Pomenuti bi kriteriji, kako je to na tragu uoenih konzistentnih

pristupa meu pomenutim obuhvaenim zemljama primjeeno, a

uvaavajui dinamiku elektronskog izdavatva te diverznost
njegovih produkata, trebali biti osnaeni sa sljedeih dodatnih
deset kriterija selekcije:
domena nacionalna domena, druge predefinirane domene
(.com, .org itd. ako zadovoljavaju najmanje jedan od kriterija u
vezi s nacionalnim aspektom)
nacionalni aspekt nacionalnost autora (autor sadraja bi trebao
pripadati odreenom narodu, izdava bi trebao imati svoje
sjedite u dravi / regiji odreene nacije), nacionalni jezik (izvor bi
trebao biti pisan na nacionalnom jeziku), nacija / drava kao tema
(izvor bi trebao sadravati znaajne informacije o zemlji ili
narodima koji ive u zemlji),

 sadraj - izvori znaajnije kulturne, znanstvene ili

istraivake vrijednosti s izvornim sadrajem i
dugoronom vrijednou istraivanja,
pristup slobodno dostupni izvori, izvori zatieni
lozinkom po dogovoru sa izdavaima ili nositeljima
autorskih prava,
format izvori u poznatim formatima (koje mogu
interpretirati web preglednici), odabir formata treba biti
u skladu sa politikama dugoronog ouvanja institucije,
porijeklo oblika preferiraju se izvori izvorno objavljeni
na webu, izvori koji nisu kopije dokumenata
proizvedenih na tradicionalan nain ili njihov dodatak,

 vrste izvora ovisi o preferencijama institucija, najee se

ukljuuju: mreni asopisi, monografije, zbornici radova s
konferencija, istraivanja i druga izvjea, akademski radovi,
slubene publikacije, ostale vrste izvora koji imaju posebne
kulturne ili istraivake vrijednosti, primjerice blogovi ili web
stranice posveene posebnoj temi, najee se izostavljaju:
raunalne igre, intranet izvori, lini blogovi, portali - pristupnici
bez vlastitog intelektualnog sadraja, emitiranje i sl.
protokol za transfer najee koriteni protokoli trebaju biti
odabrani (http, ftp etc.),
autorstvo / pitanja intelektualnog vlasnitva trebaju biti
poznati,
integritet izvora preporuuje se arhiviranje cijelog
dokumenta, ne njegovih dijelova.

 Selekcija je fundamentalno pitanje

savremenog informacijskog
prezasienja koje se snano reflektira
na sve druge radne procese
nacionalne bibliografske kontrole
budui je selekcija de facto
prikupljanje, a prikupljanje s druge
strane spektra podrazumijeva
obavezu ouvanja.

 Tako je npr. pionirski rad po pitanju selektivnih metoda, a

koji se popularno vee uz PANDORA projekt Nacionalne
biblioteke Australije koji je poeo s radom 1996. godine
vrlo oprezno pristupio pomenutoj problematici o emu
svjedoe sada ve nekoliko puta revidirane Smjernice
odabira australijskih mrenih publikacija za arhiviranje i
ouvanje.
Na kriterije selekcije prezentirane u Smjernicama vrlo
brzo su se poele referirati brojne druge nacionalne
incijative oko arhiviranja web sadraja.
Online Australian Publications: Selection Guidelines for Archiving and Preservation by
the National Library of Australia. Dostupno na:
http://pandora.nla.gov.au/selectionguidelines.html (28.12.2012.)

Opi kriteriji odabira se temelje na etiri sekcije:

australijski sadraj da bi bio odabran, znaajan dio rada mora biti o
Australiji ili o predmetu koji ima socijalni, politiki, kulturni, religijski,
znanstveni ili ekonomski znaaj za Australiju te napisan od strane
autora koji dolazi iz Australije ili autora koji su doprinjeli
meunarodnom znanju;
brojne verzije kada je pojedini naslov dostupan u tampanom i
mrenom obliku, mrena verzija e biti ouvana ukoliko ima znaajne
dodatne informacije ili vrijednost, a ukoliko postoje mrene te na CDROM-u ili disketi dostupne verzije, mrene verzije e se preferirati
osim u sluaju razlika glede sadraja i / ili reprezentacije, ukoliko se
zbog tehnikih razloga mreni sadraj ne moe prikupiti i / ili njegova
korisna funkcionalnost ouvati, fiziki format se moe ouvati i to bilo
kao zamjena ili nadopuna mrene verzije;

 struna i znanstvena vrijednost visoko prioritet imaju publikacije sa

dugoronom znanstvenom vrijednou, Nacionalna biblioteka e ouvati
znanstvene mrene publikacije bez ekvivalenata u fizikom obliku i bez obzira
da li su ouvane na nekom drugom mjestu, mrene publikacije koje nemaju
znaajnu istraivaku vrijednost nee biti prikupljane sveobuhvatno, ipak,
Nacionalna biblioteka e pokuati ukljuiti u PANDORA arhiv razliite tipove
publikacija koje pokrivaju irok spektar predmeta, a s ciljem dokumentiranja
naina na koji se australijsko drutvo reprezentira na Internetu;
definiranje parametara naslova ukoliko publikacija ima veliki broj internih te
eksternih poveznica, granice publikacije se moraju utvrditi, samo se interne
poveznice arhiviraju, visoke i niske poveznice na mrenom mjestu se ispituju s
ciljem utvrivanja komponenti koje ine naslov kao takav a s ciljem ouvanja
te katalogizacije, prednost se daje razbijanju velikih mrenih mjesta na
komponente naslova te odabira onih koji zadovoljavaju pravila Smjernica,
ipak, ponekada komponente velikih publikacija ili mrenih mjesta ne postoje u
samostalnom obliku ve zajedno formiraju koristan izvor informacija, u tom se
sluaju mreno mjesto moe arhivirati kao entitet.

U sekciji smjernica za odabir prioritetnih kategorija mrenih publikacija, Nacionalna

biblioteka izdvaja est kategorija mrenih publikacija od primarnog znaaja i
donosi iscrpna pravila njihove selekcije:
Publikacije Savezne vlade Nacionalna biblioteka koristi dva razliita pristupa
arhiviranju publikacija Savezne vlade: identificira i selektira naslove pretraujui
mrena mjesta vladinih slubi te putem primanja obavijesti od slubi o naslovima
dostupnim za arhiviranje.
Publikacije visokokolskih institucija s pretpostavkom da e se administrativne
publikacije arhivirati i ouvati od strane univerzitetskih arhiva, arhiviraju se samo
znanstvene publikacije visokokolskih insitucija uz napomenu da biblioteka ima
dugoroni cilj izgraditi i odravati arhiv ili arhive pojedinanih univerziteta koji bi
bili dio nacionalnog distribuiranog arhiva.
Zbornici konferencijskih radova samo mrena mjesta koja sadre cjelovite
tekstove znatnog broj radova prezentiranih na konferencijima e biti arhivirana,
prioritet e se davati skupovima organiziranim od strane dravnih tijela, strunih
udruenja i instituta, zbornici konferencijskih radova koje su povezani s
Australijom mogu biti odabrani za arhiviranje, relevantnost sadraja za Australiju
e biti faktor koji utie na odabir, prednost e imati veliki skupovi.

 E-asopisi prednost e imati e-asopisi koji su recenzirani,

imaju dobru uredniku kontrolu ili su komercijalni.
Naslovi agencija za indeksiranje uvaavjui predmetnu
strunost agencija za indeksiranje, njihov zahtjevi da se
arhiviraju izvori za dodjelu postojanih identifikatora su
pozvani, a biblioteka e odabirati naslova u skladu sa
pravilima Smjernica.
Tematska mrena mjesta arhivirae se mrena mjesta
nominiranih tematskih podruja koja e biti prikupljena
kontinuirano u vremenskom period od tri godine te mrena
mjesta koja dokumentiraju kljuna pitanja aktualnog
drutvenog i politikog interesa, kao to su mrena mjesta
o izborima, o Olimpijskim igrama u Sydneyu i sl.

 Iako izdvojenih est kategorija publikacija imaju prioritet u

kontekstu arhiviranja, Smjernice odabira australijskih mrenih
publikacija za arhiviranje i ouvanje se imaju prepoznati kao
izuzetno fleksibilne obzirom da ekplicitno ne iskljuuju
mogunost, ukoliko to kadrovska i vremenska ogranienja
omogue, arhiviranja drugih kvalitetnih mrenih publikacija od
nacionalnog znaaja u vezi s kojima Smjernice donese upute
za selekciju sljedeih kategorija mrenih publikacija:
godinji izvjetaji, digitalizirani materijal, edukativni
materijal, izlobe, mrena mjesta etnikih zajednica,
publikacije za maloljetnike, literarna djela, karte, notni zapisi,
mrena mjesta o muzici, novine, lina i mrena mjesta
organizacija, elektronska pota, mrena mjesta o religiji,
dravne slubene publikacije.