MOTIVACIJE U NASTAVI KNJIŽEVNOSTI

UVOD – iz nastavnog plana i programa: o hrvatskom jeziku kao predmetu, zatim zadaće
nastavnog područja književnost
Razrada: što je motivacija i tipovi motivacije
- motivacija je postupak kojim se učenike priprema za izravnu recepciju književnog djela
- mora biti primjerena dobi i sposobnostima učenika te povezana s djelom
- mora poticati učenike na doživljaj djela te spoznaju njegovih bitnih dijelova
- veza se može ostvariti kroz različite elemente- temu, likove, žanr, ugođaj, prostor, vrijeme
- učenike se može motivirati za neko djelo i pomoću više vrsta motivacije
- vrste motivacija:
1. osobna iskustva učenika
2. glazbene, likovne i filmske motivacije
3. filozofski, povijesni i religijski sadržaji
4. općekulturni sadržaji
5. književnoteorijske i književnopovijesne motivacije
6. motivacije knjigama na koje se tumačeno djelo oslanja
OSOBNA ISKUSTVA UČENIKA
a) emocije
- metodički postupci su najčešće vezani uz usmeni razgovor i pisanu anketu, učitelj može i na
prethodnom satu zadati kratak sastavka vezan uz određene emocije
- važno je da je učitelj upoznat s tim koje su emocije tekstom izražene, a prije čitanja i
interpretacije o njima će komunicirati s učenicima
- razgovor o pozitivnim emocijama u pravilu nije problematičan, ali treba biti obziran kada je
riječ o žalosnim emocijama
- kada je riječ o ljubavi, pogotovo u OŠ, dobro je primijeniti postupak neizravne ispovijesti
(pr. „moj prijatelj se zaljubio“ ) kako bi se izbjegao osjećaj srama
- pr. domoljubna se poezija može potaći razgovorom o stradanjima i uspjesima u
Domovinskom ratu
b)socijalna iskustva
- također treba paziti da negativne okolnosti u kojima učenici možda žive ne dovedu do
poruge drugih učenika
- koristan je razgovor o dobrim djelima koje su drugi učenici učinili kao članovi Crvenog
križa ( Cesarić : Balada iz predgrađa)
c) moralna iskustva
- razgovor ili pismena anketa o situacijama u kojima je netko izložio svoj ugled ili svoju
sigurnost kako bi pomogao drugome, teže je potaknuti razgovor o moralnim prijestupima- za
to možda anonimna anketa
- pogodno za Paunaša Tite Bilopavlovića, Prosenjak : Divlji konj
d) intelektualna iskustva
- pogodnije za srednju školu
GLAZBENE, LIKOVNE I FILMSKE MOTIVACIJE
- često su vezane uz korelacije
Glazba- najčešće je motivacija djelima lirskog žanra
- mora korespondirati s književnim djelom u emotivnom ili motivskog smislu- pr. dur uz
Cesarićev Slap, mol uz Matošev Notturno, Vivaldijeva Četiri godišnja doba uz pejsažnu
pjesmu…
- djelo mora biti primjereno učenicima
- mora biti vremenski odmjerena kako ne bi narušila strukturu sata
Slike- lako dostupne, ima ih i u udžbeniku
- uz primjerenost valja paziti i o njihovoj veličini (Rosandić- najmanje 88x68cm)
- moguće je i umnažanje za svakog učenika
Film- iskoristiv kao motivacija prije samog sata, ali i kao sredstvo komparativnog postupka
što je već interpretacija
- drugu razinu čine didaktički filmovi o književnicima- pr. o Dobriši Cesariću, Kaštelanu
FILOZOFSKI, POVIJESNI I RELIGIJSKI SADRŽAJI
- filozofska je problematika zahvalna motivacija
- moguće su razne metode: razgovor, anketa, debata, kviz
OPĆEKULTURNI SADRŽAJI
a) objekti iz stvarnosti
- pogotovo u OŠ moguće je donijeti predmete o kojima se govori u djelu- primjerice listovi
prilikom obrade Ole i Trufa
b) živi svjedoci određenih događanja
- pr. hrvatski branitelji kao motivacija za ratnu prozu
c) novinske i druge vijesti
- vijesti o ubojstvima i hrabrim djelima kao motivacija za Iz velegradskog podzemlja
Vjenceslava Novaka
d) razgovor o bitnim danima u kalendaru
- pr. motivacija za božićne pjesme u obliku razgovora o božićnim običajima
STILSKA I JEZIČNA MOTIVACIJA
- motivacije koje izvorno pripadaju nižim razredima OŠ, a mogu se još i u provoditi u 5. i 6.r.
a) motivacije uspoređivanjem
- učitelj imenuje prvi pojam, a učenici kraj nje stavljaju srodne riječi (pr. nebo- more)
b) motivacije personifikacijom
- učitelj odredi riječ iz pjesme i potiče učenike da zamisle što bi taj pojam mogao raditi da je
živo biće- pr. jesen- plače, zviždi u krošnjama, slika po lišću…
c) motivacije metaforiziranjem
- učenike se upućuje da jedan pojam iz stvarnosti povežu s osobinama drugog pojma, stvaraju
usporedbu pomoću riječi kao i zatim krate usporedbu u metaforu
d) igre riječima
- obično vezane uz humornu i ludističku poeziju- pr. Antun Tun Grigora Viteza
- djecu se potiče na slijedeće igre: kraćenje riječi, proširivanje riječi, spajanje slogova,
spajanje riječi, preoblikovanje riječi…
METODIČKI POSTUPCI PRI MOTIVACIJAMA
- postupci su vezani za usmeni razgovor, pisanu anketu, izlaganje nastavnika, učenika ili
gosta, sluša se glazba, promatra slika, uspoređuje se i zaključuje…
- svaka motivacija treba biti pripremljena- to zahtijeva svijest o programu i svojim zadacima
te učeničkim zadacima ako smo njih pripremili za motivaciju
- u OŠ najčešće razgovor o temeljnoj emociji
- u OŠ često i otkrivanje pojmova koji daju konačno rješenje vezano za nastavnu jedinicu
ZAKLJUČAK: dvije – tri rečenice o motivaciji kao važnom aspektu pri analizi svakog knjiž.
djela i rečenica o dosadašnjem radnom iskustvu: kako je dobra motivacija uvijek jamstvo
uspješne interpretac
 LOKALIZACIJA

Uvod : kao za motivaciju

- smješta ulomak u djelo, djelo u piščev opus i opus u tematski, žanrovski te vremensko-
prostorni kontekst
- dobra lokalizacija vezana je s motivacijom
1. DVIJE VRSTE TEKSTOVA S PRIMJERIMA
- u čitankama nalazimo nezavisne i zavisne tekstove
- nezavisni su cjeline koje je moguće pročitati i interpretirati tijekom jednog sata- kraće priče i
pjesme, pr. Matošev Kip domovine leta 188*, Kranjčevićev Moj dom
- za njih vezujemo vanjsku lokalizaciju koja će recimo smjestiti Moj dom u Izabrane pjesme
iz 1898.
- zavisni tekstovi su odlomci iz romana ili pripovijetki- pr. ulomak o Gargantuinu obrazovanju
kojim se ironizira skolastički duh i ukazuje na važnost čovjekove svestranosti
- potrebno je učenike uvesti u radnju ulomka
- pri tumačenju zavisnih tekstova lokalizacija u pravilu prethodi interpretativnom čitanju

2. DVIJE VRSTE LOKALIZACIJA S PRIMJERIMA

a) vanjska lokalizacija
- koristi se za nezavisne tekstove
- npr. smjestiti Moj dom u Izabrane pjesme iz 1898.- nakon motivacijskog razgovora o
ljudima koji su dali život za svoju domovinu i prilikama u Hrvatskoj krajem 19. st. nadovezati
se o utjecaju tog vremena na Kranjčevićev život- da zbog svog hrvatstva nije mogao naći
posao u ondašnjem Zagrebu, da je bio pod dojmom tadašnjeg paljenja mađarske zastave i u to
doba pisao pjesme koje će ući u knjigu Izabrane pjesme…
- preko simultanizma može se upozoriti na vezu, najčešće vremensku, s drugim djelima
određene epohe- pr. Gospođa Bovary je nastala u vremenu između dvaju velikih romana
realizma- Oca Goriota i Ane Karenjine, dakle, i sama pripada europskom realizmu
b) unutarnja lokalizacija
- koristi se za zavisne tekstove
- prije čitanja ulomka valja uputiti učenike na roman koji čini okvir odabranoj sceni, nužno je
ukratko iznijeti sadržaj cijeloga romana te ponešto podrobnije događaje koji su utjecali na
odabranu scenu
Zaključak: slično kao za motivaciju jer na neki način lokalizacija nema smisla bez motivacije