esika Kolari (2.

razred)
Menori: dr. sc. aklin Luka prof. savjetnik
Tanja alamon, prof.
zaklinluksa@gmail.com

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA

PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

akovec
4. oujka 2013.

Gimnazija Josipa Slavenskog akovec

Vladimira Nazora 34, 40 000 akovec

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Saetak
Koncentracije metala u okoliu mogu se poveati razliitim utjecajima, a posebnu opasnost
predstavlja karakteristika tekih metala da se akumuliraju u ivim organizmima i remete
prirodnu ravnoteu u hranidbenim lancima. S obzirom na to da je propolis sve popularniji
dodatak prehrani, smatramo da bi trebalo istraiti istou tih proizvoda ovisno o lokaciji
konica. Istraivanjem emo izmjeriti koncentracije metala (Pb, Cd, Hg, As, Cu, Zn, Co, Fe) u
uzorcima propolisa u konicama ovisno o blizini pruge, prometnih cesta, industrijskih zona,
podruja intenzivne poljoprivrede ili drugih moguih zagaivaa. Pretpostavka je da e
propolis iz konica smjetenih u blizini navedenih zagaivaa sadravati poviene
koncentracije pojedinih metala. Za analizu su prikupljeni uzorci propolisa iz konica sa sedam
lokacija s podruja cijelog Meimurja: trigova, Mursko Sredie, Nedelie, akovec, Novo
Selo Rok, Kotoriba, Donja Dubrava. Za analizu uzoraka koritena je metoda atomske
apsorpcijske spektrofotometrije u plazmi. Rezultati analize potvrdili su razlike meu uzorcima
u koncentraciji pojedinih metala. Komparacijom dobivenih rezultata s karakteristikama
lokacije na kojoj su sakupljeni utvreno je postojanje korelacija izmeu koncentracije metala i
blizine industrijskih zona, prometnica ili eljeznice, te podruja intenzivne poljoprivrede.
Suprotno oekivanju, uzorak sakupljen iz konice smjetene u neposrednoj blizini zatienog
ornitolokog rezervata Paut na samom uu rijeka Mure i Drave, odstupao je od
postavljene hipoteze. U njemu su izmjerne najvie koncentracije olova, cinka i kadmija. Iako
je ova lokacija najmanje direktno izloena utjecaju potencijalnih zagaivaa, mogue je da je
za rezultat odgovorna voda iz rijeke Drave jer neka istraivanja pokazuju da sadri poveanu
koncentraciju metala (Pb, Cd, Zn), a oni putem vode ulaze u hranidbene lanace pa tako dolaze
i u propolisu. O dobivenim rezultatima potrebno je informirati pelare i educirati ih o potrebi
selidbe konica s podruja u kojem su utvrena znaajnija zagaenja tekim metalima, a
posebice olovom.

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Sadraj
1. Uvod..3
1.1. Pele........4
1.2. Ustroj konice.........................5
1.3. Pelinji proizvodi...........6
1.4. Propolis......6
1.5. Metali u sastavu pelinjih proizvoda.............................8
1.6. Atomska apsorpcijska spektrofotometrija (aas)...............................11
3. Materijali i metode...........14
1.1. Uzorci..14
1.2. Lokacije konica..............16
1.3. Postupak analize..........23
4. Rezultati........24
5. Rasprava...29
6. Zakljuak......32
Popis literature.................33

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

1. Uvod
Danas se nerijetko koriste dodaci prehrani iji je cilj odrati zdravlje osiguravajui
dodatne hranjive i korisne tvari u prehrani. Prema Pravilniku o dodacima prehrani, dodacima
smatramo pripravke koji su proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari
s hranjivim ili fiziolokim uinkom i iz sirovina biljnog podrijetla (Pravilnik, 2008). esto se
kao dodaci prehrani koriste i pelinji proizvodi: med, cvjetni prah, matina mlije, vosak,
pelinji otrov i propolis. Kako se neprestano otkrivaju pozitivni uinci pelinjih proizvoda,
postali su jedni od najpopularnijih i najuinkovitijih dodataka prehrani. Problemi se meutim
mogu javiti zbog oneienja okolia iz kojeg onda razliite tvari poput npr. tekih metala
mogu dospjeti u pelinje proizvode i tako doi i do ovjeka.
Koncentracije metala u okoliu mogu se poveati razliitim utjecajima, a posebnu
opasnost predstavlja karakteristika metala da se akumuliraju u ivim organizmima i remete
prirodnu ravnoteu u hranidbenim lancima. S obzirom na to da je propolis, kao i svi pelinji
proizvodi, sve popularniji i koristi se kao dodatak prehrani, smatramo da bi trebalo istraiti
istou tih proizvoda ovisno o lokaciji konica. Pretpostavka je da e propolis iz konica
smjetenih u blizini eljeznikih pruga, prometnih cesta, industrijskih zona ili podruja
intenzivne poljoprivrede sadravati poveane koncentracije metala. Iako Meimurje nema
znaajnijih industrijskih zona pa se ne oekuje izrazitije zagaenje, ipak elimo utvrditi kolike
su koncentracije tekih metala u razliitim uzorcima propolisa u konicama ovisno o blizini
pruge, prometnih cesta ili drugih moguih zagaivaa. Iz spektrofotometrijske analize
propolisa prikupljenih s razliitih lokacija na podruju cijelog Meimurja moi e se vidjeti u
kolikim se koncentracijama ovi metali nalaze u hranidbenim lancima tj. u kojoj je mjeri okoli
zagaen i prelaze li koncentracije metala na pojednim lokacijama MDK (maksimalne

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

dozvoljene koncentracije). O dobivenim rezultatima potrebno je informirati pelare i educirati

ih o potrebi selidbe konica s podruja u kojem su utvrena znaajnija zagaenja metalima.

1.1. Pela (Apis mellifica)

Sistematika pele svrstava u domenu eukariota (Eukaryota), carstvo ivotinja
(Animalia), koljeno beskraljenjaca (Arthropoda), razred kukaca (Insecta), red opnokrilaca
(Hymenoptera), podred pela (Apocrita), porodicu pela (Apoidea), rod pela (Apis) i vrstu
medonosnih pela (Apinae). Danas je poznato nekoliko stotina vrsta pela, no samo etiri
vrste su medonosne i one zajedno ine rod Apis (Bauer i sur., 1999).
Na tijelu pele razlikujemo glavu, prsa i zadak (slika 1.). Na glavi pele nalazi se par ticala
koje sadre nekoliko stotina osjetljivih mirisnih stanica omoguavajui joj izuzetno razvijeno
razluivanje mirisa. U gornjem dijelu glave smjetena je takoer i mlijena lijezda koja slui
za luenje matine mlijei (Taranov, 2006; Bauer i sur., 1999). Na prsa su privrena dva
para krila i tri para nogu koje pokreu snani miii smjeteni unutar prsnih kolutia. Na
prsima se takoer nalazi i prsna lijezda koja lui slinu. Ostatak organa za izluivanje,
zajedno s organima za probavu, srcem i otrovnom lijezdom za alac smjestili su se na zatku.
Probavni sustav pela vrlo je sloen. Kada hrana proe kroz jednjak ulazi u medni mjehur
gdje poinje obrada sloenih eera iz nektara u jednostavne eere koji kasnije ine med.
Crijevu pela prethodi tzv. meucrijevo koje propusti onu koliinu hrane koja joj je potrebna,
a ostatak hrane ona predaje drugim pelama ili ga polae u sae kao zalihu hrane.
Neprobavljene tvari izbacuju se iz crijeva tijekom leta. Dini sustav sastoji se od 10 pari
oduaka smjetenih na prsima i zatku koji su okrueni hitinskim dlaicama, dunika i
dunikih kapilara. Posebno je prilagoen zatiti od ulaska nametnika u organizam. Hranjivim
tvarima tijelo pele ne opskrbljuje krv, ve hemolimfa (Bauer i sur., 1999).

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

a)
b)
Slika 1. a) Pela skuplja pelud (Bauer i sur., 1999), b) Morfologija pela, dijelovi glave,
grudiju i abdomena (zatka) (Taranov, 2006)

1.2. Ustroj konice

Svako pelinje drutvo se nastanjuje u konicu i sastoji se od mukih lanova (trutovi)
i enskih lanova (matica, pele radilice) (Bauer i sur., 1999). Matica se izlijee iskljuivo iz
oploenih jaja, a pele radilice hrane je matinom mlijei. Pele radilice najbrojnije su i
takoer se legu iz oploenih jaja, a ive oko 40 dana ljeti i u proljee, dok zimi i u jesen
postiu i starost do 6 mjeseci. Nakon to se izlegu, ostaju u konici u obliku larva gdje se za
njih brinu mlade pele koje jo ne mogu letjeti pa pomau u konici hranei oploena jaja i
larve i istei elije za nova jaja, to su tzv. kune pele. U poetku ih hrane matinom mlijei,
a nakon toga mjeavinom meda i cvjetnoga praha. Kada kuna pela dosegne dovoljnu starost
(20 dana), izlijee iz konice i postaje pela sakupljaica. U vrijeme intenzivne pae iz
konice izlaze ak i pele starosti od samo 5 dana. Podruje kretanja pela oko konice
procjenjuje se na oko 7 km2. Trutovi su malobrojni lanovi drutva. Lijeu se iz neoploenih
jaja i nikad ne izlaze iz konice (osim u sluaju rojevnog nagona), ve ostaju u konici i
oplouju maticu. U toku sezone pele odgoje oko 2000 trutova, a da bi se odgojio samo jedan
od njih potrebne su 3-4 pele. Zbog toga pelari esto namjerno unitavaju njihova legla kako
ne bi zadravali pele za vrijeme sezone pae. Brojnost drutva kroz godinu takoer se

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

mijenja promjenom godinjih doba pa je tako zimi broj lanova minimalan, a ljeti
maksimalan. U sezoni pae broj izleglih pela naglo poraste i dolazi do pomanjkanja prostora
u konici pa drutvo kree u rojevni nagon u potrazi za novim leglom (Velagi, 2000).

a)
Slika 2. a) Vertikalni poloaj kinica

b)
b) Horizontalni poloaj konica (foto Kolari)

1.3. Pelinji proizvodi

Iako mnogi pelinji proizvodi imaju ljekovita svojstva, ni jedan od njih jo nije
certificiran kao lijek. Medicina i farmakologija su u te svrhe razvile posebnu disciplinu
apiterapiju, koja se bavi prouavanjem pelinjih proizvoda, njihovim kombiniranjem i
pronalaenjem kombinacija kojima bi ti proizvodi postali ljekovima. Danas se svi istraeni
pelinji proizvodi prodaju na tritu u raznim oblicima tinktura, krema, sprejeva, praka i sl.
(Abadi, 1985).

1.4. Propolis
Propolis ( gr. pro- obrana, polis- grad) je smolasta tvar koju pele skupljaju osobito s
pupoljaka biljaka i kore crnogorinog drvea gdje smola prvobitno nastaje. Nakon to ga
skupe, prvo ga vau u konicama i uz pomo enzima pljuvanih i naddrijelnih lijezda

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

djelomino probave, a zatim ga mijeaju s nektarom te stvaraju doraenu smjesu voska,

peludi i cvjetnoga praha. Tako dobivenu mjeavinu vlastitih proizvoda, pele koriste za
izolaciju konice, samosterilizaciju pri ulasku i izlasku iz konice i obranu od neprijatelja.
Takoer, slui im za mumificiranje nametnika koji uu u konicu te, dok ih ljeti titi od
prevelikih vruina, zimi im slui za zatvaranje pukotina i izolaciju od niskih temperatura.
Osim to je prijeko potreban pelama za ivot i rad u konici, sve je zastupljeniji i u medicini i
farmaciji (Soboanec, 2006).
Kemijski sastav propolisa vrlo je sloen i razlikuje se ovisno o lokaciji konice i
biljaka na kojima se pele zadravaju (Bankova, 2005), no uglavnom se sastoji od 50%
balzama i smole, 30% voska, 10% esencijalnih ulja, 5% peludi i 5% ostalih tvari kao eeri,
vitamini ( B1, B2, B6, C, E) i minerali u tragovima. Sadri vie od 200 kompleksnih spojeva
od kojih su najvaniji polifenoli, aromatine kiseline i esteri fenolnih kiselina. Njihova
zastupljenost u propolisu odreuje njegovu bioloku aktivnost, a upravo su flavonoidi
zasluni za veinu pozitivnih djelovanja propolisa (Kosalec, 2003).
Iako je pozitivno djelovanje propolisa na ljudski organizam poznato jo od vremena
drevnih civilizacija, njegovo intenzivnije istraivanje i prouavanje zapoelo je tek u 20.
stoljeu. Isprva, on se koristio u narodnoj medicini i to vrlo popularno ali ogranieno, no
danas je poznat velik broj njegovih pozitivnih uinaka: antioksidacijski, antibakterijski,
antiseptini, antitumorski, antiupalni, anestetski i antivirusni. Unato tome, propolis jo uvijek
nije slubeni lijek, a njegova je konzumacija neograniena (Kosalec, 2003). Na tritu se
najee nalazi u obliku alkoholnih tinktura, tableta, kapsula, sprejeva i sirupa (Bankova,
2005).
S obzirom na senzibilitet produkata konice i njihovu izloenost vanjskim utjecajima,
mogua su nepoeljna svojstva propolisa nastala zbog tretiranja konice antibioticima, njene
neposredne blizine poljima tretiranim pesticidima ili izuzetno industrijaliziranim prostorima

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

koji oneiuju okoli i neposredno zagauju cvjetove s kojih pele nose pelud (Matain i
Matain, 2002). Istraivanja nekih autora ak pokazuju da bi se neki proizvodi pela poput
propolisa mogli koristiti kao bioindikatori stanja okolia i to upravo na primjeru tekih metala
(Conti i Botre, 2000). Conti i Botre (2001.) pri tome istiu da je podruje koje moemo uzeti
u obzir definirano na 7 km2 oko konice zbog naina ivota i aktivnosti pela.
Zanimljivo je da prema Pravilniku o najveim doputenim koliinama odreenih
kontaminanata u hrani 2007. Narodne novine, broj 46/2007 i izmjenama istog pravilnika
NN, 55/2011, propolis se svrstava u dodatke prehrani za koji su utvrene MDK (maksimalne
dozvoljene koncentracije) samo za olovo (3,0 mg/kg) kadmij (1,0 mg/kg) i ivu (0,01 mg/kg)
dok za ostale podatke MDK vrijednosti nisu definirane.

1.5. Metali u sastavu pelinjih proizvoda

Elementi koji dolaze u medu, ali i drugim pelinjim proizvodima su K, P, Mg, Al, Ca,
Na, Fe, Mn, Cu, Zn, Cl, S i Si. No neki elementi kao to su Pb, Cr, I, Mo, Co, Hg, Sb, Ni, Cd
kao i neki drugi mogu biti pokazatelj kontaminacije okolia (Petrov, 1972). Vano je
napomenuti da sastav i meda i propolisa ovisi o geografskom poloaju konica pa navedeni
podaci mogu varirati, no bez dodatnog zagaenja te su razlike male (Huljev, Dima i Huljev,
2002). Vee razlike u sastavu potvruju ovisnost udjela i sastava mineralnih tvari u medu o
nainu hranjenja pela i stanju okolia u kojem ive (Rashed i Soltan, 2004).
Otrovi su tvari koje trenutno ili dugotrajno tetno djeluju na bilo koji ivi organizam
(Plavi i untar, 2006). U teke metale se ubrajaju svi metali koji imaju gustou veu od 5
g/cm3, to znai 5 puta veu gustou od vode. Nisu svi teki metali ujedno i toksini. U
toksine metale ubrajamo one koji nisu biogeni i djeluju iskljuivo toksino, a to su Cd, Cr,
Hg, Pb, As. Njihove koncentracije u tlu i vodi su osnovni pokazatelj oneienosti i zagaenja
okolia. Ostali teki metali, primjerice Cu, Fe, Mn, Ni, Mo i Zn su esencijalni (Kerovec,

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

2010) pa su male koncentracije tih metala u prirodi normalne. Mnoga su istraivanja ve

dokazala da poveanu koncentraciju tekih metala u okoliu pokazuju podruja razvijene
industrije, prometa, odlagalita otpada, zranih luka, eljeznikih pruga i kolodvora. Industrija
je pri tome najvei zagaiva zbog velikog broja izvora zagaenja, ali i kuanstava i
automobila koji poveavaju zastupljenost tekih metala u zraku to esto prerasta iz lokalnog
u regionalni, a nerijetko i globalni problem zagaenja (Romi i Romi, 1998). Sva ta
zagaenja hranidbenim lancem dolaze i do ovjeka. Teki se metali nakupljaju u organizmu i
ometaju metabolizam i njegovu ravnoteu (Bian i Cindri, 2010). Izloenost ili ekspozicija
je vrijeme u kojem je neki organizam izloen nekoj kemijskoj tvari, a ona ovisi o jaini
djelovanja, vrsti organizma i vrsti tvari kojoj je organizam izloen (Ivanek i afari, 2001).
Oneienjem okolia teki metali dolaze i do peludi pa pele sakupljanjem peludi
dolaze u kontakt s njima to moe imati posljedice na njihovo zdravlje. To se esto oituje
promjenom u njihovu ponaanju, nemirne su, agresivne i lete pred konicom (Matain i
Matain, 2002).
Koncentracija olova znatno je porasla u okoliu kao posljedica industrijalizacije, a
posebice automobilske revolucije koja kao glavno gorivo koristi benzin s dodatkom olova
(Bian i Cindri, 2010). Putevi apsorpcije olova u organizam su razliiti, a razliita su i
djelovanja olova u organizmu. Dio olova unesenog u organizam se apsorbira, a ostatak se
eliminira putem bubrega pa tako odrasla osoba na dan izlui oko 500 g ovog metala (Plavi
i untar, 2006).
Najei izvori zagaenja kadmijem su industrijski gradovi, stari rudnici olova i cinka,
talionice cinka i vulkanska podruja gdje kadmij nastaje kao popratni produkt. Kadmij je
zastupljen u gotovo svim namirnicama, a posebno u gljivama, rii, iznutricama, koljkama,
povru, vou i svim vrstama zelene salate. Znatan izvor kadmija je i duhanski dim cigareta
(Bian i Cindri, 2010). Ovaj metal se esto koristi kao insekticid i fungicid, no njegova je

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

djelotvornost relativno mala jer se lako ispire kiama. Mjesta apsorpcije kadmija takoer su
razliita, a najopasniji je unos hranom i dinim putevima. Lako se akumulira u organizmima,
a proces uklanjanja ponekad traje ak 16-33 godine. Kadmij je dosta reaktivan s ostalim
metalima, a najvie s kalcijem pa moe uzrokovati poveanje kalcija u organizmu to
uzrokuje nakupljanje bubrenog kamenca. Prevelike koliine kadmija najvie oteuju organe
krvoilnog sustava i plua (Jovanovi, 2012).
iva u okoliu krui i to zbog vulkana, erozije tla, bakterijske razgradnje organskih
ivinih spojeva, ljudskog djelovanja, izgaranja ugljena i plina, spalionica otpada. Dnevni unos
ive u organizam odraslog ovjeka je otprilike 3 g (Bian i Cindri,2010). Glavni izvori
oneienja ivom su i izravna industrija, prekomjerna primjena pesticida, veliko oneienje
mora itd. Apsorpcija ive je najizraenija pluno, a najmanje probavnim putem. Eliminira se
najvie stolicom i bubrezima u roku od 40-60 dana. Kliniki kritina razina ive u odraslom
organizmu je 50 g/L (Plavi i untar, 2006). Prevelike koliine ive u organizmu mogu
dovesti do merkurijalizma - ozbiljnog otrovanja ivom (Krelj i sur., 2011).
Izvori zagaenja zraka arsenom su primjerice vulkani, tretiranje poljoprivrednih
povrina herbicidima i pesticidima, izgaranje fosilnih goriva, plinovi koje isputaju
mikroorganizmi itd. Nalazi se u morskim rakovima, koljkama i ribama (Bian i Cindri,
2010). Apsorpcija arsena u ljudski organizam mogua je probavnim putem, preko plua ili
koe, a eliminacija ide putem bubrega ili ui. U ljudskom organizmu arsen se nakuplja u
kostima, zubima i kosi, a trovanje uzrokuje znatna oteenja bubrega, crijevnog epitela i
poveanu osjetljivost kapilara. Koncentracija arsena u krvi odraslog ovjeka ne bi smjela
prelaziti 0,5 g/L (Plavi i untar, 2006).
Nikal se u biljkama nalazi u vrlo niskim koncentracijama od 1-10 mg/L. Toksine
granice od 10-50 mg/L moe lako dostii na tlima koja su kontaminirana primjenom gradskog
otpada kao organskog gnojiva ili na tlima gdje je matini supstrat bogat Ni, kao to su

10

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

primjerice lapori (Kerovec, 2010). U ljudski organizam moe ui preko kuhinjskog posua,
lanog nakita; izgaranjem fosilnih goriva u automobilu, a unosi se i margarinom (Plavi i
untar, 2006).
Bakar je esencijalni element vaan za sintezu hema, apsorpciju eljeza i djelovanje
enzima. Koristi se u poljoprivredi u obliku bakrova (II) sulfata pa je to i glavni izvor
zagaenja. U ljudsko se tijelo apsorbira preko probavnog sustava, a eliminira preko ui.
Normalna koncentracija bakra u krvnom serumu je 1,2-1,6 g/L (Plavi i untar, 2006).
Prekomjerno nakupljanje bakra u organizmu moe dovesti do Wilsonove bolesti kod koje se
bakar prekomjerno nakuplja u mozgu i jetri i znatno ih oteuje (Jovanovi, 2012).
Cink je esencijalan element za ljudsko tijelo i potreban je u mnogim procesima i
organima za njihovu funkciju, no prevelike koliine mogu ozbiljno natetiti tom istom
organizmu. Ukoliko se u organizam unosi prevelika koliina cinka, apsorpcija bakra i eljeza
moe biti zaustavljena to uzrokuje anemiju, slab imunoloki sustav i smanjenje kolesterola.
Kobalt je jedan od metala koji su slabo zastupljeni u Zemljinoj kori i atmosferi i mala
koliina je potrebna ivuim organizmima za neke procese. Glavnina apsorpcije ide putem
udisanja industrijski jako oneienog zraka, a moe uzrokovati probleme sa ivanim
sustavom, zadebljanje krvnih ila itd. (Bian i Cindri, 2010).

1.6. Atomska apsorpcijska spektrofotometrija (AAS)

Atomska apsorpcijska spektrofotometrija (AAS) je analitika metoda koja se prvi put
koristila ve 1955. u svrhu odreivanja koliina metalnih elemenata u uzorcima na temelju
apsorpcije i emisije odreene koliine energije dovedene svjetlosnim zraenjem (Beaty i
Kerber, 1993). Dijelovi spektra meusobno se razlikuju u valnoj duljini i frekvenciji koje su
obrnuto proporcionalne. Instrumenti koji se koriste u spektroskopiji obavezno se sastoje od

11

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

izvora svjetlosti, elije za smjetaj uzorka i ureaja za mjerenje intenziteta svjetlosti (slika 3.)
(Beaty i Kerber, 1993)

Slika 3. Osnovni dijelovi spektroskopskog instrumenta-izvor svjetlosti, uzorak, ureaj za

mjerenje intenziteta svjetlosti (Beaty i Kerber, 1993)
Spektrofotometar koristi vidljivo podruje spektra i sustav zrcala spektrometra. Kako
veliki broj organskih, anorganskih i biokemijskih vrsta apsorbira zraenje, spektrofotometrija
je danas iroko primjenjivana zbog svoje jednostavnosti, dostupnosti, praktinosti i
uinkovitosti (Skoog, West i Holler, 1999, (a),(b)). Postoje tri vrste spektrofotometrijeplamena, grafitna i u plazmi.

Slika 4. Shema atomskog apsorpcijskog spektrofotometra

(Skoog, West i Holler, 1999.)\

Kod spektrofotometrije u plazmi, uzorak se preko tanke cjevice prenosi u raspriva,

a potom u epruvetu gdje se mijea sa stlaenim fluidom, tvorei zajedno s njime aerosol.
Epruveta sa strane ima vrlo tanku cijev kroz koju prolaze samo najsitnije estice aerosola. Te
estice potom ulaze u plazmu ija ih visoka temperatura osui i postepeno atomizira te
ionizira. Veliki broj pozitivnih i neutralnih iona prelazi u dio ureaja koji registrira masu.

12

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Sljedei korak je elektrostatsko odvajanje pozitivnih iona od neutralnih. Pozitivni ioni tada
ulaze u cijev kroz koju struji helij. Uloga helija u ovom dijelu je usporiti estice sudarajui se
s njima. Sudari s helijem ponovno selektiraju estice na one s velikom i one s malom
koliinom energije. Put nastavljaju samo estice velike energije koje tada ulaze u kvadrupolsustav od 4 metalne cijevi koje su meusobno povezane u parove. Izmeu parova cijevi
proputa se radio frekvencija. Vibracije uzrokovane frekvencijom e izdrati samo nastabilniji
ioni, a ostali e zaostati u cijevi sudarajui se sa njenim stjenkama. Detektor potom registrira
masu i vrstu iona izalih iz kvadrupola i njihove koliine prikazuje u elektronikom obliku
(Agilent Tchnologies, 2009).

13

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

2. Mjerenja
2.1. Uzorci
Za analizu su prikupljeni uzorci propolisa iz konica sa sedam izabranih lokacija. Na
svim lokacijama su stacionirane konice koje se ne sele tijekom sezone. Zbog toga e
dobiveni rezultati pokrivati podruje 7 km2 koliko je otprilike podruje kretanja pela oko
konice (Contri i Botre, 2001). Lokacije konica iz kojih su prikupljani uzorci propolisa
nalaze se u razliitom okruju i rasporeene se na podruju cijelog Meimurja: Nedelie
(L1), Mursko Sredie (L2), Kotoriba (L3), akovec (L4), Novo Selo Rok (L5), trigova
(L6), Donja Dubrava (L7) (slika 5.).

Slika 5. Prikaz svih lokacija na podruju Meimurja :

L1- Nedelie
L2- Mursko Sredie
L3- Kotoriba
L4- akovec
L5- Novo Selo Rok
L6- trigova
L7- Donja Dubrava

14

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Prikupljanje uzoraka propolisa provedeno je tijekom mjeseca kolovoza 2012. godine.

Od alata koriteni su ameriki no, dimilica i sterilne boice (slika 6.). Na svakoj lokaciji
nasumce je izabrana konica za uzimanje uzorka propolisa. Prilikom uzimanja uzoraka
koritena je i pelarska zatitna odjea (slika 7. b)). Nakon otvaranja konice, na sau se
nalazio veliki broj pela koje su onemoguavale pristup propolisu pa ih je trebalo omamiti
pomou dimilice. Taj dim nije tetan pelama, ve ih omamljuje intenzivnim mirisom. Visoka
temperatura dima djelomice rastopi propolis koji je vrsto slijepljen na sau. Takav
djelomino rastopljen propolis sastrue se pomou amerikog noa u sterilnu boicu, a sae se
vrate u konicu.

Slika 6. a) Ameriki no,

b) Dimilica

a)
b)
Slika 7. a) Propolis (Taranov, 2006), b) Primjer zatitnog odjela koji obavezno ima duge
rukave i mreastu zatitu na glavi (foto Kolari)

15

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

2.2. Lokacije konica

Lokacija Nedelie - L1
Na lokaciji L1 konice su smjetene 100 m od naselja, kraj eljeznike pruge, dok
okolno podruje ine vonjak (jabuke), neobraena livadna povrina, obraena vrtna povrina
i susjedni pelinjak (slika 8. i 9.). Ukupan broj konica je 8. Uzorak je sakupljen 1. 8. 2012.

a)
b)
Slika 8. a) Vidljiva blizina eljeznike pruge, obraenih vrtnih i neobraenih livadnih
povrina, b) Prosjena udaljenost od 100 m izmeu konica i naselja (foto Kolari)

Slika 9. Crveno je oznaen poloaj konica u Nedeliu - 46 22' 57.4'' N; 16 23' 3.6'' E
(foto Google Earth)

16

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Lokacija Mursko Sredie - L2

Na lokaciji L2 konice se nalaze u vrtu obiteljske kue, blizu ume. Stacionirane su i
izolirane od utjecaja okoline i susjednih kua. Ukupan broj konica je 60 (slika 10. i 11.).
Uzorak je sakupljen 1. 8. 2012.

a)
b)
Slika 10. a) Vidljiva izolirana lokacija u vrtu obiteljske kue u blizini ume,
b) Okoli koji okruuje konice (foto Kolari)

Slika 11. Crveno je oznaen poloaj konica u Murskom Srediu- 46 29' 45.3'' N;
16 26' 47.6'' E (foto Google Earth)

17

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Lokacija Kotoriba - L3
Na lokaciji L3 konice se nalaze duboko u polju na granici s Republikom Maarskom;
uz malu movaru, polje kukuruza, umu i livadna podruja (slika 12. i 13.). Ukupan broj
konica je 120. Uzorak je sakupljen 2. 8. 2012.

a)
b)
Slika 12. a) Blizina movare konicama te u pozadini obraivane povrine i ume,
b) Vidljiva izoliranost i udaljenost konica od naselja (foto Kolari)

Slika 13. Crveno je oznaen poloaj konica u Kotoribi- 46 20' 55.9'' N; 16 50' 44.9'' E
(foto Google Earth)

18

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Lokacija akovec - L4
Na lokaciji L4 konice se nalaze u vrtu obiteljske kue koja je smjetena na kraju ulice
blizu izlaza iz grada. Na 200 m od konica nalazi se eljeznika pruga, a na 150 m
zaobilaznica i benzinska pumpa (slika 14. i 15.). Ukupan broj konica je 20. Uzorak je
sakupljen 7. 8. 2012.

a)
b)
Slika 14. a) Vidljivo da su konice smjetene u stambenom dijelu grada,
b) Vidljivo da su konice smjetene na kraju ulice u blizini uma i nenaseljenih
povrina (foto Kolari)

Slika 15. Crveno je oznaen poloaj konica u akovcu- 46 22' 50.3'' N; 16 25' 56.3'' E
(foto Google Earth)

19

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Lokacija Novo Selo Rok L5

Kod lokacije L5 konice se nalaze u dvoritu kue koja je smjetena u glavnoj
prometnoj ulici naselja; prisutna blizina polja krumpira koje se redovito obrauje i tretira
pesticidima (slika 16. i 17.). Ukupan broj konica je 20. Uzorak je sakupljen 7. 8. 2012.

a)
b)
Slika 16. a) Vidljivo da se konice nalaze u neposrednoj blizini prometnije ulice u naselju,
b) Vidljivo da se konice nalaze u vrtu iza kojeg su obraene zemljane povrine
(foto Kolari)

Slika 17. Crveno je oznaen poloaj konica u Novom Selu Rok - 46 25' 24. 4'' N;
1628'13.5''E (foto Google Earth)

20

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Lokacija trigova L6
Kod lokacije L6 konice se nalaze 100 m od ceste i kua, pod kontroliranim uvjetima;
okruene su umom (slika 18. i 19.). Ukupan broj konica je 100. Uzorak je sakupljen 17. 8.
2012.

a)
b)
Slika 18. a) Vidljivo da se konice nalaze u umarku, izoliranom od naselja,
b) Vidljivo da su konice udaljene od ruba naselja 100 m (foto Kolari)

Slika 19. Crveno je oznaen poloaj konica u trigovi - 46 30' 4.2'' N; 16 17' 0.3'' E (foto
Google Earth)

21

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Lokacija Donja Dubrava L7

Kod lokacije L7 konice se nalaze u neposrednoj blizini ornitolokog rezervata na
uu Mure u Dravu, okruene umama i neobraenim poljima (slika 20. i 21.). Ukupan broj
konica je 40. Uzorak je sakupljen 1. 8. 2012.

a)
b)
Slika 20. a) Vidljivo da se konice nalaze daleko od naselja i da ga okruuju iskljuivo ume
b) Vidljivo da su konice okruene movarnim podrujem na uu dviju
rijeka ( foto Kolari)

Slika 21. Crveno je oznaena lokacija konica u Donjoj Dubravi - 4618'48'' N; 16 51' 33.3''
E (foto Google Earth)

22

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

2.3. Postupak analize

Svih sedam uzoraka propolisa analizirano je metodom atomske apsorpcijske
spektrofotometrije u plazmi iji je osnovni princip rada objanjen u uvodnom dijelu. Analiza
je obavljena u Bioinstitutu (Bioinstitut d.o.o. za usluge u zdravstvu i veterinarstvu, akovec)
tijekom rujna 2012. godine (slika 22. a i b). Analizirani su sljedei metali: Pb, Cd, Hg, As, Na,
Zn, Co, Ni, Cu i Fe.
Opis postupka:
1. Izvaemo 0,5 g svakog uzorka i otopimo u smjesi duine kiseline (HNO3) i klorovodine
kiseline (HCL).
2. Svaki uzorak posebno stavimo u ureaj za spektrofotometriju (Optical Emission
Spectrometer, Optima 7000 DV, Perkin Elmer precisely) koji automatski analizira uzorke
spektrofotometrijom u plazmi.
3. Vrijednosti koncentracije za pojedini metal mogu se isitati na ekranu raunala na koje je
spojen AAS.

Slika 22. Spektrofotometar s plazmom (foto Kolari)

23

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

4. Rezultati
Rezultati analize atomskom apsorpcijskom spektrofotometrijom izraeni su u mg/kg, a
standard kod analize iznosio je 0,001 mg/kg. U tablici 1. prikazane su koncentracije
odreivanih metala u svakom od uzoraka. Koncentracija ive u L2 je ispod standarda tj. ispod
granice detekcije dok su koncentracije natrija i eljeza u svim uzorcima bile nie od standarda
pa rezultati za njih nisu dalje prikazivani.

Tablica 1. Koncentracije metala u uzorcima propolisa izraene u mg/kg prema standardu

0,001 mg/kg.
Koncentracije u mg/kg na lokacije uzoraka
Toksini
L1
L2
L3
L4
L5
L6
L7
metali
Pb
11,1240
1,1765
1,8729
6,3862
3,7048
0,4198
13,8294
Cd
0,2711
0,0185
0,0941
0,0348
0,0321
0,0220
0,1146
Hg
0,0144 0,0010
0,0180
0,0218
0,0081
0,0113
0,0100
As
0,1438
0,0184
0,0691
0,0552
0,0445
0,0096
0,1139
Esencijalni
metali
Cu
3,1746
1,0618
2,1507
3,4710
1,9237
1,8720
2,7121
Zn
296,4910 101,8340 1755,0960 29,7160 59,8860 19,8790 3517,9190
Co
0,2506
0,0965
0,0935
0,3386
0,1673
0,0891
1,5498
Ni
2,3392
0,5792
2,2442
2,3705
4,3493
2,5851
2,1310
Fe
0,0010 0,0010
0,0010 0,0010 0,0010 0,0010
0,0010
Na
0,0010 0,0010
0,0010 0,0010 0,0010 0,0010
0,0010
U nastavku su grafiki prikazane koncentracije svih detektiranih metala u uzorcima na
svakoj lokaciji zasebno. Rezultati za cink su radi preglednosti grafikona prikazani na
posebnom grafikonu za sve lokacije jer su izmjerene koncentracije cinka izrazito visoke u
odnosu na ostale metale u svim uzorcima (slika 23.).

24

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Slika 23. Koncentracije cinka na svim lokacijama

Na slici 24. vidljivi su rezultati mjerenja za lokaciju L1. Najvia izmjerena

koncentracija je za cink (296,4910 mg/kg) koja nije prikazana na grafikonu, a iz slike 24.
vidljivo je da odskae koncentracija olova (11,1240 mg/kg) koja prelazi MDK olova
prikazanu crnom strelicom (3 mg/kg). Najnia izmjerena koncentracija je za ivu (0,0144
mg/kg).

Slika 24. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L1

Iz slike 25. vidljivo je da je na lokaciji L2 nakon koncentracije cinka (101,8340

mg/kg) najvia koncentracija olova (1,1765 mg/kg) dok je koncentracija ive ispod granice
detekcije.

25

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Slika 25. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L2

Na lokaciji L3 kao i na svim ostalim lokacijama najvia je koncentracija cinka

(1755,0960 mg/kg), dok je sa slike 26. vidljivo da je slijedi koncentracija nikla (2,2442
mg/kg) te da je najnia izmjerena koncentracija ive (0,0180 mg/kg).

Slika 26. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L3

Na lokaciji L4 kao i na svim ostalim lokacijama najvia je koncentracija cinka (29,

7160 mg/kg), dok je sa slike 27. vidljivo da je slijedi koncentracija olova (6,3862 mg/kg) koja
i prelazi MDK, a relativno su visoke i koncentracije za bakar (3,4710 ) i nikal ( 2,3705).

26

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Slika 27. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L4

Na lokaciji L5 kao i na svim ostalim lokacijama najvia je koncentracija cinka (59,

8860 mg/kg), dok je sa slike 28. vidljivo da nakon toga najvia izmjerena koncentracija nikla
(4,3493 mg/kg), olova (3,7048 mg/kg ) ija koncentracija prelazi MDK i bakra (1,9237
mg/kg).

Slika 28. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L5

Na lokaciji L6 kao i na svim ostalim lokacijama najvia je koncentracija cinka (19,

8790 mg/kg), dok je sa slike 29. vidljivo da su nakon toga najvie izmjerene koncentracije
nikla (2,5851mg/kg), bakra (1,8720 mg/kg ) i olova (0,4198 mg/kg).
27

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Slika 29. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L6

Na lokaciji L7 kao i na svim ostalim lokacijama najvia je koncentracija cinka (3517,

9190 mg/kg), dok je sa slike 30. vidljivo da je nakon njega najvia izmjerena koncentracija
olova (13,8294 mg/kg) koja i prelazi MDK. Svi ostali metali su zastupljeni u niim
koncentracijama.

Slika 30. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L7

28

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

5. Rasprava
Usporedbom dobivenih rezultata prisutnosti metala u propolisu na razliitim
lokacijama u Meimurju moe se uoiti da postoje znaajne razlike izmeu izmjerenih
koncentracija pojedinih metala, ali i izmeu uzorka s razliitih lokacija to govori o
utjecajima iz okolia koji pridonose poveanju koncentracija metala.
Na svim lokacijama koncentracije cinka su izuzetno visoke i kreu se od najvee
koncentracije 3517,9190 mg/kg na lokaciji L7 pa do 19,8790 mg/kg na lokaciji L6. Uz
lokaciju L7 koncentracija je izuzetno visoka i u uzorcima s lokacija L3 i L1. Poviene su i
koncentracije olova koje se kreu od 13,8294 mg/kg opet u uzorku s lokacije L7 dok je
najnia koncentracija opet zabiljeena u uzorku s L6. Na osnovu ovakvih rezultata moemo
rei da je olovo prisutno u uzorcima sa svih lokacija, no koncentracije olova prelaze MDK
vrijednost (3mg/kg) u uzorcima sa lokacija L7, L1, L4 i L5 (Pravilnik, 2007; Pravilnik 2011).
Poviena koncentracija olova u uzrocima pokazatelj je antropogenog zagaenja.
Koncentracija kadmija istie se samo u uzroku s lokacije L1 i iznosi 0,2711 mg/kg dok je u
ostalim uzrocima znaajno nia. Rezultati analize ive pokazuju niske vrijednosti koje nigdje
ne prelaze 0,0218 mg/kg, a u uzorku s lokacije L2 ak je ispod granice detekcije.
Koncentracije arsena istiu se u uzrocima s lokacija L1 i L7, ali nigdje ne prelaze 0,1438
mg/kg. Koncentracije bakra poviene su na lokaciji L1 (3,1746 mg/kg) i na lokaciji L4
(3,4710 mg/kg). Koncentracija kobalta poviena je na lokaciji L7 i iznosi 1,5498 mg/kg, dok
su njegove koncentracije na ostalim lokacijama manje od 0,5 mg/kg.
Usporedba rezultata prema lokacijama pokazuje da su najvie koncentracije metala
zabiljeene na dvije lokacije, L1 i L7. Rezultati za lokaciju L1 nisu iznenaujui zbog
okruenja konica s jedne strane eljeznikom prugom, a s druge strane vonjakom (jabuke)
koji je intenzivno tretiran razliitim zatitnim sredstvima ve dulji niz godina. Upravo se

29

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

ovakvo intenzivno koritenje razliitih zatitnih sredstava u vonjaku moe povezati s

dobivenim rezultatima. Tako Matain i Matain (2002) navode da blizina povrina tretiranih
pesticidima zagauje cvjetove s kojih pele nose pelud i tako zagaenja dospijevaju u pelinje
proizvode pa poviena koncentracija olova i lagano poviena koncentracija cinka mogu biti i
rezultat blizine poljoprivredne povrine tretirane pesticidima. Oni su takoer esto uzrok i
poveanih koncentracija bakra (Rashed i Soltan, 2004). Blizina pruge pak je mogui uzrok
poveane koncentracije toksinih metala olova, kadmija i arsena (Matain i Matain, 2002).
Ovi podaci posebno su vani za ovu lokaciju zbog blizine vodozatitnog podruja ovoj
lokaciji. Posebno su problematine poviene koncentracije olova i arsena.
Rezultati na lokaciji L7 nisu bili oekivani obzirom da se radi o blizini ornitolokog
parka na uu Mure i Drave. No uvidom u rezultate nekoliko istraivanja moemo
pretpostaviti da je uzrok ovih povienih koncentracija zagaenje voda Mure i Drave (poljar i
sur., 2007). Istraivanje utjecaja tekih metala na umske sustave pokazuje utjecaj taloenja
tekih metala vodom tj. veim rijenim sustavima (Sava, Drava, Mura) na umske zajednice, a
posebno se istie na pojedinim lokalitetima kao to su umjetne akumulacije gdje su
hidrocentrale kao i za rijeku Dravu (Vrbek i sur. 2006). I prema istraivanju Halamia (2010)
u Dravi su zabiljeene poviene koncentracije cinka, kadmija i olova, a kako voda iz rijeke
poplavljuje i okolna podruja i prodire duboko u zemlju, odreena koliina navedenih metala
dolazi i do korijenja biljaka s kojih pele kasnije skupljaju pelud pa je upravo to mogui
razlog povienja koncentracije ne samo cinka, olova i kadmija, ve i arsena i kobalta. Na taj
nain preko vode metali ulaze u hranidbene lance i dospijevaju do pelinjih proizvoda, u
ovom sluaju propolisa.
Na lokaciji L4 takoer je utvrena znaajnija koncentracija pojedinih metala. Ova
lokacija takoer je smjetena uz eljezniku prugu to je slino s lokacijom L1, ali u blizini se

30

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

nalaze i prometna cesta i benzinska pumpa to takoer mogu biti izvori zagaenja razliitim
metalima, a posebice zabiljeenom veom koncentracijom olova.
Kao to je ve navedeno, koncentracije olova prelaze MDK vrijednost (3mg/kg) u
uzorcima sa lokacija L7, L1, L4 i L5 (Pravilnik, 2007; Pravilnik, 2011). Od toga su na
lokacijama L1, L4 i L5 konice smjetene u blizini frekventnih prometnica pa se moe
preporuiti pelarima da kod smjetaja konica pridaju posebnu pozornost da su to je mogue
udaljenije od frekventnih prometnica. Od ovog pravila odstupa lokacija L7, ali u ovom sluaju
smo ve naveli da se vjerojatno radi o zagaenju preko vode rijeka Drave i Mure (poljar i
sur. 2007.).
Najnie vrijednosti za sve istraivane metale su zabiljeene u uzorcima s lokacija L2 i
L6. Ovi rezultati su i oekivani obzirom da su obje lokacije konica smjetene izolirano od
prometnica i naselja i uz to im je zajedniko blizina ume. Upravo na osnovu ovih rezultata
moe se pelarima preporuiti izbor lokacija za smjetaj konica. Zajedniko za obje lokacije
je i poloaj u gornjem Meimurju za koje je karakteristina vea poumljenost i puno manje
prometa i industrijskih zona, a i manji broj intenzivno tretiranih poljoprivrednih povrina,
osim vinograda, ali nijedna od ovih lokacija nije u blizini intenzivno tretiranih vinograda.
Zadovoljavajui je rezultat analize uzoraka ive koja ni u jednom uzorku ne prelazi
MDK vrijednost od 1 mg/kg, a jednaka je i situacija s kadmijem ija je MDK vrijednost
takoer 1 mg/kg (Pravilnik, 2007; Pravilnik, 2011), dok je najvia zabiljeena koncentracija u
naim uzorcima 0,2711 mg/kg i to u uzorku s lokacije L1. Istraivanja nekih autora pokazuju
da bi se neki proizvodi pela poput propolisa mogli koristiti kao bioindikatori stanja okolia i
to upravo na primjeru tekih metala (Conti i Botre, 2000), a pri tome je vano istaknuti da je
podruje koje moemo uzeti u obzir definirano na povrinu od 7 km 2 oko konice zbog naina
ivota i aktivnosti pela (Conti i Botre, 2001).

31

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

6. Zakljuak
Na osnovu dobivenih rezultata istraivanja koncentracije metala u propolisu s
razliitih lokacija na podruju Meimurja moemo zakljuiti da:
-

rezultati ukazuju na vanost smjetaja konica jer zbog oneienja okolia razliite

tvari poput npr. tekih metala mogu dospjeti u pelinje proizvode i tako doi i do ovjeka.
-

su u uzorcima propolisa iz konica smjetenih u blizini eljeznikih pruga, prometnih

cesta, industrijskih zona i intenzivno tretiranih poljoprivrednih podruja izmjerene poviene

koncentracije pojedinih metala i iako Meimurje nema znaajnijih industrijskih zona, ipak je
u ak etiri uzorka s etiri lokacije utvrena koncentracija olova via od MDK vrijednosti
prema Pravilniku o najveim doputenim koncentracijama odreenih kontaminanata u hrani
(2007) i Izmjenama tog istog Pravilnika (2011)
-

na osnovu rezultata analize propolisa prikupljenih s razliitih lokacija na podruju

cijelog Meimurja moe se rei da su najnie koncentracije metala izmjerene na dva lokaliteta
u gornjem Meimurju ije su konice izolirane od prometnica, eljeznikih pruga i ostalih
moguih zagaivaa
-

je mogue da propolis moe posluiti i kao bioindikator stanja u okoliu

na osnovu dobivenih rezultata treba informirati pelare o potrebi preseljenja pojedinih

konica na lokacije udaljenije od moguih izvora zagaenja i ubudue obratiti pozornost na

mikrolokaciju konica nastojei izbjegavati blizinu prometnih cesta, industrijskih zona,
intenzivno obraivanih poljoprivrednih povrina, benzinskih pumpi, eljeznikih pruga.
-

je nuno ispitati istou propolisa prije upotrebe na tritu jer moe sadravati

nedozvoljene koncentracije metala koji mogu tetno djelovati na organizam

32

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

Popis literature
1) Abadi N. 1985. Pele i zdravlje, Mihajlovi B. (ur.), OOUR Slobodan Jovi, Beograd
2) Agilent Technologies 2009. How does the ICP work, Agilent Technologies,
http://www.youtube.com/watch?v=MQqtV2oiC6U, pristupljeno 12.1.2013.
3) Bankova V. 2005. Chemical diversity of propolis and the problem of standarization,
Journal of Ethnopharmacology. 200 : 114-117.
4) Bauer Lj., Bikupi-Bai I., Brkan B., Dekanovi I., Dolene Dravski M., Domainovi V.,
Kvoi K., Matijako N., Matkovi Mikuli K., Milkovi B., Pavlek Moan M., Oli R.,
Sulimanovi ., Zeba Lj. 1999. Zdravlje i pelinji proizvodi, Rikovi M. (ur.), Med,
pelarenje i obiaji, Hrvatska tiskara d.d., Zagreb, str. 121-130.
5) Beaty R. D., Kerber J. 1993. Atomic Absorbtion Instrumentation, Concepts,
Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry, The PerkinElmer corporation, str. 17-37.
6) Bian V., Cindri I. 2010. Teki metali u hrani, (ur.) Vuini J., 3. Meunarodni strunoznanstveni skup Zatita na radu i zatita zdravlja, Tiskara Galovi, Duga Resa
7) Conti M.E., Botre F. 2001. Honeybees and their products as potential bioindicators of
heavy metals contamination, Enivironmental Monitoring and Assessment, Kluwer
Academic Publishers.69 : 267-283.
8) Halami J., ora A. 2010. Sadraj Pb, Zn, Cd u recentnim sedimentnim muljevima rijeke
Mure i Drave, Knjiga saetaka sa 4. Hrvatskog geolokog kongresa, str. 340-341.
9) Huljev A., Dima E., Huljev D. 2002. Utjecaj zemljopisnog podruja na organski sastav
propolisa, Hrvatska pela. 121 : 177-178.
10) Ivanek A., afari . 2001. Olovo u vodenim ekosustavima, ueniki istraivaki rad

33

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

11) Jovanovi J. 2012. Praenje efekata hronine intoksikacije tekim metalima (Cd, Pb, Cu)
i protektivne uloge suplemenata S-donor liganada preko aktivnosti endonukleaza i
sekundarnog produkta lipidne peroksidacije, doktorska dizertacija sa Univerziteta u Niu
Prirodno-matematiki fakultet
12) Kerovec D. 2010. Odreivanje koncentracije tekih metala pomou AASa i ICP-OES-a u
uzorcima tla i biljke, diplomski rad, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Poljoprivredni Fakultet u Osijeku
13) Kosalec I. 2003. Analysis of propolis from the continental and Adriatic regions of
Croatia, Acta pharmaceutica 53, str. 275-285
14) Krelj M., Kuzmani-amija R., Lako V., imat V., Krelj V. 2011. Problem unosa ive
u organizam prehranom namirnicama iz mora, rad za sastanak Nasljednike metabolike
bolesti 2011. na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu
15) Matain ., Matain M. 2002. Dranje pela i otrovanja, Hrvatska pela.121 : 104-108.
16) Petrov V. 1972. Minerals and nutritive of honey. Amer. Bee J., 112 : 54-56.
17) Plavi F., untar I. 2006. Uvod u toksikologiju, Krznari-Vohalski G. (ur.),Uvod u
analitiku toksikologiju, kolska knjiga, Zagreb, str. 1-14. Str.
18) Pravilnik o dodacima prehrani 2008. Narodne novine 148, Zagreb
19) Pravilnik o najveim doputenim koliinama odreenih kontaminanata u hrani 2007.
Narodne novine, broj 46/2007
20) Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o najveim doputenim koliinama
odreenih kontaminanata u hrani Narodne novine, 55/2011
21) Rashed M.N., Soltan M.E. 2004. Major and trace elements in different types of Egyptian
mono-floral and non-floral bee honeys. J. Food Comp. Anal. 17, 725-735.
22) Romi M, Romi, D. 1998. Sadraj olova, kadmija, cinka i bakra u poljoprivrednim tlima
Zagreba i okolice, Agriculturae conspectus scientificus, 63 : 147-154.

34

PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUJA MEIMURJA

23) Skoog D. A., West D. M., Holler F.J. 1999. (a) Uvod u spektroskopske analitike
metode, Beeni D. (ur.) , Osnove analitike kemije, kolska knjiga, Zagreb, str. 489- 510
24) Skoog D.A., West D.M, Holler F.J. 1999. (b) Instrumenti u optikoj spektroskopiji,
Beeni D. (ur.), Osnove analitike kemije, kolska knjiga, Zagreb, str. 516-535.
25) Soboanec S. 2006. Uinak propolisa na oksidacijski/antioksidacijski status u cba mia,
Doktorska disertacija Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
26) poljar A., oga L., Kuec V., Kamenjak D., Pavlovi L., Kvaternjak I. 2008.
Oneienost tala geografsko-botanikog rezervata urevaki pijesci tekim kovinama,
Agronomski glasnik Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, str. 3-19.
27) Taranov Filipovi G. 2006. Kako pele trae hranu, Feje T. (ur.), Hrana i ishrana pela,
Neron d.o.o., Bjelovar, str. 13-15.
28) Velagi F. 2000. Pelarstvo, Velagi F. (ur.), d.o.o. Harfo-graf Tuzla, Tuzla, str. 5-25.
29) Vrbek B., Pila I., Potoi N., Seletkovi I. 2006. Izloenost uma tetnim utjecajima Istraivanje razina podzemnih voda, unosa tekih metala i oteenost kroanja u umskim
ekosustavima Hrvatske, Hrvatski umarski institut, Jastrebarsko, Izvanredno izdanje 9:
159-180.

35