Izdavai:

Federacija Bosne i Hetcegovine

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Izdavaka kua Ljiljan, Sarajevo

Prof

Za izdavae:

dr. Fahrudin Rizvanbegovi

Mensur Brdar

Urednici:

Ismet Krni
Enes Durmievi

Recenzenti:

Reid Ha izovi
Ibrahim Dananovi

Lektor:

Demaludin Lati

Ilustracij a
naslovne strane:

TRIO, Sara evo

Struni konsultant:

Salem Obrali

DTP:

KPI, Sarajevo

Dom tampe

Stampa:

Zenica

ISBN 9958-22-022-9. - ISBN 9958-11-011-3

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska bib lioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

UDK 372.880.927(075.2)
NAKIEVI, Omer
Arapski jezik

Hafizovi. -

2.

l Omer Nakievi, Jusuf Rami, Mesud

izd. - Sarajevo : Ljiljan, [etc.], 1997 - 63 str. : ilustr. ; 24 an
za II razred osnovne kole

Na nasi. str. i usp. stv. nasi. na arap. pismu.

ISBN

9958-22-022-9.

ISBN

9958-11-011-3

l. RAMI, Jusuf 2. HAFIZOVI, Mesud

1\!Iinistarstvo

1jeenjern broj

obrazovanja,

nauke, kulture

sporta

Vlade

Federacije

Bosne

Hercegovine

l.flJ-I-03-6 5-4572-114/97, odobrilo je ovaj udbenik u kolskoj 1997./98. godini

Tira: 5.000 primjeraka

Strogo je zabranjeno svako umnoavanje i pretampavanje ovog udbenika bez odobrenja izdavaa.

Neovlateno kopiranje, l!miwm.'allje i pretampavanje predstavlja krioino djelo iz l. 100. Zako11a o

autorskom pravu (Sl. list RBiH br. 2/92 i

13/9-l).

OMER NAKI EVI -JUSUF RAM I - MESUD HAFIZOVI

ll

RAZRED

OSNOVNE

..

..

KOLE

.
..

.. .

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERl\CIJA BOSNE I HERCEGOVINE
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
IZDAVAKA KUA "LJILJAN", SARAJEVO

S araJeVO, 199 l.

ZA UPOTREBU
(udbenika za l, ll, i 111 razred)
UPUTSTVO

Poznato je, arapski nije samo jezik Arapa nego i svih muslimana, jer je Kur'an,
kao glavni izvor islamskog uenja, objavljen takoer na arapskom jeziku. To je jezik
koji nije doivio nikakve promjene ve punih etrnaest stoljea. Za to vrijeme bio je
svjetionik civilizacije. Osim toga, arapski jezik danas je veoma cijenjen u svijetu. On
je jedan od slubenih jezika UN. Prema tome, na arapski ne treba gledati samo kao
na jezik vjere i civilizacije nego i jezik meunarodne komunikacije. Zbog toga danas
milioni ljudi u svijetu, meu njima i graani BiH, posebno Bonjaci, ispoljavaju vruu
elju za uenjem ovog jezika.
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Republike Bosne i Hercegovine
obratilo se nekolicini strunjaka iz ove oblasti da pripreme programe iz arapskog
jezika za osnovno i srednje obrazovanje. Prema tom programu, koji je usvojen, rje
enje broj UP-I-03-611-400/94 od 5. maja 1994 godine, Ministarstvo je zaduilo tu
grupu da izradi udbenike (za osnovce od l do lli razreda jedna knjiga, za osnovce
IV razreda i l gimnazije i drugih srednjih kola, takoer po jedna knjiga).
Piui ovaj udbenik autori su posebno vodili rauna o:
-punoj usklaenosti elemenata savlaivanja jezika (sluanju, govoru, pisanju i itanju),
- izuavanju savremenog arapskog jezika i terminologiji islamske kulture kako bi
to uenik mogao primijeniti i u razumijevanju islama i islamskog uenja, ali i u
svakodnevnom ivotu,
- svjetskim dostignuima, i iskustvu o pouavanju stranaca arapskom jeziku, ko
jima arapski jezik nije maternji jezik, a i
- pruanja pomoi predavau putem instrukcija iznijetih u predgovoru udbenika,
kako da na najuspjeliji nain obavi svoj posao.
Prva knjiga iz ovog ciklusa kao poetnica ne zadrava se izolovana, posebno na
izgovoru arapskih glasova, nego ih predstavlja u jednom prirodnom slijedu u okviru
razumljivog konteksta. Ona se ne zadrava ni na svim pojedinostima jedne teme,
nego je izlae u nekoliko navrata u povezanim grupama. Cilj udbenika nije da se
neto memorie i da se to to se memorisalo najednom iskae, nego je cilj da se to
korisno upotrijebi. Isto tako, u udbeniku se ne govori o gramatikim analizama ili
terminologiji, nego o svakodnevnoj primjeni. etiri osnovna jezika elementa treti
raju se podjednako. Jezik se ui i ostvaruje napredak kroz stalnu primjenu i aktivno
kontaktiranje predavaa i uenika, ili uenika i drugog uenika. Cilj udbenika je da
pripremi ugodnu atmosferu u sredini za meusobno komuniciranje kako bi to vie
uenika uestvovala u razgovoru.
Udbenik posveuje dunu panju ivom jeziku i u njemu se koristi direktan stil.
Udbenik koristi slike koje razjanjavaju pojedine situacije, u osnovnom tekstu ili u
vjebama. Ove slike su od pomoi i predavau kod komentara i ueniku da lake i
bolje razumije sadraj teme.
5

Udbenik sadri 7 za prvu godinu, 7 za drugu i 7 za treu godinu osnovnih temat

skih cjelina vezanih za interesovanja uenika tog uzrasta, sa postupcima savlaiva
nja jezikih sklopova i detalja. Sve teme date su kroz tekst dijaloga i po nekoliko
tekstova vezanih za dijalog predvienih za uvjebavanje itanja, konstrukcija pravila
arapskog jezika i termina operiui sa oko 450 rijei i izraza.
Teme i vjebe su programski date i one su meusobno povezane u nastojanju da
omogue ueniku da iskae svoje osjeanje na arapskom jeziku priblino kao i na
svom, maternjem. Teme su povezane sa situacijama koje se odnose na ivot ue
nika u koli i kui koristei termine za koje su zainteresovani u ovoj oblasti.
Pored toga, ovaj udbenik je tako koncipiran da moe dati, istovremeno, i iz
vjesne instrukcije predavau arapskog jezika jer ukazuje na najvanije elemente
jedne metodske jedinice ponaosob Uezike konstrukcije, gramatike elemente, izra
ze, posebno grafeme i foneme), nudi objanjenje predloenih postupaka kod svakog
predavanja i vjebi i daje prijedloge za dodatnu aktivnost koja bi ila u prilog da
predavanje bude to uspjenije.
Sve ovo to se odnosi na uenika (slike u knjizi za prvaie koji jo ne znaju
pismo i kasnije za njih pripremljeni tekstovi kad su bar djelimino savladali arapsko
pismo) dato je u uoljivoj formi, dok je ono to se odnosi na predavaa dato u manje
upadljijvoj formi. Na mnogim mjestima data su i rjeenja vjebi, ako je bilo potrebno,
a uz svaku novu metodsku jedinicu dat je i tabelarni prikaz sadraja ree nikih sklo
pova, gramatikih elemenata, termina i izraza kao i karakteristini fonemi i grafemi
za arapski jezik i pismo, kako bi predavau bilo lake da prati osnovne ciljeve nas
tave jezika i to upotrijebi u vjebi s uenicima.

U fazi usmenog uenja jezika, a to je u dijelu knjige za prvu godinu osnovne

kole, u kojoj nema uopte pisanih tekstova, nego je sve dato u slici, u umanjenoj
formi dat je za predavaa tekst dijaloga, vjebi i pria popraen metodom poste
penosti kako bi se osigurao ueniku to bolji pristup jeziku i omoguilo da to vie
ima koristi iz tog perioda nastave.
Smatramo da se predvieno gradivo u ovom svesku moe obraditi za tri godine
(1, ll i 111 razred), ako bi se predavanje odravalo svake sedmice, kroz trideset est
sedmica godinje u trajanju po 45 minuta.
KORITENJE DIJALOGA U NASTAVI JEZIKA
Dijalog u ovom udbeniku je i cilj i sredstvo, istovremeno. Cilj, jer je on koncentri
sana slika sadraja lekcije i osnova koja pomae ueniku da se lake izrazi jer mu
nudi gotove reenike sklopove i izraze iz svakodnevnog ivota. Dijalog je i sredstvo
jer sadri gramatiki oblikovane cjeline i pojedinosti za razne situacije koje su potre
bne kod savlaivanja jezika i uspostavljanja kontakta s dugima.
Dijalog i vjebe koje prate osnovni tekst treba smatrati nerazdvojnom cjelinom
svake metodske cjeline. Dijalog ne bi bio kompletiran ako bi ga uenik nauio na
pamet, mem orisao, a nastavnik zanemario vjebe i uputstva koja ga prate. Primjetno
je da postoji razlika izmeu materije pripremljene za prvu godinu u ovom udbeniku,
tzv. usmemo savlaivanje jezika, kada uenik jo ne zna pismo, nego se koristi gla-

som i slikom i ostalih dijelova za drugu i treu godinu, kada se uenik oslanja pored
glasa i slike i na itanje i pismo.
Da bi smo to manje upotrebljavali maternji jezik uenika, pribjeglo se koritenju
slika koje objanjavaju dotinu situaciju i dijaloke vienje. U prvo vrijeme kada ue
nik dobar dio dijaloga ne razumije poslije prvog sluanja, nastavnik se moe obratiti
uenicima i na njihovom maternjem jeziku i govoriti im o temi ili situaciji o kome
govori i dijalog.
NASTAVA FONEMA l GRAFEMA (izgovora i slovnih znakova)
Ovaj udbenik ne predoava izgovor posebno, a slovne znakove posebno, nego
ih predoava prirodnim slijedom i postupno, tako da uenik uvjeba da uoi razliku
sluajui, zatim izgovarajui, pa itanjem odreenih pisanih znakova, kad naui pi
smo, i, najzad, pisanjem. Sve ove etiri faze zavravaju se istim slijedom, tj. da svaki
slijedei korak utvruje prethodni.
Tri su praktine radnje kroz koje prolazi uenik :
1. glasovni i slovni znaci, fonemi i grafemi,
2. upoznavanje fonema i grafema, sluanje i itanje i
3. uoavanje razlike meu slinim fonemima i grafemima u izgovoru i pismu.

Nastavnik je obavezan da vodi rauna kod nastave izgovora i pisanja slovnih

znakova o etiri elementa:
- sluanju i usvajanju glasova,
-Izgovoru,

-itanju i pretakanju slovnih znakova u glasove i

- pisanju, pretakanju glasova u pisane znakove.
Kod svih vjebi koje su vezane za pismo, posebno u fazi usmenog uenja arap
skog jezika (prva i druga godina), pismo se oslanja na izgovaranje slovnih znakova
i uoavanju razlike meu njima oponaanjem nastavnika i ponavljanjem, zatim izgo
vorom i upotrebom slike.
VJEBE ITANJA
Tekstovi predvieni za vjebe itanja imaju za cilj da poniove ono to je bilo u
prolom predavanju, da navikavaju uenike na due, ali i ispravno itanje i bar djeli
mino razumijevanje misli teksta. Predavanje treba pripremiti da odgovara optoj
atmosferi razreda kako bi SQ ,arivukla panja uenika i probudila elja za pravilnim i
duim itanjem.
Uvijek poeti sa itanjem teksta dok su knjige uenika zatvorene. Tekst proitati
do kraja, paljivo, sa praviinim izgovorom, jer uenici oponaaju nastavnika i kad
pravilno izgovara foneme i kada grijei. Poslije proitanog teksta sa uenicima treba
razgovarati o istoj temi jednostavnijim izrazom i primamljivim nainom kako bi svi
mogli uestvovati u razgovoru o onome to su uli. Tekst ponovo proitati, ali za
jedno sa uenicima, pa ponovo sam da bi pravilno shvatili izgovor, zatim u grupama,
pa pojedinano. Poeljno je da tekst, kada se ita zajedno, bude ispisan i na tabli,
da se ukae gdje su stanke kod itanja. Pri itanju sa table koristiti lenir i slino, da
bi uenici bolje pratili. Treba insistirati da uenici naviknu itati reenicu po reenicu

a ne rije po rije. as itanja treba da ima tri faze da bi uenik brzo postigao pra
vilno itanje teksta:
-itanje naglas odreeno vrijeme radi navikavanja na pravilno itanje,
-itanje radi razumijevanja teksta i
-itanje radi postizanja brzine.
Kod prvog itanja, tj. kod itanja naglas, posvetiti panju pravilnom izgovoru gla
sova uz zadravanje kod problematinih i teih izgovora glasova. Kod drugog ita
nja, tj. kada se ita radi razumijevanja teksta, truditi se da uenik pravilno pojmi
znaenje svake misli. U ovom momentu bilo bi korisno postaviti pitanje ueniku i
razgovarati o istoj temi da bi se provjerilo da li je uenik pravilno shvatio znaenje. U
treoj fazi itanja kada se nastoji postii odreena brzina, treba bodriti uenika da
postigne odgovarajuu brzinu u itanju i traiti od uenika, jednog po jednog da
svaki od njih uestvuje u itanju.
NASTAVA PISMA
Zastupljeno je tzv. "Nesh11 pismo. Nastava pisma poinje savlaivanjem pisma u 11fazi
prije pisanja. U ovoj fazi uenika privikavati na pisanje s desne strane, uvjeba
vajui ga da crta osnovne oblike slova koji se susreu u arapskom pismu.
U fazi savlaivanja 11pisma11 uenik se uvjebava na vie mjesta:
-u vrijeme uvjebavanja izgovora glasova i pisanju znakova,
- na kraju svake tematske jedinice, koju prate odreena slova,
-zatim slova u sklopu rijei, reenice, kao i citati iz Kur'ana i hadisa.
Kod svake vjebe pisma, slovo ili slova koja smjeramo uiti napisana su uoljivije.
Potrebno je da nastavnik napie ta slova na tabli velikim i jasnim pismom i da objasni
uenicima pravilno crtanje slova, ukazujui odakle se poinje kod pisma slova i tako
sve do kraja, da ukae da se take postavljaju na slovo ako ih ima, nakon to se
nap1se nJec.
Vano je da nastavnik prati uenike dok piu slova kako ne bi prepisivali pogre
no, npr. da ih ne bi pisali s lijeva udesno, ili stali kod svakog slova kad ga napiu da
stave take ako ih ima, to ometa napredovanje uenika u pismu.
Uenik bi morao osjetiti od prvog asa pisanja da arapsko pismo ima i svoja
pravila ljepote koja se mora potovati. Zanemarivanje tih pravila ne samo da rezul
tira loim pismom, nego prouzrokuje i greke u itanju i razumijevanju teksta.
Nastavnik je obavezan da ukae uenicima na razliku izmeu slova, a posebno
na slinost slova u pismu kao to su (tC Cili y). Osim toga, interesovanje nas
tavnika za ispravljanje greaka u pismu i ohrabrenje izazvae kod njih elju da piu
bolje, jasnije i ljepe.
Istraivanja i iskustva nam potvruju da potekoe s kojima se susree uenik ne
nastaju iz prirode samog jezika, nego iz metode predavanja i uvjebavanja uenika.
Ovaj udbenik posveuje posebnu panju vjebi pisma i ubraja ga meu osno
vne elemente uenja jezika. Zbog toga udbenilk nudi vie naina vjebanja pisma,
a svi oni imaju isti cilj.
v

PREDGOVOR

Druga knjiga iz ovog ciklusa predstavlja prirodni slijed Prve knjige. Kao udbenik
za drugu godinu osnovnog obrazovanja posveuje dunu panju ivom jeziku i u njoj
se koristi direktan stil. Udbenik koristi slike koje razjanjavaju pojedine situacije u
osnovnom tekstu ili u vjebama. Ove slike su od pomoi i predavau kod komentara
i ueniku da lake i bolje razumije sadraj teme.
Udbenik sadri 7 tematskihj cjelina kao i udbenik za prvu godinu. Sve cjeline
tematski su vezane za interesovanje uenika tog uzrasta, sa postupcima savlai
vanja jezikih sklopova i detalja. Teme su date kroz tekst dijaloga i po nekoliko tek
stova, vezanih uz dijalog, predvienih za uvjebavanje itanja, konstrukcije pravila
arapskog jezika i termina, operiui sa stotinjak termina uz koritenje rijei iz udbenika
predvienog za prvu godinu.
Teme i vjebe su programski date i one su meusobno povezane u nastojanju da
omogue ueniku da iskae svoje osjeanje na arapskom jeziku priblino kao i na
svom. Teme su povezane sa situacijama koje se odnose na ivot uenika u koli i
kui, koristei termine za koje su zainteresovani u ovoj oblasti.
Dijalog i vjebe koje prate osnovni tekst treba smatrati nerazdvojnom cjelinom
svake metodske jedinice. Dijalog ne bi bio kompletiran ako bi ga uenik nauio na
pamet, a nastavnik zanemario vjebe i uputstva koja ga prate.
Ovaj udbenik ne predoava izgovor posebno, a slovne znakove posebno, nego
ih predoava prirodnim slijedom i postupno, tako da uenik uvjeba da uoi razliku
sluajui, zatim izgovarajui, pa itanjem odreenih pisanih znakova, kad naui pi
smo, i, najzad pisanjem. Sve ove etiri faze zavravaju se istim slijedom, tj. da svaki
slijedei korak utvruje prethodni.
Tri su praktine radnje kroz koje prolazi uenik:
1. glasovni i slovni znaci, fonemi i grafemi,
2. upoznavanje fonema i grafema, sluanje i itanje i
3. uoavanje razlike meu slinim fonemima i grafemima u izgovoru i pismu.

Nastavnik je obavezan da vodi rauna kod nastave izgovora i pisanja slovnih

znakova o etiri elementa:
- sluanju i usvajanju glasova,
-Izgovoru,

-itanju i pretakanju slovnih znakova u glasove, i

-pisanju, pretakanju glasova u pisane znakove.
Kod svih vjebi koje su vezane za pismo, pismo se oslanja na izgovaranje slovnih
znakova i uoavanje razlike meu njima oponaanjem nastavnika i ponavljanjem,
zatim izgovorom i upotrebom slike.
Predavanje treba pripremiti da odgovara optoj atmosferi kako bi se privukla pa
nja uenika i pobudila elja za pravilnim i duim itanjem.
9

Uvijek poeti sa itanjem teksta dok su knjige uenika zatvorene. Tekst proitati
do kraja, paljivo, sa pravilnim izgovorom, jer uenici oponaaju nastavnika i kod
pravilnog izgovora fonema i kada grijei. Posljie proitanog teksta sa uenicima tre
ba razgovarati o istoj temi jednostavnijim izrazom i primamljivim nainom kako bi svi
mogli uestvovati u razgovoru o onome to su uli. Tekst ponovo proitati, ali za
jedno sa uenicima, pa ponovo sam da bi pravilno shvatili izgovor, zatim u grupama,
pa pojedinano. Poeljno je da tekst, kada se ita zajedno, bude ispisan i na tabli,
da se ukae gdje su stanke kod itanja. Treba insistirati da se uenici naviknu itati
reenicu po reenicu, a ne rije po rije. as itanja treba da ima tri faze da bi uenik
brzo postigao pravilno itanje teksta:
1. itanje naglas odreeno vrijeme radi navikavanja na pravilno itanje,
2. itanje radi razumijevanja teksta i
3. itanje radi postizanja brzine.

Kod prvog itanja posvetiti panju pravilnom izgovoru glasova. Kod drugog i
tanja truditi se da uenik pravilno pojmi znaenje svake misli. U treoj fazi itanja
kada se nastoji postii odreena brzina, treba bodriti uenika da postigne odgo
varajuu brzinu u itanju i traiti od uenika, jednog po jednog da svaki od njih ue
stvuje u itanju.
U fazi savladavanja pisma, a to je u drugoj godini, uenik se uvjebava na vie
mjesta:
1. u vrijeme uvjebavanja izgovora glasova i pisanja znakova,

2. na kraju svake tematske jedinice, koju prate odreena slova i

3. u sklopu rijei, reenica i eventualno raznih citata.

Kod svake vjebe pisma, slovo i slova koja smjeramo uiti napisana su uoljivije.
Potrebno je da nastavnik napie ta slova na tabli velikim i jasnim pismom i da objasni
uenicima pravilno crtanje slova, ukazujui odakle se poinje kod pisma slova i tako
sve do kraja, da se ukae da se take postavljaju na slova ako ih ima, nakon to se
naprse nJeC.
v

l.

Uenik bi morao osjetiti od prvog asa pisanja da arapsko pismo ima svoja pra
vila ljepote koja se moraju potovati. Zanemarivanje tih pravila prouzrokuje i greke
u itanju i razumijevanju teksta. Nastavnik je obavezan da ukae uenicima na raz
liku izmeu slova, a posebno na slinost slova u pismu kao to su ( '-:-"), da
ispravlja greke i ohrabruje uenike da piu bolje, jasnije i ljepe.
Ovaj udbenik posveuje posebnu panju vjebi pisma i ubraja ga meu osnov
ne elemente uenja jezika. Zbog toga udbenik nudi vie naina vjebanja pisma, a
svi oni imaju isti cilj.

10

DIJALOG:

..

'"

"

. \
o

/)

.<..>_,; y.

:u

.':1

11

: u

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

Izgovor, itanje i pisanje:

Izgovor, itanje i pisanje:

e
\,_..)
.

-dugog vokala a:
-dugog vokala i:

ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:

.. .
l .
. o
....
o

..

...

SLOVO (BA):
l

)
"""'

"

NAPISI SLOVO KOJE NEDO STAJE:

4.. j

.- \
"'"

12

SLOVO ( SIN):

.....

NAPISI SLOVO KOJE NEDO STAJE:

\
JI

i
DUGI VOKAL A:
....

NAPISI SLOVO KOJE NEDOSTAJE:

L

_\
")
i

0 J

u ..

"

"

NAPISI ISPUSTENA SLOVA:

L .J

.- \
"

13

r
...

i'.

JJ

..

l.\:

.,
.

"'

t1

ODGOVORI KAO U PRIMJERU:

l..
o

.J

"

...

...

.J
_
.Jt, r
..<Q...U

.." ""' J

l>;
/

SLOVO (DZIM): (_
....

..,

NAPISI SLOVO KOJE NEDOSTAJE:

..

",.,

14

SLOVO (LAM):

'V

NAPISI SLOVO KOJE NEDOSTAJE:

l?

DUGI VOKAL 1:

lS
..

-:

NAPISI SLOVO KOJE NEDOSTAJE:

PREPISI:
/

'

a;

15

/
.......

/
-

(J
-

(J

J.

>:-

ODGOVORI KAO U PRIMJERU:

....

NAPRAVI RECENICU PO UZORU:

l
!
u G....J
-

J:

.J..4.:"- l

ARAPSKI JEZIK

ll RAZRED

16

BROJI:

, ,

,.
'

17

DIJALOG:

) ----

-' l "

. o..V t....o

// o J
A
;a. .a

j
o/

: y

-' l" /

. //
o t....o J .

: _,;

:_,;

..

/ o /
..

(...;
y

18

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

Izgovor, itanje i pisanje:

-Dugog vokala u:
Udvostrueni glasovi:

(,
..)
-

SLOVO (TA):
l..
v

.._

..

.)

NAPISI SLOVO KOJE NEDOSTAJE:

19

SLOVO (HA):

V'

NAPISI SLOVO KOJE NEDOSTAJE:

o ...U

o-\.
DUGI VOKAL U:

.....

NAPISI SLOVO KOJE NEDOSTAJE:

___().,.;J y..

l. o"'""""

..

JY
J

.....

PREPISI:
..

l,..

'

..

20

ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:

..o

..

.. "",.

o\

1
)

..

SLOVO (KAF):

.. o

.
"=....;.., )
...

""'"iiJ / .r.
4

i a"
k'
.A..
L'

J
,
O)

.. .

/
0/

.!)

NAPISI SLOVO KOJE NEDOSTAJE:

SLOVO (NUN): U

.J

NAPII SLOVO KOJE NEDOSTAJE:

21

ZNAK UDVOSTRUCENJA:
o
..

.. ,..

..

..

....

PREPISI:

..

ODGOVORI NA PITANJA:

.. __

22

BROJI:

"
41,_'-..,_,
-

_,

;'

23

DIJALOG:

///

//

. 0LS':UI if r-w\

,.

-;.

cSI

cS

.- .-

J.

JJ}\
.-

";

:y

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

Izgovor, itanje i pisanje:

J J

()

0/

o\

Nunacija:
Okruglo ta:
24

SLOVO (HEMZE):
"'

NAPISI SLOVO KOJE NEDOSTAJE:

SLOVO (DAL):

.....

NAPISI SLOVO KOJE NEDOSTAJE:

NU NACIJA:

. /

.. /

25

V'

PREPISI:
>

JL

..

OKRUGLO TE:
o

O
o

.J"".
.. ""

.J
.

"" t

..

--

4JQ
.

26

ODGOVORI NA PITANJA KORISTECI SLIKU:

CDOO

ODGOVORI NA PITANJA KORISTECI SLIKU :

27

o::;1 "

----

-----

J;ji
/

..

SLOVO ( QAF):

(.J
..

A.

PREPII:
..

SLOVO (IN):

..

uPREPII:

..

J.
.

..

<.fJy!

28

PREPII:
/

"'
..

..

_._

"'*"
..

..

..

..

..

BROJI:

\'l

29

,,

DIJALOG:
/

--G

L-:>\

,, --
G
:..
\\
. L
. L _Jl-.,0

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

~
Izgovor, itanje i pisanje:

30

SLOVO (f:iA):

(_

'V

PREPISI:

:.

31

SLOVO (AD):

....

PREPISI:

..

'
"

ODGOVORI KORISTECI SLIKU:

;'

:i;

--.;i JI
;'

U"

-----

-----

ARAPSKI JEZIK -ll RAZRED

,.

:
\

32

----

l.

;'

j;

::fli J :
....

----

SLOVA {DAL) l (ZA): j;

-

:u

:u

.....

PREPISI:

.;J

:u..u : ) :J \
..

..

j;

.;J

..

J J

liJ

33

ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:

()

(yl:5)

:u

(J\)
S!

: u

:!.L

BROJI:

""

Jo

"'

...

"'

." ....o

0_,2-' )

34

DIJALOG:

J Li
"o
t-

"'

l ",. l
1.)

.l.

l+ JI

35

...

",.

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

Izgovor, itanje i pisanje:

"

_,JA-JI
",. o

.-:.
. "',

l..

,2o.)U
\ ...

;.

"' 0/ "-;
...il . .J l,.-4
",.

,.

/
0

",.

"

v...-

/ //

0 :c.

\?l! \j\:
t-

'-' ) L'

. \,.A.-:.
. .;:.,
: u

e-':.
.1

..

0
..

SLOVO (AJN):

'V

PREPISI:
/

t_ ..l>.-

JJu

l-

DIJALOG:

-- j' t
.,. , l'

' '

36

SLOVO (MIM):

....

PREPISI:

\
(
s......

l
Jt..
iJ

....
..
..

....

PREPISI:

.lJ

37

\ L"'-"-'" \ -\

_ ".

J
..;>oc:.

;..
..,..Q
/.

ODGOVORI NA PITANJE KORISTECI SLIKU:

....

.1 :x r?\j

Ji

"",

-----

:u

-----

:u

-----

: u

l t

ll

L:J

SLOVO (!A):
l

..

;-..,

....

PREPISI:

..

l c..J

. ..

38

.,.k

SLOVO (TA):

_b_

...k

...,

PREPISI:
,/

LL

"

,/

Jo

l, L 6:

(., ..)

,/

,/

....

,/

Lk

,/

""Lk
!

,/

..

,/

PREPIl:

L.,

.) L:.S:J \
/

lli

eJ;

L:J\ .... ;;\ :/

.,-

. \ .
u

lli

39

0/

_.
.
.l
..
L .
..

\A \ :/ :UW\ LkJ\ U\
..

..

..

.1

..

'V

..,.

UPOTRIJEBI NIZE NAVEDENE RIJECI

KAO STO JE U PRIMJERU:
""

G5:J\

40

'

DIJALOG:

l rrc-.ye:\,
tJ

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

Izgovor, itanje i pisanje:

41

SLOVO (tlA):

r>

...,

PREPISI:
/

CY

iiJ

..

..

--

.. _r.

:>J\

J>..

SLOVO (RA):

J
....

PREPISI:
/

/ /

.J

dT

)y-P
...,.
.. ..

/
e

..

(A

..,.

( 5'.Jt..

\ J
.

r)

JJ

:>

42

....

PREPISI:
/

.J

.. _.-.o

..

aJ\
0\
'J

L "'-'
/

l..

"JJ

"",

..

_;g

:.r/
.J J

J.

Jj\

\
_)

y:?

J/ /

1)

ill
..

ODGOVORI NA POSTAVLJENA PITANJA:

------

------

__
__

43

..

:
: u

/ b/ -l
?'t-A-
.

j>-/ /
....

/l

t
. fA
\
.

....

l N y; l)

owl 0 :G.) e:

o
'

SLOVO (ZA):

PREPISI:
/ /

.JY

..

DUGI VOKAL A:

..

PREPISI:

(e;-

J))
/

.J.

..

JY
/

l
"

44

DIJALOG:

;t

...-:

- ...

..

"'

-.... - :*; . ..
... .

:-

!
l

1 .

i.

SLOVO (GAJN):

.....

PREPISI:

45

. . : 1 ..
...,.-.J
... \
;

e.

\
.t_
.

J.

( J...
-

\...

--

u
J

",.

(
J

,JJ

Jlt.

\
""

.
\ 'J \
\
t_ .

':1=\+J

. ' ~

.....

,o

C7

,,

y
(

..

;'

;'

;'

;'

;'

;'

t
.._.,a; u

;'

;'

;'

:. e
.

J.

;'

,
,
LA-J
",.

;'

46

BROJI:

,;

...

" ....

0J?-)

47

;6

,.,,

0))

DIJALOG:

.-- \ Jl
"'

t..rl:
o

ARAPSKI JEZIK -ll RAZRED

&

"'

48

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

Izgovor, itanje i pisanje:

SLOVO (FA):

Q..

A.

PREPISI:

'

'-.J ) uU

..

4.

.. ""

.lL4 .Q.A

1 l!

:,17)""

'-.J

J
....
..

49

\ W\

\ \

SLOVO (9AD):

""""'

....

PREPISI:

?
a

.J'

\ ~
.

..

' 50

l'

ODGOVORI NA PITANJA KORISTECI SLIKU:

___
__

SLOVO (JA):
lS
..

'll

)>- J:WI

(,S
..

..

'V

PREPISI :
o

51

0/

..

SLOVO (WAW):

J
J

PREPISI :
.;' J
-

)
'

52

RJECNIK

..

1.

LEKCIJA

Abid
on
ona
nov
Bosanac
ti (m.r.)
ti (.r.)
nova
Egipanin
o

da, jest

"

ne, niJe
Nigerijka

"

Liban
koje si nacije?

/
i

.. "

0U

t:.

Alirka
djeca
..,

ucen1ca
.

Basim
Sejda
uitelj, nastavnik
uiteljica, nastavnica
Turkinja
55
---

..o;
. l
..

"

Lejla

..

Sirijka

JJ
}

..
)
q....N
./

,.

o
"..

.. "..

Mujesira
2.

LEKCIJA

Mustafa
ta je ovo?

' b A}
l.S-- //

..
.

0 G

Teufik
marka
marke
Bosanka
ja hou, ja elim
tvoja prijateljica
studentica, uenica
medicinska sestra
ta ti igra

'll
/

} }
G

odbojka
ta ona igra?
ona 1gra

Zejneba

...
=

..J )
"

Fatima
profesorica, nastavnica
kako se ti zove
56

;' J

kako se ona zove

kako se on zove

;'

t \
\C

trinaest
-

cetrnaest
petnaest

3. LEKCIJA
....

Serif
lijep
odakle
ja kupujem, ja u kupiti
ti kupuje, ti e kupiti
od, iz

Cl

duan, prodavnica
poto, koliko kota
pjaster, gro
V'

uze
papir, list
.,

sesnaest
sedamnaest
osamnaest

57

JJ}

4. LEKCIJA
Husam
Salah
kuda, gdje
J.

ti ide

_.lj

/
/ o l!

J.

ja idem

l..

-\

do, ka, u
o ""

_jj

/"",
l

ti ita

J
s:.,...

....
l!

\}\

ja itam
.
pn ea
....

..

4\..a
....

odlazi, ide (m.r.)

_,.

zato

Ja amam
lekcija, as
as matematike
do vienja
pauza, odmor
on ima
ona ama

ti ima
ti ima (.r.)
devetnaest
dvadeset
58

dvadeset jedan
dvadesetdva
dvadesettri
dvadesetetiri
5.

LEKCIJA
"'

Osman
dolazi (m.r.)
Atif
on te trai

sa nJim
da se igra
v

t
-

zao m1 Je, IZVIni

//

a.. 1 L; 1
.

sa mnom
"'

restoran

dovienja, sretno, uzdravlje

."

\i;J\ J)l;'1
JLJ\
""

da ruam

",",..

ti dolazi (.r.)
profesorica, nastavnica
6.

LEKCIJA
."

Seid
kuhinja
ti radi, ti pravi
59

....
M

ja radim, ja pravim
....

eaJ

Majko!
ovdje
prvo
sofra, sto
kaika
viljuka
....

noz
tanjir
....

casa

on Je usao
.

....

..,

on Je nasao
.

Za hida
hobi
moj hobi
tvoj hobi
Gasan
o

crtanje

domainstvo
ti si ula

o/

izloba

.,.
..
.
L.
..

Ja sam cuo
60

tamo
ja idem
sutra
-' o

""

\ll

'-'JJ

""

dvadesetpet

""

dvadesetest
dvadesetsedam

""

""

..

0)) 4:
J

""

..

0JJ
o

"

dvadesetosam
dvadesetdevet

"'.

J o

..

,. o,-

UJ J
.

"'

..

"' o

..

."

"'0y

trideset

7. LEKCIJA
Fadil
ezan
podne
da klanjam
Saekaj, priekaj!
da uzmem abdest
Pogledaj! Gledaj!

tmam
on ulazi
pouri
student, uenik
ki, djevojka
61

."

L ._,_,
..

SADRZAJ

1 . LEKCIJA

2. LEKCIJA

3. LEKCIJA

\
/0

4. LEKCIJA

o.....

3o
'

'

'

5. LEKCIJA

6. LEKCIJA

...J:I\
o

. ".

0/

35

41

48

, \

'

0/

7. LEKCIJA

63

\
.

Udbenik je besplatan zahvaljujui donaciji Generalnog kuvajtskog komiteta

FEDERACIJA BOSNE l HERCEGOVINE- MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE l SPORTA- NIP "UIUAN", SARAJEVO