VJETAENJA I EKSPERTIZE,

IZVIDI I PROCJENE TETA,

PROJEKTIRANJE I INENJERING,
PROCJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE

"VJETAK" d.o.o.
iro raun: 2340009-1110037828

OSIJEK, V. I. METROVIA 1a

E-mail: vjestak@os.hinet.hr
MBS: 1476246,  (031) 203-434

26.05.2002.

PRIMJENA RAUNALA U ANALIZI PROMETNIH NESREA

OSNOVE
Analiza prometnih nesrea u stvari predstavlja praktinu primjenu fizikalnih
zakona, uz koritenje posebnih metoda koje su razvijene na temelju obavljenih pokusa i
podesnih matematikih metoda.
Premda je ve zapoela primjena trodimenzionalnih analiza, iste jo uvijek nisu
dovoljno pouzdane tako da jo uvijek prevladavaju postupci izrauna u jednoj ravnini.
U praksi ta ravnina predstavlja kolnik ili neku drugu podlogu po kojoj se sudionici
gibaju.

Slika 1: koordinatni sustav x-y sa vozilima

Kod analize sudara se primjenjuju temeljni zakoni fizike:

- akcija je jednaka reakciji, tj. sila kojom jedan sudionik u sudaru djeluje na dugoga
je jednaka sili kojom drugi sudionik djeluje na prvoga.

G
G
- sila F je jednaka umnoku mase i ubrzanja (osnovni zakon dinamike) F = m a
1

Ubrzanje a je promjena brzine u vremenu

G
G dv
a=
dt

pa se sila moe izraziti pomou koliine gibanja

G d
G
F = ( mv )
dt

G
(veliina m v se naziva koliina gibanja)

Za konstantnu masu (m = konst.) slijedi

veliina

Fdt = S

m dv = Fdt

se naziva impuls sile

Impuls sile jednak je promjeni koliine gibanja to se uvaavajui sve naprijed

izloeno moe napisati u vektorskom obliku, za dva sudionika sudara

G
G G
m1 v1, m1 v1 = S
G
G
G
m2 v2, m2 v2 = S
Nakon ureivanja prednje dvije jednadbe dobije se konana jednadba za
koliine gibanja odnosno impulse

G
G
G
G
m1 v1 m2 v2 = m1 v1, m2 v2,

Na slian nain se dobiju jednadbe kojima se uzima u obzir rotaciju sudionika

G
sudara, pri emu je kutna brzina, J moment inercije a r krak djelovanja sudarnog
impulsa

G G
J 1 (1, 1 ) = r1 S
G G
J 2 ( 2, 2 ) = r2 S

Deformacioni rad se izraava jednadbom

1
ED = m ( EES )2
2

gdje je EES = Energy Equivalent Speed.

Ureivanjem prednjih izraza dobiju se jednadbe na temelju kojih se dalje vre

izrauni u programu.

Ovdje e se predstaviti raunalni program po nazivom CARAT to je skraenica

od Computer Assisted Reconstruction of Accidents in Traffic.
Autor programa je prof. dr. ing. HEINZ BURG iz Njemake.
Tvrtka "VJETAK" d.o.o. je prevela program na hrvatski jezik, a u tijeku je
prijevod prirunika u kojemu su fizikalne i matematike podloge, tako da e se program
moi koristiti i u naoj pravosudnoj praksi.

Programom se mogu analizirati razliite prometne nesree, no ovdje e se kao

karakteristini sluaj prikazati sudar dva vozila.

Prije poetka analize sudara potrebno je imati toan situacijski plan. Dobiti
toan situacijski plan mjerenjem svakog segmenta traga zanoenja vozila na oevidu je
vrlo dugotrajan posao, koji se u pravilu ne radi, tako da situacijski planovi nisu sasvim
toni pa niti analiza koja se na njima temelji ne moe biti sasvim tona.

Ovaj problem tonosti oevida u je rijeen na nain da koriste fotogrametrijski

postupci kojima se na temelju fotografija mjesta nesree moe izraditi situacijski plan
sa tragovima.

Fotografija mjesta nesree

Fotogrametrijski obraena fotografija mjesta nesree

Situacijski plan nacrtan po fotogrametrijski obraenoj fotografiji

Vozila postavljena u sudarni poloaj

Nakon izrade situacijskog plana na isti se dodaju vozila koja su sudjelovala u

nesrei, i na temelju tragova na kolniku i oteenja na vozilima se rekonstruira poloaj
vozila u trenutku sudara.

Primjena raunala ovdje dolazi do punog izraaja jer se kao prvo mogu koristiti
toni crtei vozila a kao drugo na vrlo jednostavan nain se mogu mijenjati poloaji
vozila i nai onaj koji je u potpunosti usklaen sa stvarnim tragovima i oteenjima, i to
su vrlo velike prednosti u odnosu na runo crtanje vozila.

RAD SA PROGRAMOM "CARAT"

Nakon to se vozila postave u sudarni poloaj, prema stvarnim oteenjima i
tragovima, podacima iz strune literature i iskustvu vjetaka se biraju koeficijenti i
podaci koji e se koristiti u analizi.
Analiza odnosno rekonstrukcija sudara se moe vriti prema naprijed odnosno
prema nazad od odabranog trenutka odvijanja prometne nesree.
Kod sudara vozila najee se analiza vri unatrag, tj. iz parametara gibanja
nakon sudara se izraunavaju parametri gibanja u trenutku sudara, a potom prije
sudara.
Dakle prvo je potrebno nai rjeenje za gibanja vozila nakon sudara, a kriterij je
da nakon provedene analize odnosno simulacije gibanja vozila nakon sudara vozila iz
odabranog sudarnog poloaja moraju zavriti na poloajima na kojima su se doista
nalazila nakon nesree.
5

Situacijski plan nesree (iz spisa Opinskog suda u Osijeku)

Utvreni sudarni poloaj vozila

Rekonstruiranje gibanja vozila nakon sudara

6

Odabrane vrijednosti se unesu u program i naini se prvi korak odnosno prva

simulacija koja u pravilu ne rezultira tonim zavrnim poloajem vozila.
Mijenjanjem parametara, nakon vie pokuaja na koncu se dobije
zadovoljavajue gibanje vozila kod kojega vozila zavre na stvarnom poloaju nakon
sudara.
Unatranom simulacijom od sudarnog poloaja program nacrta dijagram
sudarnih impulsa i vektore brzina, i ujedno pokae rezultate provedenog izrauna, kao
to je prikazano na narednoj slici.

Naravno da se i kod ovog dijela analize najee u provom koraku ne dobije

zadovoljavajui rezultat, no mijenjanjem parametara gibanja vozila prije sudara dobije
se zadovoljavajue rjeenje sudara.

Daljnjom analizom se moe promatrati gibanje vozila prije sudara i nain kako su
ista dola u sudarni poloaj, kao na narednoj slici.

ZAKLJUAK
Primjenom modernih elektronikih raunala i programskih rjeenja mogue je
nainiti detaljne analize prometnih nesrea, sa odgovarajuim vremenskim prikazom
tijeka odvijanja prometne nesree.
Zahvaljujui multimedijalnim mogunosti raunala, danas sve to je mogue vrlo
zorno prikazati u sudnici tijekom odvijanja rasprave i na taj nain znatno olakati rad
suda u sagledavanju okolnosti prometne nesree i ocjenjivanju iskaza sudionika i
oevidaca.
Ukljuivanje Hrvatske u suvremene evropske i svjetske tokove je vie nego nuno
i nadam se da e trud uloen na prilagodbu vrhunskog raunalnog programa za analizu
prometnih nesrea biti od pomoi naim sudovima.

Petar ii dipl. ing.