NACIONALNI PROGRAM DIGITALIZACIJE ARHIVSKE, KNJININE I MUZEJSKE

GRAE
I NACIONALNI PROJEKT HRVATSKA KULTURNA BATINA
Ured projekta Hrvatska kulturna batina (Jozo Ivanovi, Sofija Klarin, Goran Zlodi, Dunja Seiterverko, Lana Kriaj)
Temeljem rjeenja o imenovanju Radne grupe za izradu nacionalnog programa digitalizacije
arhivske, knjinine i muzejske grae, koju je na prijedlog hrvatskih kulturnih vijea i Ministarstva
kulture 29. lipnja 2005. g. imenovao ministar kulture, otpoeo je rad na izradi reenog programa.
Tijekom 2005. i 2006. Radna skupina sastavljena od trinaest predstavnika iz arhivske,
knjinine i muzejske djelatnosti, izradila je tekst nacionalnog programa koji je 5. rujna 2006. g.
predstavljen u Ministarstvu kulture i koji je dobio podrku ministra.
Na sjednici Vlade RH odranoj 13. listopada 2006. prihvaena je Strategija razvoja
irokopojasnog pristupa Internetu do 2008., te Akcijski plan provedbe te strategije za 2007. godinu, u
koju je uvrtena i provedba Nacionalnog projekta digitalizacije hrvatske kulturne batine (arhivske,
muzejske i knjinine grae RH).
Time je ovaj znaajan strateki dokument postao okosnicom politike digitalizacije kulturne
batine u Republici Hrvatskoj, ime je kulturna batina izborila jedno od vodeih mjesta u izgradnji
suvremenog informacijskog drutva.
Na temelju Nacionalnog programa digitalizacije pokrenut je i projekt digitalizacije Hrvatska
kulturna batina, iji je osniva Ministarstvo kulture, a koji e kao pilot-projekt posluiti kao primjer
i referentni projekt za sve druge aktivnosti na podruju digitalizacije kulturne batine.
Ono to je naroito vano jest to da je tek ovim stratekim dokumentom po prvi put
omogueno da se na dravnom proraunu osiguraju znatnija financijska sredstva za digitalizaciju
kulturne batine, koja je, sudei po europskim iskustvima, nezaobilazan imperativ opstanka kulturnih i
batinskih institucija i poveanje njihove prepoznatljivosti u javnosti. Za oekivati je da e novonastali
digitalni sadraj, stvoren kroz ovaj i srodne projekte stvoriti i novu ponudu i nove usluge, pa e
njegova primjena biti mnogo dalekosenija, i u smislu turistike ponude, omoguavanja uenja na
daljinu (tzv. e-learning), od upotrebe za iskljuivo kulturne svrhe.
No, dugoroni je cilj ovoga programa da se u Hrvatskoj stvore potrebni uvjeti, kako tehniki,
infrastrukturni i kadrovski te poticajna klima za pokretanje, ali i izvravanje ovakvih projekata.
Rezultati projekta bit e i ve su dijelom vidljivi na web-stranicama projekta, koje e u
budunosti preuzeti ulogu referentnog mjesta za sva pitanja i problematiku digitalizacije tu e se
nuditi potrebne tehnike specifikacije, standardi, poveznice na projekte digitalizacije u Hrvatskoj i u
svijetu i moi e se dobiti odgovori na sva relevantna pitanja.
U najui ured projekta ukljueni su strunjaci iz matinih kua za pojedine djelatnosti (NSK,
HDA i MDC), a u rad su ukljueni i strunjaci iz Ministarstva kulture, jer je i samo Ministarstvo ve
postiglo nezanemarive rezultate na podruju digitalizacije svojih dokumentacijskih zbirki. Tako je
primjerice od ukupnog fonda Fototeke kulturne batine, koja djeluje u sastavu Ministarstva kulture, a
koji broji 60.000 fotografija spomenika kulture, digitalizirano ve preko 19.000 fotografija, koje se
sustavno objavljuju i na web-stranicama Ministarstva kulture.
Oekuje se da e nacionalnim programom i ovakvi, ve zapoeti projekti, doivjeti jo vei
zamah.