Naziv kolegija Dječja književnost i književnost za Kod FFHRM330J

mladež kolegija

Studijski program Jednopredmetni diplomski Studij Godina II. (Druga)

Ciklus hrvatskoga jezika i književnosti Studija
ECTS vrijednost Semestar Broj sati
boda: 3 3.(Treći) po 30+0+15
semestru
(p+v+s)
Status kolegija: Obvezni Preduvjeti: Nema Usporedni Nema
(A) uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti Hrvatskoga jezika i Vrijeme prema
književnosti upisani u 3. semestar održavanja rasporedu
diplomskoga studija nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Marija Vasilj, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: marija.vasilj@ff.sum.ba
Asistent dr. sc. Goran Zovko
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona goran.zovko@ff.sum.ba
Ciljevi kolegija: Studente upoznati s rodovima i oblicima dječje književnosti i
književnosti za mladež kako bi kroz predstavljanje određenih pisaca
i njihovih djela, interpretacijom i uočavanjem njihovih sličnosti i
razlika mogli prepoznati sve vrijednosti i osobitosti koje ova vrsta
književnosti sadrži.
Ishodi učenja Nakon odslušanoga kolegija i položenoga ispita, studenti će moći:
(opće i specifične
kompetencije): - definirati pojmove „dječja književnost“ i „književnost za
mladež“ te ukazati na njihove osobite vrijednosti,
- navesti vrste dječje književnosti i tzv. „granične vrste“ te
objasniti njihova specifična obilježja,
- usporediti razvoj i osobitosti hrvatske i svjetske dječje
književnosti i književnosti za mladež,
- analizirati i interpretirati relevantna književna djela,
- samostalno prosuđivati o književnoestetskoj vrijednosti
pojedinoga književnog djela.

Sadržaj Upoznavanje studenata s pojmom, značenjem i funkcijom dječje

silabusa/izvedbenog književnosti, s njezinim specifičnim izrazom i bogatstvom koje
plana (ukratko): sadrži te imenima koja u svijetu mladih čitatelja zauzimaju posebno
važno mjesto. Studenti se upoznaju sa žanrovima ili vrstama dječje
književnosti, s posebnim naglaskom na dječju poeziju, priču
(narodnu i umjetničku) te romane i pripovijetke o djetinjstvu.
Predmet kolegija su i tzv. granične vrste, tj. ona književna djela koja
su namijenjena populaciji na izmaku djetinjstva, koja su na granici
između dječje i mladenačke dobi. Iako granicu djetinjstva danas nije
lako precizno odrediti s obzirom na intenzivniji razvoj obrazovne,
socijalne, odgojne, etičke te psihofizičke strane svakoga djeteta
ponaosob, književnosti za mladež mogle bi se, uvjetno kazano,
pribrojiti sljedeće književne vrste: basna, pripovijetke i romani o
 životinjama, pustolovni romani, znanstveno-fantastična djela,
povijesni romani, putopisi, biografska djela, dnevnici, strip itd.
Način izvođenja predavanja Vježbe seminari samostalni
nastave zadatci
(označiti masnim konzultacije mentorski rad terenska ostalo
tiskom) nastava
Napomene:

Studentske obveze - pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

- pisati test
- pristupiti usmenom (završnom) dijelu ispita
Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje nastave nastavi
studenta usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej
(označiti masnim provjera
tiskom) znanja

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
STUDENTA
Pohađanje i 45 1,5 Max 20 %
aktivnosti u nastavi
Test na predroku 15 0,5 Max 30 %
Pismeni ispit 15 0,5 Max 30 %
Završni usmeni ispit 30 1 Min 50 %
Dodatna pojašnjenja:
Izvanredni studenti, koji nisu obvezni pohađati nastavu, razliku udjela u ocjeni nadopunjuju
pisanjem seminarskoga rada.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
manje od 85% dolazaka = 11% ocjene
manje od 90% dolazaka = 14% ocjene
manje od 95% dolazaka = 17% ocjene
od 95% do 100% dolazaka = 20% ocjene
Pisanje seminarskoga rada (samo za izvanredne studente):
Rad nije napisan. = 0%
Rad ne zadovoljava formalne kriterije. = 11%
Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnome planu. =
14%
Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene gramatičke i pravopisne pogrješke. =
17%
Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. = 20%
Pismeni ispit (Test na predroku) ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 55% točnih odgovora = 0% ocjene
od 55% do 66% točnih odgovora = 16.5% ocjene
od 67% do 78% točnih odgovora = 21% ocjene
od 79% do 90% točnih odgovora = 25.5% ocjene
od 91% do 100% točnih odgovora = 30% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 55% točnih odgovora = 0% ocjene
od 55% do 66% točnih odgovora = 27.5% ocjene
od 67% do 78% točnih odgovora = 35% ocjene
od 79% do 90% točnih odgovora = 42,5% ocjene
od 91% do 100% točnih odgovora = 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
0 – 55% nedovoljan (1)
55 – 66% dovoljan (2)
67 – 78% dobar (3)
79 – 90% vrlodobar (4)
91 – 100% odličan (5)

- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990. (odabrana

Obvezna literatura: poglavlja)
- DIKLIĆ-TEŽAK-ZALAR, Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb,
1996. (odabrani naslovi)
- HRANJEC, S., Hrvatski dječji roman, Zagreb, 1998. (odabrana
poglavlja)
- HRANJEC, S., Pregled hrvatske dječje književnosti, Zagreb, 2006.
(odabrana poglavlja)
- ZALAR, I., Dječji roman u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1982.
(odabrana poglavlja)
- ZALAR, I., Suvremena hrvatska dječja poezija, Zagreb, 1979.
(odabrana poglavlja)
- BARAC, A., August Šenoa, PSHK, knj. 39., Zagreb, 1962.
Dopunska - BITI, V., Bajke i predaja, Zagreb, 1981.
literatura: - CRNKOVIĆ, M. – TEŽAK, D, Povijest hrvatske dječje
književnosti, Zagreb, 2002.
- CRNKOVIĆ, M., Hrvatska dječja književnost do kraja 19. st.,
Zagreb, 1978.
- CRNKOVIĆ, M., Sto lica priče, Zagreb, 1987.
- DETONI-DUJMIĆ, D., Ljepša polovica književnosti, Zagreb, 1998.
- HAZARD, P., Knjige, djeca i odrasli, Zagreb, 1970.
- HRANJEC, S., Književno djelo Jože Horvata, Čakovec, 1989.
- MATUTINOVIĆ, Lj., Jagoda Truhelka, PSHK, knj. 107., Zagreb,
1970.
- POPOVIĆ, V., Mato Lovrak, PSHK, knj. 98., Zagreb, 1971.
- ŠICEL, M., Ivana Brlić Mažuranić, PSHK, knj. 73., Zagreb, 1968.
- TEŽAK, D., „Hrvatski povijesni roman u okvirikma dječje
književnosti“, Umjetnost i dijete, 3, Zagreb, 1994.
- TEŽAK, D., „Ljubav za sve životinje“, Zrno, 15-16, Zagreb, 1995.
- TEŽAK, D., Basne. Antologija. Zagreb, 2001.
- TEŽAK, D., Hrvatska poratna dječja priča, Zagreb, 1991.
- TEŽAK, S.-TEŽAK, D., Interpretacija bajke, Zagreb, 1997.
- VISINKO, K., Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i
interpretacija, Zagreb, 2005.
- ŽMEGAČ, V., „Pogled na roman detekcije“, Umjetnost riječi, 1-2,
Zagreb, 1970.
Lektira
 - Priča: I. Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine, V. Nazor, pripovijetke,
O. Wilde, Sretni kraljević,S. Lagerlöf, Legende o Kristu, Š. Jurkić,
Legenda u bojama, A. de S. Exupéry, Mali princ i dr.
- Poezija: G.Vitez, L. Paljetak, Z. Balog, G. Krklec i dr.
- Pripovijetke i romani o djetinjstvu: M. Twain, Pustolovine
Huckleberryja Finna, F. Molnar, Junaci Pavlove ulice, J. Truhelka,
Zlatni danci, M. Lovrak, Vlak u snijegu, I. Kušan, Koko u Parizu.
- Pripovijetke i romani o životinjama: R. Kipling, Knjiga o džungli,
B. Prosenjak, Divlji konj.
- Pustolovni roman: D. Defoe, Robinson Crusoe; J. Swift,
Gulliverova putovanja; H. Sienkiewicz, Kroz pustinju i prašumu; E.
Hemingway, Starac i more.
- „Roman u trapericama“: Joža Horvat: Sedmi be: iz dnevnika jednog
srednjoškolca.
- Znanstveno-fantastični roman: J. Verne, Put oko svijeta za 80 dana.
- Povijesni roman: W. Scott, Ivanhoe; A. Šenoa, Čuvaj se senjske
ruke
Dodatne Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20 % izostanaka i njih nije
informacije o potrebno opravdati.
kolegiju Studenti koji polože test na predroku, oslobođeni su polaganja
završnoga pismenog ispita.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj TEME I LITERATURA

nastavne
jedinice
I. Naslov: Pojam, značenje i uloga dječje književnosti.
Kratki opis: Definirati pojam dječje književnosti i predstaviti poetička
obilježja hrvatske dječje književnosti.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 3.-17.
- HRANJEC, S., Pregled hrvatske dječje književnosti, Zagreb, 2006., str. 8.-
22.
II. Naslov: Vrste dječje književnosti.
Kratki opis: Pokušati odrediti što sve pripada domeni dječje književnosti te,
radi preglednosti i lakšega proučavanja, navesti njezine glavne žanrove ili
vrste.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 8.-10.
- HRANJEC, S., Pregled hrvatske dječje književnosti, Zagreb, 2006., str. 22.-
29.
III. Naslov: Priča: narodna i umjetnička.
Kratki opis: Definirati pojam priče i navesti njezine vrste. Ukazati na razliku
između narodne i umjetničke priče, na njihove podvrste i najistaknutije
predstavnike (I. B. Mažuranić, Vladimir Nazor, S. Lagerlöf, Š. Jurkić, A de
S. Exupery i dr.), kao i na više tipova podjele priče.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 19.-44.
IV. Naslov: Ivana Brlić-Mažuranić: „hrvatski Anderdsen“.
Kratki opis: Uloga i značenje Ivane Brlić-Mažuranić u svijetu hrvatske dječje
književnosti, s posebnim naglaskom na njezinu zbirku Priče iz davnine.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 48.-50.
- HRANJEC, S. Pregled hrvatske dječje književnosti, Zagreb, 2006., str. 56.-
63.
V. Naslov: Dječja poezija.
Kratki opis: Određenje i razvojni tijek dječje poezije. Tradicionalna i
moderna dječja poezija. Humor, naracija i ritmičnost kao najistaknutija
obilježja dječje poezije. „Nonsensna poezija“, njezina uloga i najistaknutiji
predstavnici: L. Paljetak, Z. Balog i dr.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 87.-116.
- HRANJEC, S., Pregled hrvatske dječje književnosti, Zagreb, 2006., str. 26.-
27., 120.-131.,154.-167.
- ZALAR, I., Suvremena hrvatska dječja poezija, Zagreb, 1979., str. 7.-20.,
63.-80.
VI. Naslov: Romani i pripovijetke o djetinjstvu.
Kratki opis: Glavna obilježja romana o djetinjstvu, njihova zastupljenost u
svijetu dječje književnosti i najistaknutiji predstavnici: M. Twain, E. Kästner,
F. Molnar, J. H. Spyri, T. Seliškar, M. Lovrak, I. Kušan, I. B. Mažuranić, J.
Truhelka, M. Matošec i dr.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 117.-165.
- DIKLIĆ-TEŽAK-ZALAR, Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, 1996.,
str. 151.-154.
- HRANJEC, S., Pregled hrvatske dječje književnosti, Zagreb, 2006., str. 49.-
63., 71.-79., 100.-110.
- ZALAR, I., Dječji roman u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1978., str. 17.-
35., 45.-80.
VII. Naslov: Mato Lovrak – klasik hrvatske dječje književnosti.
Kratki opis: Predstavljanje Lovraka kao pisca realistične proze. Tematsko-
stilske osobitosti i značaj ruralne sredine u Lovrakovim romanima.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 136.-140.
- HRANJEC, S., Hrvatski dječji roman, Zagreb, 1990., 37.-49.
- ZALAR, I., Dječji roman u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1978., str. 25.-
35.
VIII. Naslov: Romani Ivana Kušana.
Kratki opis:Glavna obilježja Kušanovih romana. Kušanovi dječaci kao
novost u hrvatskome dječjem romanu. Urbana sredina u Kušanovim
romanima.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 162.-164.
- HRANJEC, S., Hrvatski dječji roman, Zagreb, 1998., str. 68.-80.
- ZALAR, I., Dječji roman u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1978., str. 69.-
80.
IX. Naslov: Pojam i vrste književnosti za mladež.
Kratki opis: Definirati naziv „književnost za mladež“. Hrvatska književnost
 za mladež u dodiru s europskom i svjetskom književnošću. Ukazati na odnos
dječje književnosti i književnosti za mladež. Pobliže odrediti vrste
književnosti za mladež i upoznati se s terminom „granične književne vrste“.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 3.-16.
X. Naslov: Pojam i struktura basne.
Kratki opis: Odrediti pojam basne i prikazati njezinu uobičajenu strukturu.
Alegoričnost basne. Basna u prozi i basna u stihu. Najistaknutiji predstavnici
basne.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 167.-174.
- DIKLIĆ-TEŽAK-ZALAR, Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, 1996.,
str. 137.-150.
- HRANJEC, S., Pregled hrvatske dječje književnosti, Zagreb, 2006., str. 24.
XI. Naslov: Romani i pripovijetke o životinjama.
Kratki opis: Razmatranje naziva: „književna animalistika“ i „romani o
životinjama“. Glavna obilježja romana i pripovijetki o životinjama i njihovi
predstavnici: J. London, R. Kipling, B. Prosenjak i dr. Zbiljski i
antropomorfni način prikazivanja životinjskih likova u spomenutoj vrsti
romana.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 174.-187.
- DIKLIĆ-TEŽAK-ZALAR, Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, 1996.,
str. 219.-222.
XII. Naslov: Pustolovni roman.
Kratki opis:Opće odrednice pustolovnih romana, njihova specifična tematika:
putovanja u daleke, nepoznate krajeve, život na pustome otoku ili Divljem
zapadu, te neobični pothvati zanimljivih junaka: gusara, kauboja, Indijanaca,
razbojnika i pustolova svih vrsta. Daniel Defoe kao začetnik pustolovnoga
romana.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 187.-200.
- DIKLIĆ-TEŽAK-ZALAR, Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, 1996.,
str. 245.-246.
XIII. Naslov: „Roman u trapericama“.
Kratki opis: Definirati termin „književnost u trapericama“, a potom iz svijeta
književnosti za mladež izdvojiti one predstavnike i njihova djela čijom bi se
analizom stekao uvid u temeljne odrednice i specifičnosti ovakve vrste
romana.
Literatura:
- HRANJEC, S., Hrvatski dječji roman, Zagreb, 1998., str. 132.-155.
XIV. Naslov: Povijesni roman u književnosti za mladež.
Kratki opis: Pobliže odrediti povijesni roman kao djelo s tematikom iz bliže
ili daljnje prošlosti. Prikazati najprihvatljiviju podjelu povijesnih romana za
mladež: romani sa zamršenom i teško shvatljivom fabulom koji vjerno
opisuju određeni povijesni događaj, povijesni romani koji također vjerno
opisuju događaj iz prošlosti, ali s likovima i sadržajem prihvatljivim
namijenjenom uzrastu te, na kraju, oni povijesni romani koji se po svojoj
strukturi uvelike približavaju pustolovnom romanu. Navesti najznačajnije
predstavnike (W. Scott, A. Šenoa, M. J. Zagorka, I. B. Mažuranić itd.) i
 njihova djela te se pozabaviti njihovom interpretacijom i međusobnom
usporedbom.
Literatura:
- CRNKOVIĆ, M., Dječja književnost, Zagreb, 1990., str. 204.-207.
- DIKLIĆ-TEŽAK-ZALAR, Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, 1996.,
str. 279.-280.
- HRANJEC, S., Hrvatski dječji roman, Zagreb, 1998., str. 81.-104.
XV. Naslov: Strip.
Kratki opis: Što je strip? Povijest stripa i njegov razvojni put. Mladi i strip.
Strip u hrvatskoj književnosti za mladež.
Literatura:- DIKLIĆ-TEŽAK-ZALAR, Primjeri iz dječje književnosti,
Zagreb, 1996., str. 349.-350.