KRALJ EDIP (SOFOKLO)

-Biljekeopiscu:

Grkitragiar;napisaojepreko120drama...
Onjeunionekenovineuantikopozoriteidramu,tejeto
doveodosavrenogoblika.Sofoklovilikoviimotiviaktuelni
sunasvimsvjetskimpozornicamaidanas,ipredstavljajudio
opekultureiobrazovanja.
Vrijemeradnje:AntikaGrka.
Mjestoradnje:GradTeba.
Vrstadjela:Drama(tragedija).
Likovi:
*KraljEdip:radoznao,istinoljubiv,hrabar,pametan...
*Jokasta:vjerna,brina,dobra...
*Kreont:dobar,pametan,potenvladar,snalaljiv...
*Tiresija:istinit,netrpiuvrede,neelirazbjesniti
vladara,slijepiprorok.
Krataksadraj:
SvijetuEdipovimoimapostajedrugaijiioholijizbog
novihdogaajakojisuzadesiligradTebu.Onsaznajenove
stvarizakojesmatradanisuistinite..Aliistinajeustvari
ovakva:
*KraljuTebi,Laj,dobisinasasvojomenomJokastom.Bili
suprezadovoljnidoknisuuliproroanstvovezanozanjihovo
dijete,aonogovoridaenjihovsinubitiocaioenitisesa
svojommajkomiimatisanjomdjecu.Zgrozilisuseuvi
to,tekraljodluidaubijetodijeteprijesvega.Nemogavida
uinitosam,sinapredadenjegovomnajodanijempodaniku
kojijebiopastir.Saalivisenadijete,pastirgaodvedejako
dalekouKiterongdjegapredadenekomovjeku.

DijetejedobiloimeEdip,tejeusvojenodstranekraljaPolibai
njegoveeneMerope.DokjeEdiprastao,poeojedasaznaje
vieinformacijaosebi,ajednaodnjihjebilaipriao
proroanstvu.Kakonijeeliodaseproroanstvoostvari,on
kreenadugputodkue,austvarivraaseusvojrodnikraj
gdjenekommalomsvaomubijakraljaLaja.Odmahzatimi
otkrivazagonetkuSfinge,tedobijaprijestolnicuioenise
Jokastom.
Prolazilisudani,alitajgradjezahvatilakuga,paEdipalje
brataJokastinog,Kreonta,uDelfidasaznanetoozarazi.
ProroanstvoizDelfaobjavljujedasetrebanaiubojicakralja
Lajakakobisetebaoslobodilatezaraze.Kadasesaznaistina
okraljuEdipu,njegovamajkaienatj.Jokastaseobjesi,aon
samsebiiskopaoiaKreontpostajekraljiprotjeraEdipaiz
grada.*
Tema:VelikatragedijaugraduTebi.
Ideja:Sudbinunemoemopromijeniti,njusamigradimoine
trebamojojsepreputati.
Najboljidio:Edipbjeiodporodicekakobiihspasiood
uasnesudbine.

Biljeke o piscu:
Sofoklo (496. - 405. god. p. K.), grki tragiar. Roen u Kolonu Hipiju kod Atene u bogatoj
porodici. Bio je predstavnik Periklova vremena. U traginoj umjetnosti Eshil mu je bio
uzor, a i uitelj. Kad je Eshil umro, Sofoklo je postao ljubimac atenske publike. Dokaz tome
je velik broj pobjeda i neke slubene asti kojima su ga njegovi sugraani odlikovali. Prvi
put je prikazivao i ujedno odnio prvu nagradu god. 469., dakle jo vrlo mlad. U svom
ivotu je napisao oko 130 djela, a sauvano je samo 7 tragedija: Ajant, Elektra, Kralj Edip,
Antigona, Trahinjanke, Filoktet i Edip na Kolonu. Sofoklo je u svojim dramama posvetio
mnogo vie crtanju karaktera svojih likova i nastojao im dati to vie ljudskih osobina.
Sofoklo je usavrio dramsku umjetnost piui takve tragedije, koje svaka za se ini
umjetniku cjelinu. On je uveo mnoge novosti u tragedije. Zbog svega toga su ga nazvali
traginim Homerom.

Tema:
Traganje kralja Edipa za istinom o njegovu podrijetlu

Ideja:
Nemoe se pobjei proroanstvu bogova. Svaka nevolja koja se pokua sprjeiti a ne
sprjei temeljito kasnije moe postati dvostruko gora nego to je prije bila.

Kratki sadraj (verzija 1):

I. in
Razgovor Tebanskog kralja Edipa sa sveenikom. Sveenik podsjea Edipa da u njegovoj
zemlji vlada kuga, da su polja i ene bez ploda. Edip sve to ve zna kao i njegova ena
Jokasta i svakog trena oekuju da se vrati Kreont koji e donijeti vijesti iz proroita boga
Feba. Dolazi Kreont i govori Edipu da e iz njegove zemlje izai nevolja kada nau ubojicu
svog vladara Laja na ijem prestolju sada stoji Edip.
II. in
Edip uvi za proroanstvo nudi u ime boga da se pronae krivac za ubojstvo i da ga se
istjera iz zemlje. No kako bi bilo teko pronai krivca bez nekog traga pozove Edip proroka
Tiresiju. On je znao istinu, ali ju nije htio rei. Meutim, na zahtjev Edipa ipak ju je otkrio.
Ubojica Laja je bio upravo Edip. Edip se razljuti, Tiresiju je branila istina, pa nastavi
rekavi proroanstvo, a ono je bilo da e Edip postati slijep.
III. in
Svaa Edipa i Kreonta u kojoj Edip osuuje Kreonta da je nagovorio proroka Tiresiju da bi
se dokopao vlasti. Tada se umijea Jokasta i razljuti se kada vidi oko ega se svaaju.
Kreont odlazi, a Jokasta eli doznati to je to uznemirilo njezinog mua. U njihovom
daljnem razgovoru postaje sve jasnije, ali je Edip stvarno ubio Laja, ali mu Tiresijevo
proroanstvo nije posve jasno. Jedina nada je jedan pastir, svjedok ubojstva.
IV. in
Dolazi glasnik iz grada Korinta u kojem je Edip odrastao i govori mu da je starac Polib
umro, i da mu on nije otac. Tada se Edip strano uznemirio jer je bio uvjeren da mu je
Polib otac. Meutim, glasnik mu ree da ga je dobio od jednog starog pastira koji je bio u
Lajevoj slubi. Tada je Jokasta problijedila jer je znala tko je Edip.
V. in
Dolazi pastir koji mu ispria kako je doao do njega. Edip je shrvan bolom i bijesom. On je
sin Jokaste i Laja.
Sada mu je sve jasno. Oenio je vlastitu majku i ubio vlastitog oca.
VI. in
Saznavi koje je grijehe Jokasta napravila ona se objesila, Edip si je iskopao oi, te sam
sebe onom kletvom istjerao iz zemlje sam bez igdje ikoga, a Kreont je zavladao Tebom.

Kratki sadraj (verzija 2):

1.in
- Sveenik i kralj Edip razgovaraju o zlu koje je stiglo njihov kraj
- Dolazi Kreont (Jokastin brat) kojeg je Edip poslao da ode do Feba (Apolona) sa vijestima
zato se to dogaa i kako to rijeiti
- Kreont govori kako je Feb rekao da treba osvetiti prijanjeg kralja Laja i Edip se raspituje
za njega (kako je umro)

- Edip i Kreont odlaze a zbor pjeva Zeusu i Ateni da im pomognu

2.in
- Edip nareuje da onaj tko zna ubojicu kralja Laja mora to prijaviti, proklinje ubojicu i
govori kako e kazna stii svakog tko uti a neto zna
- Doe Tiresija koji nakon dugog nagovaranja Edipu govori da je Edip ubojica kojeg on sam
trai
- Edip misli da Tiresija govori gluposti na nagovor Kreonta koji ga po njegovom miljenju
eli svrgnuti s vlasti
- Tiresija govori Edipu kako e svojoj majci biti i mu i sin, svojoj djeci i brat i otac i ubojica
svog oca, zatim odlazi
- Zbor pjeva o Tiresijinom proroanstvu
3.in
- Edip optuuje Kreonta da je nagovorio Tiresiju da mu kae ona proroanstva, svaaju se,
Kreont uvjerava Edipa da on nije u dosluhu s Tiresijom i kae Edipu ako dokae suprotno
moe ga ubiti
- Dolazi Jokasta (ena Edipova) i moli Edipa da povjeruje Kreontu, narod takoer podrava
Kreonta
- Kreont odlazi, a Edip objanjava Jokasti to se dogodilo, Jokasta pria kako je prorok Laju
rekao da e umrijet od ruke svog sina
- U razgovoru sa Jokastom Edip shvati da je on ubio Laja ali eli potvrdu pa poalje po
pastira koji je preivio
4.in
- Dolazi glasnik i govori Jokasti kako je Polib Edipov otac koji je vladao i u Korintu umro, i
oni ele Edipa za novog kralja
- Jokasta pozove Edipa iz dvora i glasnik mu kae da mu je otac odnosno Polib umro
- Edipu je to moda i bilo olakanje jer ga on nije ubio a tako stoji u proroanstvu
- Glasnik kae Edipu kako mu Polib nije otac i kako ga je on dao Polibu nakon to mu ga je
dao jedan od Lajevih ljudi
- Edip eli nai tog Lajevog pastira i eli saznati kojeg je roda iako ga Jokasta odgovara od
tog nauma
5.in
- Dolazi Lajev pastir i glasnik potvruje da je to on
- Edip ga ispituje o sebi, odnosno o djetetu koje je predao glasniku
- Sluga (pastir) govori da je on taj djeak tj. Lajev sin
- Edip shvati da je ipak oenjen majkom i da je ubio oca
6.in
- Jokasta se objesila, dolazi Edip i skine ju sa ueta, uzme zlatnu iglu sa Jokastine haljine i
probode si zjenice, kae da e sam sebe prognati iz zemlje jer ne eli ivjeti proklet u
dvorcu (sve to glasnik pria narodu odnosno zboru)
- Edip sam sebe ali slijepog i razgovara sa narodom
- Narod savjetuje Edipu da kad ve odlazi da Kreontu ostavi vlast
- Kreont dolazi i Edip mu zapovijedi da ga progna iz zemlje, ali Kreont eli prvo upitati
boga to mu je initi
- Edip eli posljednji put vidjeti Antigonu i Ismenu, svoje keri
- Na kraju zbor pjeva o tome kako je slavni kralj Edip zavrio i zbor zakljuuje da vie nee
slaviti nikog tko jo nije
umro jer se svata moe desiti.

Analiza likova:
Edip
Glavni lik ove tragedije. On je jedan sasvim normalan ovjek to se tie njegove psihe, ali
stjecajem okolnosti on postaje bijedan i jadan. Edip je radoznao, istinoljubiv, hrabar i
snalaljiv, ali nemoe podnjeti nesreu koja ga je snala, da je oenio vlastitu majku, a
ubio oca.
Jokasta
Dobra prema svom muu, brine se to ga mui, dobro vlada, ali u sebi nosi tugu i bol zbog
mrtvog mua i njezinog djeteta za kojim je cijeli ivot tugovala mislei da je mrtvo, a
njezino dijete je bio njezn mu.
Kreont
Vjeran vladaru, dobar govornik i ovjek kojeg narod voli i tuje. Moda on negdje u dubini
srca eli postati vladar, ali on je svakako lukav, pametan i zna to treba rei u kojem
trenutku.
Tiresija
Prorok koji unato sljepoi uz pomo prorokog vida vidi i zna puno vie od ostalih ljudi.
Odavno skriva istinu jer zna da e ona razbjesniti njegovog vladara, no ne trpi uvrede, a
kada govori, uvijek ima istinu za obranu.
Saznajte vie: Kralj Edip - Sofoklo http://slobodni.net/t4126/#ixzz2xQS79Mt1

Kralj Edip je najpoznatija i najvie slavljena grka tragedija. Edip je bio kralj Tebe, u kojoj
se pojavila kuga. Proroanstvo trai od Tebanaca da iz grada prognaju ubojicu svojega
bivega kralja Laja. Edip, koji je nakon Lajeve smrti, doao u Tebu, postao je kralj nakon
to je rijeio zagonetku Sfinge, i tako Tebu spasio od opasnosti. Kao kralj, Edip, iako su od
ubojstva protekle duge godine, pokuava otkriti tko je ubojica, jer proroanstvo je jasno ubojica je jo u Tebi. Na njegovu zapovijed Kreont, brat Edipove ene Jokaste, supruge
pokojnoga kralja Laja, dovodi slijepoga vraa Tiresiju. Tiresija isprva ne eli odgovoriti, ali
zatim Edipu otkriva da je ubojica upravo on. Uasnut takvom optubom, za koju dri da je
nemogua, Edip tjera Tiresiju, i ruga mu se zbog sljepoe, a Tiresija mu navjeuje da e
oslijepiti upravo on. Edip Kreonta optuuje za zavjeru, mislei da ga Kreont tako eli
svrgnuti s vlasti. U razgovoru s Jokastom, Edip saznaje za proroanstvo da e Laj poginuti
iz ruke svojega sina, ali, kae Jokasta, to se nije moglo ispuniti, jer je Laj dao pogubiti
njihovoga jedinog sina, jo u novoroenakoj dobi. Edip se pak sjea Apolonovoga
proroanstva da e ubiti svojega oca i oeniti majku. Sin - nasljednik kralja Poliba u
Korintu, Edip odlazi, kako se to proroanstvo ne bi moglo ispuniti.
uvi od Jokaste na kojem je raskriju ubijen Laj, Edip se sjea da ga je na tom istom
mjestu, na putu od Korinta prema Tebi, napala pratnja jednoga putnika tjerajui ga da se
skloni s ceste, a putnik ga je udario biem, pa ga je Edip ubio, kao i malenu pratnju, a
ostaje iv tek jedan pastir. Sjeajui se toga dogaaja, Edip shvaa da bi to mogao biti
kralj, ali je jedini preivjeli svjedok dogaaja - pastir, koji je izvan Tebe - tada je tvrdio da
ih je napala razbojnika eta, a Edip je na putu bio sam. ekajui pastira, koji treba
razrijeiti dvojbu je li ubijeni starac bio Laj, Edip razmilja o davnom proroanstvu. Dolazi

glasnik iz Korinta i donosi vijest da je od starosti umro kralj Polib, i da Edip treba preuzeti
prijestolje. Edip mu govori o razlozima svojega odlaska iz Korinta, i o Apolonovom
proroanstvu, i kae da ne moe u Korint dok mu je majka iva. Glasnik mu tada otkriva
da nije Polibov sin, ve da ga je on glasnik, donio u Polibov dom, i da ga je Polib, bez
djece, posinio.
Glasnik ne zna njegovo porijeklo, ali se sjea da mu ga je predao pastir. Na to dolazi
pastir, koji isprva ne eli odgovarati na kraljeva pitanja, ali pod prijetnjom mukama, izrie
istinu - dijete koje je predao glasniku jest sin kralja Laja i Jokaste. U uasnom trenutku,
Edip shvaa istinu - proroanstvo se ispunilo. Jokasta, njegova ena i majka, u grozi zbog
saznanja se vjea, a Edip iglom s plata iskopa vlastite oi. Oprata se od svoje djece,
posebice dvije keri - Antigone i Izmene, svjestan da zbog sramote njegova ina nikada
nee pronai mueve. Slomljen, optereen grijehom i sramotom, slijepi Edip odlazi u
izgnanstvo.
Tema tragedije je iz mita o Edipu, ali se Sofokle usredotouje na Edipovu sudbinu.
Mjesto radnje je Teba.
Fabula - Edipova tragedija - otkrie grijeha koje je poinio u neznanju.
Glavni i naslovni lik jest Edip, koji je na poetku tragedije na vrhuncu svoje moi slavljeni kralj Tebe, i njezin osloboditelj od opake Sfinge. Sveenik, koji mu govori o kugi
koja vlada Tebom i trai njegovu pomo, podsjea na njegova ranija djela:
Ti u na doe grad i oslobodi nas
od Sfinge, to nam danak nametnula krut.
I poslije o tome vie nije bio zbor
nit mi smo ita dalje tebi rekli jo,
ve ti uz pomo boju, za to znade svak
uredio si dobro naeg ia tok.
Edip podsjea sveenika da je ve djelovao i da se Kreont treba svaki trenutak vratiti iz
Delfa s tumaenjem zato su Tebu zahvatile takve strahote. Edip se pred sveenikom i
pred pukom kune:
A kada stigne, neka zadnji budem skot
ne uinim li sve, to naloi mi bog.
Saznavi od Kreonta da treba nai ubojicu pokojnoga kralja Laja, koji je, kae
proroanstvo, jo uvijek u Tebi, Edip je odluan:
Ja ponovo pokrenut itav taj u spor,
jer dostojno je Feba, a i tebi ast,
to skreete nam skrb na kralja Laja smrt.
I vidjet ete, ja u, kao to je red,
pomoi gradu tom i bogu milosnom.
Edip izdaje nareenje da se jave svi koji neto znaju o smrti kralja Laja i proklinje ubojicu,
koji je Tebi nanio toliko strahote. Zatim izrie zakletvu:
I k tome molim vinje: nae li se taj

u domu mom, a ja zatajim li ga sam

nek vlastite me moje kletve stigne pest.
Edip je vrlo odluan da pronae ubojicu, i trai njegovo ime od slijepoga proroka Tiresije.
Na Tiresijino odbijanje, Edip je toliko bijesan da optuuje samoga proroka, kao zaetnika
Lajeva ubojstva. Slijede otre Tiresijine rijei da je sam Edip zloinac:
Ti ne zna, da u grijehu krvi skvrni rod,
i kala, kojim grezne, ne vidi ti svijest.
Za Tiresijine rijei Edip optuuje Kreonta, smatrajui da mu Kreont eli oteti vlast:
O vlasti, ponajvee od umijea svih
u ovome ivotu, to je borbe pun,
kolika li nenavist na te vreba svud!
Zbog vlasti ove koju meni dade grad,
ne na moj zahtjev, ve je dobih kao dar,
sad eto Kreont vjerni, od davnine drug,
ko razbojnik se ulja da mi spremi pad.
Edip se ruga Tiresiji zbog sljepoe, i tvrdi da su mu proroanstva nejasna, podsjeajui da
je Sfingu nadmudrio "bez ikakvih ptica". Doivljava jasne i optuujue Tiresijine rijei:
... Ti ree da sam slijep,
no ja ti kaem - ti si, premda ima vid.
Nit vidi s kime ivi, niti vidi grijeh,
u kome si, nit znade kom si stvoru sin.
I duman svom si rodu tu na zemlji toj
i onima pod zemljom, to ih krije Had.
I proklet e te majka, proklet otac tvoj,
i iz tog e te grada dvostruk izgnat bi.
Sad vidi jo, al' skoro snai e te mrak.
I nema luke te i nema brijega tog,
gdje oriti se nee jauk tvoj i krik
kad spozna, da si proav muan put i dug
u neprijaznu luku u svoj stigo brak.
I ne zna da imade jote zala tih:
da bit e otac svoj, a djece svoje brat.
Pa slobodno ti stoga: grdi me i psuj
i Kreonta uz mene. Ali itav svijet
jo ne vidje stvorenja, to ko ti e mrijet.
Edip tjera Tiresiju, a Kreonta optuuje za izdaju. ak se ne osvre na upozorenje
zborovoe da nije dobro suditi naglo:
No ako neko naglo meni sprema slom,
tad moram se posluit naglom obranom,
a ako mirno gledam razorni mu rad,
on svrit in e svoj, a ja doivjet pad.
Sukob izmeu Edipa i Kreonta smiruje Jokasta, i Edipu primjerom proroanstva da e Laja
ubiti sin, a koje se nije ispunilo, obrazlae da ne treba uvijek vjerovati proroanstvima. No,

njezina pria unosi crv sumnje u Edipa - Laj je poginuo na raskriju u gori, upravo na
mjestu gdje je Edip ubio jednoga starca:
Kad ve sam bio onoj raskrsnici bliz,
tu glasnik bjee neki, a i neki mu
u karucama, to ih vuko konja spreg
ba kako ti mi ree. Nato s puta mog
koija sta me tjerat, a i starac s njim.
Raspalih se i lupih koijaa tog
u gnjevu svom, i htjedoh putem dalje po.
No starac, kada bjeh kraj kola njegovih
po glavi mene shvati biem dvostrukim.
Uzvratih njemu jae, podigavi tap,
a on se s kola svali, pade nauznak.
I druge pobih sve. Pa ako starac taj
imade neto s onim, to se zvao Laj,
tad bijednog li mene! Je li itko jo
nesretniji, da l' ikog vie mrzi bog?
Edip se ipak nada da to nije istina, uzdajui se u rijei pastira da je Laja napala
razbojnika eta:
Ti kaza da je pastir donio vam glas.
od razbojnike ete da je pao Laj.
Pa ako ree isti razbojnika broj
ko ti, tad ja ne ubih, jer sam bio sam,
a jedan nije isto to i vie njih.
Edip grozniavo eli saznati istinu, a njegovo stanje najbolje opisuje Jokasta u molitvi u
hramu:
Jer Edipu sve vie smuuje se duh
od briga premnogih. Rasudit ne zna ve
i prema starom izvest izvod neki nov,
no najveih grozota rado slua glas.
Traak nade u neispunjena proroanstva donosi glasnik iz Korinta. Edipov otac Polib umro
je prirodnom smru - proroanstvo da e Edip ubiti svojega oca, izgleda, nije se obistinilo.
Edip i sam poinje sumnjati u tonost proroanstava:
O jao, jao! eno ima l' smisla jo
sa povjerenjem sluat to nam kae Feb,
il' ptica krik, u svjetli kad se krile vis.
Ne potee li od njih onaj strani glas,
da ja u ubit oca, a sad ujem vijest,
da od starosti umrije, da ga pokrije Had.
Bez mene to se zbilo. Ne potegnuh ma.
Tek ako starac svenu od eznua svog
za sinom u tuini, tad sam smrti kriv.
I sada Polib kralj u grobu lei svom,
a prorotva su zla takoer tamo s njim.

Edip se ipak boji vratiti u Korint i preuzeti prijestolje, jer mu je majka jo iva, i dio
proroanstva - da e se oeniti svojom majkom, jo je mogue ostvariti. Glasnik ga
pokuava osloboditi straha, i otkriva mu da mu Polib nije uope bio rod. Glasniku ga je
dao kao novoroene sputanih noica, pastir. Edip eli saznati tko je taj pastir, kako bi
otkrio svoje porijeklo, iako ga Jokasta moli da to ne ini:
Pa to! A mene nije mog podrijetla sram,
ve hou da mu prodrem do u samu sr.
A za nju, to joj kae enski ponos njen,
sramotu znai to sam moda rodom prost.
No ja sam edo Sree, to me prati svud,
pa obrukat se neu niti ovaj put.
Promjenjivi pak Mjesec bratac mi je drag,
to jednako se mijenja ko i usud moj:
od nahoeta bijednog ja se stvorih kralj.
Uz majku svoju Sreu i uz brata tog
predomislit se neu, svoj u saznat rod.
Kad se pojavi pastir - kljuni svjedok i predaje djeteta, ali i Lajeva ubojstva, Edip inzistira
da mu otkrije istinu, pa ak pastiru prijeti muenjem. Pastir priznaje - Edip je Lajev i
Jokastin sin, a proroanstvo se ispunilo u svoj svojoj strahoti:
O jao, sad je jasno. Posljednji mi put,
o sunce sjajno, sada svjetli alje trak.
Od krivog ja se rodih, greni sklopih brak
i ubivi kog ne smjeh, zloin svrih crn.
Od glasnika saznajemo da se ispunilo i Tiresijino proroanstvo Edip je u oaju, naavi
Jokastu mrtvu, sam sebi iskopao oi:
... Zatim Edip kralj
- grozota bjee gledat krvav njegov in
iz halje zlatnu sponku tre joj i njom
u zjene svoje sta za bodom bosti bod.
I govorae tako: na to meni vid,
kad ne vidjeh svoj udes, ne vidjeh svoj grijeh.
Edipu, slijepom i shrvanom, suut izraava Kreont, a Edip ga moli da ga poalje u
progonstvo:
Dopusti mi da odem na Kiteron svoj,
gdje roditelji preran spremie mi grob.
U gori elim ivjet, tamo elim mrijet
od onih, to mi nekad pripravie smrt.
Ja znam, da bolest mene nikad nee strt,
ve tad se spasoh ja za neki gori cilj,
No nek se vri kob, nek tee njezin tok.
Edip ne brine za sinove, koji su ve odrasli mladii, ve brine za keri, Antigonu i Izmenu.
Pita se kakav li e biti njihov ivot, i hoe li se ikada nai mladi koji e ih, s takvom
obitelji, prihvatiti za enu. Moli Kreonta da mu kerima bude skrbnik, i daje im posljednji
savjet:

Poivite poteno, bilo to gdje god,

a skloniji od mene nek vam bude bog.
Ostali su likovi sporedni i u funkciji Edipa, kao sredinjega lika radnje. Prvi je njegov sukob
s TIRESIJOM, prorokom, koji Edipu u poetku ne eli odgovoriti na pitanje o Lajevom
ubojici:
Ne elim tebi zla, a i svoj uvam mir,
stog uzalud me pita. utim kao grob.
Na navaljivanje, vrijeanje i optube Tiresija napokon Edipu u lice kae da je sam zloinac,
ali Edip u to ne vjeruje, i tjera Tiresiju. Tiresija izrie svoje proroanstvo:
Stog znaj: eljade koje trai dugo ve
i proklinje, jer od njeg pade kralj nam Laj,
izme vas ovdje ivi. Strancem taj je zvan,
a roen je Tebanac. No saznanju tom
veselit on se nee. Taj e ovjek - slijep,
a nedavno jo zdravlja i bogatstva pun ko prosjak, oprt o tap, u tuinu po.
I djeci on e svojoj sve u isti mah
i otac bit i brat, a majci sin i mu,
dok ocu bit e krvnik i u braku drug.
Edipovim oprubama zgranut je i Kreont, brat njegove ene Jokaste.
O, ako u svom srcu tako misli on,
da rijeju ili inom ja mu nanijeh zlo
u nevoljama ovim, to ga tite sad,
tad nek mi doe smrt...
Kreont se pokazuje kao mudar savjetnik, i na Edipove optube odgovara da uope ne udi
za vlau, jer je i ovako zapravo ima:
U prvom redu, da li stvora takvog zna
kom drae bit je kralj, no miran imat san
ko ja to spim, a tvojom ista mi je mo.
Pa stog bih bio glup, da elim postat kralj,
kad s kraljevskom je tvojom moja ista vlast.
I svatko tako misli tko je razuman.
Kreont se pojavljuje pred Edipom kad je on ve slijep i shrvan sudbinom. Kreont mu
izraava suut:
O Edipe, ne dooh da se narugam,
ni na zlo staro zlom da novim uzvraam.
(Slugama)
A vas, to tu ste stali, ako nije stid
od ljudi, nek vas sunca barem plai trak,
to hrani sve na svijetu. Nije poso lijep
da ostavljate tako nezakriven jad,

od kog se gnua zemlja, dan i sveti dad.

Odvedite ga odmah tu u njegov dvor,
jer od davnine u nas obiaj je svet,
da suut s nekim dijeli samo bliski rod.
Kreont prihvaa kao skrbnik Edipove keri, a tu je zaetak i druge tragedije Antigone, u
kojoj se brini Kreont pretvara u tiranina.
Jokasta se meu likovima pojavljuje kad pokuava razrijeiti sukob izmeu Edipa i
Kreonta. Djeluje razumnim rijeima i upozorava ih:
O nesretnici bijedni, zar vas nije stid
da raspravljate tu svoj vlastit, lini spor,
a onamo nam strada narod i sav grad.
Ti u dvor poi sad, a i ti u svoj dom,
od sitnog jada velik ne pravite jad!
Jokasta, saznavi za Tiresijino proroanstvo, Edipu govori da ne treba u njih uvijek
vjerovati. Kao primjer navodi davno proroanstvo Laju:
Prorekoe za Laja - ne dodue Feb,
ve neki mu pomonik - da ga eka smrt
od vlastitoga sina njegovog i mog.
A ono, svatko zna: od razbojnika Laj
na raskru u gori kraj doivje svoj,
dok djetetu ve trei od roenja dan
na noicama zglavke otac sape sam
i dade da u gutik njega nosi rob,
pa tako ne izvri prorotva se rije:
Nit ikad ocu bit e ubojicom sin,
a niti Laj pade od ruke sina svog,
iako Apolonov tako ree vra.
Polako se otkriva pria Edip je ubio starca na mjestu gdje je poginuo Laj, a glasnik iz
Korinta Edipu otkriva da mu Polib nije otac. Jokasta preklinje Edipa da ne trai svoje pravo
porijeklo:
O jao si ga tebi! Zadnja to je rije,
to kaem ti, a zatim slijedi vjeni muk.
Jokasta je saznala da se proroanstvo ispunilo, i da je Edip zapravo njezin sin, za kojega je
mislila da je mrtav. Glasnik iz dvora prenosi njezin oaj:
Kad razjarena otud u svoj doe trijem,
poletje tamo, gdje joj brani stoji log,
sve upajui putem kose pram po pram.
Kad k logu stie, lupi vrata za sobom
i vikat stade Laju ime pokojnom
i proklinjati onaj davni porod svoj,
s kog pade kralj, da ona novi sklopi brak
i vlastitome sinu bijedan raa rod.
Tad stade ridat tu, naricat u sav glas

nad krevetom, u kojme dvostruk rodi jad:

od mua mua svog i od svog ploda plod.
Glasnik nadalje pria kako je Edip, traei s maem svoju enu, odnosno majku, naiao na
njezin tragian kraj:
On riknu, i poveden valjda slutnjom zlom,
potee, grunu vrata krila dvostrukog.
Ulekoe se tek, a on im srui stup
i provali i vidje i mi skupa s njim:
da uetom se gospa skona pletenim.
Vanu ulogu u Kralju Edipu ima zbor, koji komentira radnju i iznosi stajalita autora. Tako
zbor podsjea na nebeske zakone, koje Sofokle i u Antigoni stavlja iznad ljudskih pravila:
O da mi sudba dosudi, da rijeima
i djelima uvarom vjernim budem
istoi svetoj. No postoje zakoni
boanski, nebeski.
U eteru se rodie
i otac im je Olimp sam,
a ne porodi smrtnik njih,
i stog su vjeno budni.
U njima velik ivi bog,
i stog su vjeno mladi.
U rijeima zbora sabrana je sva tragedija Edipa od njegova uspona do pada, koji je
odreen sudbinom:
O jao ljudski rode moj,
koliko li si nitavan
sve dokle god je ovjek iv.
Koliko dug je sree vijek?
Toliko da se ponada,
ve doeka te jadan pad.
Jer dokle god, o Edipe,
razmatrat mogu primjer tvoj,
ni jednog ne u ovjeka
na zemlji smatrat blaenim.
Sofoklev Kralj Edip jednostavan je i jasan u stilu i jeziku. Kao i kod drugih grkih autora,
pojavljuju se stalni pridjevi - "lakokrile ptice", "neustavljive strijele", "asni starac".
Sofokle vjeto rijeima slika prizore, pa je ivopisan opis tragedije koju je kuga donijela
Tebi:
A kako i sam vidi, cijeli nam je grad
ve uzrman i zalud itav mu je trud
da ispliva i svlada krvav ovaj val.
Oranice nam puste, jalov nose plod
i stoka se ne koti, a na ljudski soj
ne rodivi se mre u krilu majinom.
Boanstvo smrti sije kugu meu nas

a od nje Kadmov dom je bezljudan i pust

a lelekom i cvilom crn se puni Had.
Dijalozi su puni ritma, posebice u replikama s jednim, ili ak pola stiha. Opisi grke
mitologije, slini Homeru, pojavljuju se u nastupima zbora. Iako je o jeziku originala teko
suditi na osnovi prijevoda, jezik je arhaian, a zbog ritma stiha este su inverzije reenice.
Dojam o djelu
U tragediji Kralj Edip, Sofokle je stvorio klasian primjer tragedije pojedinca, ijom
sudbinom ravnaju boanske odluke. Edip nije mogao izbjei svoju sudbinu - bjeao je iz
Korinta da ne postane oceubojica, pa je to ipak postao nadomak Tebe. Smisao tragedije je
u kontrastu - slavljeni kralj Edip u kratkom vremenu postaje najbijedniji ovjek na svijetu.
Zato je uvijek primjenjiva poruka, koju Sofokle izrie na kraju tragedije, kroz usta zbora:
Zato nijednog smrtnika blaenim ne smatram,
dokle ne doeka zemskoga ivota posljednji dan,
dokle bez nedaa ne zavri vijek.
Tragediju se takoer moe doivjeti kao svojevrsni dva tisuljea stari "krimi". Sofokle s
ogranienim brojem likova stvara uzbudljivu priu razrjeenja godinama staroga ubojstva.
Na poetku itatelj ne zna tko je ubojica, Edip ga trai, a zatim se polako otkrivaju tragovi
starih proroanstava. Glasnik donosi obavijest o Edipovom pravom porijeklu, a u pravom
trenutku pojavljuje se i jedini svjedok - pastir. Zato je Sofoklova drama i danas zanimljiva i
teta je to se na hrvatskim kazalinim pozornicama pojavljuje rijetko.
________________________________
Sofokle ( 496 - 406 prije Krista ) starogrki je tragik. Rodio se na Kolonu, a kao potomak
imune obitelji stekao je dobro gimniko ( tjelesne vjetine ) i glazbeno obrazovanje. Ve
kao mladi vodio je zbor mladia na atenskim proslavama zbog pobjede kod Salomine
godine 480. prije Krista. Poslije zavrena kolovanja stupio je u javni ivot i obavljao
razliite visoke dravne dunosti. Dvaput je bio strateg, i to godine 441. zajedno s
Periklom, i 428. - 427. s Nikijom. Poslije katastrofalnoga sicilskoga poraza atenske
mornarice bio je godine 413. jedan od desetorice odbornika koji su pripremali nacrt
oligarhijskoga ustava, ali je kasnije osuivao samovoljne i nasilne akte oligarhijske vlasti
koja je ubijala i zatvarala demokrate. Umro je u poznoj dobi od 90 godina.
Sofokle se uz javne dunosti istodobno bavio i knjievnim radom. Napisao je stotinjak
tragedija, od kojih je do danas sauvano samo sedam. Ponajbolje su one koje ine trilogiju
- obradu drevnoga mita o traginoj linosti kralja Edipa - Kralj Edip, Edip na Kolonu i
Antigona. Ostale su sauvane Sofokleve tragedije Ajant, koju smatraju najstarijom, te
Filoktet, Trahinjanke i Elektra, a uz fragmente, sauvan je i velik dio njegove satirske igre
Sljednici. Poznato je da je na dramskim natjecanjima osamnaest, a po nekim izvorima ak
dvadeset i etiri puta odnio prvu nagradu. Ve za ivota stekao je veliku popularnost, a
nakon smrti je proglaen herojem.
Sofokle je produio Eshilovu tradiciju, ali je bio i reformator tragedije. Napustio je svijet
grke mitologije da bi tema njegovih tragedija postao ovjek - njegovo djelovanje i
njegove strasti. Radnju vie ne pokree boanstvo, nego slobodna ljudska volja. Sofoklo je
uveo treega glumca, broj osoba u zboru poveao s 12 na 15, ali je smanjio djelovanje
zbora i njegov utjecaj na radnju. U njegovim tragedijama zbor nastupa kao posebno tijelo,
koje iznosi lirsku i misaonu stranu samoga autora. Trea novina bilo je sastavljanje
trilogija, u kojima je svaka tragedija inila zasebnu cjelinu, te nije morala biti sadrajem ni

u kakvoj vezi s druge dvije tragedije.

Sofokle je majstor dramaturgije i izvrsno vodi radnju, a u svojim tragedijama s pozornou
prikazuje karakter likova, ije osobine pojaava sukobljavanjem kontrastnih likova. Jezik
mu je jednostavniji, jasan, itak i lijep, u stihovima koji vode traginom klimaksu. Svojim
djelima, kao Eshil i Euripid, djelovao je na mnoge europske dramske pisce.
Saznajte vie: Kralj Edip - Sofoklo http://slobodni.net/t4126/#ixzz2xQSG8YRm

Kralj Edip Sofoklo

Sadraj:
Kralj Edip Sofoklo 1.in
Sveenik i kralj Edip razgovaraju o zlu koje je stiglonjihov kraj
- Dolazi Kreont (Jokastin brat) kojeg je Edip poslao da ode do Feba
(Apolona) sa vijestima zato se to dogaa i kako to rijeiti
- Kreont govori kako je Feb rekao da treba osvetiti prijanjeg kralja Laja i
Edip se raspituje za njega (kako je umro)
- Edip i Kreont odlaze a zbor pjeva Zeusu i Ateni da im pomognu
Kralj Edip Sofoklo 2.in
Edip nareuje da onaj tko zna ubojicu kralja Laja mora to prijaviti,
proklinje ubojicu i govori kako e kazna stii svakog tko uti a neto zna
- Doe Tiresija koji nakon dugognagovaranja Edipu govori da je Edip
ubojica kojeg on sam trai
- Edip misli da Tiresija govori gluposti na nagovor Kreonta koji ga po
njegovom miljenju eli svrgnuti s vlasti
- Tiresija govori Edipu kako e svojoj majci biti i mu i sin, svojoj djeci i
brat i otac i ubojica svog oca, zatim odlazi

- Zbor pjeva o Tiresijinom proroanstvu

Kralj Edip Sofoklo 3.in
Edip optuuje Kreonta da je nagovorio Tiresiju da mu kae ona
proroanstva, svaaju se, Kreont uvjerava Edipa da on nije u dosluhu s
Tiresijom i kae Edipu ako dokae suprotno moe ga ubiti
- Dolazi Jokasta (ena Edipova) i moli Edipa da povjeruje Kreontu, narod
takoer podrava Kreonta
- Kreont odlazi, a Edip objanjava Jokasti to se dogodilo, Jokasta pria
kako je prorok Laju rekao da e umrijet od ruke svog sina
- U razgovoru sa Jokastom Edip shvati da je on ubio Laja ali eli potvrdu
pa poalje po pastira koji je preivio
Kralj Edip Sofoklo 4.in
Dolazi glasnik i govori Jokasti kako je Polib Edipov otac koji je vladao i
u Korintu umro, i oni ele Edipa za novog kralja
- Jokasta pozove Edipa iz dvora i glasnik mu kae da mu je otac odnosno
Polib umro
- Edipu je to moda i bilo olakanje jer ga on nije ubio a tako stoji u
proroanstvu
- Glasnik kae Edipu kako mu Polib nije otac i kako ga je on dao Polibu
nakon to mu ga je dao jedan od Lajevih ljudi
- Edip eli nai tog Lajevog pastira i eli saznati kojeg je roda iako ga
Jokasta odgovara od tog nauma
Kralj Edip Sofoklo 5.in
Dolazi Lajev pastir i glasnik potvruje da je to on

- Edip ga ispituje o sebi, odnosno o djetetu koje je predao glasniku

- Sluga (pastir) govori da je on taj djeak tj. Lajev sin
- Edip shvati da je ipak oenjen majkom i da je ubio oca
Kralj Edip Sofoklo 6.in
Jokasta se objesila, dolazi Edip i skine ju sa ueta, uzme zlatnu iglu sa
Jokastine haljine i probode si zjenice, kae da e sam sebe prognati iz
zemlje jer ne eli ivjeti proklet u dvorcu (sve to glasnik pria narodu
odnosno zboru)
- Edip sam sebe ali slijepog i razgovara sa narodom
- Narod savjetuje Edipu da kad ve odlazi da Kreontu ostavi vlast
- Kreont dolazi i Edip mu zapovijedi da ga progna iz zemlje, ali Kreont eli
prvo upitati boga to mu je initi
- Edip eli posljednji put vidjeti Antigonu i Ismenu, svoje keri
- Na kraju zbor pjeva o tome kako je slavni kralj Edip zavrio i zbor
zakljuuje da vie nee slaviti nikog tko jo nije umro jer se svata
moe desiti.
Kralj Edip Sofoklo

stranica za download nekoliko lektira istog djela

Kralj Edip (grki , latinski: Oedipus Rex) je atenska tragedija koju je

napisao Sofoklo a koja je prvi put izvedena oko 429. pr.Kr.Iako je poznato da je Sofoklo osvojio drugu
nagradu za seriju drama koja ukljuuje Kralja Edipa, toan datum praizvedbe je nepoznat. Koritenje
motiva kuge na poetku drame je za neke povjesniare fusnota na kugu koja je opustoila Atenu
godine 430. pr.Kr., pa se zato datum smjeta iza tog dogaaja.Kralj Edip bila je druga od Sofoklove tri
tebanske drame koja je izvedena, ali je prva u internoj kronologiji, koju slijedi Edip na Kolonu a
potom Antigona.

SADRAJ
Tragedija Kralj Edip (o o, 430. god.) ne obrauje kao izravnu temu Edipov zloin, nego
njegovo postupno razotkrivanje samoga sebe. U Tebi hara kuga, a mnotvo tebanskog naroda sjedi
na stubama rtvenika pred kraljevskim dvorem i eka Edipa kako bi ga zamolili da grad spasi te
nevolje. Dolazi Edip i kae narodu da je poslao urjaka Kreonta u Delfe kako bi pitao proroite za
savjet. Kreont javlja da e kuga prestati ako se pronae, kazni i iz zemlje protjera ubojica kralja Laja.
Tebanski starci, koji ine kor, savjetuju Edipa za savjet pitati vraa Tiresiju, ali vra nee odati ubojicu.
Edip se razljuti i optui vraa da je sigurno u svezi s ubojicom. Gnjevan Tiresija oznaava kao ubojicu
Edipa, koji misli da se je vra tako dogovorio s Kreontom, jer se taj eli domoi prijestolja. Kreont se
pokuava opravdati, ali pritom dolazi do svae izmeu njega i Edipa. Tada se pojavljuje Jokasta, koja
umiruje kralja govorei mu da se ne boji vraeva prorotva jer se nije ispunilo ni prorotvo da e Laj
poginuti od sina; ubili su ga, naime, na raskriju razbojnici, a sin je bio izloen nakon poroda. Edip se
sada sjeti da je i on ubio nekoga na raskriju, ali misli da to nije bio Laj, budui da se ve tvrdi da su
ga ubili razbojnici. Kako bi se uvjerio, alje po pastira koji je jedini od tadanje Lajeve pratnje ostao iv.
Tada stie iz Korinta glasnik koji Edipu javlja za smrt njegova oca Poliba, a narod trai da im Edip
bude kralj. Edip to otklanja, bojei se prorotva da se ne bi oenio majkom, Polibovom enom. Glasnik
ga umiruje, govorei mu da je njegov strah neopravdan, jer ionako nije Polibov sin. Na Edipovo pitanje
odakle to zna, odgovorio je glasnik da ga je on osobno primio na Kiteronu od Lajevog pastira kad su
ga htjeli izloiti. Taj je pastir onaj isti po kojega je poslao Edip. Jokasta shvati stranu istinu i bez rijei
odlazi u dvor. Pojavljuje se i pastir koji nikako ne eli odgovoriti na Edipova pitanja, ali konano,
pritisnut Edipovim prijetnjama, izjavljuje da je Edip, sin Lajev i Jokastin, ubojica svoga oca i suprug
vlastite majke. Edip izvan sebe od boli odlazi u dvor. Uskoro sluga javlja da se Jokasta objesila, a Edip
sam sebe oslijepio. Slijepi Edip izlazi iz dvora i moli Kreonta da se pobrine za njegove kerke
(Antigonu i Ismenu), a sinovi (Eteokle i Polinik) e se lako snai. Edip se vrlo ganutljivo oprata s
kerima, a Kreonta moli da ga otpremi iz zemlje. Kreont pristaje na to, ali prvo eli pitati za savjet
proroite u Delfima. Zbor zavrava tragediju opomenom da nikoga ne treba smatrati prije smrti
sretnim.

ANALIZA
Kralj Edip se uz Antigonu smatra remek-delom Sofoklove dramske umjetnosti. To je svakako najjae
Sofoklovo djelo. U Kralju Edipu ocrtao je pjesnik traginu sudbinu iste osobe koju je i Eshil obradio u
tebanskoj trilogiji (Laj, Edip, Sedmorica protiv Tebe). Dok je Eshil svoju radnju utemeljio na prokletstvu
roda, (tj. itava tragika prikazana je kao nasljedstvo krivnje), Sofoklo je usredotoio svu dramsku
radnju na osobnu Edipovu sudbinu. Edip upotrebljava svu snagu svoje volje i otroumnosti kako bi
pronaao i kaznio Lajevog ubojicu i tako spasio Tebu od nevolje. U upornoj istrazi dolazi do strane
spoznaje. Sofoklo je majstorski ocrtao kako postupno ali sigurno izlazi na vidjelo strana istina. Iako je
Edip pritisnut dubokom patnjom i stranom moralnom brigom, on ipak nije klonuo, nego i tada
pokazuje veliku snagu i svijest, jer mirno prima na sebe svoju gorku sudbinu. Jokasta pokuava da
potkopa vjeru u proroanstva, ali delfijski Apolon preko Tiresije izlazi kao pobjednik. Ta pjesnikova
tragedija nam kazuje kako je ljudska mudrost ograniena i srea promjenjiva, dok nasuprot tome stoji
boansko sveznanje. Cijelom tragedijom provlai se slavljenje delfijskog proroita, koje se u ono
doba, pod uticajem sofistike, sve vie napadalo. Kralj Edip je zapravo apologija delfijske religije.

Autor:Sofoklo

Sofoklo (; Kolofon, 495. pr. Kr. - Atena, 406. pr. Kr.) bio
je starogrki dramatiar. Jedan je od trojice velikih grkih tragiara, zajedno
s Eshilom i Euripidom. Napisao je oko 130 drama, od ega 20 satirskih. Sauvano je
sedam tragedija:

Antigona

Elektra

Kralj Edip

Trahinjanke

Ajant

Filoktet

Edip na Kolonu

Karakteristike
Sofoklovo se shvaanje ivota temelji na religiji i mitovima. Bitno je
potovanje bogova molitvom i rtvama te izvravanje njihovih naredbi. Njegovu
religioznost odlikuje moralna strogost koja se zasniva na pokoravanju i potovanju
boanskih autoriteta, ija je volja apsolutna i odreuju to je pravedno i moralno.
ovjekova samostalnost, nezavisnost i vlastito miljenje podloni su boanskoj volji i
zakonima. ovjekovim ivotom upravlja iracionalna, tajanstvena sila te potpuna mo
bogova, on ne moe utjecati na svoju sudbinu i buniti se protiv nje:
"Ne eli nita vie jer dosuenoj.Sudbini smrtnik umaknuti ne moe." (Antigona)
ovjek mora podnositi sve to mu dosude bogovi. Tako i Edip pada kao rtva
proroanstva, volje bogova i zle sudbine.
Tematiku je preuzimao iz mitova i Homerovih djela. Za razliku od Eshila, bogovi nisu
u sreditu dramske radnje. Osnovu tragine radnje kod Sofokla ini slobodna ljudska
volja, a radnja se pokree aktivnou samih protagonista. Oni su odluni i do kraja
slijede svoje ideale. Njegovi su tragini junaci idealizirani. Njihove karaktere
naglaava i uvoenjem junaka sa suprotnim karakternim crtama od protagonista,
primjerice, suprotnost hrabroj i odlunoj Antigoni jest plaljiva Ismena.
Dramske inovacije
Sofoklo u tragediju uvodi treeg glumca i pojaava dramsku radnju. Poveava kor s
12 na 15 osoba, ali mu smanjuje utjecaj. Njegov kor ne utjee na radnju, on je samo
pasivni promatra koji sa zanimanjem prati radnju, a u svom se sudu ne uzdie nad
obinim ljudima. Sofoklo je prvi tragiar koji je uveo junakinje u svoje tragedije.
Njegovi likovi nisu vie bogovi i idealizirana bia kao kod prijanjih pisaca, nego su to
stvarni ljudi koji sami odluuju o svojoj sudbini. Iz svih njegovih tragedija izvire

duboka humanost i visoki moralni principi koji upravljaju postupcima likova. Radnju
pokree slobodna ljudska volja. Sofoklovi su likovi psiholoki produbljeniji od likova
njegova prethodnika Eshila.
Ve su stari Grci sami odredili odnos izmeu Sofokla i Euripida: "Sofoklovi likovi
onakvi su kakvi trebaju biti, a Euripidovi kakvi doista jesu."
Rod: dramski
Vrsta:Tragedija
Vrijeme radnje: neodredjeno
Mjesto radnje:grad Teba
Likovi:kralj Edip,Jokasta,Kreont,Tiresije,sveenik,pastor...
Tema:Kralj Edip traga za istinom o svom porijeklu elei da isbjegne ono to ga je na
kraju i zadesilo.
Ideja:Sudbinu je nemogue izbjei.

Glavni lik:Edip
Na poetku tragedije na vrhuncu svoje moci - kralj Tebe i njen osloboditelj od Sfinge.
Bio je vrlo odluan i iao do kraja.
Ne brine za sinove ve za svoje svije keri Antigonu i Izmenu.
On je radoznao,snalaljiv,ali teko podnosi nesreu koja ga je zadesila.
Sporedni likovi:
Jokasta-dobra prema muu.Dobra vladarica.
Kreont-vjeran vladaru,dobar govornik i omiljen u narodu.
Lukav je i pametan.Zna kome ta treba rei u odredjenom trenutku.
Jezik i stil: ''Kralj Edip'' je atenska tragedija. Uz monologe i dijaloge pisac koristi i
stilske figure:epitete,poredjenja,metafore..Djelo ima obiljeja tragedije:tragican
lik,krivnja,tragican zavrsetak.
Forma:
.drama

.didaskalije
.likovi
.sukob
.dijalog,monolog
.6 inova

Prvi in zapoinje razgovorom izmeu Tebanskog kralja Edipa i sveenika. U razgovoru sveenik
napominje kako u zemlji vlada bolest i neplodnost. Edip je toga svjestan, zajedno sa svojom enom
Jokastom. Njih dvoje ekaju Kreonta koji se treba vratiti iz proroita boga Feba sa vijestima kako
pomoi narodu. Kreont se vraa i kazuje Edipu kako e nevolja izai iz njihove zemlje onda kako se
sazna tko je ubojica Edipova prethodnika, kralja Laja.
Saznavi to Edip nareuje da se odmah nae ubojica kralja Laja. No kako nitko nije znao tko je
ubojica, Edip se okrene prorocima i pozove proroka Tiresiju da pomogne u pronalasku ubojice. Tiresija
dolazi i otkriva Edipu da je pravi ubojica Laja zapravo on sam. Edip se razljuti, a Tiresija baca kletvu
da e Edip postati slijep.
Oajan Edip optuuje Kreonta da je nagovorio proroka da kae da je on ubojica samo kako bi se
doepao vlasti. U svau se umijeala Jokasta, razdvaja njih dvojicu i eli saznati od supruga oko ega
se svaaju. Razgovorom Edipu postaje jasno da on je stvarni ubojica Laja, ali mu nije jo jasno kako.
Ubrzo u grad dolazi glasnik iz Korinta koji obavjetava Edipa da je umro Polib, ali da on nije bio njegov
pravi otac, na to se Edip jako uznemirio. Glasnik tvrdi kako je tu informaciju dobio od jednog pastira
koji je radio u Lajevoj slubi. U tom trenutku Jokasta shvaa tko je zapravo Edip. Stari pastir kralja
Laja dolazi do Edipa i otkriva mu da je on zapravo sin Laja i Jokaste, te da je oenio vlastitu majku i
ubio oca.
Kada je istina izala na vidjelo, Jokasta se objesila, a Edip iskopao oi te sam sebe istjerao iz zemlja.
Tebom je zavladao Kreont.
Vrsta djela: drama (tragedija)
Vrijeme radnje: neodreeno
Mjesto radnje: grad Teba
Likovi: kralj Edip, Jokasta, sveenik, Kreont, prorok Tiresije, glasnik iz Kreonta, pastir.

Biljeka o piscu
Sofoklo je roen u Kolofonu, 495. g. pr. Kr. On je bio starogrki dramatiar i jedan od trojice velikih
tragiara, s Eshilom i Euripidom. Napisao je oko stotinjak drama, od kojih je sauvano sedam
tragedija: Antigona, Elektra, Kralj Edip, Trahinjanke, Ajant, Filoktet, Edip na Kolonu. Umro je u Ateni,
406. g. pr. Kr.