako etverokut nije pravokutnik, onda on c ima dijagonale razliitih duljina c Kontrapozicija B A = Ako etverokut ima dijagonale razliitih c c duljina, onda on nije pravokutnik
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
A B je istinita tvrdnja, pa je onda i B A istinita moe imati dijagonale jednakih duljina. z
tvrdnja. B A i A B nisu istinite tvrdnje, jer deltoid

Uvod
Matematika logika c
Ekvivalencija
U matematici se ekvivalencija javlja u dva vida: kao
Matematika logika c
relacija (odnos) medu nekim objektima koja ima odredena svojstva i kao posebna logika operacija. c Ekvivalencija sudova a i b je sud a b koji je istinit ako su oba suda a i b istinita ili ako su oba suda a i b lana. z Tablica istinitosti za ekvivalenciju: a 1 1 0 0 b 1 0 1 0 ab 1 0 0 1
Matematika logika c
Zadatak 2. (a) Dokaite da vrijedi z a b = (a b) (b a) (b) Da li vrijedi komutativnost ekvivalencije? (c) Prikaite ekvivalenciju pomou osnovnih operacija. z c
Formule algebre sudova

Formula algebre sudova je svaki niz znakova varijabli algebre sudova (sudovi), konstanti algebre sudova (0,1) i operacija algebre sudova pri ijem formiranju su c zadovoljena sljedea pravila c
1
Matematika logika c
znakovi za varijable algebre sudova su formule, ako su x, y formule tada su formule i x, y, x y, x y, x y, y x, x y,
Logiki sklopovi c Predikati
svaka formula moe se dobiti konanim brojem z c primjena prethodnih pravila.
Matematika (PITUP)
Primjer 9.
1
Jesu formule algebre sudova: (x y ) z, (x (x y)) (z w)
Matematika logika c
Nisu formule algebre sudova: x z, (y)z x, x (y z ))
Svakoj formuli algebre sudova moemo pridruiti z z semantiku tablicu iju veliinu (broj redova) odreduje c c c broj razliitih sudova koji se javljaju u formuli. Ako c imamo n sudova u formuli, tada semantika tablica ima c 2n redaka.
Matematika (PITUP)
Primjer 10.
Prof.dr.sc. Blaenka z
Napravite semantiku tablicu za formulu c F = ((a b) c) ( c). b

Uvod
Divjak
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Primjer 10.
Prof.dr.sc. Blaenka z
Napravite semantiku tablicu za formulu c F = ((a b) c) ( c). b Rjeenje. s a b 1 1 1 1 1 0 1 0 1 1 0 0 0 1 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 c a b (a b) c b b c F 1 1 0 0 1 1 1 1 1 1 1 0 1 1 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 1 0 0 1 0

Uvod
Divjak
Matematika logika c
Za dvije formule kaemo da su semantiki ili logiki z c c ekvivalentne ako im se podudaraju logike vrijednosti u c semantikim tablicama. c Tautologija je formula koja uvijek daje istinu. Najjednostavnija tautologija je x x. Kontradikcija ili antitautologija je formula koja uvijek daje la. Najjejdnostavniji primjer kontradikcije je x x. z
Matematika logika c
Neki primjeri tautologija
Matematika logika c
a (a b) (a b) a (a (a b)) b ((a b) a b) ( (a b)) b a
(dodavanje) (pojednostavljenje) (modus ponens) (modus tolens) (disjunktivni silogizam)
((a b) (b c)) (a c)
(hipotetiki silogizam) c
Matematika (PITUP)
Primjer 11. Dokaite da je a (a b) tautologija. z
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Primjer 11. Dokaite da je a (a b) tautologija. z Rjeenje. s a b a b a (a b) 1 1 1 0 0 1 0 0 1 1 1 0 1 1 1 1
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Primjer 11. Dokaite da je a (a b) tautologija. z Rjeenje. s a b a b a (a b) 1 1 1 0 0 1 0 0 1 1 1 0 1 1 1 1
Matematika logika c
Zadatak 3. Dokaite da su preostali navedeni primjeri tautologija z zaista tautologije.
Funkcija algebre sudova je svako preslikavanje sa skupa sudova i konstanti algebre sudova u dvolani skup {0, 1}. c Svakom formulom algebre sudova odredena je funkcija algebre sudova. Ista funkcija algebre sudova moe se z zadati razliitim formulama. Preciznije, logiki c c ekvivalentne formule odreduju istu funkciju algebre sudova.
Matematika logika c
Primjer 12. Koliko ima funkcija algebre sudova od n sudova?
Matematika logika c
Primjer 12. Koliko ima funkcija algebre sudova od n sudova? Rjeenje. s Kako svaki od tih sudova moe poprimiti vrijednost 0 ili z 1, domenu ove funkcije odreduju sve varijacije s ponavljanjem od 2 elementa. Dakle, domena te funkcije ima 2n elemenata. Kako se svaki element domene moe z preslikati u 0 ili 1, slijedi da je ukupni broj funkcija 22 .
n
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Napomena. Oito je da je broj formula koje se mogu formirati od n c sudova nije konaan, no broj funkcija algebre sudova od n c sudova je konaan i jednak c
n 22 .
Matematika logika c
Zato je tome tako? s
Naime, mnoge od tih formula su logiki ekvivalentne pa c odreduju istu funkciju algebre sudova. To to je broj s funkcija algebre sudova od n sudova jednak 2 , znai da c tih beskonano mnogo formula od n sudova moemo c z podijeliti na 2
2n 2n
dijelova tako da se svaka formula nalazi
u samo jednom od tih dijelova, da su svake dvije formule c iz istog dijela medusobno logiki ekvivalentne, a svake dvije formule iz razliitih dijelova su medusobno logiki c c neekvivalentne.
Svaki od tih dijelova zovemo klasom, a unija tih klase nemaju nita zajedniko. s c
n 22
klasa
Uvod
Divjak
daje sve formule algebre sudova od n sudova. Svake dvije
Matematika logika c
Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova
Osim formulom, svaka funkcija algebre sudova moe se z zadati i semantikom tablicom. Jasno je da ako je c funkcija zadana formulom, njoj se moe na jedinstveni z nain pridruiti semantika tablica. Ako je funkcija c z c zadana tablicom, postavlja se pitanje reprezentacije takve funkcije formulom. Naime postoji itava jedna klasa tih c formula (od onih 22 klasa) koja reprezentira tu funkciju.
n
Sto je naa sljedea velika elja? s c z
Matematika logika c
Sto je naa sljedea velika elja? s c z Zelimo iz te klase formula koje reprezentiraju tu funkciju izdvojiti neke lijepe formule. Preciznije, pokazuje se da se iz svake od tih klasa mogu izdvojiti dvije formule u kojima se koriste samo osnovne operacije algebre sudova (negacija, konjunkcija, disjunkcija) koje zovemo normalne forme. Prema tome, svake dvije logiki c ekvivalentne formule imaju iste normalne forme.
Matematika logika c
Normalne forme
Matematika logika c
Neka je F (x, y, z, . . .) funkcija algebre sudova. Svaka konjunkcija ki (x, x, y, y , z, z , . . .) sudova ili njihovih negacija koja ima svojstvo F (. . .) = 1 kada je ki (. . .) = 1 zove se bazina konjunkcija zadane funkcije F . c
Primjer 13. k2 = x y z bazine konjunkcije funkcije c Provjerite da li su konjunkcije k1 = x y z i
F (x, y, z) = ((x y) z) x y .
Rjeenje. s Neka je k1 = 1. Da bi to vrijedilo, sudovi u toj konjunkciji moraju imati vrijednosti x = 1, y = 1, z = 1. Sada je F (1, 1, 1) = ((1 1) 1) 1 0 = 1. Dakle, k1 je bazina konjunkcija zadane funkcije. c Ako je k2 = 1, tada mora biti x = 1, y = 1, z = 1. No, kako je F (1, 0, 1) = 0, slijedi da k2 nije bazina c konjunkcija od F .
Matematika logika c
Odredivanje bazinih konjunkcija c

1
Matematika logika c
Formiramo semantiku tablicu za zadanu funkciju c Za svaki red u kojem je u stupcu funkcijskih vrijednosti vrijednost 1 formiramo konjunkciju koja sadri sudove ili njihove negacije tako da ta z konjunkcija ima takoder vrijednost 1
Disjunktivna normalna forma neke funkcije algebre sudova je disjunkcija svih njezinih bazinih konjunkcija. c
Primjer 14. Odredite disjunktivnu normalnu formu funkcije F (x, y, z) = ((x y) z) x y .
Matematika logika c
Primjer 14. Odredite disjunktivnu normalnu formu funkcije F (x, y, z) = ((x y) z) x y . Rjeenje. s x y z F 1 1 1 1 1 0 1 0 1 1 0 0 0 1 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 1 1 0 0 0 xyz xyz bazine konjunkcije c xyz
Matematika logika c
Disjunktivna normalna forma funkcije F je DN F (F ) = (x y z) (x y z ) ( y z) x
Matematika logika c
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c
Neka je F (x, y, z, . . .) funkcija algebre sudova. Svaka disjunkcija di (x, x, y, y , z, z , . . .) sudova ili njihovih negacija koja ima svojstvo F (. . .) = 0 kada je di (. . .) = 0 zove se bazina disjunkcija zadane funkcije F . c
Primjer 15. Da li su disjunkcije d1 = x y z i d2 = x y z bazine c disjunkcije funkcije F (x, y, z) = ((x y) z) x y ?

Uvod
Divjak
Matematika logika c
Primjer 15. Da li su disjunkcije d1 = x y z i d2 = x y z bazine c disjunkcije funkcije F (x, y, z) = ((x y) z) x y ? Rjeenje. s Ako je d1 = 0, tada mora biti x = 0, y = 1, z = 1. Kako 1 je F (0, 1, 1) = ((0 1) 1) 0 = 1 1 = 1, slijedi
Uvod
Divjak
Matematika logika c
da d1 nije bazina disjunkcija od F . c
da je d2 bazina disjunkcija od F . c
Ako je d2 = 0, tada mora biti x = 0, y = 0, z = 1. Kako je F (0, 0, 1) = ((0 0) 1) 0 0 = 0 1 = 0, slijedi
Odredivanje bazinih disjunkcija c

1
Matematika logika c
Formiramo semantiku tablicu za zadanu funkciju c Za svaki red u kojem je u stupcu funkcijskih vrijednosti vrijednost 0 formiramo disjunkciju koja sadri sudove ili njihove negacije tako da ta z disjunkcija ima takoder vrijednost 0
Konjunktivna normalna forma neke funkcije algebre sudova je konjunkcija svih njezinih bazinih disjunkcija. c
Primjer 16. Odredite konjunktivnu normalnu formu funkcije F (x, y, z) = ((x y) z) x y .
Matematika logika c
Primjer 16. Odredite konjunktivnu normalnu formu funkcije F (x, y, z) = ((x y) z) x y . Rjeenje. s x y z F 1 1 1 1 1 0 1 0 1 1 0 0 0 1 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 1 1 0 0 0 xyz xyz xyz xyz xyz bazine disjunkcije c
Matematika logika c
Matematika logika c
Uvod
Konjunktivna normalna forma funkcije F je KN F (F ) = ( y z) ( y z ) (x y z) x x (x y z ) (x y z)
F (x, y, z) = ((x y) z) x y x y z F 1 1 1 1 1 0 1 0 1 1 0 0 0 1 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 1 1 0 0 0 xyz xyz xyz xyz xyz bazine disjunkcije bazine konjunkcije c c xyz
Matematika logika c
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova
xyz
xyz
DN F (F ) = (x y z) (x y z ) ( y z) x KN F (F ) = ( y z) ( y z ) (x y z) x x (x y z ) (x y z)
Minimizacija
Minimizacija formule algebre sudova je postupak kojim se od formule algebre sudova u kojoj se pojavljuju osnovne i sloene operacije algebre sudova dobije logiki z c ekvivalentna i to jednostavnija formula u kojoj se koriste s samo osnovne operacije. Vidjeli smo da je svaka formula algebre sudova logiki c ekvivalentna sa svojom konjunktivnom i disjunktivnom normalnom formom u kojima se pojavljuju samo osnovne operacije algebre sudova. No, te normalne forme mogu biti dugake pa ih u tom sluaju elimo na neki nain c c z c pojednostavniti.
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Minimizacija se moe provesti na dva naina: z c

Prof.dr.sc. Blaenka z 1
analitiki (algebarski) postupak se temelji na c primjeni svojstava operacija algebre sudova

Uvod
Divjak
Matematika logika c
graki (Vejova metoda, Karnoughov graf) c c osnova ove metode je korespodencija skupovskih i logikih operacija c
Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND
Napomena. Postoje i drugi postupci minimizacije koji su formalniji, ali mi ovdje u takve postupke neemo ulaziti. Nadalje, c gornja dva postupka minimizacije koje emo opisati c openito nee dati najbolju moguu minimizaciju (kao c c c neki drugi formalniji postupci), ali za nae potrebe e to s c biti dovoljno.
Matematika (PITUP) Svojstva osnovnih operacija algebre sudova Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak
Primjer 17. Koristei svojstva logikih operacija pojednostavnite c c formulu F (x, y, z) = (x y z) (x y z) (x y z ).

Matematika logika c
Primjer 17. Koristei svojstva logikih operacija pojednostavnite c c formulu F (x, y, z) = (x y z) (x y z) (x y z ). Rjeenje. s (x y z) (x y z) (x y z ) =
Matematika logika c
Primjer 17. Koristei svojstva logikih operacija pojednostavnite c c formulu F (x, y, z) = (x y z) (x y z) (x y z ). Rjeenje. s (x y z) (x y z) (x y z ) = = (distributivnost) = (x y z) (x y ) (z z ) =
Matematika logika c
Primjer 17. Koristei svojstva logikih operacija pojednostavnite c c formulu F (x, y, z) = (x y z) (x y z) (x y z ). Rjeenje. s (x y z) (x y z) (x y z ) = = (distributivnost) = (x y z) (x y ) (z z ) = = (x y z) ((x y ) 1) =
Matematika logika c
Primjer 17. Koristei svojstva logikih operacija pojednostavnite c c formulu F (x, y, z) = (x y z) (x y z) (x y z ). Rjeenje. s (x y z) (x y z) (x y z ) = = (distributivnost) = (x y z) (x y ) (z z ) = = (x y z) ((x y ) 1) = (x y z) (x y ) =
Matematika logika c
Primjer 17. Koristei svojstva logikih operacija pojednostavnite c c formulu F (x, y, z) = (x y z) (x y z) (x y z ). Rjeenje. s (x y z) (x y z) (x y z ) = = (distributivnost) = (x y z) (x y ) (z z ) = = (x y z) ((x y ) 1) = (x y z) (x y ) = = (distributivnost) = x (y z) y =
Matematika logika c
Primjer 17. Koristei svojstva logikih operacija pojednostavnite c c formulu F (x, y, z) = (x y z) (x y z) (x y z ). Rjeenje. s (x y z) (x y z) (x y z ) = = (distributivnost) = (x y z) (x y ) (z z ) = = (x y z) ((x y ) 1) = (x y z) (x y ) = = (distributivnost) = x (y z) y = = (distributivnost) = x (y y ) (z y ) =
Matematika logika c
Primjer 17. Koristei svojstva logikih operacija pojednostavnite c c formulu F (x, y, z) = (x y z) (x y z) (x y z ). Rjeenje. s (x y z) (x y z) (x y z ) = = (distributivnost) = (x y z) (x y ) (z z ) = = (x y z) ((x y ) 1) = (x y z) (x y ) = = (distributivnost) = x (y z) y = = (distributivnost) = x (y y ) (z y ) = = x (1 (z y ))
Matematika logika c
Primjer 17. Koristei svojstva logikih operacija pojednostavnite c c formulu F (x, y, z) = (x y z) (x y z) (x y z ). Rjeenje. s (x y z) (x y z) (x y z ) = = (distributivnost) = (x y z) (x y ) (z z ) = = (x y z) ((x y ) 1) = (x y z) (x y ) = = (distributivnost) = x (y z) y = = (distributivnost) = x (y y ) (z y ) = = x (1 (z y )) = x ( z) y
Matematika logika c
Vejova metoda c
Matematika logika c
Ova metoda se koristi za minimizaciju disjunktivne normalne forme funkcije algebre sudova. Temelji se na korespodenciji skupovskih i logikih operacija i na c grakom prikazu skupa koji odgovara formuli koja se c minimizira. Korespodencija na kojoj se temelji ova metoda je sljedea: c negacija disjunkcija konjunkcija komplement unija presjek
Ovisno o broju sudova skicira se dijagram u kojem se odredi dio ravnine koji pripada disjunktivnoj normalnoj formi koja se minimizira. Zatim se na temelju navedene korespodencije tom dijelu ravnine pridruuje to z s jednostavnija formula iz teorije skupova koja nju odreduje. Ako formula sadri samo jedan sud, dijagram izgleda z ovako x x
Uvod
Divjak
Matematika logika c
Ako formula sadri dva suda, dijagram izgleda ovako z x y y 1 3 x 2 4
Matematika logika c
Povrine unutar tog dijagrama moemo izraziti pomou s z c skupovskih operacija, a njima se onda pridruuju z odgovarajue konjunkcije. c Povrina s Formula (skupovska) Formula (logika) c 1 xy xy 2 xy xy 3 xy xy 4 xy xy
Ako formula sadri tri suda, dijagram izgleda ovako z x y y 1 5 z

Povrina s 1 2 3 4 5 6 7 8
x 2 6 z 3 7 4 8 z
Formula (logika) c xyz xyz xyz
Matematika logika c
Formula (skupovska) xyz xyz xyz
xyz xyz xyz xyz
xyz xyz
xyz
xyz
xyz
xyz
Primjer 18. Minimizirajte funkciju F (x, y, z) = ((x y) z) x y Vejovom metodom. c
Matematika logika c
Primjer 18. Minimizirajte funkciju F (x, y, z) = ((x y) z) x y Vejovom metodom. c Rjeenje. s Sjetimo se da je disjunktivna normalna forma zadane funkcije
DNF(F)
Matematika logika c
DN F (F ) = (x y z) (x y z ) ( y z) x Njoj pridruujemo povrinu oznaenu na slici. z s c x y y z z z x
Ovu povrinu jednostavnije moemo izraziti kao s z

Matematika logika c
(y z) (x y z ), pa je minimizacija zadane funkcije F jednaka Fmin = (y z) (x y z ). Uoimo da disjunktivna normalna forma funkcije F sadri c z 11 osnovnih operacija, a minimizirana formula sadri 6 z osnovnih operacija. Dakle, ovdje smo broj osnovnih operacija takorei smanjili za pola. c
NOR i NAND
Matematika logika c
Uvod Pojam suda
Do sada smo upoznali tri osnovne operacije algebre sudova (negacija, konjunkcija i disjunkcija) i dvije sloene z operacije (implikacija i ekvivalencija). Ako binarne operacije algebre sudova promatramo kao funkcije dviju varijabli, tada postoji 2
22
= 16 takvih
funkcija. Medu njima izdvojit emo jo dvije takve c s operacije: NOR (ne ili) i NAND (ne i).
NOR operator (Peirce-ova strelica) a b ab 1 1 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0
Matematika logika c
NAND operator (Sheer-ova operacija) a b a 1 1 1 0 0 1 0 0 0 1 1 1 b
x y = (x y) (x y) x=x x y = (x x y = (x x) y)
x=xx
Divjak
Matematika logika c
x y = (x x) (y y) x (y (x y) y)
Zadatak 4. Dokaite da vrijede gornje jednakosti. z Zadatak 5. Provjerite da li su NOR i NAND asocijativne operacije.
Logiki sklopovi c
Ideja je da se svakoj operaciji algebre sudova pridruuje z jedan elektrini sklop koji sadri toliko prekidaa koliko c z c sudova sadri ta operacija. Svakom sudu pridruuje se z z jedan prekida. Svaki prekida ima dva stanja koja se c c interpretiraju kao 0 i 1. Ukoliko je prekida u stanju 0, c smatra se da on ne proputa struju, a ako je u stanju 1, s tada proputa struju. Realizirati odredenu funkciju s algebre sudova znai dizajnirati tako povezan skup c prekidaa koji e na izlazu davati struju ukoliko za c c vrijednosti sudova pridruenih stanjima prekidaa funkcija z c ima vrijednost 1.
Matematika logika c
Logiki sklopovi osnovnih operacija c

ne sklop
Matematika logika c
i sklop
ili sklop
Primjer 19. Nacrtajte logiki element za funkciju c F (x, y, z) = ((x y) z) x y .
Matematika logika c
Primjer 19. Nacrtajte logiki element za funkciju c F (x, y, z) = ((x y) z) x y . Rjeenje. s Ve smo prije minimizirali F . c
Fmin
Matematika logika c
Fmin = (y z) (x y z ) Kada treba nacrtati logiki element od F , tada zapravo c treba nacrtati logiki element od Fmin tako da taj logiki c c element bude to jednostavniji. s
Matematika logika c
x
Uvod Pojam suda
xyz y y
Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND
yz z
yz
Predikati
Matematika logika c
Uvod Pojam suda
Sudovi nisu dovoljni za izricanje svih tipova tvrdnji u matematici. Osim sudova u matematici se koriste i drugi tipovi reenica. Struktura tih reenica je takva da one c c sadre subjekt (elemente nekog skupa) i predikat z (svojstvo koje se pridruuje navedenom elementu, z odnosno elementima). Zbog toga se takve reenice zovu c predikati.
Matematika (PITUP)
Primjer 20. Koje su od sljedeih izjava sudovi? c
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud Dva plus tri jednako je osam
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9 To nije sud
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9 To nije sud x je prost broj
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9 To nije sud x je prost broj To nije sud
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9 To nije sud x je prost broj To nije sud 8 je prost broj.
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9 To nije sud x je prost broj To nije sud 8 je prost broj. To je laan sud z
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9 To nije sud x je prost broj To nije sud 8 je prost broj. To je laan sud z x je manje od y
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9 To nije sud x je prost broj To nije sud 8 je prost broj. To je laan sud z x je manje od y To nije sud
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9 To nije sud x je prost broj To nije sud 8 je prost broj. To je laan sud z x je manje od y To nije sud 4 je manje od 5
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9 To nije sud x je prost broj To nije sud 8 je prost broj. To je laan sud z x je manje od y To nije sud 4 je manje od 5 To je istinit sud
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9 To nije sud x je prost broj To nije sud 8 je prost broj. To je laan sud z x je manje od y To nije sud 4 je manje od 5 To je istinit sud 8 je manje od 3
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Dva plus tri jednako je pet To je istinit sud z Dva plus tri jednako je osam To je laan sud x plus y jednako je z To nije sud x plus y jednako je 9 To nije sud x je prost broj To nije sud 8 je prost broj. To je laan sud z x je manje od y To nije sud 4 je manje od 5 To je istinit sud 8 je manje od 3 To je laan sud z
Pogledajmo sada reenicu c x je prost broj. Ta reenica iznosi tvrdnju koja se odnosi na nepoznatu c varijablu x i ta reenica e postati sud ukoliko se c c specicira nepoznata varijabla x. Predikat je reenica koja sadri tvrdnju o nepoznatim c z veliinama i koja postaje sud ukoliko se speciciraju te c nepoznate veliine. c
Matematika logika c
Matematika logika c
Prost (x) := x je prost broj To je predikat Prost (7) := 7 je prost broj To je istinit sud Prost (6) := 6 je prost broj To je laan sud z
Prost (x) je predikat koji ima jednu nepoznatu veliinu pa c onda kaemo da je to predikat s jednom varijablom. z
P (x, y) := x je manje od y P (x, y) je predikat koji ima dvije nepoznate veliine pa c onda kaemo da je to predikat s dvije varijable. z Koristimo li se matematikim simbolima, taj predikat c krae moemo zapisati c z P (x, y) := x < y. P (4, 7) := 4 < 7 To je istinit sud P (5, 2) := 5 < 2 To je laan sud z P (8, 8) := 8 < 8 To je laan sud z
Uvod
Divjak
Matematika logika c
Q(a, b, c) := a + b = c Q(a, b, c) je predikat koji ima tri nepoznate veliine pa c onda kaemo da je to predikat s tri varijable. z Q(7, 1, 4) := 7 + 1 = 4 To je laan sud z
Matematika logika c
Q(5, 3, 8) := 5 + 3 = 8 To je istinit sud
Ako predikat ima n nepoznatih veliina, tada kaemo da c z je to predikat s n varijabli.
Matematika (PITUP)
U informatici je od posebnog interesa kako ispitati da li elementi nekog skupa imaju odredeno svojstvo (npr. tko je sve od studenata odredenog godita poloio ispit iz s z Matematike 1). Taj problem je povezan sa zapisivanjem predikata. Skup elemenata na koje se odnosi zadani predikat P zove se univerzum razmatranja U . Taj skup za neke predikate nije potrebno posebno odrediti i pritom se podrazumijeva da se radi o najopenitijem skupu na koji c se promatrani predikat moe primijeniti. Ukoliko se z promatrano svojstvo koje se opisuje predikatom ispituje na nekom podskupu veeg skupa, potrebno je odrediti c univerzum razmatranja.
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Promatramo li predikat Prost (x) := x je prost broj, tada je jasno da je univerzum razmatranja skup prirodnih brojeva, tj. U = N. Jasno je da ga nema smisla promatrati na skupu realnih brojeva jer svojstvo biti prost broj je denirano samo za prirodne brojeve. Naravno, svojstvo biti prost broj moemo prouavati i z c na nekom podskupu od N, npr. na prirodnim brojevima koji su manji od 9. Tada moramo naglasiti da je univerzum razmatranja U = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8}.
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Isto tako, promatramo li predikat P (x, y) := x < y, jasno je da je univerzum razmatranja U = R. Naravno, taj predikat moemo prouavati i na bilo kojem podskupu z c od R, samo tada moramo eksplicitno naglasiti na s univerzum razmatranja. Nadalje, jasno je da taj predikat nema smisla prouavati c na skupu kompleksnih brojeva jer na njemu nemamo s denirani uredaj. Jo je jasnije da taj predikat nema smisla prouavati na skupu gradova Hrvatske jer svojstvo c biti manje od nije denirano za gradove Hrvatske (osim ako si ga mi na neki nain ne deniramo). c
Matematika logika c
Na primjer, ako su x i y hrvatski gradovi, mogli bismo denirati svojstvo biti manje od (i kratko pisati <) za gradove Hrvatske sa x < y ako i samo ako x ima manje stanovnika od y ili x < y ako i samo ako x ima manju povrinu od y s ili x < y ako i samo ako u x ivi manje matematiara nego u y z c ili na neki drugi nain (ovisno to nas interesira) i onda c s tako denirano svojstvo prouavati na gradovima c Hrvatske.
Matematika logika c
Matematika logika c
Ako je univerzum razmatranja konaan skup, tada c predikat zapisujemo pomou tablice u kojoj se c elementima iz univerzuma razmatranja pridruuje z istinitost suda koji se dobije uvrtavanjem vrijednosti s varijable u predikat. Za tablicu predikata esto se koristi i c pojam matrica predikata.
Ako predikat ima jednu ili dvije varijable, njegova tablica je jednodimenzionalna odnosno dvodimenzionalna. U sluaju da predikat ima n varijabli, njegova tablica je c n-dimenzionalna. Za n > 2 je tada problem tu tablicu graki prikazati na papiru, ali nije nikakav problem c spremiti ju u memoriju raunala (uz pretpostavku da c imamo dovoljno memorije) kao viedimenzionalno polje. s Kasnije emo se baviti matricama koje su zapravo c dvodimenzionalna polja.
Matematika logika c
Primjer 21. Napiite matricu predikata za predikat s Prost (x) := x je prost broj ako je univerzum razmatranja U = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9}.
Matematika logika c
Primjer 21. Napiite matricu predikata za predikat s Prost (x) := x je prost broj ako je univerzum razmatranja U = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9}. Rjeenje. s x 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Matematika logika c
v(Prost (x)) 0 1 1 0 1 0 1 0 0
Primjer 22. Napiite matricu predikata za predikat s P (x, y) := x > y ako je univerzum razmatranja U = (x, y) | x, y N, x < 8, y < 8 .
Matematika logika c
Primjer 22. Napiite matricu predikata za predikat s P (x, y) := x > y ako je univerzum razmatranja U = (x, y) | x, y N, x < 8, y < 8 . Rjeenje. s x 1 2 3 4 5 6 7 y 1 2 3 4 5 6 7 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 1 1 1 1 1 0 0 1 1 1 1 1 1 0
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Neka je P (x1 , x2 , . . . , xn ) predikat s n varijabli i neka je U univerzum razmatranja. Ako je P (x1 , x2 , . . . , xn ) zadovoljen za svaki izbor n-torke argumenata iz univerzuma razmatranja U , tada kaemo da taj predikat vrijedi u U . Drugim z rijeima, u matrici tog predikata je na svakom c mjestu jedinica. Ako je P (x1 , x2 , . . . , xn ) zadovoljen za neku n-torku argumenata iz univerzuma razmatranja U , tada kaemo da je taj predikat zadovoljiv u U . Drugim z rijeima, u matrici tog predikata je bar na jednom c mjestu jedinica.
Matematika logika c
Ako ne postoji n-torka argumenata iz univerzuma razmatranja U koja zadovoljava P (x1 , x2 , . . . , xn ), tada kaemo da taj predikat nije zadovoljiv u U . z Drugim rijeima, u matrici tog predikata je na c svakom mjestu nula. Napomena. Neki predikat moe vrijediti u nekom univerzumu z razmatranja, dok u nekom drugom moe biti samo z zadovoljiv, a u nekom treem univerzumu razmatranja ne c mora uope biti zadovoljiv. c
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Pogledajmo predikat Prost (x) := x je prost broj. Ako je univerzum razmatranja U1 = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 15}, tada je taj predikat
Matematika logika c
zadovoljiv u U1 jer npr., Prost (5) je istinit sud. Medutim taj predikat ne vrijedi u U1 jer npr., Prost (8) je laan sud. z
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme
zadovoljiv u U1 jer npr., Prost (5) je istinit sud. Medutim taj predikat ne vrijedi u U1 jer npr., Prost (8) je laan sud. z Ako je univerzum razmatranja U2 = {2, 3, 11, 17}, tada taj predikat vrijedi u U2 jer su Prost (2), Prost (3), predikata u U2 ima na svakom mjestu jedinicu. Prost (11), Prost (17) istiniti sudovi, tj. matrica tog
Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c
Matematika (PITUP)
Matematika logika c
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme
zadovoljiv u U1 jer npr., Prost (5) je istinit sud. Medutim taj predikat ne vrijedi u U1 jer npr., Prost (8) je laan sud. z Ako je univerzum razmatranja U2 = {2, 3, 11, 17}, tada taj predikat vrijedi u U2 jer su Prost (2), Prost (3), predikata u U2 ima na svakom mjestu jedinicu. Ako je univerzum razmatranja U3 = {4, 8, 9, 14, 33}, tada taj predikat nije zadovoljiv u U3 jer su svi sudovi Prost (4), Prost (8), Prost (9), Prost (14), Prost (33) lani. z Prost (11), Prost (17) istiniti sudovi, tj. matrica tog
Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c
Nije teko odgovoriti i na sljedea pitanja: s c Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu vrijedi predikat Prost (x)?
Matematika logika c
Nije teko odgovoriti i na sljedea pitanja: s c Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu vrijedi predikat Prost (x)? Maksimalni univerzum razmatranja na kojemu vrijedi predikat Prost (x) je skup svih prostih brojeva.
Matematika logika c
Nije teko odgovoriti i na sljedea pitanja: s c Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu vrijedi predikat Prost (x)? Maksimalni univerzum razmatranja na kojemu vrijedi predikat Prost (x) je skup svih prostih brojeva. Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu predikat Prost (x) nije zadovoljiv?
Matematika logika c
Nije teko odgovoriti i na sljedea pitanja: s c Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu vrijedi predikat Prost (x)? Maksimalni univerzum razmatranja na kojemu vrijedi predikat Prost (x) je skup svih prostih brojeva. Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu predikat Prost (x) nije zadovoljiv? Maksimalni univerzum razmatranja na kojemu predikat Prost (x) nije zadovoljiv je skup svih sloenih prirodnih brojeva. z
Matematika logika c
Nije teko odgovoriti i na sljedea pitanja: s c Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu vrijedi predikat Prost (x)? Maksimalni univerzum razmatranja na kojemu vrijedi predikat Prost (x) je skup svih prostih brojeva. Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu predikat Prost (x) nije zadovoljiv? Maksimalni univerzum razmatranja na kojemu predikat Prost (x) nije zadovoljiv je skup svih sloenih prirodnih brojeva. z Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu je zadovoljiv predikat Prost (x)?
Matematika logika c
Nije teko odgovoriti i na sljedea pitanja: s c Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu vrijedi predikat Prost (x)? Maksimalni univerzum razmatranja na kojemu vrijedi predikat Prost (x) je skup svih prostih brojeva. Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu predikat Prost (x) nije zadovoljiv? Maksimalni univerzum razmatranja na kojemu predikat Prost (x) nije zadovoljiv je skup svih sloenih prirodnih brojeva. z Koji je maksimalni univerzum razmatranja na kojemu je zadovoljiv predikat Prost (x)? Maksimalni univerzum razmatranja na kojemu je zadovoljiv predikat Prost (x) je skup N.
Matematika logika c
Ograniavanje varijabli u predikatu c
Matematika logika c
Uvod Pojam suda
Da bi se od predikata dobio sud nuno je odrediti ili z ograniiti vrijednosti varijabli koje sadri predikat. c z To se moe napraviti na dva osnovna naina: z c
1
Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c
Pridruivanjem odredene vrijednosti varijablama z Upotrebom kvantikatora
Prvi nain smo upoznali tokom dosadanjeg objanjavanja c s s pojma predikata.
Univerzalni kvantikator
za svaki, za sve, za proizvoljan U matematici se esto koriste reenice oblika c c Za svaki x vrijedi tvrdnja P (x) pri emu je P (x) zadani predikat. c Ovu reenicu krae zapisujemo xP (x). c c vrijednosti od x se odnosi tvrdnja iz predikata P (x), reenica xP (x) je sud za koji vrijedi: c Sud xP (x) je istinit ako i samo ako P (x) vrijedi u univerzumu razmatranja U . Budui da je upotrebom znaka odredeno na koje c
Matematika logika c
Primjer 23. Odredite istinitosti sljedeih sudova u univerzumu c razmatranja U = Z. Za sudove koji nisu istiniti u tom univerzumu razmatranja, odredite maksimalni univerzum razmatranja sadran u Z u kojemu su istiniti. z (a) x(x < x + 1) (b) x(x > 5) (c) x(x = 5).
Uvod
Divjak
Matematika logika c
Primjer 23. Odredite istinitosti sljedeih sudova u univerzumu c razmatranja U = Z. Za sudove koji nisu istiniti u tom univerzumu razmatranja, odredite maksimalni univerzum razmatranja sadran u Z u kojemu su istiniti. z (a) x(x < x + 1) Rjeenje. s (a) Nejednakost x < x + 1 je ekvivalentna sa x(x < x + 1) istinit sud u univerzumu razmatranja U = Z. nejednakosti 0 < 1 koja oito vrijedi za svaki x Z, pa je c (b) x(x > 5) (c) x(x = 5).
Uvod
Divjak
Matematika logika c
(b) Sud x(x > 5) nije istinit u univerzumu razmatranja U = Z jer npr. 2 5. Maksimalni univerzum razmatranja sadran u Z u kojemu je ovaj sud istinit je z veih od 5. c U1 = {6, 7, 8, . . .}, tj. to je skup svih prirodnih brojeva
Matematika logika c
(b) Sud x(x > 5) nije istinit u univerzumu razmatranja U = Z jer npr. 2 5. Maksimalni univerzum razmatranja sadran u Z u kojemu je ovaj sud istinit je z veih od 5. c U1 = {6, 7, 8, . . .}, tj. to je skup svih prirodnih brojeva
Matematika logika c
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati
U = Z jer npr. 3 = 5. Maksimalni univerzum razmatranja sadran u Z u kojemu je ovaj sud istinit je U1 = {5}. z
(c) Sud x(x = 5) nije istinit u univerzumu razmatranja
Egzistencijalni kvantikator
Matematika logika c
za neki, postoji takav, za najmanje jedan U matematici se esto koriste reenice oblika c c Za neki x vrijedi tvrdnja P (x) pri emu je P (x) zadani predikat. c Ovu reenicu krae zapisujemo xP (x). c c Reenica xP (x) je sud za koji vrijedi: c Sud xP (x) je istinit ako i samo ako je P (x) zadovoljiv u univerzumu razmatranja U .
! postoji jedinstveni, postoji jedan i samo jedan U matematici se esto koriste reenice oblika c c Postoji jedinstveni x za koji vrijedi tvrdnja P (x) pri emu je P (x) zadani predikat. c Ovu reenicu krae zapisujemo !xP (x). c c Time se izraava tvrdnja da P (x) vrijedi samo za jednu z vrijednost od x.
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Primjer 24. Odredite istinitosti sljedeih sudova u univerzumu c razmatranja U = Z. Za sudove koji nisu istiniti u tom univerzumu razmatranja, odredite maksimalni univerzum razmatranja sadran u Z u kojemu su istiniti. z (a) x(x < x + 1) (d) !x(x = 5) (b) !x(x < x + 1) (e) !x(x = x x) (c) x(x = 5)
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Primjer 24. Odredite istinitosti sljedeih sudova u univerzumu c razmatranja U = Z. Za sudove koji nisu istiniti u tom univerzumu razmatranja, odredite maksimalni univerzum razmatranja sadran u Z u kojemu su istiniti. z (a) x(x < x + 1) (d) !x(x = 5) Rjeenje. s (a) Sud x(x < x + 1) je istinit u U , npr. ako uzmemo x = 4. (b) !x(x < x + 1) (e) !x(x = x x) (c) x(x = 5)
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Primjer 24. Odredite istinitosti sljedeih sudova u univerzumu c razmatranja U = Z. Za sudove koji nisu istiniti u tom univerzumu razmatranja, odredite maksimalni univerzum razmatranja sadran u Z u kojemu su istiniti. z (a) x(x < x + 1) (d) !x(x = 5) Rjeenje. s (a) Sud x(x < x + 1) je istinit u U , npr. ako uzmemo x = 4. (b) Sud !x(x < x + 1) nije istinit u U jer postoji vie s za sve x U ). Maksimalni univerzum razmatranja (b) !x(x < x + 1) (e) !x(x = x x) (c) x(x = 5)
Matematika logika c
x-ova za koje vrijedi da je x < x + 1 (preciznije, to vrijedi
sadran u U u kojemu bi bio istinit taj sud je npr. z U1 = {2} ili bilo koji jednolani podskup od Z. c
Matematika logika c
sadran u U u kojemu bi bio istinit taj sud je npr. z U1 = {2} ili bilo koji jednolani podskup od Z. c (c) Sud x(x = 5) je istinit u U jer je 5 U .
Matematika logika c
sadran u U u kojemu bi bio istinit taj sud je npr. z U1 = {2} ili bilo koji jednolani podskup od Z. c (c) Sud x(x = 5) je istinit u U jer je 5 U . (d) Sud !x(x = 5) je istinit u U jer je 5 U i on je jedini takav za kojeg vrijedi da je x jednako 5.
Matematika logika c
sadran u U u kojemu bi bio istinit taj sud je npr. z U1 = {2} ili bilo koji jednolani podskup od Z. c (c) Sud x(x = 5) je istinit u U jer je 5 U . (d) Sud !x(x = 5) je istinit u U jer je 5 U i on je jedini takav za kojeg vrijedi da je x jednako 5. (e) Sud !x(x = x x) nije istinit u U jer x = x x vrijedi za x = 0 i za x = 1.
Matematika logika c
Veza izmedu kvantikatora i logikih c operacija

Ako je zadan predikat P (x) i univerzum razmatranja U = {x1 , x2 , . . . , xn }, tada su sljedei sudovi ekvivalentni: c xP (x) P (x1 ) P (x2 ) . . . P (xn ) xP (x) P (x1 ) P (x2 ) . . . P (xn ) !xP (x) P (x1 ) P (x2 ) . . . P (xn ) P (x1 ) P (x2 ) . . . P (xn ) . . . P (x1 ) P (x2 ) . . . P (xn )
Matematika logika c
Negacija, predikat i kvantikator

xP (x) xP (x) xP (x) xP (x)
Matematika logika c
Primjer 25. Reenicu Nije istina da neki misle da general nije kriv c zapiite pomou predikata s c K(x) := x misli da je general kriv, negacije i kvantikatora. Zatim na temelju svojstava negacije i kvantikatora zamijenite tu reenicu jednostavnijom. c
Matematika (PITUP)
Rjeenje. s Jedan dio nae reenice je . . . neki misle da general nije s c kriv, a taj dio moemo napisati u obliku xK(x). z
Matematika logika c
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima
Medutim, prvi dio te reenice govori da to nije istina pa c
nau reenicu Nije istina da neki misle da general nije s c kriv moemo napisati u obliku xK(x) . z
Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c
Matematika (PITUP)
Rjeenje. s Jedan dio nae reenice je . . . neki misle da general nije s c kriv, a taj dio moemo napisati u obliku xK(x). z
Matematika logika c
Uvod Pojam suda Operacije sa sudovima
Medutim, prvi dio te reenice govori da to nije istina pa c
nau reenicu Nije istina da neki misle da general nije s c kriv moemo napisati u obliku xK(x) . z Koristei svojstva negacije i kvantikatora to moemo c z pojednostavniti. xK(x) x K(x) xK(x)
Formule algebre sudova Normalne forme Minimizacija NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c
Dakle, reenicu Nije istina da neki misle da general nije c kriv moemo zamijeniti jednostavnijom reenicom Svi z c misle da je general kriv.
Osim ekvivalencija koje se odnose na negaciju i

Matematika logika c
kvantikatore, vrijede i sljedee relacije (oprez, nisu sve c ekvivalencije): xP (x) xQ(x) x P (x) Q(x) xP (x) xQ(x) x P (x) Q(x) x P (x) Q(x) xP (x) xQ(x)
xP (x) xQ(x) x P (x) Q(x)
Matematika (PITUP)
Pogledajmo zato u s xP (x) xQ(x) x P (x) Q(x) vrijedi samo jedna implikacija, a ne vrijedi ekvivalencija. Znamo da je implikacija lana jedino u sluaju da je z c pretpostavka istinita, a posljedica lana. Pretpostavimo z da je xP (x) xQ(x) istinit sud. Tada je barem jedan od sudova xP (x) i xQ(x) istinit. Bez smanjenja openitosti moemo pretpostaviti da je xP (x) istinit c z sud. To znai da predikat P (x) vrijedi u univerzumu c univerzumu razmatranja U , a to znai da je c razmatranja U . No, tada i predikat P (x) Q(x) vrijedi u x P (x) Q(x) istinit sud, pa vrijedi gornja implikacija.
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Zato ne vrijedi obrnuta implikacija, tj. zato ne vrijedi s s x P (x) Q(x) xP (x) xQ(x).
Matematika logika c
Uvod
Da bismo dokazali da ova implikacija ne vrijedi, trebamo nai neki protuprimjer, tj. trebamo nai predikate P (x) i c c Q(x), te univerzum razmatranja U u kojemu bi x P (x) Q(x) bio istinit sud, a xP (x) xQ(x) laan sud. z Uzmimo da je U = N, a P (x) := x je paran broj, Q(x) := x je neparan broj. Oito predikat P (x) Q(x) vrijedi u U (jer svaki prirodni c broj ili je paran ili je neparan) pa je x P (x) Q(x) istinit sud.
laan. z
prirodni broj neparan. Tada je i sud xP (x) xQ(x) Zadatak 6. Na slian nain pokaite da vrijedi implikacija c c z x P (x) Q(x) xP (x) xQ(x),
broj paran, a isto tako je i sud xQ(x) laan jer nije svaki z
No, jasno je da je sud xP (x) laan jer nije svaki prirodni z
Divjak
Matematika logika c
ali da obrnuta implikacija ne vrijedi, tj. da ne vrijedi ekvivalencija.
Sudovi s vie kvantikatora s
Matematika logika c
Uvod
Ako je zadan predikat s vie varijabli, mogue je vie njih s c s ograniiti kvantikatorima i dobiti sud. Pritom treba c paziti na redoslijed kvantikatora jer to utjee na smisao c reenice kojom se izrie sud, odnosno na njegovu c c istinitost. Bez detaljnog ulaska u tu teoriju, na primjerima emo vidjeti da redoslijed pisanja c kvantikatora i varijabli bitno utjee na smisao i istinitost c suda u kojemu se javljaju.
Matematika (PITUP)
Primjer 26. Neka je univerzum razmatranja U = Z. Odredite istinitost sljedeih sudova: c (a) xy(x + y = 0) (c) !xy(x y = 0) (b) yx(x + y = 0) (d) y!x(x y = 0)
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Primjer 26. Neka je univerzum razmatranja U = Z. Odredite istinitost sljedeih sudova: c (a) xy(x + y = 0) (c) !xy(x y = 0) Rjeenje. s (a) To je istinit sud jer ako uzmemo bilo koji x Z, tada postoji cijeli broj y koji u sumi sa x daje 0, naime y = x. (b) yx(x + y = 0) (d) y!x(x y = 0)
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Primjer 26. Neka je univerzum razmatranja U = Z. Odredite istinitost sljedeih sudova: c (a) xy(x + y = 0) (c) !xy(x y = 0) Rjeenje. s (a) To je istinit sud jer ako uzmemo bilo koji x Z, tada (b) To nije istinit sud jer ne postoji cijeli broj y koji bi u sumi sa svakim cijelim brojem x davao nulu. postoji cijeli broj y koji u sumi sa x daje 0, naime y = x. (b) yx(x + y = 0) (d) y!x(x y = 0)
Matematika logika c
Matematika (PITUP)
Primjer 26. Neka je univerzum razmatranja U = Z. Odredite istinitost sljedeih sudova: c (a) xy(x + y = 0) (c) !xy(x y = 0) Rjeenje. s (a) To je istinit sud jer ako uzmemo bilo koji x Z, tada (b) To nije istinit sud jer ne postoji cijeli broj y koji bi u sumi sa svakim cijelim brojem x davao nulu. (c) To je istinit sud jer oito je x = 0 jedini cijeli broj koji c u produktu sa svakim cijelim brojem y daje 0. postoji cijeli broj y koji u sumi sa x daje 0, naime y = x. (b) yx(x + y = 0) (d) y!x(x y = 0)
Matematika logika c
(d) To nije istinit sud jer za y = 0 svaki cijeli broj x u

Matematika logika c
produktu sa y daje 0 (pa nemamo jedinstveni takav x).
Doputene su sljedee zamjene kvantikatora: s c xy yx xy yx

Matematicka Logika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematicka Logika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc.

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

specino ljudsko razmiljanje c s znanost koja izuava zakonitosti c u razmiljanju s

NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z

3 osnovna tipa logike: logika sudova: ako, i, ili, ne

Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

4 + 7 = 10 lani sud z 8 je paran broj

NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

4 + 7 = 10 lani sud z 8 je paran broj istiniti sud

NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

4 + 7 = 10 lani sud z 8 je paran broj istiniti sud n je viekratnik broja 100 s

NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

NOR i NAND Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Predikati Ograniavanje varijabli c

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Tablica istinitosti za negaciju:

a 1 0 Primjer 2. Negirajte sud a = x < 5.

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Tablica istinitosti za negaciju:

a 1 0 Primjer 2. Negirajte sud a = x < 5. Rjeenje. s a = x 5

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Tablica istinitosti za disjunkciju: a 1 1 0 0 b 1 0 1 0 ab 1 1 1 0

Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Negacija, konjunkcija i disjunkcija su osnovne operacije medu sudovima.

Svojstva osnovnih operacija algebre sudova

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

(idempotentnost za konjunkciju) (idempotentnost za disjunkciju) (zakon involucije)

Navedena svojstva dokazuju se pomou tablica istinitosti. c

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z

Primjer 5. Dokaite da vrijedi (a b) = a b. z

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z

Primjer 5. Dokaite da vrijedi (a b) = a b. z Rjeenje. s Treba dokazati da sudovi (a b) i a b imaju iste a 1 1 0 0 b 1 0 1 0 ab 1 0 0 0 (a b) 0 1 1 1 a 0 0 1 1 b 0 1 0 1 a b 0 1 1 1

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Primjer 6. Odredite istinitost sljedeih implikacija: c (a) 1 (b) 42 R+ 2+2=5 (1)2

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaenka z Divjak

Primjer 6. Odredite istinitost sljedeih implikacija: c (a) 1 (b) 42 R+ 2+2=5 (1)2

Rjeenje. s (a) Implikacija je istinita (0 0)

Logiki sklopovi c Predikati Ograniavanje varijabli c

pretpostavka premisa hipoteza antecedenta