Skripta Književnost

SILABUS
AKADEMSKA 2015./2016. GODINA LJETNI SEMESTAR

Naziv predmeta i ifra
Osmanski jezik 1 FIL TUR 478
Predmetni nastavnik
Prof. dr. Kerima Filan
Saradnik
///////
Sedmica
1.
15. 2.
2.
22. 2.
3.
29. 2.
Nastavna jedinka
Opi pregled gramatike turskoga jezika. Ukazivanje na arhaine oblike koji se vide u osmanskom
jeziku.
Perzijski glagol, participi, gl. imenice, perzijski prijedlozi.
Rod arapskih imenica. Broj arapskih imenica.
4.
7. 3.
Arapska nisba. Arapski infinitivi.
5.
14. 3.
Imenice izvedene iz osnove trilitere. Deset gl. vrsta u arapskom.
6.
21. 3.
Arapski participi.
7.
28. 3.
Odreeni lan u arapskom jeziku. Slaganje imenice i pridjeva.
8.
4. 4.
9.
11. 4.
Provjera znanja studenata
10.
18. 4.
Arapski i perzijski brojevi.
11.
25. 4.
Arapske i perzijske sloenice.
12.
9. 5.
Sinonimne rijei. Idiomatski izrazi.
13.
16. 5.
Alhamijado tekst.
14.
23. 5.
Prve novine u Bosni.
15.
30. 5.
Provjera znanja.
16.
Arapske i perzijske zamjenice.
Zavrni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom proces.
Lektira:
Tekstovi ponueni na stranici umich.edu/~turkish/langres_ott.html
Odlomci iz djela na osmanskom turskom jeziku (tampani primjerci): Tuti-nme, Seyhat-nme Evlije
elebije, Autobiografija Osman-age Temivarskog, Ljetopis Mehmeda Halife, Tezkir Ahmeda Devdetpae. Odlomci iz knjievnih djela (Namik Kemal, Hseyin Rahmi i dr.). Tekstovi iz novina: Bosna,
Sarajevski cvjetnik, Vatan.
Praenje rada studenta i provjere znanja
Semestar
Naziv predmeta
ifra
: VIII.
: Osmanski jezik 1
: FIL TUR 478
Rad studenata se kontinuirano prati u toku semestra i vrednuje s najvie 50 bodova kako slijedi:
Prisustvo na nastavi (predavanja i vjebe)
: 10 bodova
Test 1 : 8. sat u semestru
: 20 bodova
: 20 bodova
Obavezan je pristup zavrnoj provjeri znanja koja se sastoji iz pismenog i usmenog dijela ispita i nosi
najvie 50 bodova kako slijedi
Pismeni dio ispita
: 30 bodova.
Prolazna ocjena na pismenom dijelu ispita uvjet je za pristupanje usmenom dijelu ispita.
Usmeni dio ispita
: 20 bodova.
Oblici provjere znanja za studente koji studiraju uz rad su:

Konsultacije 1
: 20 bodova
Konsultacije 2
: 20 bodova
Pismeni dio ispita
: 30 bodova.
Usmeni dio ispita
: 30 bodova.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA

Konaan uspjeh studenata nakon svih predvienih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje
sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
10 (A) Izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim grekama, nosi 95-100 bodova;
9 (B) Iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94 boda;
8 (C) Prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 boda;
7 (D) Openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
6 (E) Zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
5 (F, FX) Ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Posljednja promjena: januar 2016.
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica

Uvod u tursku knjievnost 2 FIL TUR 244
prof.dr. Alena atovi
MA Edina Nuriki
1.
Nastavna jedinka
Divanska knjievnost 15. stoljea
Ope znaajke
2.
Kulturne prilike u Osmanskom carstvu u doba Mehmeda Fatiha
3.
.
Glavni predstavnici klasine osmanske knjievnosti

Ahmet Paa, Necati, Avni
4.

Ope znaajke
5.
Kulturne prilike u Osmanskom carstvu u 16.stoljeu
6.
.
7.

Zati, Fuzuli, Hajali
Baki, Talidali Jahja
8.
9.
.
10.
11.
.

Ope znaajke
Glavni predstavnici postklasine osmanske knjievnosti
Yusuf Nabi, Sabit, Nefi
18. stoljee u turskoj knjievnosti
Epigoni divanske knjievne tradicije
12.
Pojava tamparstva
13.
Drutvene promjene i knjievne tendencije u 18. stoljeu

Ope znaajke
14.
Reforme 19. stoljea

Utjecaj na knjievnost
15.
Tanzimatski Ferman iz 1839. godine

Odraz drutveno-historijskih promjena na kulturni ivot
16.
Zavrni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
PROVJERE ZNANJA
Filozofski fakultet u Sarajevu
Provjera znanja se vri dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvrnom ispitu, na kojem se utvruje konana ocjena, po slijedeim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Prisustvo na nastavi, aktivnost, seminarski radovi 20%, polusemestralna provjera znanja 30% i
50% zavrni ispit.
Konaan uspjeh studenata nakon svih predvienih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A)
- izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim grekama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B)
- iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94 boda;
c)
8 (C)
- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 boda;
d)
7 (D)
- openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e)
6 (E)
- zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f)
5 (F, FX)
- ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica

Moderna turska knjievnost 2 FIL TUR 346
MA Edina Nuriki
1.
Nastavna jedinka
Ideoloka stremljenja u turskoj knjievnosti 20. stoljea
2.
Ideoloka stremljenja u poeziji: Nazim Hikmet i Necip Fazil Kisakurek
3.
Turska pripovjetka 20. stoljea: Sabahattin Ali i Sait Faik Abasiyanik
4.
Ljeviarska ideoloka stremljenja u modernoj turskoj knjievnosti

Aziz Nesin.
5.
Socio-realistike tendencije u u modernoj turskoj knjievnosti: Yaar Kemal
6.
Socio-realistike tendencije u u modernoj turskoj knjievnosti : Orhan Kemal
7.
Pokret Garip: Orhan Veli Kanik
8.
.
9.
Pokret Drugi novi : Gulten Akin, Ece Ayhan, Edip Cansever
10.
Pokret Drugi novi : Turgut Uyar, Cemal Surreya, Atilla Ilhan
11.
Socio-realizam u drami: Necati Cumali
12.
ensko pismo u savremenoj turskoj knjievnosti:

Erendiz Atasu, Latife Tekin
13.
ensko pismo u savremenoj turskoj knjievnosti:

Emine Iinsu, Elif afak
14.
Postmodernistika strujanja u savremenoj turskoj knjievnosti: Oguz Atay, Nedim

Gursel, Selim Ileri
.
.
15.
16.
Postmodernistika strujanja u savremenoj turskoj knjievnosti : Orhan Pamuk,

Hasan Ali Toptas
PROVJERE ZNANJA
50% zavrni ispit.
a) 10 (A)
b) 9 (B)
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
1.
2.
.

Klasina osmanska knjievnost 2 FIL TUR 448
MA Edina Nuriki
Nastavna jedinka
Osnovni izvori za prouavanje divanske knjievnosti.
Pjesnike teskire
Divanski pjesnici 15. Stoljea
Cem Sultan
3.
Divanski pjesnici 15. stoljea

Mesih
4.

Ata, Saf, Ceml.
5.

Ahmed Paa
6.

Necat
7.
.
8.
.
9.
.
Prozaisti 15. stoljea

Sinan Paa zaetnik proze 15. stoljea
Drutveno-historijske i kulturne prilike; ope znaajke
10.
Glavni predstavnici klasine osmanske knjievnosti:

Zat
11.

Muhibb
12.

Talcal Yahya
13.

Hayl
14.

Fuzl
15.
16.

Bak
PROVJERE ZNANJA
50% zavrni ispit.
a) 10 (A)
b) 9 (B)
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Naziv predmeta i ifra Divanska knjievnost na osmanskom turskom jeziku u Bosni i
Hercegovini FIL TUR 540
Predmetni nastavnik prof.dr. Alena atovi
Saradnik
MA Edina Nuriki
Sedmica
1.
Nastavna jedinka
Uvod uknjievnost na osmanskom turskom jeziku u Bosni i Hercegovini
Drutveno-historijski kontekst, kulturne prilike.
2.
Divanski pjesnici u Bosni i Hercegovini

Hasan Zijaija Mostarac
3.

Dervi-paa Bajezidagi
4.
.

Nerkesija
5.

Lamekanija, Vahdetija
6.

Nihadija, Medazija, Dervi agri Mostarac.
7.

Mezakija, Mejlija
8.
9.

Sukerija, Sabit Uianin
10.

Fadil-paa erifovi
11.

Arif Hikmet-beg
12.
Divanski prozni anrovi u knjievnosti Bonjaka na osmanskom turskom jeziku
13.

Kronike i kroniari: Peevija, Mehmed Halifa, Muvekkit, Muhamed Enveri Kadi
14.

Mula Mustafa Baeskija
15.
Alhamijado knjievnost u Bosni i Hercegovini
16.
PROVJERE ZNANJA
50% zavrni ispit.
a) 10 (A)
b) 9 (B)
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica

Uvod u studij turkologije 2 FIL TUR 102
MA Edina Nuriki
1.
Nastavna jedinka
Najstariji evropski izvori o Turcima i turskom jeziku
2.
Pretpovijest turkolokog jezikoslovlja
3.
Prve sistemske gramatike turskog jezika
4.
Karakteristike prve tampane gramatike turskog jezika
5.
Dragomanske kole
6.
Novo razdoblje 19. i 20. stoljee

(Francuska, Engleska, Italija)
7.

(Austrija, Njemaka)
8.
9.

(Maarska, Bugarska, Makedonija)
10.

(Poljska, eka i Slovaka, Rumunija)
11.

(Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska)
12.
Rjenici turcizama
13.
Turkoloke studije
(SAD, Skandinavija)
14.
Turkoloke studije
( Rusija i SSSR)
15.
Prouavanje turskog jezika u Turskoj
16.
PROVJERE ZNANJA
50% zavrni ispit.
10
a) 10 (A)
b) 9 (B)
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
MORFOLOGIJA ARAPSKOG JEZIKA; FIL ARA 112
dr. Amra Mulovi, docent
Amir Dervievi, metodiar
Suada Muharemovi, lektor
Strani lektor

Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
Nastavna jedinka
1.
Negacija perfekta i imperfekta. Futur. Sloena glagolska vremena.

2.
Pasiv perfekta i imperfekta.

3.
Indikativ. Konjunktiv. Jusiv.

4.
Oblici infinitiva I vrste glagola. Geminirani glagoli.

5.
Ime relacije. Hamzirani glagoli. Kongruencija imenice i broja. Redni brojevi. Mitl
glagoli. Deminutiv.
6.
Awaf glagoli. Intenzivni oblici. Mas dari: mas dar mm, mas dar jednokratnosti,
kvalitativni mas dar.
7.
Nqis
glagoli.
8.

9.
Dvostruko nepravilni glagoli.

10.
Izraavanje neodreenih zamjenica.

11.
Proirene glagolske vrste: II, III, IV.

12.
Proirene glagolske vrste: V, VI, VII.

13.
Proirene glagolske vrste: VIII, IX, X.

14.
Imenice orua. Imenice mjesta i vremena. Optativ. Glagoli kojima se izraava divljenje i
uenje.
15.
Glagoli kojima se izraava hvaljenje i kuenje. etverokonsonantski glagoli. Osvrt na

pisanje hamzata.
16.

Oblici provjere znanja studenata ukljuuju kontinuirano praenje rada studenata u toku
semestra, koje se vrednuje sa ukupno 50 bodova, i zavrnu provjeru znanja, koja se
vrednuje sa ukupno 50 bodova.
Unutarnja struktura kontinuiranog praenja rada studenata u toku semestra ukuljuuje:
zalaganje na nastavi i samostalni rad (10 bodova)
polusemestralni test (20 bodova)
test na kraju semestra (20 bodova)
Unutarnja struktura zavrne provjere znanja ukljuuje:
zavrni pismeni ispit (30 bodova)
zavrni usmeni ispit (20 bodova).
Naglaavamo da student iz svakog od naznaenih elemenata strukture praenja i
vrednovanja njegovog rada mora ostvariti najmanje 55% bodova da bi dobio prolaznu
ocjenu.
ocjenjuje sistemom uporedivim sa (E)CTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim greaka, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94;
c) 8 (C)- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 bodova;
d) 7 (D)- openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
e) 6 (E)- zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64;
f) 5 (F, FX) ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata, u
skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naunog vijea Fakulteta.
Zbog zatite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata nego pod
brojem indeksa.
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
1.
2.

MORFOSINTAKSA ARAPSKOG JEZIKA 2; FIL ARA 214
dr. Amra Mulovi, docent
Strani lektor
Nastavna jedinka
Akuzativ subjekta uvodne reenine partikule inna i partikula njoj srodnih. Funkcija
uvodnih reeninih partikula: reenini prilozi i subordinatori.
Upotreba akuzativa poslije partikule za apsolutnu negaciju. Neka imena kao regensi
subjekta imenske reenice.
3.
Direktni objekat.
4.
Definicija, znaenje i razliite realizacije apsolutnog objekata. Mogunosti prevoenja

apsolutnog objekta. Leksikalizacija apsolutnog objekta.
5.
Strukturalne varijante akuzativa stanja: akuzativ stanja i reenica stanja.
6.
Mogunosti prevoenja akuzativa stanja. Leksikalizacija akuzativa stanja.
7.
Upotreba akuzativa uzroka i svrhe. Mogunosti prevoenja i parafraze akuzativa uzroka

i svrhe.
8.
9.

Upotreba akuzativa socijativnosti i njegova znaenja.
10.
Akuzativ specifikacije i upotreba konstrukcija sa akuzativom specifikacije.
11.
Semantike specifinosti leksema upotrebljenih u funkciji adverbijalnih oznaka

vremena i mjesta. Specificirani i nespecificirani prilozi u funkciji adverbijalnih oznaka
vremena.
Partikula izuzimanja i njena rekcija.
12.
13.
Upotreba akuzativa izuzimanja u afirmativnoj i negativnoj reenici. Izuzimanje pomou

imenikih i glagolskih formi.
14.
Upotreba linih zamjenica u funkciji ojaanja znaenja. Upotreba i znaenje nekih

polifunkcionalnih partikula.
15.
16.
ocjenu.
g) 10 (A) izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim greaka, nosi 95-100 bodova;
h) 9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94;
i) 8 (C)- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 bodova;
j) 7 (D)- openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
k) 6 (E)- zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64;
l) 5 (F, FX) ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
brojem indeksa.
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

SINTAKSA ARAPSKOG JEZIKA 2; FIL ARA 316
dr. Elma Dizdar, vanredni profesor
prof. dr. Esad Durakovi, redovni profesor

Strani lektor
Nastavna jedinka
Subjekatska reenica. Partikule an i anna kao subordinatori subjekatske reenice.
Slobodna relativna reenica u funkciji subjekta. Subjekatska reenica kao protaza u
zavisnosloenoj reenici sa pogodbenom klauzom.
Predikatska reenica. Predikatska reenica kao rezultat dislokacije. Partikule an i anna
kao subordinatori predikatske reenice. Slobodna relativna reenica u funkciji
predikata.
Objekatska reenica. Partikule an i anna kao subordinatori objekatske reenice.
Reenica stanja u funkciji objekta. Objekatsko-atributska reenica. Partikula law kao
subordinator objekatske reenice. Zavisnoupitna reenica.
Objekatska reenica. Slobodna relativna reenica u funkciji objekta. Objekatska reenica
kao protaza u zavisnosloenoj reenici sa pogodbenom klauzom.
Mjesna reenica. Prilog h aytu kao subordinator mjesne reenice. Mjesna reenica kao
protaza u zavisnosloenoj reenici sa pogodbenom klauzom.
Vremenska reenica. Subordinatori vremenske reenice u funkciji iskazivanja
istovremenosti. Reenica stanja u funkciji adverbijalne oznake vremena.
Vremenska reenica. Subordinatori vremenske reenice u funkciji iskazivanja
vremenskog slijeda. Iskazivanje neposrednog vremenskog slijeda. Fiksiranje krajnje
take radnje.
Nainska reenica. Reenica stanja u funkciji adverbijalne oznake naina. Sloeni izrazi
nastali od prijedloga ayra i dna kao subordinatori nainske reenice. Nainska
reenica kao protaza u zavisnosloenoj reenici sa pogodbenom klauzom.
8.

9.
10.
11.
12.
13.
Poredbena reenica. Sloeni izrazi kam i mitlam kao subordinatori realne kvalitativne
poredbene reenice. Upotreba kam kao konektora. Sloeni izrazi kaanna i kam law
kao subordinatori irealne kvalitativne poredbene reenice. Iskazivanje kvantitativnog
poreenja u arapskom jeziku.
Socijativna reenica. Uvjeti ostvarivanja socijativne reenice u arapskom jeziku.
Znaenje i funkcija socijativne reenice.
Namjerna reenica. Reenica stanja u funkciji adverbijalne oznake namjere. Partikule
koje zahtijevanju konjunktiv kao subordinatori namjerne reenice. Upotreba izraza
bih aytu an i bim kao subordinatora namjerne reenice. Upotreba partikule laalla.
Uzrona reenica. Izraz lianna kao najfrekventniji uzroni subordinator. Upotreba
veznikaiz i lamm: sinkretizam uzrone i vremenske reenice. Izrazi bim anna, al
anna i m dma kao subordinatori uzrone reenice.
Distribucija glagolskih oblika u protazi i apodozi poslije partikule in i pogodbenih
zamjenica i priloga. Distribucija glagolskih oblika u protazi i apodozi poslije partikule
id. Upotreba partikule fa na poetku apodoze.
14.
Pogodbena reenica. Distribucija glagolskih oblika u protazi i apodozi poslije partikule

law. Reducirana pogodbena reenica. Koncesivna reenica. Izrazi wa in i wa law kao
subordinatori koncesivne reenice. Upotreba izraza bi al-rami min an, maa anna i
rama anna.
15.

16.
test na kraju semestra (20 bodova).
ocjenu.
m) 10 (A) izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim greaka, nosi 95-100 bodova;
n) 9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94;
o) 8 (C)- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 bodova;
p) 7 (D)- openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
q) 6 (E)- zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64;
r) 5 (F, FX) ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
brojem indeksa.
SILABUS
METODIKA NASTAVE ARAPSKOG JEZIKA 1; FIL ARA 336

_______________________________

Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
Nastavna jedinka
1.
Nastavni plan i program i njegova realizacija

2.
Izrada pismenih zadataka, testova i drugi oblici provjere znanja

3.
Domai zadaci
4.
Uionica za uenje jezika

5.
Tehnika pomagala u nastavi stranog jezika

6.
Razliite aktivnosti uenika u nastavi arapskog jezika

7.
Govorne vjebe u nastavi arapskog jezika

8.

9.
Lingvistiki obrasci u nastavi arapskog jezika

10.
Igre u nastavi arapskog jezika.

11.
Dramske tehnike u nastavi arapskog jezika

12.
Pripremanje za nastavu stranog jezika

13.
Razliiti obrasci pismene pripreme za as

14.
Karakteristike dobrog predavaa jezika

15.
Povezivanje nastavnog plana i programa sa drugim predmetima

16.
zalaganje na nastavi (10 bodova)
dva teorijska zadatka (2 x 20 bodova)
praktini zadatak (20 bodova)
hospitovanje i odravanje asova na fakultetu i u osnovnim i srednjim kolama (10
bodova).
prezentacija (10 bodova)
ocjenu.
brojem indeksa.
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica

SINTAKSA ARAPSKOG JEZIKA 4, FIL ARA 418
______________________________________
Nastavna jedinka
1.
Pregled koordinatora u arapskom jeziku. Sastavni, rastavni i suprotni veznici.

Polifuncionalnost koordinatora.
2.
Problematiziranje statusa najfrekventnijih koordinatora u arapskom jeziku: fa izmeu

koordinatora i konektora, tumma: koordinator ili prilog, wa: koordinator ili
subordinator.
3.
4.
Manje frekventni koordinatori: izmeu koordinatora i subordinatora. Partikula fa s

resumptivnom funkcijom.
Uvodne reenine partikule u arapskom jeziku. Problematinost statusa grupe: kriterij
distribucije nasuprot sintaktiko-semantikom kriteriju.
5.
Status pojedinanih lanova grupe: od priloga do subordinatora i koordinatora.

6.
Status pojedinanih lanova grupe: od priloga do subordinatora i koordinatora.

(nastavak)
7.
Pregled subordinatora u arapskom jeziku.

8.

9.
Polifunkcionalni subordinatori u arapskom jeziku.

10.
Polifunkcionalni subordinatori u arapskom jeziku. (nastavak) Partikula att h na

poetku nezavisne reenice.
11.
Prilozi u arapskom jeziku. Problematinost klase priloga u arapskom jeziku.

12.
Sintaktika struktura konstrukcija u funkciji priloga u arapskom jeziku.

13.
Reenini prilozi u arapskom jeziku.

14.
Razlika izmeu priloga koji se uklapaju u reeninu strukturu i reeninih priloga.

Klasifikacija reeninih priloga u arapskom jeziku.
15.

16.
test na kraju semestra (20 bodova).
ocjenu.
s) 10 (A) izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim greaka, nosi 95-100 bodova;
t) 9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94;
u) 8 (C)- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 bodova;
v) 7 (D)- openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
w) 6 (E)- zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64;
x) 5 (F, FX) ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
brojem indeksa.
10
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica

METODIKA NASTAVE ARAPSKOG JEZIKA 3; FIL ARA 448
_____________________________
Nastavna jedinka
1.
Uspjeno aktiviranje uenika na asu arapskog jezika

2.
Izrada domaih zadataka i njihova provjera na asu.

3.
Vanost kontinuiranog uenja arapskog jezika.

4.
Iskoritavanje razliitih pomonih sredstava u uenju arapskog jezika.

5.
Vanost neprekidnog strunog usavravanja nastavnika arapskog jezika.

6.
Razvijanje motivacije za uenje arapskog jezika.

7.
Izrada, ispravljanje i ocjenjivanje pismenih radova.

8.

9.
Izrada pismene pripreme za realizaciju asa arapskog jezika.

10.
Igre kao oblici rada u nastavi arapskog jezika.

11.
Dramske tehnike kao sredstvo razvijanja dijaloga u nastavi arapskog jezika.

12.
Individualni rad sa relativno neuspjenim uenikom.

13.
Uoavanje individualnih razlika meu uenicima i nastava arapskog jezika.

14.
Osposobljavanje uenika za samostalno uenje arapskog jezika.

15.
Karakteristike uspjenog nastavnika i uenika arapskog jezika.

16.
11
dva teorijska zadatka (2 x 20 bodova)
praktini zadatak (20 bodova)
hospitovanje i odravanje asova na fakultetu i u osnovnim i srednjim kolama (10
bodova).
prezentacija (10 bodova)
ocjenu.
brojem indeksa.
12
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
1.

SINTAKSA FUNKCIONALNIH STILOVA U ARAPSKOM JEZIKU; FIL ARA 510
___________________________
Nastavna jedinka
Funkcionalno-stilsko raslojavanje jezika.
Pregled i osnovne karakteristike funkcionalnih stilova
2.
Knjievnoumjetniki stil
Figurativnost kao obiljeje knjievnoumjetnikog stila
3.
Postupci ekspresivne sintakse u arapskom jeziku: elipsa, inverzija, parcelacija,
nominativne reenice
Postupci ekspresivne sintakse u arapskom jeziku: elipsa, inverzija, parcelacija,
nominativne reenice (nastavak)
Novinski stil
Sintaktike karakteristike novinskog stila u arapskom jeziku: red rijei, tendencija ka
nominalizaciji, utjecaj sintaktikih konstrukcija iz drugih jezika
Novinski stil
Konektori u novinskom stilu: izmeu subordinatora i konektora. Leksike specifinosti:
ustaljene fraze i kliei
Administrativni stil
Invokacija u arapskom jeziku: ekspresivno-emocionalna markiranost u
administrativnom stilu
4.
5.
6.
7.
8.

9.
10.
11.
12.
13.
14.
13
Nominalizacija i dekompozicija predikata kao sintaktike karakteristike
administrativnog stila
Nominalizacija i dekompozicija predikata kao sintaktike karakteristike
administrativnog stila.(nastavak)
Sakralni stil
Pregled karakteristika sakralnog stila na sintaktikom, morfolokom, leksikom i
fonolokom nivou
Sakralni stil
Pregled karakteristika sakralnog stila na sintaktikom, morfolokom, leksikom i
fonolokom nivou (nastavak)
Razgovorni stil
Sintaktike karakteristike razgovornog stila u arapskom jeziku: analitinost
razgovornog stila i mehanizmi organizacije reenice
Razgovorni stil
Sintaktike karakteristike razgovornog stila u arapskom jeziku (nastavak)
Odnos razgovornog stila prema ostalim funkcionalnim stilovima standardnog arapskog
jezika: pitanje jezine norme

15.

16.

seminarski rad (20 bodova)
ocjenu.
brojem indeksa.
14
SILABUS
AKADEMSKA 2015/2016. GODINA LJETNI SEMESTAR
Predmetni nastavnik
Saradnici
Osnove morfologije perzijskog jezika FIL PER 112

doc. dr. Munir Drki
Velida Mataradija
Lektor za perzijski jezik

Sedmica
1.
15-19.2.2016.
2.
22-26.2.2016.
3.
29.2-4.3.2016.
4.
7-11.3.2016.
Nastavna jedinka
Glagolski nain imperativ u perzijskom jeziku (tvorba i upotreba). Leksiki komentar.
Tvorba i upotreba participa prezenta u perzijskom jeziku. Leksiki komentar.
Prolo glagolsko vrijeme preterit: tvorba i znaenja u perzijskom jeziku. Oblici enklitikih
zamjenica u perzijskom jeziku.
Slaganje subjekta i predikata u perzijskom jeziku. Logiki i gramatiki subjekat.
5.
14-18.3.2016.
Upotreba zamjenice xod u perzijskom jeziku. Leksiki komentar.
6.
21-25.3.2016.
7.
Prolo glagolsko vrijeme imperfekat: tvorba i znaenja. Leksiki komentar.
28.3.-1.4.2016.
Razlike u upotrebi prolih glagolskih vremena preterita i imperfekta u perzijskom

jeziku.
8.
4-8.4.2016.
9.
Nepravi prezent (konjunktiv) u perzijskom jeziku: tvorba, upotreba i znaenja.
11-15.4.2016.
10.
18-22.4.2016.
Nepravi prezent poslije modalnih glagola i u namjernim reenicama.
11.
25-29.4.2016.
12.
2-6.5.2016.
Rod imenica u perzijskom jeziku. Leksiki komentar.

Leksiki komentari: znaenja glagola mxtan, ydgereftan, xndan, orb kardan, tol
kardan, garde kardan, raftan.
13.
9-13.5.2016.
Glavni i redni brojevi: upotreba i slaganje s imenicom.
14.
16-20.5.2016.
Numerativi u perzijskom jeziku. Leksiki komentar.
15.
23-27.5.2016.
Revidiranje steenog znanja u toku semestra.
PROVJERA ZNANJA
Provjera znanja ukljuuje kontinuirano praenje rada studenata u toku semestra, a ono ukljuuje
rad na teoretskom dijelu gradiva s maksimalno 50 bodova, te zavrnu provjeru znanja iz
prijevoda tekstova s bosanskog na perzijski jezik i obratno, koja takoer nosi maksimalno 50
bodova.
Kontinuirano praenje rada studenata u toku semestra ukljuuje:
- Polusemestralni i zavrni semestralni pismeni ispit (2 x 20 bodova)
- Seminarski rad i aktivnost na nastavi (10 bodova)
Zavrna provjera znanja ukljuuje:
- Zavrni pismeni ispit (30 bodova)
- Zavrni usmeni ispit (20 bodova)
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim grekama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94 boda;
c)
8 (C)
- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi75-84 boda;
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Morfologija perzijskog jezika 2 FIL PER 214

prof. dr. enita Haveri
doc. dr. Munir Drki
Nastavna jedinka
Odnosne zamjenice ke i e. Indikatori koji dolaze ispred zamjenica ke i e:
neodreena zamjenica har, pokazne zamjenice n i n, line zamjenice i artikl za
odreenost imenice
Ke ieu funkciji upitnih zamjenica. Upitne zamjenice kodmi kodmn. Leksiki
komentar

Predmetni nastavnik
Saradnici
Sedmica
1.
15-19.2.2016.
2.
22-26.2.2016.
3.
Ke ieu funkciji veznika. Ke i njene ostale funkcije u reenici.
29.2-4.3.2016.
4.
7-11.3.2016.
Neodreene zamjenice har i kas. Neodreene zamjenice h i hame.
5.
14-18.3.2016.
Prilozi naina, prilozi mjesta i prilozi vremena
6.
21-25.3.2016.
7.
Prijedlozi: pravi i nepravi prijedlozi

Znaenja prijedloga: az, be, dar.
28.3.-1.4.2016.
8.
4-8.4.2016.
9.
Znaenja prijedloga: ba, bar, ta, bara-ye, bi, doz.
11-15.4.2016.
10.
18-22.4.2016.
Veznici: prosti i sloeni. Izgovor i znaenja veznika wa.
11.
25-29.4.2016.
12.
2-6.5.2016.
13.
9-13.5.2016.
Znaenja veznika ta i pas. Znaenja veznika ke, e, ya.

Znaenje veznika ham, agar, na, niz.
Uzvici: za dozivanje, pohvalu, divljenje i uvaavanje, izraavanje bola i aljenja,
uenje i upozorenje.
14.
16-20.5.2016.
Onomatopejski izrazi.
15.
23-27.5.2016.
bodova.
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnici
Sedmica
1.
15-19.2.2016.
2.
22-26.2.2016.
3.
29.2-4.3.2016.
4.
7-11.3.2016.
Sintaksa perzijskog jezika FIL PER 316

doc. dr. Munir Drki
Nastavna jedinka
Sintaksa.
Gramatiko ustrojstvo reenice.
Funkcija subjekta u reenici.
Funkcija predikata u reenici:
Glagolski predikat: prosti i sloeni.
Imenski predikat. Isputanje predikata.
5.
14-18.3.2016.
6.
21-25.3.2016.
7.
28.3.-1.4.2016.
Funkcija objekta u reenici: blii (direktni) objekat i dalji (indirektni) objekat.

Sintaksa reenice. Proste i sloene reenice.
Proste reenice: obavjetajne, upitne, zapovjedne i uskline.
Nezavisnosloene reenice: sastavne (kopulativne), rastavne (disjunktivne) i
suprotne (adverzativne) reenice.
8.
4-8.4.2016.
9.
11-15.4.2016.
10.
18-22.4.2016.
11.
25-29.4.2016.
12.
2-6.5.2016.
13.
9-13.5.2016.
Zavisnosloena reenica
upitneobjekatskeklauze.
objekatskomklauzom:
izrine
zavisno-
Zavisnosloene reenice s adverbijalnimklauzama: mjesne i vremenske.

Zavisnosloene reenice s adverbijalnimklauzama: nainske i namjerne.
Zavisnosloene reenice s adverbijalnimklauzama: posljedine i dopusne.
Zavisnosloene
pogodbene.
reenice
adverbijalnimklauzama:
uzrone,
poredbene
(relativne)
14.
16-20.5.2016.
Zavisnosloena reenica s
objekatskeatributskeklauze.
atributskomklauzom:
15.
23-27.5.2016.
odnosne
bodova.
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
1.
15-19.2.2016.
2.
22-26.2.2016.
3.
29.2-4.3.2016.
4.
7-11.3.2016.
5.
14-18.3.2016.
6.
21-25.3.2016.
7.
28.3.-1.4.2016.
8.
4-8.4.2016.
9.
11-15.4.2016.
10.
18-22.4.2016.
11.
Lingvistika stilistika perzijskog jezika FIL PER 418

Nastavna jedinka
Predmet stilistike
Stil i stilistika. Razvoj lingvostilistike ili lingvistike stilistike.Osnovna jedinica
lingvostilistike stilem. Afektivni karakter rijei. Podjela lingvistike stilistike na:
fonostilistiku, leksikostilistiku, morfostilistiku, semantostilistiku, sintaksostilistiku i
tekstualnu stilistiku.
Razvoj stilistike u perzijskom jeziku.
Tradicionalni pristup. Stilistika Bahara, stilistika Sirusaemise i druge stilistike.
Fonostilistika
Analiza svih glasovnih pojava: vokalni i konsonantski sistem,zamjena glasova,
onomatopejska vrijednost rijei, glasovni simbolizam. Fonetsko-fonoloke stilske figure:
asonanca, aliteracija, proteza, epenteza, afereza, sinkopa, apokopa, metateza,
paronomazija.
Fonoloke karakteristike klasinog perzijskog jezika
Pomoni elif, izostavljanje izafetskekesre, promjena vokala, stari izgovori glasova,
upotreba starih oblika rijei, dodavanje glasova na rije i drugo.
Leksikostilistika(leksika stilistika)
Denotativno i konotativno znaenje rijei.
Emocionalno-ekspresivna leksika, regionalizmi, dijalektizmi, argonizmi, vulgarizmi,
arhaizmi, neologizmi; zatim odnosi antonimije, sinonimije, polisemije, homonimije.
Eufemizmi.
Leksike karakteristike klasinog perzijskog jezika
Upotreba rijei iz pahlevi jezika, upotreba nekih arapskih rijei umjesto perzijskih,
upotreba rijei iz staroperzijskog jezika, upotreba rijei u drugom znaenju i drugo.
Morfostilistika
Morfologija, morfem, morfostilistika, morfostilem, morfonostilem. Upotreba
gramatikih kategorija roda, broja, lica, glagolskog roda i njihove ekspresivne
vrijednosti, gramatika sinonimija, sufiksalna i prefiksalna tvorba rijei.

Morfoloke karakteristike klasinog perzijskog jezika
Mnoina od plurala arapskih rijei sa perzijskim nastavkom za mnoinu, vrste dugog i,
stavljanje pomonog prijedloga, karakteristine upotrebe zamjenica, priloga, prijedloga,
vrste ra, komparativ.
Sintaksostilistika
Poetska funkcija reda rijei u reenici, odnos pridjeva i imenice, genitivna veza, slaganje
subjekta i predikata u reenici.
Sintaksiko stilske figure: kumulacija, gradacija, epitet, anafora, epifora, anadiploza,
reduplikacija, polisindet, asindet, retoriko pitanje, inverzija, paralelizam i druge.
Sintaksike karakteristike klasinog perzijskog jezika
25-29.4.2016.
12.
2-6.5.2016.
13.
9-13.5.2016.
14.
Kongruencijapridjeva i imenice, inverzija pridjeva i imenice, iskazivanje objekta, ,

glagoli u posebnom znaenju, upotreba glagola prije glagolske dopune i objekta i prije
priloga, ponavljanje dijelova reenice.
Semantostilistika
Tropi: metafora, personifikacija, alegorija, metonimija, sinegdoha, perifraza,
antonomazija, hiperbola, litota, ironija. Sematike figure u uem smislu:antiteza,
oksimoron, antimetabola, paradoks; i semantike figure poreenja: simile i comparatio.
etiri etape perzijske proze sa stanovita njenih jeziko-stilskih karakteristika:1.
Jednostavna (nasr-esde) ili neukraena proza (nasr-emorsal);2. Jednostavna (nasr-esde)
i rimovana i dotjerana proza (nasr-emosaa wa fann); 3. Izvjetaena i kitnjasta proza
(nasr-emasn wa motakallef);4. Knjievna obnova (bzgat-eadab)
Osnovne jeziko-stilske karakteristike svake proze
16-20.5.2016.
15.
23-27.5.2016.
PROVJERA ZNANJA
Provjera znanja iz ovoga predmeta sastoji se iz tri dijela:
- Polusemestralni ispit (40 bodova)
- Zavrni ispit (40 bodova)
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS

Predmetni nastavnik
Sedmica
1.
15-19.2.2016.
2.
22-26.2.2016.
3.
29.2-4.3.2016.
4.
7-11.3.2016.
SAVREMENA ORTOGRAFIJA PERZIJSKOG JEZIKA(FIL PER 510)

Doc. Dr. Munir Drki
Nastavna jedinka
Uloga pravopisa u razliitim jezicima. Preskriptivna i deskriptivna tradicija.
Pravopisi perzijskog jezika.
Ciljevi i zadaci novog perzijskog pravopisa: ouvanje posebnosti perzijskog pisma,
usklaenost izgovora i pisanja, lahkoa pisanja i itanja, lahkoa usvajanja novih pravila,
razdvajanje rijei u cilju ouvanja neovisnosti leksema i lakeg itanja teksta.
Pisanje afiksa, klitika, rijei i spojeva rijei.
5.
14-18.3.2016.
Pisanje hemzeta u perzijskom jeziku. Hemze u arapskom, hemze u klasinom

perzijskom jeziku, hemze u savremenom perzijskom jeziku.
6.
21-25.3.2016.
28.3.-1.4.2016.
Pisanje hemzeta u razliitim pozicijama u rijei: na poetku, u sredini i na kraju. Pisanje

hemzeta u rijeima stranog porijekla.
Uzvici, pronominalnisufiksi (kad se piu spojeno, a kad odvojeno), drugi afiksi,
kopulaast, izafetskakesra.
8.
7.
4-8.4.2016.
9.
Pisanje posuenica iz arapskog jezika.
11-15.4.2016.
10.
18-22.4.2016.
Pisanje drugih rijei stranog porijekla.
11.
25-29.4.2016.
Biljeenje kratkih vokala u perzijskom jeziku.
12.
2-6.5.2016.
Pisanje sloenica: sloene imenice, sloeni pridjevi, sloeni glagoli.
13.
9-13.5.2016.
Dubletni oblici u perzijskim pravopisima.
14.
16-20.5.2016.
Tekoe pisanja u perzijskom jeziku: postojanje vie znakova za jedan glas i pisanje
jednog glasa pomou vie znakova.
15.
23-27.5.2016.
PROVJERA ZNANJA
- Zavrni ispit (40 bodova)
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Pretklasina perzijska knjievnost FIL PER 224

prof. dr. Namir Karahalilovi
Sedmica
1.
15-19.2.2016.
2.
22-26.2.2016.
Nastavna jedinka
Islamizacija Irana
Dva stoljea utnje perzijskog jezika i perzijske knjievnosti
3.
29.2-4.3.2016.
4.
7-11.3.2016.
5.
14-18.3.2016.
6.
21-25.3.2016.
7.
Iranski nacionalni pokret obiye

Razumijevanje adaba kod Iranaca i Arapa
Vrednovanje pahlevidskog kulturnog naslijea
Pokret prevoenja s pahlevija na arapski i novoperzijski jezik
Mogui pristupi periodizaciji perzijske knjievnosti islamskog perioda
Pretklasina perzijska knjievnost osnovne karakteristike
28.3.-1.4.2016.
8.
4-8.4.2016.
9.
Prvi primjeri proze iz perioda vladavine Samanida
11-15.4.2016.
10.
18-22.4.2016.
11.
25-29.4.2016.
12.
2-6.5.2016.
13.
9-13.5.2016.
14.
Koji je prvi stih napisan na novoperzijskom jeziku

Glavne poetske forme u perzijskoj knjievnosti
ahd Balx
Ab akr Balx
Rbee Qezdr
16-20.5.2016.
15.
23-27.5.2016.
PROVJERA ZNANJA
Provjera znanja ukljuuje kontinuirano praenje rada studenata u toku semestra, koje ukljuuje
pismene provjere znanja i seminarske radove, s maksimalno 50 bodova, te zavrnu usmenu
provjeru znanja, koja takoer nosi maksimalno 50 bodova.
- Polusemestralni i zavrni pismeni test (2 x 20 bodova)
- Seminarski rad (10 bodova)
Student iz svakog od naznaenih elemenata mora ostvariti najmanje 55 % bodova da bi dobio
prolaznu ocjenu.
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Iraki knjievni stil FIL PER 336

Sedmica
Nastavna jedinka
1.
15-19.2.2016.
Iraki knjievni stil osnovne karakteristike
2.
22-26.2.2016.
Mohammad Anwar Abward
3.
29.2-4.3.2016.
Xqn erwn
4.
7-11.3.2016.
Omar Xayym
5.
14-18.3.2016.
Nezm Gane'
6.
21-25.3.2016.
Osnove sufijskog uenja i njegova veza s irakim knjievnim stilom
7.
28.3.-1.4.2016.
Ab Sad Abolxeir. Bb Ther Oryn.
8.
4-8.4.2016.
9.
11-15.4.2016.
Sany Abol-Madd
10.
18-22.4.2016.
Fardoddin Mohammad Attr
11.
25-29.4.2016.
Moslehoddn Sad rzi
12.
2-6.5.2016.
Mouln alloddn Rm
13.
9-13.5.2016.
amsoddn Mohammad Hfez rz
14.
16-20.5.2016.
Mouln Abdorrahmn m
15.
23-27.5.2016.
PROVJERA ZNANJA
prolaznu ocjenu.
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Sedmica
1.
15-19.2.2016.
2.
22-26.2.2016.
3.
Sa'di, Rumi, Hafiz zlstni vijek perzijske knjievnosti FIL PER 438
Nastavna jedinka
Osnovne karakteristike Sadjevog jezikog izraza
Sad majstor poezije i proze. Najznaajnija Sadjeva djela.
Sadjeva ljubavna lirika.
29.2-4.3.2016.
4.
7-11.3.2016.
5.
Utjecaj Sadja na kasnije autore.

Stereotipi o Rmjevoj biografiji.
14-18.3.2016.
6.
21-25.3.2016.
7.
Mesnevija i Veliki divan nesvakidanji pjesniki izraz.

Rm utemeljiva pripovijedanja.
28.3.-1.4.2016.
8.
4-8.4.2016.
9.
Rm i ljubavni sufizam.
11-15.4.2016.
10.
18-22.4.2016.
11.
25-29.4.2016.
12.
2-6.5.2016.
13.
9-13.5.2016.
Polivalentnost Hfezovog Divana.

Slika ovjeka, drutva i svijeta u Hfezovom Divanu.
Struktura Hfezovog gazela.
Znaenska povezanost i koherentnost distiha unutar jednog gazela u Hfezovom
Divanu.
14.
16-20.5.2016.
Znaaj i utjecaj Sadja, Rmja i Hfeza u knjievnom stvaralatvu Bonjaka na

perzijskom jeziku.
15.
23-27.5.2016.
PROVJERA ZNANJA
prolaznu ocjenu.
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Sedmica
1.
15-19.2.2016.
2.
22-26.2.2016.
3.
Uvod u perzijsku paleografiju FIL PER 458

Nastavna jedinka
Periodizacija prepisivanja rukopisa.
Prepisiva i njegova uloga.
Vrste pisama koritenih u prepisivanju rukopisa.
29.2-4.3.2016.
4.
7-11.3.2016.
5.
Paleografska sredstva i termini.

Znaaj ortografije u paleografiji.
14-18.3.2016.
6.
21-25.3.2016.
7.
Jezike varijante.
Najznaajnije faze u razvoju paleografije.
28.3.-1.4.2016.
8.
4-8.4.2016.
9.

Priprema kritikih izdanja: potreba, znaaj i hisotrijat.
11-15.4.2016.
10.
18-22.4.2016.
11.
25-29.4.2016.
12.
2-6.5.2016.
13.
9-13.5.2016.
14.
Karakteristike prireivaa kritikog izdanja.

Faze pripreme kritikog izdanja.
Metode pripreme kritikog izdanja.
Kvantitet i kvalitet razlika alternativnih varijanti. Znakovi i skraenice.
Uvodna studija i komentari prilikom pripreme kritikog izdanja.
16-20.5.2016.
15.
23-27.5.2016.
PROVJERA ZNANJA
prolaznu ocjenu.
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Uvod u iranistiku FIL PER 204

Sedmica
1.
15-19.2.2016.
2.
22-26.2.2016.
3.
Nastavna jedinka
Porijeklo iranskih naroda.
Kratak pregled vladajuih dinastija na iroj teritoriji Irana.
Razvoj iranskih jezika kroz historiju
29.2-4.3.2016.
4.
7-11.3.2016.
5.
Osnovne karakteristike i podjela iranskih jezika danas

Najznaajnija pisma kojima su se biljeili iranski jezici
14-18.3.2016.
6.
21-25.3.2016.
7.
Pisani spomenici na iranskim jezicima od perioda Ahemenida do danas

Kratak pregled najznaajnijih religijskih uenja Iranaca
28.3.-1.4.2016.
8.
4-8.4.2016.
9.
Kratak pregled predislamske perzijske knjievnosti
11-15.4.2016.
10.
18-22.4.2016.
11.
25-29.4.2016.
12.
2-6.5.2016.
13.
9-13.5.2016.
14.
Kratak pregled perzijske knjievnosti od dolaska islama

Iranska umjetnost
Razvoj iranistike u Bosni i Hercegovini
Iranistika u Evropi
Savremena istraivanja u Iranu
16-20.5.2016.
15.
23-27.5.2016.
PROVJERA ZNANJA
- Polusemestralni pismeni ispit (40 bodova)
- Zavrni semestralni ispit (40 bodova)
prolaznu ocjenu.
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik

IP Iraki knjievni stil FIL PER 336
doc. dr. Munir Drki
Sedmica
Nastavna jedinka
1.
15-19.2.2016.
Perzijska knjievnost u XII stoljeu. Osnovne karakteristike irakog knjievnog stila

i razlike u odnosu na horasanski knjievni stil
2.
22-26.2.2016.
Muhammed Enveri Ebiverdi vrhunac razvoja kaside u perzijskoj knjievnosti
3.
29.2-4.3.2016.
Hakani irvani
4.
7-11.3.2016.
Omer Hajjam najvei majstor pjesnike forme rubaije
5.
14-18.3.2016.
Nizami Gendevi najvei autor lirskih spjevova u perzijskoj knjievnosti
6.
21-25.3.2016.
Osnove sufijskog uenja i njegova veza s irakim knjievnim stilom
7.
28.3.-1.4.2016.
8.
4-8.4.2016.
Ebu Seid Ebul-Hajr; Baba Tahir Urjan
9.
11-15.4.2016.
Sanai prvi veliki sufijski pjesnik u perzijskoj knjievnosti
10.
18-22.4.2016.
Feriduddin Muhammed Attar veliki sufijski pjesnik i pripovjeda u stihu
11.
25-29.4.2016.
Muslihuddin Sadi irazi: vrhunac razvoja umjetnike proze, vrhunac razvoja

profane lirike u perzijskoj knjievnost
12.
2-6.5.2016.
Mevlana Delaluddin Rumi najvei sufijski pjesnik u perzijskoj knjievnosti
13.
9-13.5.2016.
emsuddin Hafiz irazi najvei lirski pjesnik u perzijskoj knjievnosti
14.
16-20.5.2016.
Mevlana Abdurrahman Dami posljednji perzijski klasik
15.
23-27.5.2016.
PROVJERA ZNANJA
- Zavrni semestralni ispit (40 bodova)
a) 10 (A)
b) 9 (B)
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sintaksa turskog jezika 2 FIL TUR 316

Mr. Mirsad Turanovi, metodiar
Nastavna jedinka
Sedmica
1.
15. 2.
2.
22. 2.
3.
29. 2.
4.
7. 3.
5.
Nizanje reeninih elemenata. Inverzija reeninih elemenata.

Kongruencija subjekta i predikata.
Podjela nesloenih reenica po vrsti subjekta. Bespredikatne reenice. Kontrastiranje s b/h/s
jezikom.
Pitanje. Zapovijed. Uzvik. Negiranje. Kontrastiranje s b/h/s jezikom.
Asindetske reenice.
14. 3.
6.
21. 3.
7.
Asindetske reenice sa sklopljenom zapovjednom, upitnom reenicom te s imenskom

negacijom deil.
Upravni govor.
28. 3.
8.
4. 4.
9.
Sindetske reenice. Nezavisnosloene reenice. Kontrastiranje s b/h/s jezikom.
11. 4.
10.
18. 4.
11.
25. 4.
12.
9. 5.
13.
16. 5.
14.
Sindetske reenice. Zavisnosloene reenice. Izraavanje subordinacije pomou diye i

derken.
Kontrastiranje turskoga i b/h/s jezika: Naini izraavanja b/h/s zavisnosloenih reenica u
turskom jeziku.
Pogodbene reenice. Koncesivne reenice.
Poredbene reenice. Habitualne reenice.
Reenice s morfoloko-sintaktikim nainom izraavanja subordinacije.
23. 5.
15.
Provjera znanja.
30. 5.

16.
Lektira:
Izbor dijelova teksta iz knjige Yarm Elma Gnl Alma.
Izbor iz tekstova iz savremene turske knjievnosti ponuenih na stranici umich.edu/~turkish/langres_tr.html
Semestar
Naziv predmeta
ifra
: VI.
: Sintaksa turskog jezika 2
: FIL TUR 316
: 10 bodova
: 20 bodova
: 20 bodova
Pismeni dio ispita
: 30 bodova.
Usmeni dio ispita
: 20 bodova.

Konsultacije 1
: 20 bodova
Konsultacije 2
: 20 bodova
Pismeni dio ispita
: 30 bodova.
Usmeni dio ispita
: 30 bodova.


SILABUS

Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
Tvorba rijei u turskom jeziku 2 FIL TUR 510

Mr. Mirsad Turanovi, metodiar
Nastavna jedinka
1.
15. 2.
Izvoenje imenskih rijei iz gl.: sufiks mA. Leksikalizacija gl. imenice na mA. Gl. imenica na
mA u atributskoj funkciji. Sufiks mAk kao tvorbeni.
2.
22. 2.
Izvoenje imenskih rijei iz gl.: sufiks m. Izvoenje iz jednostavne gl. osnove. Izvoenje iz
proirene gl. osnove. Usporedba znaenja imenica na m s imenicama na mA.
3.
29. 2.
Izvoenje imenskih rijei iz gl.: sufiks n i sufiks -ntI.
4.
7. 3.
Izvoenje imenskih rijei iz gl.: sufiks I.
5.
14. 3.
Izvoenje imenskih rijei iz gl.: sufiksi I, gI, -gA.
6.
21. 3.
Izvoenje imenskih rijei iz gl.: sufiksi k i t.
7.
28. 3.
Usporedba znaenja imenskih rijei izvedenih iz jedne gl. osnove pomou razliitih sufiksa.
8.
4. 4.
9.
11. 4.
Izvoenje glagola iz imenskih osnova.: sufiks lA (-lAn, -lA)
10.
18. 4.
Izvoenje imenica/imenskih rijei iz denominalnih gl.: sufiksi m i mA. Drugi imenski sufiksi za
odglagolsku tvorbu.
11.
25. 4.
Izvoenje gl. iz gl. osnova: sufiks dIr (i njegove varijante).
12.
9. 5.
Izvoenje gl. iz gl. osnova: sufiksi l, -n, - i dr.
13.
16. 5.
Neplodni sufiksi u odimenikoj tvorbi glagola (npr. boamak).
14.
23. 5.
Tvorba gl. leksema: najmanji korijen (rijei onomatopejskog porijekla).
15.
30. 5.

16.
Lektira:
Izbor iz savremene turske knjievnosti: Bilge Karasu, Klavuz. Uz to, radit e se turski romani koji su u
novije vrijeme objavljeni u prevodu na bosanski, hrvatski, srpski jezik.
Semestar
Naziv predmeta
ifra
: X.
: Tvorba rijei u turskom jeziku 2
: FIL TUR 510
: 10 bodova
: 20 bodova
: 20 bodova
Pismeni dio ispita
: 30 bodova.
Usmeni dio ispita
: 20 bodova.

Konsultacije 1
: 20 bodova
Konsultacije 2
: 20 bodova
Pismeni dio ispita
: 30 bodova.
Usmeni dio ispita
: 30 bodova.


SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica

Naziv predmeta i ifra Osnove morfologije turskog jezika,
(FIL TUR 112)
prof. dr. Sabina Baki
mr. Mirsad Turanovi

Nastavna jedinka
1.
Jezici prema morfolokom ustroju; turski jezik kao aglutinativan jezik; vrste rijei (u turskom
i bosanskom jeziku)
2.
Imenice i njihove gramatike kategorije
3.
Kategorija padea; primarni i sekundarni padei; lokativ.

4.
Kategorija padea: dativ i ablativ

5.
.
Kategorija padea: apsolutni pade; akuzativ
6.
.
Kategorija padea: genitiv; prva genitivna veza
7.
Druga genitivna veza
8.
9.
Imenika fraza; apozicija; pridjevi, komparacija pridjeva

10.
Turski glagol: infinitiv; prezent na -yor; futur

11.
Glagolski nain: imperativ. Postpozicije

12.
Kvazipostpozicije
13.
Prilozi
14.
Zamjenice: line, pokazne, upitne, neodreene i posvojno-povratna zamjenica kendi
15.
Brojevi: glavni, redni, razlomaki i decimalni, dijelni (distributivni), multiplikativni i

neodreenokoliinski brojevi. Izraavanje doba starosti; izraavanje vremena na satu;
izraavanje datuma
16.
PROVJERE ZNANJA
Prisustvo i aktivno uesvovanje, zadae 20 bodova
Provjera znanja studenata u 8. sedmici 30 bodova
Zavrni semestralni ispit u 16 sedmici: pismeni 30 bodova
usmeni 20 bodova

a) 10 (A)
b) 9 (B)
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
Po zavretku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naunog vijea Fakulteta.
Zbog zatite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica

Naziv predmeta i ifra Uvod u sintaksu turskog jezika,
(FIL TUR 214)
mr. Mirsad Turanovi

Nastavna jedinka
1.
Imenska fraza
2.
.
Pridjevska fraza
3.
.
Participi u atributnoj funkciji: participi na (y)an/-(y)en, participi na -r
4.
Particip na mi i mi olan; participi na -(y)acak i (y)acak olan

5.
Upotreba participa pomonog glagola olmak; Dopune i dodaci participskih konstrukcija

6.
Glagolske imenice na mek/-mak, -me/-ma i njihove sintaktike funkcije

7.
Glagolska imenica na-(y)i; glagolska imenica na maklik/-meklik

8.
.
9.
Glagolske imenice proparticipi na dik

10.
.
Glagolske imenice proparticipi na (y)acak
11.
Subjekt proparticipskih konstrukcija

12.
.
Proparticipi u funkciji atributa

13.
Proparticipi na dik + nulti morfem u funkciji atributa
14.
Trolane konstrukcije s participima u funkciji atributa

15.
Turska atributna sintagma
16.
2.-13.6.
2014.
PROVJERE ZNANJA
usmeni 20 bodova

a) 10 (A)
b) 9 (B)
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica

Naziv predmeta i ifra Pragmatika turskog jezika 2,
(FIL TUR 356)
mr. Mirsad Turanovi

Nastavna jedinka
1.
Diskurs i kultura (analiza diskursa, okviri). Sociokulturni inioci koji se odraavaju u

turskom jeziku.
2.
Strategije utivosti: Nemodificirana direktnost

3.
.
Strategije pozitivne utivosti: interes i panja usmjereni na sugovornika (komplimenti)
4.
Strategije pozitivne utivosti: uveanje interesa kod sugovornika, koritenje markera koji
pokazuju pripadnost grupi.
5.
Strategije pozitivne utivosti: izraavanje dobrih elja

6.
.
Strategije pozitivne utivosti: slaganje, izbjegavanje neslaganja
7.
Strategije pozitivne utivosti: pretpostavljanje zajednike pozadine, ale.

8.
.
9.
Strategije pozitivne utivosti: ponude i obeanja, optimizam, ukljuivanje govornika i

sugovornika u istu aktivnost
10.
Strategije negativne utivosti: konvencionalizirana indirektnost

11.
Strategije negativne utivosti: ograde, pesimizam

12.
Strategije negativne utivosti: umanjivanje nametanja; ukazivanje potovanja

13.
Strategije negativne utivosti: isprike, obezliavanje, predstavljanje ugroavanja obraza kao

opeg pravila
14.
Strategije negativne utivosti: nominalizacija, otvoreno priznavanje duga.

15.
Strategije nekonvencionalizirane indirektnosti

16.
PROVJERE ZNANJA
usmeni 20 bodova

a) 10 (A)
b) 9 (B)
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica

Naziv predmeta i ifra Teorije utivosti,
(FIL TUR 418)
mr. Mirsad Turanovi

Nastavna jedinka
1.
Pojam utivosti
2.
Strategije utivosti P. Brown i Stephena C. Levinsona: nemodificirana direktnost
3.
Strategije utivosti P. Brown i Stephena C. Levinsona: strategije pozitivne utivosti

4.
Strategije utivosti P. Brown i Stephena C. Levinsona: strategije negativne utivosti

5.
Strategije utivosti P. Brown i Stephena C. Levinsona: nekonvnecionalizirana indirektnost

6.
Kritike modela P. Brown i S.C. Levinsona: kritika pojma obraza, pojma moi, utivosti kao
ublaavanja ugroavanja obraza
7.
8.
.
Kritike modela P. Brown i S.C. Levinsona: kritika pojma obraza, pojma moi, utivosti kao
ublaavanja ugroavanja obraza
9.
Princip utivosti G. Leecha: maksima takta

10.
Princip utivosti G. Leecha: maksime utivosti

11.
Geisova teorija: priroda govornih inova i utivost sama po sebi
12.
Wattsova teorija utivosti

13.
Turski pragmalingvisti: Deniz Zeyrek utivost u turskom jeziku;
14.
Turski pragmalingvisti: Seran Doanay-Aktuna i Sibel Kaml

15.
Turski pragmalingvisti: Yasemin Bayyurt i Arn Bayraktarolu; Turski pragmalingvisti:

kriye Ruhi i Grkan Doan
16.
PROVJERE ZNANJA
usmeni 20 bodova

a) 10 (A)
b) 9 (B)
c)
8 (C)
d)
7 (D)
e)
6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica

UVOD U METODIKU NASTAVE TURSKOG JEZIKA II; FIL TUR 366
Mirsad Turanovi, metodiar
__________________________________________________________________
Nastavna jedinka
1.
Objedinjavanje 4 jezike vjetine: razumijevanje sluanjem; itanje i razumijevanje pisanog teksta
2.
Objedinjavanje 4 jezike vjetine: govorna komunikacija; razvijanje vjetine pisanja
3.
Nastava gramatike i jezika
4.
Nastava knjievnosti. Vokabular u nastavi stranog jezika
5.
Provjeravanje i vrednovanje znanja u nastavi stranog jezika
6.
Greke uenika i mogunost njihovog ispravljanja
7.
Maternji jezik u nastavi stranog jezika
8.
9.
Linost nastavnika. Uenik u nastavnom procesu: nastava za razliite uzraste, razliite nivoe znanja i
sl.
10.
Motivacija uenika u nastavi. Motivacija nastavnika
11.
Planiranje u nastavi stranih jezika: godinji plan, mjeseni plan, dnevno pripremanje
12.
Planiranje asa kao osnovne jedinice nastavnog procesa: artikulacija i tipovi asa turskog jezika
13.
Nastavni plan i program za osnovnu i srednju kolu
14.
kolska dokumentacija; Pregled nove literature i udbenika
15.
Upoznavanje sa stranom kulturom i civilizacijom i njegov znaaj u uenju stranog jezika

praenje prisustva i zalaganja na nastavi (10 bodova)

polusemestralni i zavrni semestralni test (2 x 20 bodova)

sistemom uporedivim sa (E)CTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
SILABUS
Naziv predmeta i ifra Osmanska diplomatika FIL TUR 580
Predmetni nastavnik prof.dr. Alena atovi
Saradnik
MA Edina Nuriki
Sedmica
1.
Nastavna jedinka
Diplomatika kao pomona historijska nauka
2.
Historijat razvoja osmanske diplomatike
3.
Materijali koji se koriste pri izradi dokumenata
4.
.
Forma osmanskih dokumenata
5.
Podjela dokumenata osmanske administracije
6.
7.
8.
9.
Tugre, dijelovi tugre
10.
Peati, vrste peata
11.
Potpisi, vrste potpisa
12.
Sah
13.
Pena i ostali znaci
14.
Defteri
15.
Vrste deftera
16.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vri dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja
u toku semestra, kao i na zvrnom ispitu, na kojem se utvruje konana ocjena, po
slijedeim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Prisustvo na nastavi, aktivnost, seminarski radovi 20%,
znanja 30% i 50% zavrni ispit.
polusemestralna provjera

Konaan uspjeh studenata nakon svih predvienih oblika provjere znanja, vrednuje
se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A)
bodova;
- izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim grekama, nosi 95-100
b) 9 (B)
c) 8 (C)
d) 7 (D)
e) 6 (E)
f)
5 (F, FX)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik

Uvod u iranistiku FIL PER 204
doc. dr. Ahmed Zildi
mr. Velida Mataradija
Sedmica
1.
16. 02.
2.
23. 02.
3.
08. 03.
4.
15. 03.
5.
22. 03.
6.
29. 03.
7.
Nastavna jedinka
- Porijeklo iranskih naroda.
- Kratak pregled vladajuih dinastija na iroj teritoriji Irana.
- Razvoj iranskih jezika kroz historiju.

- Osnovne karakteristike i podjela iranskih jezika danas.
- Najzanajnija pisma kojima su se biljeili iranski jezici.
- Pisani spomenici na iranskim jezicima od perioda Ahemenida do danas.

- Kratak pregled najznaajnijih religijskih uenja Iranaca.
05. 04.
8.
9.

- Kratak pregled predislamske perzijske knjievnosti.
12. 04.
10.
- Kratak pregled perzijske knjievnosti od dolaska islama.
19. 04.
11.
- Iranska umjetnost.
26. 04.
12.
- Razvoj iranistike u BiH.
03. 05.
13.
- Iranistika u Evropi.
10. 05.
14.
- Savremena istraivanja u Iranu.
17. 05.
15.
Zavrni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu.
PROVJERE ZNANJA
Studenti i studentice koji poloe obje provjere znanja (u 8. sedmici nastave i 15. sedmici
nastave) pristupaju usmenom dijelu ispita (kraem razgovoru iz sadraja predmeta), ime se
zavrava provjera znanja i upisuje konana ocjena. Da bi studenti i studentice pristupili/e
polaganju ispita, duni su uredno pohaati nastavu te izvravati druge obaveze iz nastavnog
procesa.
Vrednovanje pojedinih segmenata za konani uspjeh vri se na sljedei nain:
1. I parcijalni ispit do 40 bodova
2. II parcijalni do 40 bodova
3. Prisustvo na nastavi do 10 bodova
4. Usmeni dio ispita do 10 bodova
U k u p n o
100 bodova.
Konaan uspjeh studenta/tice nakon uspjeno zavrenih svih provjera znanja vrednuje
se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo i Pravilima
studiranja za prvi ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu, odnosno na sljedei nain:
Ocjena
10
9
8
7
6
5
ECTS
A
B
C
D
E
F, FX
%
95-100
85-94
75-84
65-74
55-64
54
Objanjenje:
10 (A) = izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama; 9 (B) iznad prosjeka sa ponekom grekom; 8
(C) prosjean, sa primjetnim grekama; 7 (D) openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima; 6
(E) zadovoljava minimalne kriterije; 5 (FX, F) ne zadovoljava minimalne kriterije, odnosno
potreban je dodatni rad ili je potrebno obnavljanje kursa.
Studenti i studentice koje ne poloe oba parcijalna ispita, imaju pravo polagati zavrni
(integralni) ispit.
Sva prava koja imaju redovni studenti/studentice, imaju i vanredni studenti.
Pravo pristupa zavrnom integralnom ispitu (u zakazanom terminu) imaju studenti koji
su sa prethodnom generacijom odsluali nastavu i izvrili sve obaveze, to potvruju potpisom
nastavnika, te vanredni studenti.
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
1.
18. 02.
Orijentalno-islamska civilizacija II FIL ORI 408

Nastavna jedinka
- Arapi i islamska civilizacija; periodizacija ope i kulturne historije Arapa islamskog perioda
- Drutveno-historijske pretpostavke prihvatanja i irenja islama.
2.
25. 02.
- Muhammed (a.s.), ivot i djelovanje; poslanik i dravnik; mekanski period, hidra i medinski
period; prva muslimanska zajednica; Medinska povelja (ustav).
3.
03. 03.
- Kuran: mekanske i medinske sure; podjela, karakteristike.

- Sadraj Kurana i osnovne dogme islamskog vjerovanja.
- Islam: nova monoteistika religija; oblik arapske samorealizacije; temelj politikog
zajednitva; nova svjetska civilizacija.
- Arapska ekspanzija i Omejadska drava (632 - 750).
- Period "etvorice pravednih halifa": institucija halife (halifat); organizacija drave i vlasti..
- Omejadska drava: kratak historijski pregled; stanovnitvo; organizacija vlasti i ureenje
drave; privreda, svojinski odnosi i poreski sistem; vjerovanje i prve sekte u islamu (hariditi,
iiti, poeci asketizama i sufizama); materijalna i duhovna kultura.
- Poeci i razvoj znanosti. Klasifikacija znanosti kod Arapa i u islamskom svijetu uope.
4.
10. 03.
5.
17. 03.
6.
24. 03.
- Abasidska drava (750 - 1258). Kratak historijski pregled: stanovnitvo; organizacija vlasti
i ureenje drave, regije; privreda, svojinski odnosi i poreski sistem; meunarodni poloaj i
odnosi; obrazovanje; vjerovanje i irenje sekti. iizam kao osnov politikog, teolokog i
filozofskog uenja.
- "Zlatni vijek" Abasida. Razvoj znanosti (teoloke znanosti - tefsir, hadis, aka'id, 'ilm alkelam, eriat, tesavvuf - filozofija; filologija, medicina, matematika, astronomija,
astrologija, hemija, historiografija i dr.); likovna umjetnost i arhitektura; knjievnost.
Najznaajnije linosti i djela (osnovni biografski i bibliografski podaci).
7.
31. 03.
-Omejadski halifat u paniji i Fatimidski halifat u Egiptu: kratak historijski pregled i doprinosi
na kulturnom planu..
- Vojni i kulturni dodiri izmeu istoka i Zapada. Krstaki pohodi i ratovi.
- Provale Mongola
8.
9.
14. 04.

-Poloaj Iranaca u periodu vladavine Omejadske i Abasidske dinastije dinastije.
- Male dinastije na Istoku: Barmekidi, Tahiridi, Safaridi, Samanidi, Zijaridi, Bujidi i buenje
iranskog duha.
10.
21. 04.
- Renesansa perzijskog jezika i knjievnost.

- Doprinosi Iranaca (Perzijanaca) razvoju znanosti, filozofije, knjievnosti, arhitekture i
likovne umjetnosti. Najznaajnije linosti i djela
11.
28. 04.
12.
05. 05.
13.
12. 05.
- izam: razvoj doktrinarnog uenja (do sredina 13. stoljea); najznaajniji predstavnici i
posljedice iitskog uenja na socijalnom i politikom planu.
-Poloaj turkijskih naroda u doba Abasida (750. - 1258.)
- Mameluci - posljednja dinastija arapskog svijeta i kraj mameluke vladavine.
- Selduci (podjela). "Veliki Selduci": kratak historijski pregled; razvoj znanosti,
knjievnosti, graevinarstva i arhitekture;
- Nizam al-mulk i razvoj obrazovanja
14.
19. 05.
Turci i bejluci pred najezdom Mongola.
15.
PROVJERE ZNANJA
procesa.
3. Seminarski rad do 10 bodova
U k u p n o
100 bodova.
Ocjena
ECTS
%
10
A
95-100
9
B
85-94
8
C
75-84
7
D
65-74
6
E
55-64
5
F, FX
54
Objanjenje:
(integralni) ispit.
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik

Stvaralatvo Bonjaka na orijentalnim jezicima FIL ORI 500
Sedmica
1.
18. 02.
Nastavna jedinka
- Uvodne napomene
- Osmanski i drugi izvori za izuavanje ope i kulturne historije Bosne i Hercegovine.
- Administrativna podjela Bosne i stanovnitvo u doba osmanske uprave.
- Bosanski divan i organizacija vlasti; gradovi; vakufi i vakufname
2.
- Osnovne karakteristike stvralatva Bonjaka s aspekta jezika (arapski, turski, perzijski,
25. 02.
bosanski), forme (originalna djela, udbenici, kompendijumi, komentari, glose...); sadraja

(lijepa knjievnost, historiografija, znanstvena, filozofska i teoloka misao...) i njegova
podjela.
- Obrazovanje i kolstvo: organizacija i rangiranje obrazovnih institucija; vrste kola,
medrese (dahil i harid); uloga vakufa u obrazovnom sistemu.
3.
03. 03.
4.
10. 03.
- Najznaajnije obrazovne institucije u Osmanskom carstvu i u Bosni i Hercegovini (Sarajevo,

Mostar, Prusac, Travnik, Tuzla...).
- Razvoj znanosti i stvaralatvo u Osmanskom carstvu: institucije, izvori, autoriteti i utjecaji.
5.
17. 03.
- Filozofija: logika; dispitacija; nauka o pojmovima; politika. Osnovne karakteristike djela iz

svake od oblasti i najznaajniji predstavnici
6.
- Pravo: osnovi prava (pravna teorija) i pravna praksa. Osnovne karakteristike djela iz svake
od oblasti i najznaajniji predstavnici.
24. 03.
7.
31. 03.
- Teoloke znanosti: egzegeza Kurana - tefsir; dogmatika; spekulativna teologija i

apologetika; islamski misticizam. Osnovne karakteristike djela i najznaajniji autori.
8.
9.
14. 04.
10.
21. 04.

- Jezikoslovlje: gramatika i sintaksa; metrika i stilistika. Osnovne karakteristike djela i
najznaajniji predstavnici.
- Leksikografija i knjievnost memoarskog karaktera: historiografija; hronike, ljetopisi i
putopisi; memoari, biografije i autobiografije. Osnovne karakteristike djela iz svake od
oblasti i najznaajniji predstavnici.
11.
28. 04.
- Lijepa knjievnost i komentari poezije. Najznaajnija djela i najznaajniji autori.
12.
05. 05.
13.
12. 05.
- Vrste i forme poetskog stvaralatva Bonjaka.

- Divanska knjievnost.
- Osnovne karakteristike i najznaajniji predstavnici (osnovni biobibliografski podaci).
14.
19. 05.
- Alhamijado knjievnost. Osnovne karakteristike i najjznaajniji predstavnici (osnovni

biobibliografski podaci).
15.
PROVJERE ZNANJA
procesa.
3. Seminarski rad do 10 bodova
U k u p n o
100 bodova.
Ocjena
10
9
8
7
6
5
ECTS
A
B
C
D
E
F, FX
%
95-100
85-94
75-84
65-74
55-64
54
Objanjenje:
(integralni) ispit.
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
1.
15. - 19.
2. 2016.
2.
22. - 26.
2. 2016.
3.
29.2. - 4.
3. 2016.
4.
AKADEMSKA 2015./2016. GODINA LJETNJI SEMESTAR

KLASINA ARAPSKA KNJIEVNOST; FIL ORI 224
Prof. dr. Esad Durakovi
Prof .dr. Munir Muji
Nastavna jedinka
Drutveno-historijski okviri abbasidskog halifata. Preliminarne radnje koje objanjavaju opi kulturnocivilizacijski ambijent u kome arapska knjievnost doivljava svoje zlatno doba. Kontakti sa drugim
razvijenim kulturama, prvenstveno perzijskom i antikom grkom kulturom, velika prevodilaka aktivnost itd.
Pokret obnove znaajna je knjievna pojava u abbasidskom carstvu, koja govori o snazi tradicionalizma i
poetikoj pobuni protiv njega.
Dometi pokreta obnove. Obrauju se predstavnici pokreta obnove, koji se smatraju i najboljim pjesnicima
abbasidske epohe (Baar Ibn Burd, Abu Nuwas, Abu al-Àtahiya)
Istaknuti pjesnici epohe: Abu Tammam, al-Buhturi, al-Mutanabbi.
7. - 11. 3.
2016.
5.
14. - 18.
3. 2016.
6.
21. - 25.
3. 2016.
7.
28. 3. - 1.
4. 2016.
Posebno se obrauje anr maqama i njihovi predstavnici. Ovaj anr smatra se preteom arapske dramske
knjievnosti. Ukazati na problematinost takvog stava.
Umjetnika proza. Ova vrsta proze nastaje u abbasidskom periodu, u velikoj mjeri pod utjecajem perzijske
knjievnosti iz prijeislamskog perioda. Posebno se obrauju predstavnici proze. U prijevodnoj prozi glavno
mjesto zauzima Àbdullah Ibn al-Muqaffa`.
Originalna proza al-hiz i al-Maàrri. Obrauju se njihova glavna djela.
8.
4. - 9. 4.
2016.
9.
Razvoj filologije i filoloke kritike. Filologija kao nauka vrila je snaan utjecaj na vrednovanje knjievne
produkcije i na usmjeravanje knjievnog stvaralatva.
11. - 15.
4. 2016.
10.
18. - 22.
4. 2016.
11.
Budui da je u osnovi konzervirajua, filologija je u velikoj mjeri doprinosila tradicionalizmu u knjievnosti.

Navesti glavne filoloke autoritete i njihova djela
Tradicija kao rezervoar motiva. Podraavanje antikih arapskih uzora.
25. 29.
4. 2016.
12.
2. - 6. 5.
2016.
13.
9. - 13. 5.
2016.
14.
16. - 20.
5. 2016.
15.
23. - 27.
5. 2016.
Hiljadu i jedna no. Porijeklo Hiljadu i jedne noi. Hiljadu i jednano na pahlavi i na arapskom jeziku.
Bagdadska i egipatska redakcija djela.
Glavni prijevodi Hiljadu i jedne noi u svijetu. Vrednovanje djela u arapskoj tradiciji i u svjetskoj knjievnoj
batini.
Knjievnost na arapskom jeziku u paniji. Arapsko-islamska kultura u novom ambijentu i civilizacijskom
okruenju. Nove, jedinstvene pjesnike vrste nastale u paniji na arapskom jeziku: muwaah i za\al.
Predstavnici ovih pjesnikih vrsta.
Obrauje se i znaajno prozno umjetniko djelo ivi Sin Budnoga autora Ibn Tufayla koje se komparira sa
romanom Robinson Kruso.
PROVJERE ZNANJA
Oblici provjere znanja studenata ukljuuju kontinuirano praenje rada studenata u toku semestra,
koje se vrednuje sa ukupno 50 bodova, i zavrnu provjeru znanja, koja se vrednuje sa ukupno 50
bodova. Provjera znanja regulirana je Pravilima studija prema kojima je provjera znanja iz Klasine
arapske knjievnosti: pismeni sredinom semestra i te drugi pismeni i usmeni krajem semestra.
seminarski rad (10 bodova).
Naglaavamo da student iz svakog od naznaenih elemenata strukture praenja i vrednovanja
njegovog rada mora ostvariti najmanje 55% bodova da bi dobio prolaznu ocjenu.
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
1.
15. - 19.
2. 2016.
2.
22. - 26.
2. 2016.
3.
29.2. - 4.
3. 2016.
4.
7. - 11. 3.
2016.
5.
14. - 18.
3. 2016.
6.
21. - 25.
3. 2016.
7.
28. 3. - 1.
4. 2016.

MODERNA ARAPSKA KNJIEVNOST II; FIL ORI 336
Doc. dr. Mirza Sarajki
Nastavna jedinka
Pjesnici slobodnog stiha
Pojavljivanje i afirmiranje slobodnog stiha u arapskoj knjievnosti bilo je epohalna prekretnica u modernoj
poeziji;Osvajanje slobodne forme u poeziji; pioniri slobodnog stiha; Nazik al-Mala'ika; Badr akir alSayyab; Baland al- Haydari.
Al-Bayyatii angairana knjievnost
Al- Bayyati kao jedan od najveih pjesnika moderne arapske poezije; angairana knjievnost (al-iltizam) kao
reakcija na romantizam; al-Bayyatijevo izgnanstvo; poezija na rubu mistike.
Tawfiq al- Hakim
Pionirski rad Mahmuda Taymura; al-Hakimovo doprinos arapskoj prozi; analiza njegovih dometa u kratkoj
prii i drami; pozni romantizam njegovih djela.
Osobenosti i unovljenja al-Hakimovih drama..
TahaHusayn
Drutveni angaman TahaHusayna
Kritika misao Razgovori srijedom, O staroj arapskoj poeziji. Taha na marginama orijentalizma; Romani:
Dani - epohalni autobiografski roman; pomak ka realizmu.
Stasanje kratke prie
Yusuf Idris: dominantnost realizma u prozi; znaaj i uticaj kratkih pria i romana Yusufa Idrisa; roman
Haram; najpoznatije zbirke kratkih pria Jeftine noi, Kua od mesa.
Palestinska knjievnost otpora
Osobenost Palestine kroz historiju; Palestinski problem;
Knjievni odgovori na agresiju i represiju; FadwaTuqan; Muìn Basisu; Tawfiq Zayad.
Poezija otpora
Poetika jedinstvenost palestinske poezije.
Mahmud Darwi bard moderne poezije; pjesme izmeu izgnanstva, aktivizma, tamnica i evropskih
metropola; Ibrahim |abra i SalmaKadra' al-|ayyusi.
8.
4. - 9. 4.
2016.
9.
Proza otpora
|abrin epohalni roman U potrazi za Velidom Mesudom; Gassan Qanafani teorijska djela, romani Ljudi na
suncu, Sve to vam je ostalo.
Na\ib Mahfuz zrelo dobo arapskog romana
Veliina Mahfuzovog literarnog opusa; zbirke kratkih pria; ispisivanje egipatske historije romanima Igra
sudbine, Radubijus;
Trilogija kao vrhunac romansijerskog opusa: Nobelova nagrada; od realizma do misticizma tematika
Mahfuzovih romana.
11. - 15.
4. 2016.
10.
18. - 22.
4. 2016.
11.
25. 29.
4. 2016.
Ka savremenom romanu
Problem identiteta i pripadnosti; Tayyib Salih, Vrijeme seobe na Sjever; Hanan al-ayk, Zehrina pria; Salim
Barakat.Historijski kontekst; privrenost tradiciji i otpor pjesnikim unovljenjima; Fawzi Ma'luf, Raid
Salim Huri.
12.
2. - 6. 5.
2016.
Nova poezija
Grupa al-Tammuz - avangardni projekt najznaajnijih pjesnika 70-tih godina XX stoljea (Adunisa, Kala,
Hawija i |abre); asopis Nova poezija; Originalni poetiki poduhvati M. M. al-Fayturija i A. Dunqula.
13.
Nizar Qabbani, korifej ljubavne lirike.
9. - 13. 5.
2016.
14.
16. - 20.
5. 2016.
Moderna arapska drama

Arapska drama izmeu podraavanja i originalnosti; Farafir drama Yusufa Idrisa kao prva orginalna arapska
drama.
15.
SalahÀbd al-Sabur prvak poetske drame; Alfrad Farag uveni teoretiar arapskog teatra.
23. - 27.
5. 2016.
PROVJERE ZNANJA
bodova.
zavrni semestralni test (30 bodova)
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
1.

POETIKA KLASINE ARAPSKE KNJIEVNOSTI; FIL ORI 428
Prof. dr. Esad Durakovi
Prof. dr. Munir Muji
Nastavna jedinka
Odustajanje od ideologijske i medijalne pozicije antikog pjesnika. Priznavanje Kur'anu prava na Istinu.
15. - 19.
2. 2016.
2.
Filologija kao podsticaj njegovanju pjesnitva, ali i kao limitirajui faktor: konzervacijska narav filologije
22. - 26.
2. 2016.
3.
29.2. - 4.
3. 2016.
Filologija kao podsticaj njegovanju pjesnitva, ali i kao limitirajui faktor: konzervacijska narav filologije.
(nastavak)
4.
7. - 11. 3.
2016.
Filologijska dilema: tekstna izvornost ili autorska originalnost. Usmjeravanje ka tradicionalizmu.
5.
14. - 18.
3. 2016.
Filologijska dilema: tekstna izvornost ili autorska originalnost. Usmjeravanje ka tradicionalizmu. (nastavak)
6.
Tradicija kao rezervoar motiva i odnos prema antikim uzorima.
21. - 25.
3. 2016.
7.
Motivi kao toposi. Pjesnika tehnika kao faktor individualizacije djela. Filotehnika poezija.
28. 3. - 1.
4. 2016.
8.
4. - 9. 4.
2016.
9.
Pojam i autoritet filoloke kritike.
11. - 15.
4. 2016.
10.
Najutjecajniji filolozi i njihovi poetiki postulati. Univerzalizam filoloke kritike i poetike.
18. - 22.
4. 2016.
11.
Knjievne krae i njihova poetika legalizacija.
25. 29.
4. 2016.
12.
Tradicija kao inspiracija i shvaanje originalnosti.
2. - 6. 5.
2016.
13.
Krajnji dometi filoloke kritike i poetike: knjievnost kao nadnacionalni sistem.
9. - 13. 5.
2016.
14.
Odsustvo utjecaja Aristotelove Poetike.
16. - 20.
5. 2016.
15.
23. - 27.
5. 2016.
Inkompatibilnost aristotelove poetike i poetike klasine arapske knjievnosti.
PROVJERE ZNANJA
bodova. Provjera znanja regulirana je Pravilima studija prema kojima je provjera znanja iz Poetike
klasine arapske knjievnosti: pismeni rad i usmeni ispit krajem semestra.
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
1.
15. - 19.
2. 2016.
2.
22. - 26.
2. 2016.
3.
29.2. - 4.
3. 2016.
4.
7. - 11. 3.
2016.
5.
14. - 18.
3. 2016.
6.
21. - 25.
3. 2016.
7.
28. 3. - 1.
4. 2016.

SAVREMENA ARAPSKA PROZA; FIL ORI 520
Doc. dr. Mirza Sarajki
Nastavna jedinka
Pioniri savremenih proznih fromi u arapskoj knjievnosti
Tradicionalne prozne forme u arapskoj knjievnosti do XX stoljea; Utjecaj nahde i pionirski prozni poduhvati
'Antun al-Saqal; Fransis al- Mara, Nasif al-Yazi\i, Ibrahim al-Yazi\i...
Esej i kratka pria na poetku stoljea
Salim al-Bustani, Mustafa Lutfi al-Manfaluti, Kalil |ubran i Mika'i(i)l Nuàyma; Tematika i stil;
Teorijski stavovi mahdera o prozi; Muammad Taymur.
Publicistka
Djela al-Tunisija; al-Afg(g)anija; Muhammada Àbduhu; Qasima Amina; Odjeci djela Tahrir al-mar'a;
Vanost i uloga polemike knjievnosti u afirmaciji proze.
Prvi arapski romani
|ur\i al-Zaydan i projekat historijskih romana; Muhammad Husayn Haykal, roman Zaynab; Stasanje romana
u arapskoj knjievnosti; Uloga Muammada al-Muwaylija.
Arapski roman do polovine XX stoljea
Taha Husayn i Dani; Husaynova kritika misao; Romani al-Àqqada (Sara) i al-Mazinija(Ibrahim alkatib). Tawfiq al- Hakim i roman Àwdat al-ruh; Proza izmeu realizma i romantizma.
Zrelo doba kratke arapske prie
Mahmud Taymur, Yahy Haqq i Yusu(u)f Idris; ivot pisaca; Pisci i najvanija djela; Osobenosti stila i
tematika.
Zenit arapske proze -Na\ib Mahfuz
ivot i djelo Mahfuza; Pregled romansijerskog opisa; Historijski romani; avrljanja na Nilu, Lopov i psi,
Trilogija, Put; Zbirke kratkih pria; Drame
8.
4. - 9. 4.
2016.
9.
Stasanje arapskog romana

Prozni velikani knjievnosti otpora |abra i Qanafani i njihova najbolja ostvarenja U potrazi za Velidom
Mesudom i Ljudi na Suncu; Romani alma Barakta; Postkolonijalni odgovor i traganje za identitetom;
Tayyib Salih(Vrijeme seobe na Sjever; Zejnovo vjenanje); Àbd al-Rahman Munif (Krajevi; Gradovi
soli).
ensko pismo u savremenoj arapskoj prozi
Najznaajnija djela Hanan al-ayk, Zaynab al-Gazali, Salwe Bakr, Nawal Sa`dawi; Zehrina pria;
Ispovjesti zatoenih ena - romani Zaynab al-Gazali i Nawal Sa`dawi; Kratka pria Salwe Bakr; Pitanje
islamskog feminizma problem francusko-arapskih autorica Fatime Mernisi i Asje Debbar.
Moderna i savremena arapska drama
Problem drame u arapskoj knjievnosti; Prve drame u arapskom svijetu; Adaptacije zapadnih drama na arapski
jezik i historijske drame; Marun al-Naqqa i Ahmad awqi;
Ka arapskoj drami - Tawfiq al- Hakim; Yusuf Idris - oivljavanje drevne puke drame: al-Samir; Drama alFarafir;
11. - 15.
4. 2016.
10.
18. - 22.
4. 2016.
11.
25. 29.
4. 2016.
12.
2. - 6. 5.
2016.
13.
9. - 13. 5.
2016.
14.
16. - 20.
5. 2016.
Poetska revizija historije

Salah Àbd al-Sabur i poetska drama Halladovo stradanje, Lejla i Mednun; Alfrad Farag teorijski ogledi o
savremenom arapskom pozoritu.
Recentna savremena arapska proza u Egiptu, Libiji i Siriji
Kratak osvrt na najznaajnija djela savremenih arapskih pisaca; Sunùllah Ibrahim, Zakariya Tamir,
Ibrahim Kuni.
15.
23. - 27.
5. 2016.
Recentna savremena arapska proza u Egiptu, Libiji i Siriji

|amal al- Gitani, Yusuf al-Qaìd, Gada al-Samman, Layl Baalbak...
PROVJERE ZNANJA
bodova.
s) 10 (A) izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim greaka, nosi 95-100 bodova;
t) 9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94;
u) 8 (C)- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 bodova;
v) 7 (D)- openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
w) 6 (E)- zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64;
x) 5 (F, FX) ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
SILABUS
Naziv predmeta i ifra: TEORIJA I METODOLOGIJA PROUAVANJA KNJIEVNOSTI
IFRA PREDMETA: FIL ORI 102
Predmetni nastavnik
Prof . dr. Munir Muji
Saradnik
Sedmica
1.
Nastavna jedinka
Osnovna polazita, svrha i zadaci u prouavanju knjievnosti.
15. - 19.
2. 2016.
2.
22. - 26.
2. 2016.
3.
Analiza knjievnog djela: filoloka analiza teksta; struktura knjievnog djela; tema motiv i fabula; kompozicija i
motivacija.
Poetika-retorika-stilistika: osnove
29.2. - 4.
3. 2016.
4.
Stilske figure: pojam figure; klasifikacije figura; figure i diskurs.
7. - 11. 3.
2016.
5.
Tropi: pojam tropa; razliiti pristupi tumaenju metafore.
14. - 18.
3. 2016.
6.
Versifikacija: priroda stiha; silabika i akcenatska versifikacija, rima, ritam i vrste stihova i strofa.
21. - 25.
3. 2016.
7.
Klasifikacija knjievnosti: naela klasifikacije; Knjievne vrste i knjievni rodovi; poezija, proza i drama.
28. 3. - 1.
4. 2016.
8.
4. - 9. 4.
2016.
9.
Poezija: poetske vrste i njihove odlike.
11. - 15.
4. 2016.
10.
Proza: prozne vrste i njihove odlike.
18. - 22.
4. 2016.
11.
Drama: drama i pozorite; struktura dramskog teksta; kompozicija drame i dramske vrste.
25. 29.
4. 2016.
12.
2. - 6. 5.
2016.
13.
9. - 13. 5.
2016.
14.
Metodologija prouavanja knjievnosti (1. dio) : pozitivizam i kritika pozitivizma; ruski formalisti; nova kritika
i uenje o interpretaciji.
Metodologija prouavanja knjievnosti (2. dio) : psihoalalitika kritika; arhetipska kritika; fenomenoloka
kritika, strukturalizam.
Metodologija prouavanja knjievnosti (3. dio): poststrukturalizam; dekonstrukcija;
16. - 20.
5. 2016.
15.
23. - 27.
5. 2016.
Postkolonijalna kritika i feministika kritika.
PROVJERE ZNANJA
bodova.
y) 10 (A) izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim greaka, nosi 95-100 bodova;
z) 9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94;
aa) 8 (C)- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 bodova;
bb) 7 (D)- openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
cc) 6 (E)- zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64;
dd) 5 (F, FX) ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
brojem indeksa.
10
SILABUS
Predmetni nastavnik
Saradnik
Sedmica
1.
15. - 19.
2. 2016.
2.
22. - 26.
2. 2016.
3.
29.2. - 4.
3. 2016.
4.
7. - 11. 3.
2016.
5.

ARAPSKA STILISTIKA I METRIKA; FIL ORI 530
Prof. dr. Munir Muji
Nastavna jedinka
al-h iz i Ibn al-Mutaz, kao utemeljitelji arapske stilistike. Pregled metodolokih pristupa u razvoju arapske
stlistike.
Analiziranje pozitivnih i negativnih utjecaja koje su na razvoj arapske stilistike imale srodne discipline. Pogledi
al-h iz a, Tha Husayna, awq Dayfa, al-Basynija i drugih vezani za utjecaj Aristotelove Retorike na
nastanak i razvoj arapske stilistike.
Semantiki i pragmatiki aspekti razliite upotrebe obavijesne predikacije i obavijesnog iskaza (oslanjanje na
tekstove al-Qazwnja i al-Taftznja).
Analiziranje stilogenosti razliitih modaliteta upotrebe subjekta i predikata i elemenata ovisnih o glagolu (na
osnovu tekstova al-Qazwnja i al-Taftznja).
al-In-iskazi i govorni inovi (savremeni pogled): slinosti i razlike.
14. - 18.
3. 2016.
6.
Kompariranje vienja metafore: Aristotel, Kvintilijan i al-urn, al-Sakkk i savremeni autori
21. - 25.
3. 2016.
7.
28. 3. - 1.
4. 2016.
Teorija o oznaavanju u klasinoj arapskoj stilistici i logici i de Saussureova teorija o oznaavanju.
8.
4. - 9. 4.
2016.
9.
Poreenje i metafora u univerzumu Teksta (na osnovu djela: Durakovi, Esad, Orijentologija).
11. - 15.
4. 2016.
10.
Metonimija i alegorija: analiza na osnovu itanja rukopisa Hasana Kafije Pruaka
18. - 22.
4. 2016.
11.
25. 29.
4. 2016.
12.
Uoavanje semantikih, sintaksikih osobitosti i stilskih potencijala vezanih za realiziranja odreenih

semantikih figura: antiteza, kumulacija, zeugma, sinatroizam.
Uoavanje naina realiziranja paronomazije i stilogenih vrijednosti ove figure.
2. - 6. 5.
2016.
13.
Pitanje pjesnikih kraa i teorija intertekstualnosti: paralele.
9. - 13. 5.
2016.
14.
Vrste stopa, metrova, rima...
16. - 20.
5. 2016.
15.
23. - 27.
5. 2016.
Poetske slobode i klasina metrika krunca
11
PROVJERE ZNANJA
bodova.
ee) 10 (A) izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim greaka, nosi 95-100 bodova;
ff) 9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94;
gg) 8 (C)- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 bodova;
hh) 7 (D)- openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
ii) 6 (E)- zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64;
jj) 5 (F, FX) ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
brojem indeksa.
12

Skripta Književnost

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Književnost

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SILABUS

AKADEMSKA 2015./2016. GODINA LJETNI SEMESTAR

Osmanski jezik 1 FIL TUR 478

Prof. dr. Kerima Filan

Rod arapskih imenica. Broj arapskih imenica.

Arapska nisba. Arapski infinitivi.

Imenice izvedene iz osnove trilitere. Deset gl. vrsta u arapskom.

Odreeni lan u arapskom jeziku. Slaganje imenice i pridjeva.

Provjera znanja studenata

Arapski i perzijski brojevi.

Arapske i perzijske sloenice.

Sinonimne rijei. Idiomatski izrazi.

Prve novine u Bosni.

Arapske i perzijske zamjenice.

Zavrni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom proces.

Oblici provjere znanja za studente koji studiraju uz rad su:

VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA

Posljednja promjena: januar 2016.

AKADEMSKA 2015./2016. GODINA LJETNI SEMESTAR

Kulturne prilike u Osmanskom carstvu u doba Mehmeda Fatiha

Glavni predstavnici klasine osmanske knjievnosti

Divanska knjievnost 16. stoljea

Kulturne prilike u Osmanskom carstvu u 16.stoljeu

Glavni predstavnici klasine osmanske knjievnosti

Provjera znanja studenata

Divanska knjievnost 17. stoljea

Drutvene promjene i knjievne tendencije u 18. stoljeu

Reforme 19. stoljea

Tanzimatski Ferman iz 1839. godine

Zavrni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu

- iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94 boda;

- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 boda;

- openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;

- zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;

- ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.

Filozofski fakultet u Sarajevu

AKADEMSKA 2015./2016. GODINA LJETNI SEMESTAR

Ideoloka stremljenja u poeziji: Nazim Hikmet i Necip Fazil Kisakurek

Turska pripovjetka 20. stoljea: Sabahattin Ali i Sait Faik Abasiyanik

Ljeviarska ideoloka stremljenja u modernoj turskoj knjievnosti

Socio-realistike tendencije u u modernoj turskoj knjievnosti: Yaar Kemal

Socio-realistike tendencije u u modernoj turskoj knjievnosti : Orhan Kemal

Pokret Garip: Orhan Veli Kanik

Provjera znanja studenata

Pokret Drugi novi : Gulten Akin, Ece Ayhan, Edip Cansever

Pokret Drugi novi : Turgut Uyar, Cemal Surreya, Atilla Ilhan

Socio-realizam u drami: Necati Cumali

ensko pismo u savremenoj turskoj knjievnosti:

ensko pismo u savremenoj turskoj knjievnosti:

Postmodernistika strujanja u savremenoj turskoj knjievnosti: Oguz Atay, Nedim

Postmodernistika strujanja u savremenoj turskoj knjievnosti : Orhan Pamuk,

Filozofski fakultet u Sarajevu

- iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94 boda;

- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 boda;

- openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;

- zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;

- ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.

Filozofski fakultet u Sarajevu

AKADEMSKA 2015./2016. GODINA LJETNI SEMESTAR

Divanski pjesnici 15. stoljea

Divanski pjesnici 15. stoljea

Divanski pjesnici 15. stoljea

Divanski pjesnici 15. stoljea