DRUGA.

UREDILA

Radmila Zdjelar
OBLIKOVALA

Sanja lvekovic
LEKTORIRALA 1 KORIGIRALA

Marilka rajnovic

Lydia Sklevicky
v

Jl,
'1

ODABMLA 1 PRIREDILA

Dunja Rihtman Augustin

CIP .- Katalogizacija u puikaciji

Nacnala i sveuCiSna iioteka, Zagreb
UDK 316.66-055.2(497.1)
394.2(497.1)
SKLEVICKY, Lydia
.
Konji, ~~, r~tovi 1 Lydia Sklevicky
, odabrala r pnredrla Dunja Rihtman
AuguStin. - Zagreb : Zenska infoteka
1996. - 311 str. ; 24
'
Biiografija: str. 296-303 i uz tekst. Str. 303-311: Biiografija radova Lydije

Sklevicky 1 priredila Anamarija StarCeviC Stambuk

ISBN 953-967 44-0-9
960122036

Zagreb, 1996

Sadriaj

Predgovor

Prvi dio: Nevidljivi predmet

1. KONJI, ZENE, RATOVIITD.:

PROBLEM UTEMELJEN]A HISTORIJE ZENA U JUGOSLAVIJI

13

2. ANTIFASISTICA FRONTA ZENA:

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"
Odredenje i putevi ostvarenja ravnopravnosti zena
Suocenje s drustvenom diskriminacijom zena
Tradicijske vrednote u novom kontekstu
Sudina institucije porodice

25
28
34
42

Utopiji ususret: Zena novog tipa

-~,~~1'.:

ft~TAP 1~~i: .tli

r r ' l jf'
Ll' ~ ,..,,;,:..>

. . ---i~k8

Znacajke kulturne promjene

47
50
55

3. EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA:

ULOGA ANTIFASISTICKE FRONTE ZENA U

POSTREVOLUCIONARNIM MIJENAMA DRUSVA
(NR Hrvatska 1945-53)
Nevidljivi predmet, perspektivistiCka metoda i netransparentni izvori
Dvjesta godina tisine:
Pokusaj tipologije zenskih pokreta u modernom periodu
Red, rad & posluh
Grupni portret pred gigantski skok u povijest
Pokret i poredak
Organizacijska struktura AFZ

63
63

73
88
96
107
115

Drugi dio: Od antropologije iene do politicke antropologije

4. NUZNOST ZENSKE PERSPEKTIVE U ANTROPOLOGIJI

155

5. MATRIJARHAT: PRIJEPOR MITOLOGIJE, IDEOLOGIJE 1 UTOPIJE

163

6. IZMISLJANJE TRADICIJE: DAN KOJI SVICE NADOM

171

7. NOVA NOVA GODINA:

OD "MLADOG LJETA" POLITICKOM RITUALU

175

Su~rak stare tr~dicije. (Bozic 1945 - Bozic 1948)

PrzvodnJa socalistrckog praznika (Nova godr'na 1948

1950)

ova

G d'

177

Predgovor

181
184

Od Mladog ljeta k politickom ritualu

8. I'ROFESI]A ETNOLOG:
ANALIZA I'OAZATELJA STATUSA I'ROFESIJE

189

TreCi dio: Zenska povijest

9.

I~MEDU ZNANOSTI 1 UMJETNOSTI: I']ESME ERIKE ]ONG

1. ZENE SU ISKORACILE U I'OVIJEST

Drugovi i Jjubavnici: Rosa Luxemburg
Crvena Emma: Emma Goldman
Tri revolucije Giuseppine Martinuzzi
Od Samoe do slave: Margaret Mead
Svoga tela gospodar(ica): Margaret Sanger
Genalne gub1tce genija: Mileva Maric-Einstein Sylvia Plath
Nasa gospa od Tieta: Alexandra David Neel
'
1 Dugi mars zivota Ding Ling
Bomba s ukrasnom vrpcom: Frida Kahlo
Neke nove svilene bube: Radha Kumar
11. U OSVITU HRVATSKOG FEMINIZMA
Borba srca s razumom: Dragojla Jarnevic
Patuljasta
"
. . amazonka lirvatskog feminizma. Marr" u
una k nove zemlje: Ugledne Hrvatice u emigraciji
Sporost-oporost: njiga Rade Ivekovic
Ispred mogucnosti recepcije: Vera Stein Erlich
12. BIOLOGIJA SUDBINA
Jajnici na tanjurima
Bolest kao subverzija
Crna majka Eva
Nevine u ludnici
U potrazi za zaboravljenim spolom
1. ZENSA I'OVIJEST

PriCe

Zivotu

Vjestice jos gore

Raj Zena: Precioze
Grijeh koji nemoguce imenovati: Benedetta Carlini
Treci rajh, drugi spol
Kad Zene marSiraju
14. I'OBACA/I'RED CARSIM REZOM
Biljeska radovima ovoj knjizi

Citirano literatura
Bi/iografija radova Lydije Sk/evicky

zagork

211
219
219

221
224
226
228

231
234

236
238

240
243
243
245

247
250
251
261
261
263
266
268

271
273
273

275
278
281
283

285
289
293

295
303

Ovom knjigom pokusala sam prikazati opus Lydije Sklevicky njom samom. Zbog toga sam nastojala unijeti sto manje vlastitih intervencija u
njezine tekstove i sto manje izmis\jati nove, moje naslove njezinim radovima, i samoj knjizi.
Ako citatelj/ica sada najprije preleti okom preko tih naslova, neka
je/ga ne zbuni ili udalji od Citanja cesto spominjanje tako dosadne, u
ovom trenutku naoko posve prezivje\e teme poput Antifasisticke fronte
zena. Doduse, najnoviji prijepori karakteru i znacenju antifasizma
mozda bas ponovno aktualiziraju tu dimenziju Lydijinih istrazivanja. U
vrijeme kad - potkraj sedamdesetih i tijekom osamdesetih - prekapala prasnjavoj arhivi tada vec odavno ugasle antifasisticke zenske
organizacije, mnogima se bavljenje tom temom moglo uCiniti izlisnim.
No Lydia zeljela odgovoriti na pitanje: Na koji nacin istra:livanje organizacije zena moze osvijetliti samu kvalitetu emancipatorskih procesa
u jednom drustvu?
Nakon dugotrajnog arhivskoga rada i proucavanja teorija- povijesne
znanosti, socijalne povijesti i zenske povijesti, antropologije i etnologije,
politologije i sociologije - uspjela osmisliti pristup u kojem pledirala za uspostavljanje dijaloskoga karaktera znanja. Dijalog medu znanostima omoguCio percepciju rasta i pada AFZ-a, ali i otkrice feminizma >>U salonu, medu zenama srednjih slojeva i u intelektualnim
krugovima, dugo podjednako presuCivanoga u poslijeratnom povjesnicarskom i ideoloskom diskursu. Bila ponosna na svoje otkrice, pojave zataskavanja tzv. salonskoga feminizma popratila ironijom: dakako, u neposrednoj lizini pozicije moci nalaze se prostrani pasnjaci
ideologije.
Najitnije u njezinu radu svakako jest to sto uspjela proniknuti u
metode i politicke pritiske kojima se jugoslavenska revolucija<< sluzila:

KONJI, ZENE, RATOVI

deklarativo zastupajuCi kulturu i drustveu mijeu i >>Oslobodeje z

, tijekom gotovo pola stoljeca moilizirala z i uz pomoc >>ji
hove<< orgaizacije politickim elitama osignravala podrsku, tj. moc. Polazila od pretpostavke da >>kozekveto uvodeje kategorije roda
u historiografsku araciju imati za posljedicu r prevredovaja:
politicke pokrete koji su smatrai progresivnima pasti tmurne s,
sama se >>priroda<< pokazati tek kao diskurs, vise kao >>proiz-

vodacica uzrocosti.
Zato rasprave Lydije Sklevicky, iako su prvestveo femiisticki motivirae, ili bas zbog toga sto su tako motivirae, podjedako otkrivaju
metalitete i ideoloske maipulacije. sve to i relevato samo za
prosla zivaja asim prostorima g i za sadasja.
Lydia ova istrazivaja provodila u vrijeme kad se medijski i za
stvei prostor u ivsoj ugoslaviji, cak i u Hrvatskoj, otvarati;
odskriuta vrata sirom rastvarala. Trudila se apisati >>tekst koji
astoji rekostruirati i aalizirati domiati govor moci. U svojem
,zadjem claku, doekle margialnoj profesiji etologa, zalagala se
stoga za agazma zaosti koji danas, kao i d, adasve aktuala:
>> ... drustvea uloga svake zaosti, poseice drustveih zaosti, pored
eprekide skepse podrazumijeva i stala kriticki dijalog s osiocima
moCi.
kriticki dijalog s it u svim Lydijim radovima, ilo kad
rijec zeskoj povijesti, atropologiji z ili politiCkom ritualu, ilo

kad pise zastveu raspravu ili oviski claak u zeskoj reviji. No time
isam abrojila sva podrucja Lydijia iteresa iti jeziu mogostruku
adareost. Osoito voljela i pozavala umjetost se i sama okusala kao prevoditeljica stihova - rv d femiistkije - Erike
g.

njigu sam astojala sloziti tako da dodu do izrazaja svi Lydijii taleti, podjedako kao i kvalitete: eros istraZivaCice i pedati rad, teorijsko z i s imagiacija, s stil pisca zastveih i pu!ici
stickih radova, fii ali ubojiti humor ili bolje reCi iroija postmoderne.
Vjerujem da Citatelji/ce zajedo sa mom u Lydijiim clacima,
poseice u edovrseoj doktorskoj disertaciji, otkrivati v vidike i poticaje premda su eki claci apisai prije vise od petaest, posljedji
prije sest godia. Od g sijecajskog d 1990. moglo se aslutiti kakva prazia astala jeziim odlaskom u zeskim studijima i u hrvatskom (usudila ih se reCi i europskome) femiizmu, u etologiji i politickoj atropologiji, u zeskoj povijesti. Njezia smrt kao da ila a
govjestaj svega g tmurnoga i zloga sto s saCi u godiama koje

PREDGOVOR

su dolazile: rat, mizerija, izazov idetitetima za koje smo mislili da su

cvrsti i jedom zauvijek dai ... Ali tek sada, kad proslo vec sest godia,
uvidamo koliko Lydia Sklevicky ila- posluzit cu se jeziim rijecima
- >>ispred mogucosti recepcije<<, ipak liska sirokom citateljstvu u
svojim pulicistickim skicama.
Zato sam u kjigu uvrstila sve zanrove pisaja kojima Lydia vladala.
njiga stoga i kocipiraa jedom kriteriju osim m koji
sadrzi kriticki dijalog zastveice i moCi. Ipak, knjiga i strogo za
stvea, u smislu kako to sadasji propisi mocika u zaosti propisuju,
ali i Cisto pulicisticka.
Citatelja/icu molim da preiruCi Lydijie tekstove ima umu vrijeme
u kojima su astajali i ograiceja sto ih to vrijeme ametalo piscu.
u posljedjih su se pet, sest godia sto zbog rata, sto zbog svih asih
osobih kriza, uspoa i padova, izostrile s optike, promijeila se retorika, i refereti okvir drustva i drzave.
Tko z Cime i se Lydijio pero daas bavilo. Sigurna sam da i opet
ila proicava i vidjela uaprijed, udila m teorijske uvide koje jos
pozajemo, osporavala poteze mocih. Za u i postojala dilema izmedu zastveoga promisljaja i aktivizma: i u jedom i u drugom ila
eumorna i ostavila tragove.
Hrvatski femiizam u ovim godiama kusji. Nedostaje mu Ly-
dijia aktivost i emir, trazeje ii koje uzemiriti s z.
Uzmimo samo claak koji se u ovoj kjizi alazi zacelju: pred
carskim rezom. Sto se zapravo uopce promijeilo? claak aktuala
mozda i vise g 1987. godie kad objavlje.
Vjerujem da i se k autorica ovih rasprava i claaka slozila sa
mom posvecujuCi ovu kjigu sadasjim geeracijama zena. Njihov polozaj i imalo ugoda, diskurs zenskim pitanjima nerijetko
ozacen cinilo nam se zaboravljeim, prezivjelim frazama zeskoj ulozi
u kuCi i kuhiji. No nadosli su mladi narastaji femiistkinja koje isu
uspjele upoznati Lydijin opus. Vjerujem da im iti zaimljivi i u mo
gome poticaji radovi te hrvatske femiisticke zaCijavke, kako ju s
pravom nazvala Rada Ivekovic.
Zagreb,

sijecja

1996.
Dunja Rihtman

Augusti

Prvi dio

NEVIDLJIVI PREDMET

1
Konji, iene, ratovi, itd.:
Proem utemeljenja
historije iena u Jugoslaviji

Prigovor, da zena nema smisla za javni zivot

kao ni sposobnosti za isti, sasvim neosnovan jer zena rodeni politicar. Pokazuje
nam to historija u kojoj su vladari samo
nekoji Veliki, dok od zena koje su sjedile
prestolju skoro svaka bila Velika.l

Pravorijek povijesti i uvijek prizivan kao jedan od prvih argumenata u diskusiji (ne)jednakosti zena. Stoga ne cudi Cinjenica da navedeni citat i izrecen na osnivackoj skupstini feministickog drustva
Zenski pokret u Zagrebu 1925. godine u prilog zahtjevu kojim su zene
trazile pravo glasa kao nuznog (mada ne i dovoljnog) uvjeta njihovog
ravnopravnog ulaska u javni zivot. Doista, velike vladarice mogle su
predstavljati zene alii (kao sto to danas slucaj s predsjednicama
drzava i vlada)- argument kojim moguce poijati tezu apoliticnosti
i ogranicenosti zenskih aspiracija i mogucnosti, no trebalo proCi jos
gotovo pola stoljeca do znanstvene artikulacije zdravorazumskog pitanja
(praznom) mjestu zena u povijesti. Naime, vec zdravorazumsko rasudivanje ukazuje na to da su zene uvijek doprinosile polovinu Citavoj radnoj djelatnosti - proizvodnji i reprodukciji, da polovina Citavog povijesnog iskustva ila njihova, no pisana povijest spominje ih (tek i ako)
kao marginalne sudionike. riticko preispitivanje Cinjenice da se u veCini pisane povijesti muskarac pojavljuje kao mjera Covjeka (sub specie aeternitatis) uslijedilo tek nakon utemeljenja zenskih studija i njihovih specijaliziranih disciplina kakva , uz ostalo, i povijest zene.

14

KONJI, ZENE, RATOVI

UPORISNE KRITIKE POVIJESTI -

KONJI, ZENE, RATOVI...

"NEVIDLJIVOSTI" ZENA

Iako osnovne teze kritike tradicionalne povijesne znanosti iz zenske

perspektive polaze od razliCitih ishodisnih, prvenstveno akcijskih usmjerenja2, mogli ismo ih sazeti slijedeCim tockama:
Osporavanje laznog univerzalizma
UCiniti zene vidljivima prvi korak kojim se stavlja u pitanje uoi
cajen odnos opceg i posebnog u hijerarhiji relevantnosti pisanja povijesti.
PolazeCi od hipoteze da uglavnom sve ono sto nam poznato iskustvima zena u proslosti posredovano refleksijama muskaraca i prozeto
vrednosnim sistemima koje su oni definiralP, postavljeno pitanje
mogucnosti istrazivanja i spoznavanja specificnosti povijesne svijesti zena.4 Gerda Lerner, jedna od prvih teoreticarki historije zena smatra
da kulturna determiniranost i internalizirana marginalnost zena uzrok
teorijski relevantnih specificnosti njihovog povijesnog iskustva. Unatoc
razumijevanju poriva feministkinja da u prvom entuzijazmu svog aktivizma pohrle ispunjavati prazna mjesta u povijesti (velike vladarice i sl.)
sto karakterizira tzv. kompenzacijsku fazu, ona predlaze postupni proces k ostvarenju onakve povijesne znanosti koja i ila dostojna svog
imena. Prvi stupanj ila i prijelazna historija: postojecim opCim kategorijama prema kojima povjesnicari organiziraju svoj materijal mogle
i se dodati neke nove kategorije kao npr. seksualnost, reprodukcija,
ucenje i internalizacija spolnih uloga, zenska svijest, vrednote i mitovi
ulozi spolova, seksualni simbolizam, itd. Nadalje, sve i ove kategorije
valjalo analizirati uzimajuCi u obzir varijale klase, rase, etnicke i religiozne pripadnosti. Dakle, ova faza ne donosi neki novi teorijsko-interpretativni okvir, vec se radi neophodnosti postavljanja novih pitanja
Citavoj povijesti.s
Postavljanje novih pitanja
Tradicionalna povijesna znanost ila usredotocena na velike teme
- odnose i strukture moCi. Zene su kao drustvena grupa minimalno prisutne u onim temama koje su Cinile okosnicu tradicionalnih povijesnih
istrazivanja, kao sto su politicka, vojna i diplomatska povijest, zbog cega
se isuvise olako zakljuCivalo njihovoj nepovijesnosti. No, ukoliko se
istrazivanja usmjere k analiziranju povijesnih mijena svakodnevnog zivota, odnosno spola, medusobnih odnosa zena razliCitih klasa (model: slu-

15

zavka- gospodarica), kucnog (neplacenog, nevidljivog) rada, jezika,

kreativnosti, drustvenih i, autonomnog organiziranja, promjena i
pomaka u samospoznaji vlastitog polozaja i uloge u drustvu itd., prosiruje se obzor povijesnog svijeta. Tada moguce transcendirati umjetnu
granicnu liniju koja odvaja (muski) prostor javnosti i (zenski) prostor privatnosti i dokinuti kao medas (ne)relevantnog, odnosno (ne)povijesnog.7 Istrazivanje prolema seksualnosti nadaje se, prema interpretaciji
urednica zbornika radova socijalistickih povjesnicarkiS kao locus povezivanja sfera koje su dosada poimane kao odvojene. Seksualnost se vise
ne istrazuje kao puko prirodna cinjenica, vec kao drustveno konstruirana
praksa, splet veza koje su u suodnosu s klasnim i proizvodnim odnosima.9
Novija povijesna istrazivanja utvrdila su da znacenje seksualnosti u
pojedinim povijesnim razdoljima centralno u procesima drustvene promjene koji zadiru u sferu rada i organizacije zivota zajednice.lO
Otvaranju novih pitanja iz zenske perspektive pogodovao i razvoj
tzv. nove socijalne historije u Sjedinjenim Americkim Drzavama. Ovaj
pravac povijesnih istrazivanja naglasava neophodnost bavljenja poslovima oicnih ljudi, umjesto bavljenja poslovima drzave i usredotocuje se
na trajne procese drustvenog iskustva za razliku od izdvojenih politickih
dogadaja.ll
U evropskoj historiografiji takav pogled na historiju odozdo inicirala pojava skole analista u dvadesetim godinama ovog stoljeca, ali njezin poticajni utjecaj na razvoj historije zena nije jednoznacno ocijenjen
u radovima feministickih teoreticarki.l2 No, navedene tematske i metodoloske inovacije sadrzane u pristupu socijalne historije omogucuje razvoj naredne faze historije zena koja i, prema Gerdi Lerner, mogla istrazivati postojanje specificne kulture zena u proslosti. Takva kultura ne
i sadrzavala samo zasebna zanimanja, proleme statusa, iskustva i rituale zena, vec i njihovu posebnu svijest, koja internalizira patrijarhalne
pretpostavke. U nekim slucajevima takvo i proucavanje ukljuCivalo i napetosti koje u toj kulturi postoje izmedu propisanih patrijarhalnih pretpostavki i napora zena da postignu autonomiju i emancipaciju.l
Novi i stari povijesni izvori
Danas postao neodrziv argument povjesnicara-tradicionalista da u
svojim istrazivanjima ne dokumentiraju aktivnosti zena zbog nedostatka
povijesnih izvora. Iako su veCinu pisanih povijesnih izvora proizveli muskarci (pripadnici malobrojne obrazovane i mocne elite ), izvori za demo-

16

KONJI, ZENE, RATOVI

. gra~~ku ~ovije.~t, dnevnici, pisma, autobiografski zapisi, izvori za lokalnu

~ovest 1 povest radnickog pokreta (npr. usmena svjedocanstva, politic~a kul~ura, rituali itd.) i sl., pruzaju dovoljno obavijesti zivotima i
akt~vnostlma zena razliCitih klasa. Ukoliko se, pak, i tradicionalnim izvor~ma postave neka od novih pitanja, rezultati spoznaje proslosti mogu Jednostavno opovrgnuti tezu zenama kao marginalnim sudionicima
povijesnih zivanja i procesa. TrazeCi razliCitost unutar analiticke kate?ori~~ roda ( cijem odredenju jos iti rijeci) neke feministicke povJeS~lcarke upozoravaju na promjene porodicnog i drustvenog polozaja
~ P~~te zene unutar njihovog zivotnog ciklusa. Pojam kronoiologi
Ja.., koJim se oznacavaju promjene unutar zivotnog ciklusa (smjena uloga
~cerke, supruge, majke, udovice, itd.), korisna korekcija moguCim poJedn?~~avlj~njima i pveriodizacijama koje u veCini slucajeva ne odrazavaju
speciflCa lSkustva (zenske) polovice covjecanstva.
~on~~ptu~.Iizacija roda kao analiticke kategorije u povijesnim
IStrZIVJI

. Bez obzira na razlike i pomake u teorijskim polazistima, kritike poviJesn~ znanosti koja iskljucuje zene jednoglasne su u isticanju neophodnosti uvodenja kategorije roda kao kategorije historiografske analize,
sto i imalo omoguCiti odredivanje i razumijevanje nacina na koji su
~polne razl~~e. siste~atski zadirale u drustvo i kulturu, i u tom procesu
zenama udeble neJednakost.14 Prisutno upozorenje da se zene ne
mogu pojmiti analogiji s ostalim drustvenim grupama (manjinama,
rasam_a, kla~am,a: kastama)- one su spoJ.15 No, prihvatimo li odredenje
koJemu s1stem pola/roda' sklop aranzmana kojima jedno drustvo
pretvara iolosku plodnost u proizvode ljudske djelatnosti i u kojem se
ove preobrazene polne potrebe zadovoljavajul, ocito da se radi 0
dr~~tvenoj, vda~le, povijesno uvjetovanoj i promjenjivoj intervenciji u io
l~glju . ZnacenJe tako o?redenog spol31/roda mora postati integralni dio
h1~torgrafskog spoznaJnog procesa. Stovise, trebalo i postati drugom
pro~om povje_snicar~, bez obzira na njegovu ili njezinu specijalizaciju,
~- ~z1ma ~ obz1r posljedice roda s istim samorazumijevanjem s kojim to
1 kada u pitanju klasa.17
. Tek kada ovo upozorenje postane realnost svakog povijesnog istraZ!v~nja,_~oCi ~~ se pr!Ci_ono~ s~upnju razvoja historije zena koji omoguciti diJalekttcko suceljavanJe 1 usporedbu povijesnih zena i muskaraca
u pojedinim povijesnim periodima.18 Prema misljenju G. Lerner, niti jedan postojeCi historiografski konceptualni okvir nije dorastao tako kom-

r
KONJI, ZENE, RATOVI...

17

pleksnom predmetu. Historija zene na tom stupnju razvoja uspostaviti

zahtjev za promjenom paradigme, zahtjev za novom univerzalnom povijesnom znanoscu, za holistickom historijom koja iti sinteza tradicijske historije i historije zena.l9 Naime, u onoj mjeri u kojoj historija zene
uspije uCiniti vidljivima zene u povijesti, ucinit vidljivima i muskarce,
to neophodan korak u dokidanju laznog univerzalizma ljudskog povijesnog is ---~
~,1~

1~"

(.)

....

'<,~\.',\

'.~., '~.,;''~~;~:;\:.: ~
"-'7
\

\~
:-._

\~

~-~~
-..

'

ZENE U JUGOSLAVENSKOJ POVIJESTI:

NEVIDLJIVE ILI BROJCANO NADVLADANE?

Diskusija nevidljivosti zena u jugoslavenskoj povijesti u nas tek

prisutna u pocetnom oliku, i to izvan profesionalnih povjesnicarskih
krugova.20 No, osoi cak i nadprosjecna obrazovanja (kao sto npr.
zavrseni studij povijesti) poznat izuzetno mali broj cinjenica povijesnoj djelatnosti zena opcenito, gotovo posve nepoznata djelatnost zenskih pokreta na nasim prostorima u novijoj povijesti.
Osnovni uzroci takvom stanju gotovo su identicni onima koji su meta
izlozenih kritika sto ih formulirala nova povijesna disciplina - historija zena. Ipak, umjesno zapitati se nasim specificnostima, tim vise
sto ideoloski govor cesto istice (mada to vrlo manjkavo znanstveno dokumentira) veliki doprinos masa zena naprednom medunarodnom pokretu, narodnooslobodilackoj bori i revoluciji.
Smatra se da patrijarhalni svijet svijet snaznih muskaraca, svijet bez
zena. Pogresnost ove pretpostavke opovrgnuta brojnim novijim istrazivanjima antropologije roda21' koja su nepoitno dokazala da i u izvanjski najrigidnijim patrijarhalnim porecima (Levi-Straussov ordre con~u)
postoji dobro strukturirana zenska supkultura koja raspolaze znatnom
koliCinom nCi koja ne mora iti javno priznata.22 Ako su generacije
zena i muskaraca socijalizirane tijekom procesa obrazovanja da vjeruju
kako nije ilo zena u povijesti njihovih naroda, one su socijalizirane u
duhu mita sveproiimajuceg patrijarhata.
Veoma opsezno najnovije istrazivanje udzbenika povijesti u Socijalistickoj Repulici Hrvatskoj23 pruza oilje ilustrativnih podataka. Kvantitativna analiza slikovnog materijala mogla i se sazeti na slijedeCi nacin:

18

Tab~la

f'

KONJI, ZENE, RATOVI

!: Fr:kve~~ija pojavlj~~a~j~ sljka I!.uskaraca, zena, djece zjvotjnja u svjm udzbenjcjma

~OVIJestl {udzben1c1, radne biiJeZnlce, poVIJesne cjtanke) od petog do osmog razreda osnovne

skole

Slika
razreda

Muskarci
u%

Zene
u%

5.

985 {77,0)

91 (7, 11

nema podat.

203 (15,8)

1279 (1 )

6.

1483 (79,2)

42 (2,2)

nema podat.

347 (18,5)

7.

1872 (1 )

517 (84,2)

32 (5,2)

15 (2,4)

8.

842 (85,0)

Djeca
u%

Zivotinje
u%

50

109 (11,0)
39 (3,9)
lzvor: Rajka Polic, Povijesni sukob mitova zenskoj emancipaciji, 1986.

(8, 11

nema podat.

Ukupno
u%

614(100)
990 (1 )

24

/ 2: Frekvencjja pojavljjvanja roda ljcnjh jmenjca

Razred

Muski
u%

Zenski
u%

7.

123 (96,9)
4 (3, 11
492 (94,6)
28 (5,4)
lzvor: Rajka Polic, Povijesni sukob mitova zenskoj emancipaciji, 1986.

8.

Ukupno
u%
127 (100)
520 (1 )

u.~vom istraziva~ju Rajka .Polic diferencirala podatke i prema frekven~tJa~a -~loga u ~OJ~ma su pkazane analizirane slike/imenice. Grubo
uopcav.aJUCI, mo.~uce utv~diti da uloga vojnika za muskarce na prvo~ ~J~stu, sliJ~de uloge Istaknutih politicara i umjetnika, dok se zene
POJa~l~~Ju kao s.e!Janke, zer:~k~ si:b?li (slo?oda, majCinstvo, itd.) ili nes~ecifictrano. DJeca su u vect slucaJeva pkazana u istom tekstualnom/
~Vl~Ualnom.. kontekstu Sa zenama, prikazane zivotinje SU U vecini slu~aJeVa k~ (kao _vjerni pratioci muskaraca u ratovima). Rijecju, u nasim
~kolama na}pro~entn.a ~is:o~ija ratova, pobuna, sukoba, sto prema
I~terpret:CIJI RaJke Po1Ic25 ObJaSnJaVa upadljivu brojcanu nadmoc zivotiJa .~ad z~nama u_ ~~zb~nicima SRH. I dok muskarci stoje uspravni na
poviJ~snoJ. pozor~.lCI sto pot~r~jep!jeno relativnom raznolikoscu uloga
1 zamanJa u ko~Ima s~ poJaVlJUJ~, zene su u veCini slucajeva prikazane
kao s~~ruge, m~Jke, kcerke, stace ... , u najboljem slucaju kao simpatizerke Ili suputce.
!edn? drug~; ia~o znatno uopcenije, istrazivanje osam jugoslavenskih
udzbeka poviJesti za srednje skole26 moguce sazeti na slijedeCi naCin:
;:~ekla1 k:. Frek_yen~jja poj~yljjv.ahja

JOS s 1h udzben1ka pOVIJeStl

muskjh zenskjh ljcnjh jmena u osam jugoslavenskjh sred-

Vremenski period

Muska
imena

Zenska
imena

19. stoljece 1918.

387 (98, 7%)

5 (1,3%) 392

1918.-1970.
448 (98,7%)
6 (1,3%) 454
lzvor: Andrea Feldman, lstrazivanje udZenika za srednje skole, 1985.

Zbroj svih imena

koja se pojavljuju

Zenska
imena

2565 (100%)

8 (0,3%)

2519 (100%)

8 (0,3%)

',

KONJI, ZENE, RATOVI...

19

Dvije od pet spomenutih zena u prvom vremenskom periodu27 ile su

velike vladarice (koje, usput receno, nisu vladale u tom razdolju ), tri
su ile zrtve nasilja. Tri od sest zena spomenutih u drugom razdolju28
ile su heroine NOB-e ili aktivistkinje, dok za ostala tri imena nisam
uspjela pronaCi reference niti uz pomoc mojih mnogo iskusnijih kolega
povjesnicara u konvencionalnoj literaturi (razne enciklopedije, Tko
tko, i sl.). Cime li su zaduzile pisce udzbenika? (Da li su ile necije uzorne supruge, samozatajne majke ili samo zene?)
Niti jedno] od ovih.1tudija nisu potrebni dodatni komentari - zakljucci su ocigledni i govore u prilog hipotezi mitu sveprozimajuceg patrijarhata.
No, navedena istrazivanja ne objasnjavaju uzroke takvoj distriuciji
muskih/zenskih imena, slika i uloga. Pored argumenata koje iznosi prikazana kritika nevidljivosti zena u povijesti, treba pokusati ukazati i
na moguce posebnosti jugoslavenske situacije.
U zemlji koja rado istice da na stijegu njezine socijalisticke revolucije na casnom mjestu ispisana borba za ravnopravnost zena, koja se diCi
neoicno brojnim sudjelovanjem zena u narodnooslobodilackom ratu i
revoluciji29, povijesna nevidljivost zena mogla i se pripisati praksi koju Eric Hobsbawm, britanski marksisticki povjesnicar, oznacava kao izum
tradicije (invention of tradition )30. Naime, poduzimaju se znatni napori
kako na razini ideologije, tako i na razini suvremene (povijesne) znanosti, da se dokaze kako su zene oduvijek ile gotovo integrirane u revolucionarnoj (socijalistickoj, komunistickoj) tradiciji. Neprestanim ponavljanjem, sto prema Hobsbawmu jedan od najprisutnijih nacina izuma
tradicije, rasprostranjuje se uvjerenje kako zene nisu ile suocene ni s
kakvim preprekama (ili tek povremeno sa sasvim neznatnima) prilikom
integriranja u revolucionarne procese (sindikate, partije, politicke akcije,
NOB, itd.) koji su se odvijali od sredine 19. stoljeca. ParafrazirajuCi Hobsbawma, takav postupak moguce podvesti pod prevladavajuCi tip izuma tradicije, onaj kojim se uspostavlja ili simbolizira drustvena kohezija
ili pripadnost grupama, stvarnim ili artificijelnim zajednicama.l
Kada postojanje ravnopravnosti u proslosti iznadeno, nije potrebno
riskirati pronalazenje dokaza mogucoj neravnopravnosti. Nije, naravno
potrebno isticati kako takva vrsta iznadene tradicije ne potice na znanstveno istrazivanje borbe zena i muskaraca protiv previda, zanemarivanja, diskriminacije i postojanja znatnih prepreka na koje su zene nailazile
zeleCi se uspeti na ata revolucije. Kada sami podaci ne dopustaju mnogo
uljepsavanja (kao npr. cinjenica da su zene Cinile slijedece postotke Clanstva : 1925. -0,8%, 1926. -1,6%, 1935. -1%, 1940. -6%; ili da su u

. i

KONJI, ZENE, RATOVJ...

20

21

KONJI, ZENE, RATOVI

svim jugoslavenskim sindikatima u meduratnom razdolju cak 5% clanstva ile zene; da su dvije zene postale clanice Centralnog komiteta
tek 1940. godine, itd. - da citiram samo neke od mnogih mogucih primjera)32- ~ni se nikada ne podvrgavaju oziljnom preispitivanju. Umjesto toga, Jih se svodi na devijacije, licne nedosljednosti, prezitke nenarodnih rezima ... Patrijarhalno-autoritami kompleks citave kulture
(ciji dio i politicka kultura) ostaje neupitan.
Otkrice zena i zenskih masa kao djelatnog cimbenika povijesnih
procesa, uz zahtjev za takvom reinterpretacijom svih dominantnih drustvenih i kulturnih institucija koja uzimati u obzir rod kao analiticku
ka~eg~ri~u, dio jev strat~gije s~vreme~ih (neo )feministickih pokreta koji
se JaVlJaJU na drustvenoJ s do kraJa 1960-ih godina. hipoteza
da ~~ p~nj~. koja se ~~ zenama u povijesti, kao i napor da se utemelJ~ hts:ora ze~e, bttl u kauzalnom odnosu s naCinom na koji se postavlJa zensko pttanje.
v ~vak~n dos~av vremena posto sam napisala podulju studiju AntifaSIStic~?J front~ ze~a Hrvatsk: (1941-1945)34, za ciju sam izradu pregle~ala cttav arhi~ski fond AFZ-a od 22.675 dokumenata, kao i postojecu
llteraturu, uspjela sam nabaviti tekst istoj temi koji tiskan u jednom
am~rickom politoloskom casopis~.s VeCina zakljucaka do kojih autoca tog teksta, Barbara Jancar, dosla, iako se temelje samo na odabranim dokumentima (usp. iljesku 34), sukladni su mojim zakljuccima.
~ to zna~i da su americke kolegice pretekle nase analiticke studije
z~na~a u Je?no~ od ~aj~aZnijih razdolja suvremene jugoslavenske povesti. Takvth 1 se primJera za potkrepu moje hipotez~ meduzavisnosti na~ina. na koji se postavlja zensko pitanje i percepcije uloge zena
u.po~esti moglo nabrojati vise. RazmatrajuCi tipicne stavove zenskom
~~~~U ~ d.rust:enom .legitimacijom, Vjeran Katunaric na prvom mjestu
IS!Ice laz . u~erza1Iza~1..6 Prema njegovoj interpretaciji reduciranje
Z~~skog pttanJa n~ ljudska odnosno drustvena pitanja ukazuje na
tezJu za trenutacm izjednacavanjem ljudi u svrhu izbjegavanja aktivnog suprotstavljanja nosiocima dominacije.37
. D.a~ako, u..neposrednoj lizini pozicije moCi nalaze se prostrani pasnJaCI I~e~logiJe. TemeJjna postavka svakog znanstvenog poduhvata, Qui
bene dlStmguit bene docet, zasjenjena ideoloskom mrljom - autonomija subjekta istrazivanja cesto se pokazuje kao potencijalna opasnost
od ~utonomnog yolitickog subjekta. Pokusaj koncentriranja istraZivanja
n~.zene k~o drust:enu grupu sui generis, teznja da se reinterpretira citav
svet drustvenog 1skustva, kako proslog tako i sadasnjeg, iz perspektive

koja nece iskljucivati zene, automatski pod sumnjom da (nekriticki)

prihvaca ideolosku poziciju feminizma ( ona nije nedvosmisleno odredena u vladajucem politickom/ideoloskom diskursu).
Animozitet spram feminizmu kao iskljucivo burzoaskom fenomenu
ima svoju prethistoriju u jugoslavenskom revolucionarnom pokretu. Bila
sam iznenadena otkricem da u nerazvijenoj, siromasnoj i autoritamoj
drzavi kakva ila predratna jugoslavenska kraljevina, dolazilo do znatnih preklapanja zahtjeva dobro artikuliranog i ne tako ekskluzivnog38
burzoaskog feministickog pokreta sa zahtjevima tzv. proleterskog zenskog pokreta39, uzmu 1i se u obzir nedvosmislena klasna razgranicenja
koja su se odvijala. Rijecju, moja analiza nevelikog korpusa historiografske literature tom predmetu ukazala na ci~j~nicu da su d.o sa~~
povjesnicari zapocinjali istraZivanja kako i potvrdil1 ( ne kako 1 stavi11
u pitanje) ideoloske zasade totalnog osporavanja feminizma koje su funkcionirale u razlicitim povijesnim uvjetima. 40
Novija jugoslavenska istrazivanja utemeljena na kritickim polazistima
zenskih studija, kao i prvi pokusaji istraZivanja historije zena i zenskih
pokreta u Jugoslaviji unatoc neizvjesnoj (institucionalnoj) buducnosti otvaraju nove perspektive.
VeCina poticaja i argumenata kojima sam zeljela ukazati na neophodnost osvjestavanja potrebe historije zena i u nasim uvjetima, temelji se
na mojim istraZivanjima zenskih pokreta i organiziranog djelovanja zena
u Jugoslaviji. No, bez obzira na ogranicenost vlastitog istraZivackog iskustva, prihvacam upozorenje da se historija zena ne moze svesti na razmatranje iskljucivo ove prolematike buduCi da i to impliciralo da zene zasluzuju paznju povijesne znanosfi jedino u onim situacijama kad
djeluju poput muskaraca, pojavljujuCi se u politickom zivotu. 41 Pregrst
veoma sofisticiranih tema- novih pitanja potaknutih razvojem discipline- cekaju da budu otkrivene u jugoslavenskoj historiografiji. Us~
dujem se ustvrditi da vec postoje prazni prostori u koje i se mogla upisati takva ocekivanja. U historiografiji koja , prema jednoj novijoj analizi, u grcu tra2:enja marksistickih metodoloskih oruda koja nadomjestiti zaklinjanje na marksisticku filoiofiju povijesti42, uocavanje i izucav~
nje meduodnosa roda i klase mogao i iti plodonosan prvi korak. HIstoriji radnickog pokreta u nas se posvecuje znatna pa2:nja i institucionalna podrska (svaka SR ima svoj institut za historiju radnickog pokreta). No, te institucije (sto nije samo jugoslavenska posebnost) ogranic~
vaju svoje istraZivacke interese na politicku analizu koja naglasak stavlJa

t
22

KONJI, ZENE, RATOVI ...

KONJI, ZENE, RATOVI

na rad i

(veoma

sko

definirane ), dok

zapostavljaj

ostala vazna

podrcja iskstva.43

Tesko predvidjeti hoce li se dogledno vrijeme stvoriti vjeti da

potreba temeljenja takve povijesne znanosti, koja iti kadra integrirati mnoge dimenzije i perspektive, med kojima i perspektivu zena, postane stvarnost. Bilo i to vrijedno poksaja, vec i zbog toga sto nepoitna Cinjenica da zene jgoslavenskom drustvu Cine (nesto v)
polovic stanovnistva, i zbog toga sto s odvijek brojem premasivale
konje.

BILJESKE

7
8
9
10
11
12

13
14
15
1

17
18
19

Zapisnik od 19. maja 1925. (Konstituirajuca glavna skupstina drustva >>Zenski pokret<< u Zagrebu), Arhiv Instituta za historiju radnickog pokreta Hrvatske (AIHRP), IV/57.
Heritage of Her Own: Toward New Social Histoy of American Women, ur. Nancy F. Cott i
Elizabeth . Pleck, Simon and Schuster, New York, 1979, str. 14-15. >>Karakteristican pristup
nove historije zena da proteze na proslost pitanja i osnovne uvide koji proizlaze iz vlastite pozicije u okviru suvremenog zenskog pokreta. Lieralne, marksisticke i radikalne feministkinje i
feministi postavljaju pitanja koja poticu povij~na istrazivanja.
Gisela Bock, Historische Frauenforschung: Fragestellungen und Perspektiven, u: Frauen suchen ihre Geschichte, ur. Karen Hau~n, Verlag . . Beck, Miinchen, 198, str. 52-5 (i i
ljeska 25).
Borba za priznavanje status~ povijesnosti tako heterogenoj drustvenoj grupi kao sto su zene
(pri Cijem definiranju genus proximus predstavlja prirodna kategorija spola) usporediva s
istom borbom tzv. prirodnih naroda (Natvolker) koje evropocentricno poimanje povijesti
do nedavno rangiralo kao pretpovijesna drustva.
Gerda Lerner, Placing Women in History: 1975 Perspective, u: Lierating Women's Histoy,
ur. Berenice . Caroll, University Of Illinois Press, Chicago-London, 197, str. 5.
Gerda Lerner, The Majority Finds lts Past, Oxford University Press, Oxford, 1979, str. 171.
Karen Hausen, Einleitung, u: Frauen suchen ihre Geschichte, nav. dj., str. 7.
Editor's Introduction, u: Sex and Class in Women's Histoy, ur. Judith L. Newton, Mary .
Ryan and Judith R. Walkowitz, Routledge and Kegan Paul, London, 198, str. .
Nav. dj., str. .
Nav. dj. Navedeni primjeri odnose se na istrazivanja viktorijanske ere u Velikoj Britaniji i SAD.
Cott-Pleck, nav. dj., str. 9.
Usp.: Susan Mosher Stuard, The Annales School and Feminist History: Opening Dialogue
with the American Stepchild, Signs, Chicago, Vol. 7, 1981, No. 1, str. 135-14; Natalie Zemon
Davis, >>'Women's History' in Transition: The European Case, Feminist Studies, 197, SpringSummer, No. , str. 8-10.
Gerda Lerner, Lierating Women's Histoy, nav. dj:, str. 5.
Sex and Class in Women's Histoy, nav. dj., str. 1.
Gisela Bock, nav. dj., str. 4.
Gayle Ruvbln, Trgovina zenama: beleske 'politickoj ekonomiji' polnosti, u: Antropologija
iene, ur. Zarana Papic i Lydia Sklevicky, Prosveta, Beograd, 1984, str. 9.
Natalie Zemon Davis, nav. dj., str. 90.
Gerda Lerner, Lierating Women's Histoy, nav. dj., str. 5.
Gerda Lerner, The Majority Finds Its Past, nav. dj., str. 180.

23

u toku skolske godine 1984/85. odrzan u okviru sekcije Zena i drustvo Socioloskog drus~a
Hrvatske seminar na postdiplomskoj razini posvecen prolematici historija zena u JugoslaviJI.

20

21 Usp. Antropologija iene, nav. dj.

22 Veoma instruktivna analiza zenske subkulture u prosirenoj patrijarhalnoj obltelji (zadruzi)
u: Dunja Rihtman-Augustin, Struktra tradicijskog miSljenja, Skolska knjiga, Zagreb, 1984, str.
19-172.

2 Rajka Polic, Povijesni sukob mitova zenskoj emancipaciji, iena, Zagreb, 198. Ovaj rad
u svojoj prvoj verziji izlozen na seminaru u sekciji >>Zena i drustvo (vidi iljesku 20).
24

Vise detaljiziranih tabela i pregleda prikazanih u tekstu Rajke Polic sazela sam u navedenim

tabelama (br. 1 i 2).

U svom radu R. Polic suceljava prezentaciju/interpretaciju razlicitih povijesnih razdo!ja s puliciranim i nepu!iciranim arhivskim izvorima cime dokumentira znacaj i domete participacije
zena u njima i razotkriva citavu metodologiju autora udzbenika kao neopravdano pristranu.
2 Andrea Feldman, >>lstrZivanje udzbenika povijesti za srednje skole, Zagreb- Beograd, ne-

25

objavljeni rukopis, 1985.

. Feldman ukazuje na cinjenicu da udzbenici triju repu!ika (Hrvatske, Srije i Slovenije) i
dviju autonomnih pokrajina (Vojvodine i Kosova) ne spominju niti jedno zensko ime.
28 U ovom slucaju udzbenici dviju repu!ika (Srblje i Crne Gore) i jedne autonomne pokrajine
(Kosova) ne spominju niti jedno zensko ime.
29 Prema sluzbenim aproksimacijama, participacija zena u NOB-i procjenjuje se na dva miliona,
dok su zene u borbenim formacijama saCinjavale 4% od svih boraca. Usp. Lydia Sklevicky,
Organizirana djelatnost zena Hrvatske za vrijeme Narodnooslobodilacke borbe 1941-1945,
Povijesni prilozi, Zagreb, 1984, (1), str. 97.
30 The Invention of Tradition, ur. Eric Hobsbawm and Terence Ranger, Cambridge University
Press, Cambridge, 1985, str. 1-14 i 23-24.

27

31 Nav. dj., str. 9.

32 Usp. Lydia Sklevicky, Karakteristike organiziranog djelovanja zena u Jugoslaviji u raz~olju
do Drugog svjetskog rata, Poija, Novi Sad, , 1984, 1. dio, br. 8, str. 415-417; 2. d, br.
09, str. 454-45.
Takoder su zanemareni pro!emi i specificna ocitovanja roda kao antagonistickog elementa u
zivotu radnicke klase. Usp. Sex and Class in Women's Histoy, nav. dj., str. .
4 iena i moc: povijesna geneza jednog interesa, Zagreb, 1984., neobjavljena magistarska radnja.
Jedini relevantni izvorni materijali AFZ do sada objavljeni skupljeni su u dva veoma korisna
toma izabranih dokumenata: iene Hrvatske narodnooslobodilackoj borhi, I. i . dio, Zagreb,

35

1955.
Barbara Jancar, Women in the Yugoslav Natioil Lieration Movement: An Overview~<, Studies in Comparative Communism, Los Angeles, vol. XIV, 1981, 28, str. 14-14. Auto~~
obavijestila da jedna od studija koju citira u svom radu (nav. dj., str. 143-144, biiJ. 1)
prezentirana u SAD vec 1977. kao referat na Berkshire Conference on the History of Women.

Vjeran Katunaric, ienski eros i civilizacija smrti, Naprijed, Zagreb, 1984, str. 2S-242.
7

Nav. dj., str.

29.

8 Prema podacima medunarodnog udruzenja International Council of Women, u meduratnom

razdolju su s njime povezana udruzenja u Jugoslaviji pripadala istoj kate~oriji (prema broju
individualnih clanica) kao i Svicarska, Novi Zeland, Danska, Australija i Svedska (. do

50.000 clanica). Usp. Edith F. Hurwitz, The International Sisterhood, u: Becom~ng_ Vzsihle.
Women in European Histoy, ur. Renata Bridenthal and Claudia Koonz, Houghton M1fn Com-

pany, Boston, 1977, str. 9.

Termin >>proleterski zenski pokret pojavljuje se kao terminus technicus u n~s~j h~storiogr~fsk~j
literaturi, no Cinjenice ukazuju na to da i ilo pravilnije govoriti tzv. a!Iram orgazacl
jama nego li pokretu sa svim potrebnim prerogativima.
40 Detaljna kritika izvora provedena u: Lydia Sklevicky, Poija, Novi Sad br. 309, str. 445-44.

39

41

Cott-Pleck, nav. dj., str. 13.

24

KONJI, ZENE, RATOVI

42 Smiljana Durovic, Osnovni tokovi razvoja istorije 20. veka u Jugoslaviji: Teza za istoriju istoriografije<<, neobjavljeni referat, Beograd, 1985.
43 Anna Davin, Feminism and Labour History, u: People's History and Socialist Theory, ur. Raphael Samuel, Routledge and Kegan Paul, London, 1981, str. 177.

Antifasisticka fronta zena:

Kulturnom mijenom
do zene ''novog tipa

Emancipacija od stega patrijarhalne klture nadaje se kao jedan od

osnovnih ciljeva klturne mijene koja se pocela odvijati tijekom NOB-e.
Ona s obzirom na specificn osjecenost zena okvirima takve kl
ture predstavljala i jedan od neprijepornih zadataka Antifasisticke fronte
zena Hrvatske. No, na osnovi rekonstrkcije njezinog organizacijskog
strojstva mogce izvesti hipotez kako AFZ tijekom ratnog razdolja
svog postojanjal ne osigurava mjesto nzno za djelatn artiklacij i
ostvarenje klturne emancipacije zena. Neophodno , naime, govoriti
dvije osnovne skpine zadataka koje ova organizacija imala ostvariti
tom period.
s:

1) Zadaci AFZ-a kontekst citavog narodnooslobodilackog pokreta,

kao sto s pomoc vojsci (osiguravanjel? njezine materijalne baze akcijama skpljanja hrane, materijalnih sredstava, dobrovoljnim radovima i
sl.), te organizacija pozadine (osiguravanjem normalnog odvijanja zivota
na oslobodenim podrcjima, provodenjem svih mjera socijalne politike
- zbrinjavanjem djece, ranjenika, nemocnih i dr.).
11) Zadaci s obzirom na specifican polozaj, odnosno interes vlastitog
clanstva, mog se grupirati kao:
1. politicka emancipacija zena;
2. klturna emancipacija;
. integracija na ravnopravnim osnovama NOB-i i bori za novo
drstvo i njegovu konsolidacij.
Zadaci iz ove skpine medsobnoj s kazalnoj vezi. Politicka
emancipacija zena kao cin politicke volje ozakonjena Deklaraciji
osnovnim pravima naroda i gradana Demokratske Hrvatske donesenoj

26

KONJI, ZENE, RATOVI

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

n~ Trecem zasj_edanju Z~VNOH-a svinja 1944, isticana i primjeJ1Va?a ~ aktiv~o 1paSivno pravo glasa pri izborima za organe narodne
vlast1 v~c od prv_1~ dana NOP-a. Uz politicku edukaciju zena, odnosno

e?u~aC1JU za p~1It1~u, _politicka emancipacija podrazumijevala shvaca-

Je zena kao SVJesh 1samostalnih politickih subjekata, osoblto se isticalo odgajanje zena za neautoritarnu, demokratsku politiku.
Kultur~va e~ancipa~ija znaCila poduhvat osposoljavanja zena za
puno kosteJe tekove politicke emancipacije. Naglasava se nuznost
obraz~vanja zena: kulturno uzdizanje putem predavanja iz raznih
oiasti nau~~ _(z~:~vstvenih, higijenskih, historijskih, itd.), formiranje
kurseva (v1s1h 1 IZ1h) za osposoljavanje aktivistkinja cak i na neoslo~ode~im ~erit~rijama i u okupiranim gradovima, Citanje i suradivanje u
z~~sk1m 1Istov1m~. Ovamo ih svrstala i direktivu postavljenu u OkruzIC1 vec koncem 1941, koja naglasava kako valja voditi borbu
z~ ravnopravnost zena i muskaraca ( ... ). Iako tako eksplicitnu formulaC1JU n~ nalazimo isuvise cesto u odnosu na to koliko se nastoji na drugim
zadac1ma, ona uk~uje na cinjenicu da postojala svijest tome da
?dn_os med~ spol~:1~~ takoder drustveni odnos sui generis, te da njegova
1ZJena m~z_e usli]ed1ti tek nakon zadovoljenja niza preduvjeta koje tre~a on:oguc11I k~ltu~na emancipacija. No~ iz brojnih dokumenata vidljivo
da cesto u svest1 rukovodilaca i nosilaca tih zadataka nije dolazilo do
razgra~ica:~nja politicke emancipacije kao akta politicke volje i kulturne
~~n~1~ ~~ procesa. Svaki od tih zadataka, naime, podlozan razllCltvoJ __d~a~1c~, se nije vodilo racuna (pitanje koliko to u
tadasnJim UVJet1ma uopce i ilo moguce ), sto itno za sam ishod
postavlje~i?v ciljeva. S~va~anje kulturne emancipacije kao vrste epifenomena po1It1cke, dovodilo do guljenja jasnoce perspektive, sto se oCitovalo i u realizaciji treceg zadatka - integraciji zena u narodnu vlast
na ~avnop~a~nim osnovama. grupa zadataka predvidala aktivno
sudJe~ovanJe zena u narodnoj vlasti, uevrsCivanje vlasti koje znaCi obranu
tekov1~a N<?B_-_a, pom~c VNOJ-u i ZAVNOH-u, te sudjelovanje u
obnov1 zemlje 11zgradnJI nove drzave. Prikazat cu neke od mnogobrojnih
doku~enata u kojima se kritizira sektaski odnos prema zenama ilo
kod J1hovog uvazavanja kao clanica NOO-a, ilo prijemu u ili
~~~bene redo:e. ~a~i podaci navode na zakljucak da realizacija po1It1cke ~manc1pace zena provodenjem politicke revolucije dovela do
pre~ranJenog uvjerenja da oslobodenje zena neupitno postignuto. Time _ stavljena ~ _pit~nje efikasnost provodenja treceg i, definiciji, rev~lu:narnog C1lJa dJelatnosti organizacije zena- ravnopravne integraC1Je zena u sve sfere javnog zivota iz kojih su do tada bile iskljucene.

27

Zelimo li pratiti AFZ kao Cimbenik kulturne mijene, valja uvaziti Cinjenicu da on, iako nedvojbeno i dijelom sirokog antifasistickog i
narodnooslobodilackog pokreta, u jednom periodu pokazuje izrazitije
odlike samostalne organizacije, u drugom izrazeniju subordinaciju ostalim organiziranim vidovima pokreta. Stoga mi se Cini opravdanim da
u analiticke svrhe uvedem i primijenim kategoriju dobrovoljnog udruzenja.2 Prednost ove kategorije, kako definira Michael Banton odredujuCi antropoloske aspekte dobrovoljnih udruzenja, jest cinjenica sto
njihovo proucavanje dio proucavanja drustvene promjene. Pored toga,
naglasava vaznost dobrovoljnih udruzenja u situacijama kada ona
predstavljaju sredstvo organiziranja ljudi pri ostvarivanju novih ciljeva,
te Otkrivaju kulturne vrednote i ciljeve koje sami sudionici nisu u stanju
formulirati. Daljnja karakteristika dobrovoljnih udruzenja formuliranje novih uloga i odnosa, te njihove adaptivne i integrativne funkcije.4 Socioloski aspekti dobrovoljnih udruzenja ukazuju na to da ih moguce pojmiti i kao instrumentalne asocijacije koje politologija naziva
interesnim grupama.5 Dobrovoljna udruzenja Ciji su ciljevi i programi
orijentirani na postupno usavrsavanje postojeceg poretka razlikuju se od
onih koja imaju radikalne i ideoloske ciljeve i programe ciji clanovi unose relativno visok stupanj afektivnosti u svoje ucesce, organizacijska
struktura u vecoj mjeri neformalna i fluidna. , u manjoj mjeri institucionalizirane organizacije, moguce nazvati udruzenjima nalik na
drustvene pokrete.
Uvodenje kategorije dobrovoljnog udruzenja Cini mi se opravdanim
upravo imajuCi u vidu slijedece navedene elemente:
- povezanost s drustvenom promjenom;
- znacajna uloga dobrovoljnih udtuzenja u stvaranju novih uloga i
odnosa;
- funkcija adaptacije i integracije;
- mogucnost njihovog shvacanja kao interesnih grupa i institucionalna liskost s drustvenim pokretima.
Specificni predznak drustvene i kulturne mijene u slucaju analize
AFZ-a upravljen ka redefiniciji polozaja zena- kao grupe- koje stoje
na marginama onog ustrojstva kulture koje Claude Levi-Strau~s nazvao zamisljenim poretkom (ordre ;).7 Prilikom analize AFZ-a dobrovoljnog udruzenja i jednog od stvarnih mehanizama bez kojega i
iniciranje procesa kulturne mijene ilo nezamislivo - valja spomenuti
Radcliffe-Brownovu definiciju drustvenih vrednota. U kontekstu njegove teorije, poznate pod nazivom drustvena struktura kao teorija kultu-

28

KONJI, ZENE, RATOVI

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

re, drustvene vrednote i njima odgovarajuCi interesi odrednice su drustvenih odnosa i time i drustvene strukture. 8
Slijedimo li ovaj izvod, mozemo postaviti hipotezu da u slucaju nase
analize drustvene vrednote nuzne za proces oslobodenja i moilizaciju
zena iti formulirane kao antitradicionalisticke, antipatrijarhalne - rijecju emancipatorske. Njima odgovarajuCi interes realizacija oslobodenja zemlje i socijalisticke revolucije. Projekt socijalisticke revolucije tezi
sto egalitarnijoj drustvenoj strukturi u kojoj i na vertikalnom planu doslo do ukidanja klasnih antagonizama, na horizontalnoj ravni svih vidova diskriminacije. No, susret tradicija ujedno i konflikt tradicija,
kako pise Edward Shils u djelu Tradicija.9 Stoga cu nastojati pokazati
kako se manifestirala uloga AFZ-a kao legitimnog mjesta za afirmaciju
i izrazavanje vrednota 10 - u ovom slucaju emancipatorske (antitradicionalisticke, socijalisticke tradicije) - naspram postojecih patrijarhalnih zasada. 11 Naposljetku cu pokusati odrediti karakter odnosno obrazac
kulturne promjene Cije dimenzije pratim.
Emancipatorski kompleks drustvenih vrednota analizirat cu ovim slijedom:
I. Odredenje i putevi ostvarenja ravnopravnosti zena
. Suocenje s drustvenom diskriminacijom zena
III. Tradicijske vrednote u novom kontekstu
IV. Sudina institucije porodice
V. Utopiji ususret- zena novog tipa

1. ODREDENJE 1 PUTEVI OSVARENJA RAVNOPRAVNOSTI ZENA

;;lako doseg pojma ravnopravnosti niti u jednoj prilici nije eksplicitno

odreden, ono sto se njime misli u implikacijama sadrzanim u analiziranim dokumentima odnosi se na jednaka prava i mogucnosti sudjelovanja
u NOP-u i organima narodne vlasti bez obzira na spol.
Zanimljivo da se na ravnopravnost ne gleda kao na prvenstveno
motivacijsku vrednotu: ona rezultat, ne pokretac sudjelovanja zena.
~~kav svtav izrazava vec referat Mitre Mitrovic na Osnivackoj konferenCIJI AFZ-a Jugoslavije u Bosanskom Petrovcu prosinca 1943. godine:
Mi nismo u ovu borbu ui sa kakvim zahtjevima za ravnopravnost. Nije tome,
u tome trenutku ilo mjesta, niti to ilo najvaznije, niti su se preko toga
mogle po~re~ut~ z~ u ~olikom broju. ravnopravnost tu, brze nego sto
s~, dalo ocekrvatr. Dosla , stekla se kako se jedino i moze steCi, kroz zajedcku borbu s narodom, za zajednicku slobodu.12

.!'

( ,'.

... .....

.l..il. .~

29

No, parole ravnopravnosti kao motivacijska vrednota imaju vaznu

ulogu tek prilikom moilizacije zena za sudjelovanje u NOO-ima. Izbore
za Clanove NOO-a valja koristiti za propagiranje ravnopravnosti zena 13
i same narodne vlasti kao njenog garanta.14
Ideja ravnopravnosti ima i neprikosnoveno mjesto u sirem revolucionarnom/emancipatorskom kompleksu drustvenih vrednota. U navedenom referatu, Mitra Mitrovic istice kako na nasoj strani nema neprijatelja ravnopravnosti zena, osim ponekog pojedinca koji se tako postavlja zbog neshvacanja potrebe ucesca zena u svim olicima borbe. Stovise,
ona radikalizira svoj stav rijecima da su se neprijatelji ravnopravnosti zena potpuno izjednacili s neprijateljima naroda.l5 Prevladavajuce misljenje da pojave neshvacanja treba suzijati uvjeravanjem pravima
zena i koristi koju ona donose citavom pokretu.l No, i pored toga,
oCito da u samoj praksi ilo dovoljno primjera zapostavljanja pitanja
ravnopravnosti, te indikativan stav Milovana Dilasa:
Samim parolama ravnopravnosti zena, cak ni samim ozakonjenjem ravnopravnosti, jos se ne postize ravnopravnost, jos manje uvlacenje zena u
privredni i politicki, uopce drustveni zivot. (... ) Zene su dio naroda, polovina
ako ne i vise naroda. Njihova ravnopravnost ustvari podjela sudine sa
citavim narodom. (... ) Kako priCi pitanju ravnopravnosti? Na taj nacin sto
se zene aktivizirati da ucestvuju u opcenarodnom zivotu, u narodnoj vlasti,
ne kao predstavnici iena nego kao najbolja djeca naroda. (podv. . D.).17
Ovaj Dilasov stav pati od cirkularnosti dokaza - ako su zene u praksi
neravnopravne, kako se, u slucaju kada nisu dovoljne niti parole, niti
samo ozakonjenje ravnopravnosti, aktivizirati u opcenarodnom zivotu na
ravnopravnim osnovama? Sudjelovanje u javnom/politickom zivotu, u
onom segmentu kulture koji politicka z~anost naziva politicka kultura, 18
zahtijeva zaseban proces socijalizacije.19 U slucaju nuznosti proboja zena
u politicku sferu, njihova organizacija najpozvanija da osigura preduvjete za jednu novu socijalizaciju zena, odnosno resocijalizaciju muskaraca. Zene su, sto ne treba posebno dokazivati, oduvijek dijelile sudinu s
Citavim narodom, no to ne znaCi da su imale jednake mogucnosti utjecaja
na donosenje odluka koje su se ticale te sudine.
Da doista, prema optimistickim, ali ishitrenim prosudbama Mitre
Mitrovic, ravnopravnost (koju ona karakterizira i kao krvavo stecena
prava)20 dosla neocekivanom brzinom, AFZ ne i imao svoj politicki
raison d'etre. No, kao dobrovoljno udruzenje Ciji zadatak i afirmacija
vrednota, djelatnost organizacije zena u bori za ostvarenje ravnopravnosti morala se ocitovati u rasponu od propagiranja te vrednote medu
samim zenama (razijanje pasivnosti) do pruzanja pomoCi zenama ko-

30

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

KONJI, ZENE, RATOVI

rade u NOO-ima, sve do borbe protiv niske politicke svijesti muskaraca.

Obrazovanje zena smatralo se preduvjetom nuznim za ostvarenje ravnopravnosti. AFZ veliki dio svoje aktivnosti upravio u tom smjeru, te
mozemo razlikovati nekoliko razina na kojima se ta zadaca ostvarivala.
Elementarna razina obuhvacala analfabetske tecajeve i obrazovanje na koje se nadovezivalo politicko obrazovanje - kao odgoj za politiku, dok pisanje za zensku stampu i propagiranje njenog Citanja znacilo poziv na stvaranje novog, aktivistickog identiteta.
Analfabetske tecajeve AFZ organizirati jos prije svog formalnog utemeljenja (1941. godine) u gotovo svakom oslobodenom selu.
Zene su ih vrlo rado posjeCivale unatoc poruzi (ilo i onih koji su ih
ismijavali zbog toga).21 No, nije samo ( eventualno) ismijavanje koCilo
zene u pohadaju tecajeva. Primijeceno da zenska omladina mnogo neredovitije pohada skole nego muska.22 Velika zasluga AFZ-a da su
nepismene majke pocele uciti uz svoju djecu, kursevi su se propagirali
i npr. plakatima sa slikama s kursa uz parolu:
Smrt nepismenosti- prosvjeta oruzje protiv neprijatelja.23
Stovise, funkcionalni karakter obrazovanja projicira se i u buducnost.
Osnovno obrazovanje znacit povecanje Stvaralacke moCi zena u izgradnji zemlje,24 ali su njegove amblcije jos mnogo dalekoseznije. IsticuCi cinjenicu da narodna vlast ispunjava zivu zelju zena da ne OStanu
slijepe kraj zdravih oCiju, u jednom tekstu Zene borbl Citamo:
-~

'

Milka, mala radnica iz Omisa, uskliknula na zavrsetku obrazovnog kursa:

Mislila sam da nije potrebno nista znati Sekspiru, sada bih ga Citala svaki
dan! Bez povijesti se uopce ne moze, tek bez matematike!25

Kursevi politickog obrazovanja imali su za zadatak upoznati zene s

ciljevima NOB-a, znacenjem NOO-a i ravnopravnosti zena, te ih osposoblti za daljnji samostalni rad. Mnogobrojni dokumenti preporucuju
obradivanje slijedecih tema:
1. Narodnooslobodilacka borba (ciljevi i karakter).
2. Neprijatelj i narodnooslobodilacka borba.
. Narodnooslobodilacka vlast.
) AVNOJ
) ZAVNOH
4. SSSR u danasnjoj oslobodilackoj borbl i zena u SSSR-u.
5. Organizaciono pitanje AFZ-a i zadaci (referat drugarice Spasenije
Babovic na Zemaljskoj konferenciji AFZ-a).
6. Zena i fasizam. 26

Preporuka , nadalje, da se ocjene i karakteristike svih polaznica

zavrsetku kursa upucuju njihovim rukovodstvima, te da se i dalje pomaze
i prati njihov razvoj. Doista, arhivska grada AFZ-a sadrzi veliki broj detaljnih izvjestaja takve vrste, gdje se uz ocjenu uspjeha polaznica daje
opis njihova karaktera, sklonosti i sposobnosti za prihvacanje daljnjih odgovornosti. Da su politicki kursevi u izvjesnoj mjeri ili i shvaceni kao
kanal vertikalne mobllnosti zena u sfere ozblljne politike, proizlazi iz
dokumenta u kojem se partijskim organizacijama stavlja u zadatak da se
iz redova AFZ-a uzimaju drugarice koje se sistematski odgajati u
marksisticko-lenjinistickom duhu.27 Osvrnut cu se posebno na isticanje
uloge SSSR-a kao modela i nadahnuca za borbu nasih zena. Sovjetske
zene su uzor heroizma, one su najslavnije zene covjecanstva (Mitra
Mitrovic),28 dok su informacije sretnom zivotu sovjetskih zena i polozaju zene u SSSR-u odigrale ogromnu ulogu u razvoju politicke svijesti nasih zena (Cana Babovic).29 Glasilo Glavnog odbora AFZ-a Hrvatske Zena borbl donosilo u svakom ratnom broju tekstove SSSRu. Poruka tih napisa da tako sretne i hrabre zene, koje su sve ustale
kao jedan covjek u obranu svoje domovineo, stvorilo sretno - besklasno sovjetsko drustvo. Stoga prikazivanje zene i majke u SSSR-u posluziti raskrinkavanju klasne pozadine rata i ukazati na nuznost klasne
borbe.l Prikazivanje ravnopravnog polozaja sovjetske zene imalo , dakle, i siru ideolosko-propagandnu zadacu, to da u funkciji opcenitog
propagiranja SSSR-a istakne mnogobrojne prednosti prve zemlje socijalizma, time i socijalizma kao takvog.
Zenska stampa postaje pomagac i uCitelj u radu, istice se u prvom
zenskom listu koji izlaziti na oslobodenom teritoriju u Hrvatskoj.32 Osnovna zadaca zenske stampe komunikacija i povezivanje zena. se komunikacija na vertikalnom nivou ocituje kao prenosenje direktiva s visih odbora AFZ-a na nize, ;;t hijerarhijskom sistemu posredovanja informacija i znanja govori slijedeCi citat iz licke Zene borbl
koji upucuje zene kako da se sluze svojim listom:
Da i uistinu imale koristi od naseg lista potrebno da se on dobro prouCi.
'Zenu u bori' treba da prouce najprije clanice Kotarskog odbora AFZ, zatim
da ga clanice koje prisustvuju sastanku OpCinskog odbora proCitaju i objasne odbornicima opCinskog odbora AFZ. Kako na sastanku OpCinskog odbora AFZ dolaze predstavnice Mjesnih odbora, te one imaju zadatak da list
obrade sa ostalim clanicama Mjesnog odbora. Nakon sto su list proucili ovi
odbori od Kotarskih do mjesnih, nakon sto su se sve aktivistkinje upoznale s
direktivama koje daje Antifasistickoj fronti zena njeno rukovodstvo, tek onda
se on moze Citati i objasnjavati na sirokim sastancima.

No, postoji i sistem povratnih informacija; zene S terena pisu dopise

svom radu, uspjesima i stradanjima. Podjednako tako vazna i hori-

32

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

KONJI, ZENE, RATOVI

zontalna ravan komunikacije. Zene , CitajuCi svoje listove, spoznati

slicnost vlastitih zivota.
Zenska stampa u svojim napisima, pored toga, upoznaje Citateljice s
radom najvisih organa vlasti (VNOJ, ZAVNOH), te afirmira nove
vrednote: prikazuje sliku nove, aktivne zene, sudionice povijesnih ziva
nja, radnice koja se laca svakog posla. Dovoljno samo pogledati naslovne stranice iene bori koja prikazuje zene u demonstracijama,
pred mikrofonom za govornicom, s puskom u jednoj i djetetom u drugoj
ruci, u koloni, kako sije, za strojem u tvornici, na izgradnji porusene kuce
ili ceste ... - prikazane su snazne i ujedinjene. S mnogo nade gleda se i
na buducu ulogu zene u oslobodenoj zemlji. Politicko obrazovanje zena
posredstvom kurseva i zenske stampe nije ilo jedini vid politickog odgoja. On se, na najneposredniji nacin, zivao u odborima AFZ-a. Valja
imati na umu da sama cihjenica Clanstva u dobrovoljnom udruzenju
vec olik drustvene interakcije.4 Stoga se velika paznja posveCivala djelovanju i osoinama aktivistkinja kao i njihovim medusobnim odnosima.
Postoje brojni izvjestaji organizacionom stanju odbora AFZ-a koje
nizi odbori salju visim koji se na njih vrlo samo/kriticki osvrcu. BuduCi
da nisam naisla na slucaj kada i takve informacije iSle i u suprotnom
smjeru, moze se zakljuCiti da ideja hijerarhije medu odborima AFZ-a
ila prihvacena kao samorazumljiva. No, veliki naglasak na izgradnji
demokratskih (drugarskih) odnosa u samim odborima, te se kritiziraju
pojave autoritarnog ponasanja, koje vodi u konflikt i koCi aktivitet odbora. Tako se, npr. kritizira tajnica Okruznog odbora AFZ-a Nova Gradiska, koja se, iako najsposobnija, diktatorski odnosi prema nekim
drugarirnma.s ritiziraju se drugarice koje se svadaju, koje su sposobne ali nece da rade, ili su nedisciplinirane i neodgovorne. Osuduje se i medusobno kritiziranje clanica odbora pred ostalim zenama cime i same krnje svoj autoritet. U takvim slucajevima visi odbori moraju pruziti pomoc nizim, npr.:
Treba im se kazivati na greske i da se licno ne vredaju i da se ne spste na
nivo [koje] ne gledaju interese organizacije nego svoje licne (... ) na
samom kurs da ih se uCi dobrom ponasanju.37
Medu clanicama nekih odbora prisutan i latentni klasni konflikt,
govori ovaj izvjestaj iz delnickog kotara.

Interesantno interesovanje 'visokih gospoda' za nasu organizacij. Zele da

u njoj rade, ali se osjeca i to da zele imati prestiz nad ostalima. Radije rade
sa drgaricama iz 'visih foruma' nego iz nizih. Zbog svega toga sazvan za
. masovni sastanak zena Delnicama, na kome iti sve zene. Tamo
se razjasniti svi ti prolemi, kao i prolem lijevog skretanja, koji postoji
Delnicama kod siromasnijih zena. 38

r--

33

Zadatak AFZ-a u ovom slucaju, kao i u slucaju neadekvatnog ponasanja aktivistkinja, da odigra ulogu medijatora k~nfl~kata kako i se
ostvarila ideja siroke fronte zena. Tu ulogu preuz1maJU u prvom re.du
visi odbori koji su garant odrzavanja demokratskog postupka, kao 1 .~
slucajevima koje opisuje referat Jele Bicanic odrzan na 1 konferenC1J1
AFZ-a Hrvatske.
Kod nekih nasih odbora se uvela rdava praksa, da se odbori smjenjuju
volji drugarica39 viseg rukovodioca. Treba paziti da se ne narusava demokratski princip nase organizacije koji omogucava najsirim ~asama. d~ sl?bod~o
izaberu rukovodioca svojih organizacija. Visi odbor, all ne poJedci, moze
da izmjeni nizi ako za to ima opravdanih ~azloga, ~ d~ s~ opet ~ naru~i
princip demokratskog iranja rukovodstva, Jer su 1r od veceg broJa
zena nego nizi. 40
PolazeCi od pretpostavke da se lojalnost nekom pokretu unapreduje
posredstvom mreze meduljudskih odnosa izgradene u procesu su~jelova
nja,41 zanimljivo pogledati na koji se naCin gleda na odnos pvatn~~
i javnog zivota aktivistkinja i potencijalnih clanica. S jedne Strane, V1Sl
odbori brinu se za ugled svojih clanica:
Ako cujemo da sto pricaju nekoj nasoj drugarici, odmah treba to
javiti nama mi cemo doticnu drugaricu pozvat~ ~ upoz~r~ti: 42 D~k.t~k
va praksa podupire demokratske odnose u grup1 Jer ~klJu.cuJ~ s~nzl1lltet
za javnu artikulaciju privatnih idiosinkrazija, nalaz1mo 1 pmJera kada
se organizirane zene sluze anonimnim denuncijacijama svojim odborima.43 se prolem manifestira u prilicno drasticnom oliku ~ada
treba pomiriti zahtjev da se ukljuci sto veCi broj zena u redove AFZ-a,
sa zahtjevima besprijekorne lojalnosti !'1"0P-u: Mjesni .odb~~ o~raca .se
kolovoza 1943. Kotarskom odboru AFZ-a SinJa U vez1 sa SisanJem dJevojaka u Sinju<<:
Zene koje se osjecaju krive htjele i na svaki nacin da sve ze.ne d~ ka~
njene. Odbor A.F.Z.-a direktivi koju doblo od vas sam1h nastoJaO
da otrgne i organizira one zene koje su isle s okupatorom. Tako danas organizacija A.F.Z.-a ima svojim redovima zena koje su jednom isle s okupatorima, vec nekoliko mjeseci rade u organizaciji, su bolje i vrednije drugarice skoro i od onih zena koje su okupatora u~ij~k bojkotov~le. (... ) Sma~
tramo potrebnim da vas pozorimo na ove stva, Jer lako moze da se deSI
da zlobom pojedinih zena stradaju drugarice koje to ne zasluzuju. 44
Mjesni odbor zakljucuje svoje pismo molom za uput~ jer.. smatr~ ?
taj prolem stavlja u pitanje rad i opstanak same. organ~~ace u SJV~
Prolem odredivanja legitimnih granica izmedu pvatne 1Javne sfere zivota zadatak koji za sebe mora rijesiti svaka politicka kultura, no u

34

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

KONJI, ZENE, RATOVI

sl. ~~da sev radi zenama poprima i specificne dimenzije.45 Gene-

maksimalna elasticnost pri privlacenj zena pokr~t ~.~kobljavala se praksi s mnogobrojnim preprekama. Jedan od
naJ?CitlJih razloga tome ila pravo Cinjenica da nikada nije nedvosmtsleno tvrden kriterij za pristpanje AFZ- te ilo mogce da se
dogadaj konflikti t navedenih.

ralna

liJa ~Z-a

35

iz pisma ng Okrznom odboru AFZ-a za Srednj Dalmacij. U

njem

Citamo:

Odnos izmedu A.F.Z.-a i Kotarskog N.O.O. i zategnut ovo posljednje

vrijeme. Drug runo Ivandic clan Kot. N.O.O. nije dozvolio nama pristup u
prostoriju NOO te nas jednom nedrugarski izjurio iz sobe i kaze nam da
mi nemamo zasto dolaziti i da poCi daleko samo da nije u lizini A.F.Za.Sl

11. SUOCENJE S DRUSVENOM DISKRIMINACIJOM ZENA

~ ilo mog~c~

da se zene pod pritiskom povijesnih zivanja bez

veclh prepreka kl NOP, odnosno njegove institcionalizirane vidove. (N?V, narodna vlast, ), vjerojatno se nikada niti ne i prislo
:ormtranJ za~eb?e ?rganizacije zena. No specificnom polozaj i svijesti
zena k!t~ s Jaktm patrijarhalnim oiljezjima, odgovarao podjedna~o spectfi~~i ?olozaj i svijest mskaraca. Dok prvenstveni cilj AFZa. ~~ da a~tlVlztra zene, Cime implicirano da za njihov polozaj spectftcna pastv~st, ~ ~dnos na (opet implicirani) aktivni dio poplacije,
zadatak AFZ-a btt da brani jednako pravo zena na aktivnost. Ako
drst;en dis~ri~~na~ij odredimo kao nejednaki tretman jednakih,46
~ad.aca orgazaciJe. zena it ~ da se bori podjednako i za afirmacij
td~Je ~avn~pravnost1 med samtm zenama, kao i da se bori za promjen
S~IJeS.tl ~s~ar~ca odnos na poimanje i tretman zena. Na primjerima
dts~;~act~e zena NOO-ima, vojsci i pogledajmo da li organizaciJa zena tmala osiguran institcionalni prostor da izvrsi taj zadatak
neopho~an za krajnji ishod postizanja egalitarne drstvene strukture. '
v Jedan ~ os~ovnih pteva za postizanje stvarne ravnopravnosti
zena, smat~ano Jiho:o kljCivanje i sdjelovanje rad organa na~odne vl.asti. D~~ment1 kojima se kriticki govori zaprekama na koje
z~ne nlaze ~likom kljCivanja NOO, slze se slijedeCim formla
CIJama: ( ... ) zenama ne d raditi jer politika nije za zene.47 Mski
~ svi~ polozajima strasno sektase pogled zena ( ... ).48 ( ... ) neki
clan.~~I N. 0 .. 0. bremzaj odlazak zena na sastanke ( ... ).49 Odbornici
LCIJI rek~o predsjednik seoskog NOO-a, da ona nije potrebna na
sas!ank, r mog oni i bez nje.so
Z~~~ ne ir~ NOO-e, ne pozivaj ih na sastanke, ili ih dodjeljj
kom~~IJa~a gdje one ne dolaze do izraZaja ... No, ima slcajeva gdje takve
tenziJe s ostale na razini diskriminacije zena kao pojedinaca, odnosno
kao grupe za k nije politika. Zanimljiv slcaj za koji doznajemo

U pism se nadalje istice kako nije ilo vidljivih povoda za taj post
pak, te kako s aktivistkinje mirno izasle i smjestile se komesnici
kojoj hladno i nema vjeta za zivot i rad. NaroCito ih pogada cinjenica
sto s grbo daljene iz prostorija NOO-a koje svaki lazi svako
doba. Nadalje se tze i na los odnos ostalih clanova NOO-a i na SKOJ,
koji im Odzeo jedn drgaric. s nezdravi odnos vec iznijele
na sastank Kotarskog komiteta , koji, Cini se iz pisma, nije nista podzeo.

Ovaj slcaj sam sei mozda i ne i i osoito indikativan, da nema

odgovora viseg, Olasnog odbora AFZ-a za Srednj Dalmacij datiranog 12. 12. 1943, koji, mozemo pretpostaviti, izraZava jedn karakteristicn samozatajnost.
Nemojte dozvoliti da dolazi do tako gruih sukoba izmedu nase i ostalih organizacija. (.... ) Uskladivsi odnose olaksat cete i sei rad i ojacati opCi pokret.52

Odbor AFZ-a , dakle, taj koji mora pokazati tolerancij, iako (sto
nije osporeno) i zrtva netolerancije. Visi odbor ne preporca ofenzivnije naCine za izvojevanje vlastitih prava interes jacanja pokreta.
Medtim, pojedinim slcajevima, kao onom koji navodi Zena
borbl, zajednica (selo) ipak se stavlja na stran zena kao pojedinaca. Naime, otjerana odbornica Lcija ne obraca se zenskoj organizaciji da zastiti
njena prava (i ospori atak na ravnopravnost ), vec predlaze sel
da smijeni predsjednika NOO-a, sto selo i Cinilo.s
Da do sada zene veCini nis ile ravnopravni clanovi NOO-a, iznosi
se i na Olasnom savjetovanj AFZ-a za Srednj Dalmacij potkraj
1943. godine.54 se objasnjava niskom politickom svijesc mskara
ca (sic!). Odbori AFZ-a se tim slcajevima trebaj baviti NOO i
przati pomoc zenama koje njem rade. Uz to,
Zena gdje nece da ju se slusa treba da se nametne da se slusa. postiCi
radom. rivica i AFZ. (... ) Zene se ne trude da budu ravnopravni clanovi NOO, jos ne osjecaju sadrzaj rijeCi ravnopravnost.SS

';

36

KONJI, ZENE, RATOVI

rivnja se ponovno vraca zenama! Najrealisticnijom se Cini ocjena

Anke Berus koja smatra da se zene tretiraju kao drugorazredni Clanovi

NOO-a i da sudjeluju u narodnoj vlasti samo zato da im se oda priznanje
za njihove napore u pomaganju borbe, da to nije izraz nacelnog stava
potpune politicke ravnopravnosti zene.S
Sto u takvoj situaciji mogao uCiniti AFZ? Iz analize odnosa AFZ-a
i narodne vlasti ocito da AFZ kao organizacija, u odnosu na specificne
potrebe svog clanstva, nuzno mora isticati - programatski, borbeno i
beskompromisno - interesnu dimenziju. U ovom slucaju taj interes
borba za ravnopravno ukljuCivanje u politicki zivot. Takvo isticanje interesne dimenzije osiguralo bi ono sto sam nazvala institucionalnim prostorom za borbu protiv diskriminacije zena, ds za osporavaje cjelie patrijarhalog modela kulture. Njegovo i ostvareje ilo moguce
da AFZ ustrajao na poziciji samostalne masove politicke organiza..
57 N "d . (
CIJe.
1 tamo gdje se oCitavala) i praksa reprezetativnog/iteresnog modela integracije z u NOO-e dozivjela kritiku. Odbornice u NOO-ima predstavljaju iti svoju orgaizaciju, iti zene
s. proizlazi iz Cijenice da, iako se sporadico priznaje postojaje
specificih iteresa, odnoso diskrimiacija z, i nemaju pokrice u marksisticko-lenjiistickoj teoriji revolucije. Ako zesko pitanje
podvedeo pod klaso pitaje, moguc samo d legitimi subjekt
revolucije, to Komuisticka partija kao avagarda radicke klase.
Pitaje uskladivaja revolucioarne teorije i prakse u odosu zensko
pitaje ima svoju posebu tezinu. lspravo idejo postavljanje prole
ma i strategije njegovog rjesavaja prelamaju se kroz mogo etraspa
retih razia. Da, li su claovi avangarde partije, kao kokretna povijesa i, formirai u okvirima patrijarhalog socijalizacijskog obrasca,
mogli i u svakodnevom su iti razini teorijskog programa
koji prihvacaju? Slijedi prikaz dokumenata u kojima odbori AFZ-a kritiziraju sto se u partijskom zargonu naziva sektasenje prema zea
ma. Cetrali odbor AFZ-a Jugoslavije uoCio postojaje azadnjac
kih i akaradih gledista kod mogih partijaca kako zene mogu
sudjelovati s oruzjem u ruci u bori, da trebaju vrsiti razne funkcije
u stabovima, itd. Takva gledista izjedacavaju se s gledistima pete koloe
... koj~ ho~e onem~guCiti aktivno sudjelovanie zena u borbl, tome nasjedaju
mnogr nasr drugovr kao npr. u Crnoj Gori. Zene su dokazale da su isto tako
sposobne snositi sve teskoce partizanskog ratovanja kao i muskarci. Zato treba ienama omoguCiti puno ucesce toj borbl, jednako kao i muskarcima.58

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

37

Zene su trebale, dakle, dokazati svoju sposobost, sto su do 1943, kada taj dokumet pisan, i dokazale. Jednakost ljudi nije shvacena kao
nesto neupitno. OpCinski odbor AFZ-a Zagreba zalio se na sektasenje
kod primanja zena u Partiju, gdje niti mnoge aktivne, borbene i odane
zene nisu cak ni kandidati. Indikativan primjer samozatajnosti zena
navedeni slucaj zene iz Ostrine koja, unatoc priznatih zasluga, kaze
kako Samo zeli da i jednom postala tako Sposobna da moze postati
clan Partije.59 SlijedeCi primjer ukazuje na to da se na svo partijsko
clanstvo nisu stavljali jednako ostri kriteriji za prijem u . Neiskustvo
i nerazumijevanje pokreta i borbe zena koje pokazuje partijski kadar,
te potcjenjivanje uloge i borbenosti zena, njihove spremnosti i sposobnosti da se uklljuce u NOP, ocjenjuje se kao > bolest naseg partijskog Clanstva, kada rijec zeni.O Dodaje se kako drugovi niti ne
pokusavaju pokrenuti neku akciju sa zenama jer uvjeravaju sebe i druge
da to neizvedivo buduCi da su nase zene nepokretne i neborbene
naravi, sposobne samo za kuhanje. Ti isti drugovi, istice se dalje, slabo
ili nikako poznaju partijske upute, liniju na podrucju rada medu zenama, mlado partijsko clastvo jednostavno ne z da Cita, tim teze
provodi te upute u zivot. Zakljucuje se kako se clanovi partije i svi komunisti moraju otresti besmislenih predrasuda u pogledu na zene.
Ne kritiziraju se samo mnogi nasi partijci ili partijski kadar. ri
tike se upucuju i samoj koja shvaca AFZ kao pomocnu organizaciju,
i ne pridonosi omasovljenju partijske organizacije iz redova zena, niti ih
dovoljno politicki prosvjecuje. Takav stav doveo do toga da su zene
cesto mogli iskoristiti neprijateljski elementi.l
neadekvatnom tretiranju zena postoji i samokriticka svijest unutar
same . Upozorava se na natraZnjacko potcjenjivanje zene i njenih
sposobnosti, Cime se guila iz vida ogromna korist ucesca zena u NOBu.62 Isti dokument navodi kako mnogi clanovi nisu dozvoljavali svojim drugaricama organizovanje. Slicnog sadrzaja i izvjestaj Kotarskog
komiteta Solina radu zn u kojem se istice kako bolna strana
naseg pokreta bas AFZ, cemu glavni razlog to sto partijska organizacija nije dovoljno shvatila ulogu zene u NOB-u i nasoj Partiji i sto
od vajkada bagatelisala zene. zene su se, prema navodima iz ovog
dokumenta, pokazale izad svakog ocekivanja gdje god im se pristupilo. Iz navedenih dokumenata ocito da i u AFZ-u i postoji svijest
diskriminaciji zena i potcjenjivanju njihove organizacije. No, unatoc
uocenoj stetnosti/disfunkcionalnosti takve prakse za Citav NOP, kritike
ne razraduju konkretne upute i mjere za suzijanje diskriminacije. Zahtjevi su upravljeni samo prema zenama- one se moraju dokazati, osposoiti ...
Naznacit cu prepreke na koje su nailazile zene koje su se zeljele ukljuCiti u oruzanu borbu protiv neprijatelja, kao borci u regularnim jedi-

38

KONJI, ZENE, RATOVI

nicam': NOV-a. Slika naoruzane zene nije sasvim bez tradicije na Balkanu. Cest motiv nase (ali i svjetske) narodne knjizevnosti ratnica koja
zamjenjuje oca/rata/mza u ratu. Zanimljiv podatak da se u redovima
srbljanske vojske za vrijeme Prvog svjetskog rata borilo nekoliko zena vojnika i podoficira - koje su, iako bez gradanskih prava, u vojsci imale
ravnopravan tretman. 64 Nosenje oruzja dopusteno i tzv. virdzinama/
/tobelijama (kod sjevernih Arbanasa i Crnogoraca) - zenama koje se
vlastitoj zelji, i1i zeljama roditelja, zavjetuju na celiat i preuzimaju
drustven ulogu muskaraca.65 Etnolozi koji su proucavali ovu pojavu isticu privremeni (u slucaju zena kao narodnih glavara) i prinudni (u slucaju tobelija, kada se radi uglavnom ekonomskoj nuzdi) karakter ovih
pojava. Ne radi se, dakle, emancipaciji ili promjeni polozaja zena vec
preuzimanju razlicite drustvene uloge, zajedno s pripadajuCim privilegijama, koje iz toga proisticu. u kolikoj mjeri zene, suocene s fasistickom
agresijom i organiziranim otporom partizanskih jedinica, dozivljavaju sliku naoruzane zene-partizanke kao emancipirajucu?
Prolaze jedinice, u njima malo zena. Na sastancima stalno zapitkuju: 'Druze
moz~m~ li mi u ~ojsku?' 'Jos ne!' , ile su vec u svim skojevskim i partijskim
komitetlma, u sv1m organizacijama, na svim tecajevima. Kolovoz 1942. Dosle
u Trnovac, njih oko 700 toga dana: 'Zahtijevamo puske. Ako nema pusaka
mi cemo ih same osvojiti!'
'

Intenzitet motivacije zena da se, usprkos svim vrstama teskoca, k

ljuce u redove partizanskih boraca vidljiv i iz podataka da su se one,
kao borci Prve zenske cete formirane u Trnovcu 25. 8. 1942. (komesar
takoder zena, Naranca Koncar), borile u neravnopravnim uvjetima: u
suknjama, tek poneka s puskom, golim rukama napadajuCi tenkove ... 67
Slijedecih mjeseci formirane su jos Druga i Treca zenska ceta, ciji su
borci nakon zavrsetka jednomjesecnih kurseva rasporedeni u druge jedinice.68
AFZ kao svoj zadatak na Prvoj konferenciji istice i brig da se poveca
broj zena vojsci. ImajuCi u vidu otpore, ovaj se zadatak moze smatrati
izrazito emancipatorskim. U clanku Partizanke u bori objavljenom u
Udarniku, glasil udarne brigade 1. operativne zone Hrvatske (1942), Citamo:
S~ sumnjom se gledalo i na borbenu vjestinu drugarica. Medutim, sve te sumJe su ~ danas raspli~ule kao laka ljetna jutarnja magla. ( ... ) U bori, koja
se razv1la, mlade part1zanke, zajedno sa svojim drugovima partizanima neustrasivo su jurisale na neprijateljsku konjicu, kamione, cak i tenkov;.
da su to divni, stari i iskusni borci, ne mlade seljanke, koje su tek jucer prvi
put primile pusku u ruke ... 69

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

39

Divni, stari i iskusni borci, ne mlade seljanke (zene). Ovaj citat

ukazuje na to da jos dalek put do ravnopravnosti, do prihvacanja nove
zenske uloge kao borca, ne njegovog pukog supstituta (kao u navedenom etnoloskom materijalu). No, zenama se priznaje da unosenje humanosti u borbu predstavlja novu kvalitetu koja prerasla u moralnu
obavezu i odigrala znacajnu logu jacanju borbenog morala.70 Tako
preobrazba jedne tradicijske zenske kvalitete kao sto briga za nem~c
ne, slabe, uloga njegovateljice i zastitnice, u novom kontekstu dobtva
emancipatorski potencijal.
Ali i kada su se nasle redovima NOV-a, ne prestaje diskriminacija.
One se mogu osjecati zapostavljene i izolovane zbog nepravilnog
odnosa nekih drgova partizana. se naroCito odnosi na predrasude
prema drugaricama koje rade ienske i niie poslove11 (podv. L. S.). Stoga politicki rukovodioci u NOV-u trebaju s tim drugaricama prema ?~
trebl odrzavati posebne sastanke, drugove partizane treba upozotl
poize na vaznost ulaska zena u NOP. Ali i sam rukovodeCi kadar u
vojsci nije bez predrasuda, sto vidimo iz izvjestaja Okruznog odbora
AFZ Karlovac situaciji u Vrginmostu prosinca 1942:
Komandir jedne cete rekao u selu da on ne voli da zene budu u njegovoj
ceti i da ako se koja pojavi da on odmah najuri, to na njih lose djelovalo.72

sirokoj rasprostranjenosti odbljanja zena, stava zamjetno iracional-

nog u vrijeme najzesceg terora neprijatelja, govori i sjecanje Draginje

Metikos,73 koja smatra da pri stupanju zena u vojsku, osoblto omladinki, odlucivalo jedino njihovo raspolo~enje, njihov i broj mozda i
jednak broju mskaraca pod oruzjem.74 ZaleCi zbog iskonskog shvacanja zeni kao manje vrijednom ljudskom icu, predodredenom samo na
obavljanje takozvanih zenskih poslova i primitivnih shvacanja roditelja djevojaka, sredine i pojedinih rukovodstava borbenih jedinica, D. Metikos opisuje kako su odbornice AFZ-a morale cak odgovarati zene od
odlaska u partizane i davati im
druga zaduzenja u pozadini, koja nisu ila ni laksa, ni manje vazna, ni manje
opasna, ali su ila slablje vrednovana.75 (podv. L. S.)

VeCina tih poslova ili s tradicijski zenski poslovi: odrzavanje higijene, skupljanje mlijeka i pravljenje sira za bolnicu, tkanje zavoja za ranjenike, pletenje carapa, plovera za borce, itd.
. ..
Dok su zene iz krajeva u kojima i jak antifasisticki pokret 1 kOJl
su imali kontakte s NOV-om (polu/oslobodena podrcja) pokazivale veliki interes za pristupanje vojsci, zene iz novooslobodenih krajeva, koje

40

KONJI, ZENE, RATOVI

.
.

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

41

~'

nisu imale prethodnog kontakta s emancipatorskim idejama, pokazuju

otpor prema ideji naoruzane zene. tome govori izvjestaj Marice Zastavnikovic iz kotara Bjelovar. Nakon mitinga prosinca 1943. na kojemu
govorila zenama Koprivnice,

]
'

1-ji::

Z s pitale kako stoji s moralom s vojsci. sada prvi t vide

z borce im to d i zaima ih zivot tih asih z boraca. Neprijateljska propagada sirila glasie da skoro svaka druga z partizaima drgom st. 76

U istom dokumentu izeseo i zapazanje kako ljudi imaju vrlo Iose

misljeje zenama borcima i kako ih ne gledaju rado. Neprijatelji naoruzanu zenu nastoje neuvijeno moralno diskvalificirati, pri cemu naglasak na seksualnom moralu. Svaka druga partizaka ili u drugom
stanju, ili se pak asla u vojsci trazeCi slobodu ljubav. 77 Bilo nemoguce zamisliti eku drugu motivaciju (ili opciju) za zene kada se nadu
same, bez zastitnickih jastrebovih oCiju oitelji, u nekom pothvatu pored
muskaraca.
Odboj~os~ koju prema zeama suborcima pokazuju pripadnici NOVa drugog t1pa. Ona proizlazi iz poimanja ratovanja kao iskljuCivo muske zadace. Naoruzana zena iz navedenih etnografskih primjera izuzetna, zena van svog mjesta. s partizankom valja ravopravno sudjelovati
u nastavljanju junacke, definiciji, muske tradicije.
Na ovo raz~isljanje nadovezuje se prolem ulaska zene u povijest
kao vpovlaste, takoder tradiciji muski topos. Iako se na sastancima
AFZ-a i kursevima govori ranijem potlacenom i bespravnom zivotu
~ena, povij~sti .koja se odvija bez zena ili na racun eksploatacije zena,
1 ~OVOJ ~?~IJesti u koj~ zene stupaju rame uz rame s muskarcima govori
se Simbolick1m predodzbama u muskom rodu.
Mi smo iSle r otvoreo, ki, muski, bez speklacija i mesetareja.
Anka Berus78 (podv. L. S.)
... i~~mo di ~l da s i dalje peljate vi i sini od asega aroda,

m1 cemo gledati da gremo ravo vasem putu .. .79 (podv. L. S.)

. :z:ar kz svu velici ovog s z bori, velike i proste rijeci

~edr:e sta~~ selJ~ke od Andrijevaca, koja, kada vode strijeljaje epski
Izrazava Citavu d h k s zakoraCile z: Poosim se sto sam
stpila musku stopu. Mitra Mitrovic80 (podv. L. S.)

Kako objasiti da u tako visoko politiziraim organizacijama kao sto

~u i N?V, u kojima se inzistira izgradivanju svijesti pripadika,
1pak dolaz1 do pojave diskrimiacije z? Pretpostavku klasnoj pozad~~i. te dis.kri~in~cije ~ozemo odmah odbaciti. Stradanju, oskudici, t
1 1 smrt1 koju nosilo surovo ratno vrijeme, svi su ravnopravno iz-

,,"

lozeni. Brisu se sve razlike, tako i one izmedu zena i muskaraca. N

obzoru su samo dvije ostro odijeljene skupine: mi i neprijatelji. Vise
uvjerljivosti ima pretpostavka da se radi dubokom i nedostatno reflektiranom sukobu dviju tradicija. Jedna ona u kojoj su ostro odvojeni
djelokruzi aktivosti i kompetencija spolova (prirodna podjela rada),
u drugoj se projekt drustvene promjene - socijalne revolucije (, s
obzirom na konkretne povijesne okolnosti, i sam opstanak clanova zajednice) - zasniva upravo na dokidanju takve podjele.
Organizacija zena osnovana s ciljem da osposobl iene za oziljenje
jedne nove tradicije, tradicije njihovog priznatog i ravnopravnog ucesca
u svim sferama zivota. svom organizacijskom ustrojstvu i polozaju u
sirem organizacijskom okruzju NOP-a, kao oslobodilackog pokreta, i narodne vlasti, kao novog politickog poretka u konstituiranju, AFZ osposoljen samo za izvrsenje prve etape tog puta. Zene su doista ile moilizirane, dokazale su spremnost i sposobnost da se ukljuce. Za drugu,
tegobniju i dugotrajniju etapu, etapu ravnopravne integracije, AFZ
imao nedostatne kompetencije. Da su imali mogucnost djelovanja, odbori AFZ--a u vojsci, ili samostalne partijske celije unutar organizacije
zena, zasigurno i uz politicku socijalizaciju zena doprinijele i politickoj
resocijalizaciji muskaraca. U slucaju kada se samo pristupanje zena u
NOV, NOO-e, cak i smatralo dovoljnim ( ne samo nuznim) dokazom emancipacije, ilo moguce da prosvjedi protiv diskriminacije
zena u njihovim redovima nikada ne prerastu u djelatnu politicku akciju.
U prilog toj tvrdji govore i izvjestaji tome kako su ile sretne drugarice borci koje su, prisustvovavsi kursu AFZ--a, mnogo naucile sto
moCi prenjeti na ostale drugarice u odredu,81 kao i dosta dugo toleriranje zenskih partijskih celija, koje su ocito odigrale korisnu funkciju pri uvlacenju zena u opcepartijski' zivot. Drugim rijeCima, AFZ
kao dobrovoljno udruzenje i u mogucnosti da izvrsi adaptacijsku funkciju - adaptaciju zena kao grupe bez iskustva djelovanja u donedavno
muskim sferama politike i vojske. Da imao mogucnosti dokraja izvrsiti i svoju potencijalnu integrativnu funkciju, izjednacavanje polozaja
zena i muskaraca rezultiralo i promaknucem novih, emancipatorskih
kvaliteta. Jedna od novih kvaliteta uspjela se afirmirati u vojsci- to
humanost, nova vrednota koja postala dijelom sireg vrednosnog sustava. Da to postignuto i prilikom ulaska zena u , zene ne i ile integrirane samo u funkciji i ekspanzije pokreta i ideja koje artikulirala partija, vec i to pridonijelo i duljim promjenama na razini
individualne svijesti i izgradnji istinski emancipiranih subjekata nove politike.

42

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

KONJI, ZENE, RATOVI

111. TRADICIJSKE VREDNOTE U NOVOM KONTEKSTU

Postojanje tradicije barem istoj mjeri posljedica ogranicenih mogucnosti da se oslobodi, koliko i posljedica ielje da se nastavi
i odrii.82

Tradicijske zenske uloge vrlo se razliCito vrednuju, od deklarativnog

glorificiranja, preko uvaZavanja njihove neophodnosti, ali slaijeg
vrednovanja od odgovarajucih muskih uloga, sve do otvorenog prezira
i poruge. Neosporna njihova korisnost (i potraznja) za funkcioniranje
i opstanak zajednice. Prolem koji nam se ovdje postavlja , kako ih u
situaciji nagle kulturne promjene kada se tisucljetne podjele naoCigled
ruse, kada dolazi do svih vrsta transgresija, integrirati i modificirati u
okviru jednog novog, egalitarnosti usmjerenog vrednosnog sustava. Promatrat cu kako se transformiraju ideje zenskim poslovima, pozrtvovnosti i pijetetu i identifikaciji sa slaijima, uloga majke kao njegovateljice
i odgojiteljice, te poimanje zenske casti i postenja - modela i moralnog uzora. Njima pripadajuce vrednote i u tradicijskom svjetonazoru relativno su visoko vrednovane. Spomenut cu i, u svakodnevnom zivotu
trazenu, iako ne eksplicitno osoito cijenjenu, vrednotu ljepote i gizdavosti, te nove funkcije tradicijskih nacina komunikacije.
Tradicijski zenski poslovi oduvijek su, uz pripravljanje hrane i odjece,
sadrzavali i mnoge teske fizicke poslove na gospodarstvu. U ratnim uvjetima, kada su mnoge porodice ostale bez muske radne snage, zene se
uspjesno prihvacaju svih poslova: pored gospodarskih - oranja, sjetve,
sjece drveca, prihvacaju se i poslova obnavljanja porusenih kuca, gradnje
cesta ... bolnicarke, one ne njeguju samo ranjenike, vec ih i prenose
u dugim i pogieljnim marsevima u sigurne zaklone. borci podnose
sve teskoce iscrpljujuceg partizanskog ratovanja. No, za razliku od obavljanja teskih poslova u normalnim uvjetima, u novim uvjetima zenama
se priznaje potrebna snaga i izdrzljivost za njihovo obavljanje. Ne radi
se, dakle, nekom novom dokazivanju, koliko prekoracenju tradicijom
definiranih radnih zadataka. Unatoc brojnim priznanjima, ipak jos nije
odumrlo slaije vrednovanje zenskog rada, kao perifernog, manje vrijednog (tzv. zenski ili nizi poslovi). Organizirane u AFZ, z(1ne su osigurale gotovo cjelokupnu opskrbu vojske, kada iza neprijateljske kao i
saveznickih vojski stoji Citava razvijena ratna privreda. No, ono sto najdrasticnije ukazuje na potcjenjivanje tog rada njegovo shvacanje kao
milodarskog, i sukladno tome, shvacanje organizacije zena kao pomocne organizacije u okviru NOP-a.
OsporavajuCi pomocni karakter AFZ-a, clan Karlo Mrazovic u svom pozdravnom govoru na 1. konferenciji AFZ-a, upravo potvrduje shvacanje zenskih poslova kao pomocnih. On poziva zene da se

43

ne zadovolje samo tim pomocnim poslovima (krpanjem ~artizana, oranjem i kopanjem nasih polja), niti da se samo zadovolJe da posta~u
borci s puskom u ruci, ili politicki bor~i .za s~oja prava:. One ~-rebaJU
postati politicki borci tou! court.83 .~~~llCltn~ , _dakle, hiJerarha: pomocni poslovi, borci s puskom, pol1tiCk1 borc1. ~ 1Stom ~o~oru, . Mrazovic ukazuje na jednu drugu- zensku- kvalltetu k~Ja ze~amav omo_gucava da postanu rodoljui, barem jednako tako d kao 1 muskarc1.
Drugarice, ako muskarci mogu iti dobri rodoljubl, tim ~ise to ~ogu_ iti zene koie mogu svojim njeinim srcem (podv. L. S.) da ljube svoju djecu, da
,

.
ds4
ljube svoju bracu, da ljube svoje oceve, da lju svoje muzeve, svoJ naro .
v

Pripisane zenske kvalitete, kao sto su pijetet, pozrtvovnost i identifikacija sa slaijima, temelj su svih socijalnih funkcija koje zene vrse ~re~o
svoje organizacije. su briga za ranjen_ike, za zbrinja~_anje staraca 1 dJece, organizacija i rad u djecjim domov1ma, ~ na?r?J.1~ samo. neke ~d
njih. priznati afektivni potencijal mozevse 1S~ost~t1_1 ~~ usmJer~van~e
u suprotnom pravcu: afektivnost zena moze se 1skost1t1 1 za_ usad1van~~
mrznje prema neprijatelju u odgoju ~ socijalizacij~ d~ece. U toJ se _f~n~?1J1
gleda i na socijalizaciju uloge tpaterstva, kako 1stakla Jela 1 u
referatu na 1. konferenciji AFZ Hrvatske:
' nastavak, podizanje materinstva od individualnog na socijal~o', to
ono sto danas kazala jedna drugarica ovdje, da svu svoju mrznJu prema
fasizmu, svoju borbenost usaditi svome djetetu i stotinama djece. 85

Posredstvom uloge majke i njene tradicijske socijalizacijske uloge,

stvaraju se i temelji bratstva i jedinstva.
Vi zene uzgajate djecu u ljubavi prema liznjima, prema domovini i ~scu~ajte
iz vasih srca mrznju. Neka nestane mrznje Srba i Hrvata, gradana 1 selpka,
jer smo svi jednako doprinijeli u ovoj borbl.86

Logika afektivnih veza, isticana na primjeru dijadicke veze majka-dijete, sluzi i kao simbolicka predodzba isticanj~ :ajednic~e ~ud?~ne nas~h
naroda, te kao motivacija za solidarnu pomoc zenama 1 dJeC1 1z dru~1h
krajeva, majCinstvo, bremenito stvarnim tesk?c~ma (: ..~ene ka~ maJke
koje vole svoju djecu, koje ih u mukama radaJu 1 odgaJaJU ... , koJe tegle
citavog zivota)87 moze postati i motivacija u borb~ za .novo drustvo. ~~
majka, zena zadoiva i vlastiti identitet preko svoJe dJ:ce. U tok~, JOS
mnogo vise poslije zavrsetka rata, odaje se pocast maJkama. (p~l1h) boraca; majka na simbolican naCin posreduje izmedu NOP-a 1 (s) borca.88
Da su cast i postenje najljepsi ures zene, izrazeno u raznim ocitovanjima narodne mudrosti i tradicijskom. no~mativ~om su~tavu ..Jedno
od mnogih oCitovanja fasistickog terora b1lo usmJ:ren? 1 protlv tog,
prema prevladavajucem shvacanju, osnovnog prerogat1va l]udskog dosto-

44

KONJI, ZENE, RATOVI

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

j~ns~a zen_a. to~ ~ero~u vrlo rjeCit9 &ovori i proglas Zenama Sie
ka 1 okol1ce!, kOJ1 1zdae odbor AFZ Sienika u svinju 1942. godine.

45

iz redova NOV-a ili izbjegavajuCi njezinoj mobllizaciji. Zene tako

shvacenu cast osigurati ako npr. pozivaju muske clanove obltelji iz UpOrista okupatora, ako djevojke napustati momke koji se kriju pred
moilizacijom. uspjesima takve kampanje protiv svabobranstva i dezerterstva u Sloveniji, koju Slovenska protufasisticka zenska zveza vodi
yomocu zena, govori se ~ pismu njenog Glavnog odbora upucenom
Zeni r.96 Rijecju, AFZ poziva zene ne samo da se bore za vlastitu
cast, vec i da odlucno brane nacionalnu, patriotsku cast, koja definirana kao lojalnost NOP-u.
lako fizicka ljepota zene u tradicijskom vrednosnom sustavu kotira
znatno nize od ljepote moralnog lika, ona dobrodosla kvaliteta u
svakodnevnom zivotu. Kada same zene pretjerano samosvjesno isticu,
to moze posluziti kao jedna od osnova diskvalifikacije, sudu/predrasudi
povrsnosti i frivolnosti zene uopce. No ukoliko se pak inzistiranje na
vanjstini dogodi u dramaticnim okolnostima, ono zadoblva novu kvalitetu, kao u primjeru koji navodi Mitra Mitrovic. Zelju jedne mlade djevojke iz Kolasina, koju neprijatelji vode na izvrsenje smrtne osude vjesanjem, da se lijepo dotjera, ona istice kao primjer posebnog junastva.

Iznenadio ~ one koji nis_u vjerovali da fasisticke bande postupaju jednako

o~~ut.~o. sa zen_a~~' ~? 1_sa muskarcima i jos vise da na primjer njemacki
fa~tsttc~I raz~OJCI stl~JU 1 odv?de zene i djevojke iz okupiranih zemalja u
NJemack~. u Javne k~c~. ~tvar~Ju. tak_ozvane rasplodne stanice, da talijanski
okupato 1sto tako stluJu zene 1 dJeVoJke nasim selima. Eto tako fasisticki
okupat?~i stavljaju ~od noge ono sto zeni najsvetije: njezinu' cast. Nije uzalud velikt v?da_ Sovjetskog Sa~eza Staljin, na jednom mjestu u svom govoru
~~ ovo:. Na~zad ~r~~a os~btto n_ase ~ene osloboditi od stida i rugla kojim
th tzvrgavaJu nJemackt tzrodt. Zar tma tceg plemenitijeg i uzvisenijeg od tog
zadatka ?'89

Atak na cast _zena. poj~vljuje se ovdje kao motivacija za borbu protiv

~~upat_o~a. ~ za?1~!J1V ~avod St.~ljina ukazuje na koristenje simbolicko?v 1~J~~naca~anJa ti]ela zene s (tiJelom) domovine, koja se cesto meta~ock1 1ZJ_edn~cav~.s m~jkom_. Silovanje zena neprijatelja staro vjeroatno kol1ko 1 poviJest l]udsk1h ratova. Novina u ovom slucaju odnosi
se n~ to ~ s~ ze~.e P?.zivaju da brane ono sto i~ najsvetije. Obrana
vlastit~. Cas~1v?~~ riJeda~ propagandni motiv. Zene se ili samo mogu
o~ran~ti, uklJUC1VS1 se aktivno u NOP, ili to mogu uciniti posredstvom
utj~~aJa na__mus~e c!an~ve_ obltelji - odgovarajuci ih od pristupanja ilo
k9JOJ nepJatelJS~OJ ~~~1 da ne budu cuvari zloCina.90 U proglasu
Zenama Slavone 1Stlce se kako NOB cuva cast i postenje nasih zena:<,_91 te ih se poziva da se sklone na oslobodeni teritorij u sigurnu
zastitu k Narodno-oslobodilackoj vojsci.
?ne k?je to _ne -~h~~caju i prireduju ugodnost onima koji su poklali
~Oliko_ na~Ih Ob1telj1,. gazeCi svoj_u. cast vgaze i SVOjU nacionalnu cast
1 SV~Je ljudsko dostoanstvo. 9 3 C1lj AFZ-a da takve zene preodgoji.
~ 1stom doku11_1entu ukazuje se na mogucnost da takve zene operu
~ug~m, muko~rpm radom sa sebe ljagu.94 Mogucnost njilva iskup~JenJ~ o~ara 1m. se u cilju postizanja sirine organizacije AFZ-a, koja
1~ :t1 u svoe redove kad t~ budu zasluzile. tome su postojale
d1rekt1ve Cen~raln~g ~dbor~. AF~-a, no za neke sredine one su se pokazale P:~usk1ma,_~er ~ u npma Vrlo mali broj zena koje nisu do
sada vsluz1le neprate!Ju (ljubavnice), kako se to istice u izvjestaju
Okruznog odbora AFZ-a za Gorski kotar Glavnom odboru AFZ-a Hrvatske od sijecnja 1944. 95 Za njih su predvideni pokusni olici aktivnosti
~~ npr. odbori za zidne novine ili dopisnicke sluZe, zene koje se
te~om.~remena radeCi u njima pokazati najbolje, it primljene u or-

Ona svoju finu djevojacku zelju da se lijepo obuce vezala za svoju smrt
koju osjeca kao praznik, jer umire za slobodu.97

Tradicijski naCini komunikacije reguliraju povezivanje i ponasanje Clanova odredene zajednice. U slijedeCim cu primjerima pokazati kako se,
bez promjene takvih ustaljenih vidova drustvenosti i ponasanja, cak i
tradicijskih obrazaca poznatih iz narodne knjizevnosti, mogu prenositi
nove poruke i sadrzaji. Za okupljanje i organiziranje seoskih zena koriste
se takve tradicijske forme zenskog okupljanja i kolektivnog rada kao sto
su sijela, prela i kominjanje.98 U svrhu organiziranja zena u AFZ-u, i
njihovog uvlacenja u NOP, uocljivo posebno pazljivo uvazavanje i takvih oblcaja koji, samim svojim ustrojsrvom, potvrduju i obnavljaju potlaceni polozaj zena. Tako se npr. postuje uloga muskarca (supruga, )
kao posrednika u odnosu zene sa sirom zajednicom. Kada se govori
pridoblvanju udatih zena, naroCito treba doblti povjerenje muskarca, slican slucaj i s omladinkama koje upravo gore od zelje za
kontaktom s nama.99 Indikativan primjer pridoblvanja muslimanskih
zena. Kada Marija Novosel doblla zadatak da na 1. zemaljsku konferenciju AFZ-a u Bosanskom Petrovcu dovede dvije muslimanske zene,
koje nakon toga pomagati u radu s muslimankama, ona pise u svom
izvjestaju:

gazaC1JU.

... za put u Petrovac [sam] predoila Asniju Pajic. Njenom sam muzu dala
garancije, da ona sa mnom putovati i sa mnom se vratiti, kao i to da
na putu iti postivani njihovi oicaji (takoder jelo i stanovanje u muslimanskim kucama)JOO

No, kada se govori casti, ona nije ogranicena samo na seksualni moral ~oj~~inca~ Poj~vljuj~ se. i -~ire sh:~c~n~ kao cas~ kuce. Nju mogu
okalati 1 muskarc1, sudeluc1 u kv1slsk1m formaCIJama, dezertirajuCi

....

46

KONJI, ZENE, RATOVI

Slican primjer kada su muslimanske zene, nakon jedne priredbe u

Livnu 1943. koju su izveli sudionici NOV-a, u trenutku odusevljenja,
spontano i masovno, skidale zar s lica. Iako se radilo spontanoj gesti,
agitprop nije dopustio da se tom dogadaju pise u stampi kako se ne
i doblo dojam da do tako oCiglednog narusavanja tradicijskih normi
doslo posljedicom propagandne akcije partizana.lOl Rijecju, postovanje
tradicije smatralo se boljim/proitacnijim oiikom propagande i ekspanzije pokreta, od njenog otvorenog osporavanja. se izbor cini razumnim imajuCi u vidu konkretni povijesni trenutak, u kojem za uspjeh
NOB-a nuzno postiCi sto vecu redukciju tenzija (nacionalnih, vjerskih,
klasnih i ideoloskih). No, u slucaju kompromisnog postavljanja naspram
polozaja zene u tradicijskoj kulturi, postavlja se prolem s kojih pozicija
(i kada) osporiti tradiciju u kojoj zena ima drugorazredni polozaj.
Prikaz formi tradicijske kulture zavrsit cu nekim primjerima u kojima
clanice AFZ-a pisu obracajuCi se Vrhovnom komandantu Josipu Brozu
itu. Zanimljivo koristenje formula narodne knjizevnosti, u nekim
formulacijama naziru se i tragovi liturgijskog jezika, pored opcih mjesta
tadasnjeg politickog diskursa. Navest cu primjer jednog takvog pisma u
cijelosti.
Pozdrav drugu marsalu Titu sa masovnog sastanka zena i majki iz Crnog Potoka od . IX 1944.
Mi zene i majke iz sela Crnog Potoka danas stojimo evrsce nego ikad okupljene oko nase Antifasisticke organizacije zena, i dizemo tesku tuzbu ispunjenu mrznjom i ljutom osvetom protiv strasnog fasizma koji se pobrinuo da
mi u nasem dragom selu Crni Potok provodimo crne dane tuge i zalosti za
onom divnom omladinom koju ustase u svojim prvim zvjerskim zlodjelima
pohvatase - poklase i spalise. Danas sa naseg masovnog sastanka zena jednoglasno saljemo nebrojeno najtoplijih pozdrava nasem najmilijem sinu marsalu Titu koji nam priskocio u pomoc u najcrnijim danima - kada smo
ostale kao zalutale ovce - na velikom polju tuge i nevolje bez pastira i zastite
progonjeni od krvozednih vukova fasistickih slugu.
Druze Tito nasa najmilija nada ponovo te pozdravljamo i cvrsto obecajemo
mi zene i majke da cemo hrabro preCi sve poteskoce i necemo skrenuti sa
puta na koji nas izvede tvoja ocinska ruka i vodi nas sreCi i lagostanju nasih
naroda nas zena i djece.
Predsjednica

AFZ

Milka Vojnovic i ostale antifasistkinje (31 potpis)_l02

U mnogobrojnim pismima isti adresat apostrofira se kao sva nasa

speranca na svijete,lO olicenje nase srece i slobode ( ... ) pobjednik u
ratu i pobjednik u miru 104, te postaje granicna figura na raskrsnici kon-

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

47

kretne povijesne sudine i mita. Vec kad pomislim na ime ito, podilazi
nas neko slatko ushicenje.105 Nadljudski epiteti pridaju se i NOP-u Sveti Narodno-oslobodilacki pokret,106 kao i oruzju njegovih boraca
u proglasu za Bosnu i Hercegovinu (sveta borba partizana,
zene se pozivaju da lagoslove njihovo oruzje). 107
Iz podastrtih primjera vidljivo da se ne nastoji na promjeni tradicijskih vrednota, vec naglasak njihovoj modifikaciji u odnosu na
novi kontekst/povijesni trenutak. radicijske zenske vrednote ne iva
ju osporene niti integrirane u neki novi vrednosni sustav, vec se njihov
emancipatorski naboj u prvom redu oCituje u funkciji korisnosti za sirenje i jacanje NOP-a.

IV. SUDBINA INSTITUCIJE PORODICE

Proces transformacije tradicijskih olika porodice u nasim krajevima

odvijao se vec tijekom posljednja dva stoljeca.lOS No, porodica jos uvijek
osigurava funkcije kao sto su radanje i socijalizacija djece, u njoj se odvija veliki dio proizvodnje nuzan za njenu ekonomsku egzistenciju, baziran na spolnoj podjeli rada. Ona temeljni okvir za nasljedivanje
sredstava za proizvodnju i ostalih dobara, pored toga i posljednje
uporiste postojanja tradicijske zajednice (shvacene kao Gemeinschaft).
Kod seoske populacije, porodica jos uvijek i osnovni referentni okvir
za egzistenciju zene. Stovise, odgoj zena ujedno octgoj za zivot poroctici. Za potrebe ove analize morat cu zanemariti neosporno postojanje
raznolikih olika i stupnjeva razgradnje ~radicijske porodice (ordre con-

qu).
U dokumentima AFZ-a, stvarna porodica cesto se istice kao ko~nica
aktivizacije zena i ostvarenja njihovog novog drustvenog polozaja. Zene
zive starim potpuno patrijarhalnim zivotom, te im ne dopustaju da se
udalje od kuce radi pohadanja kurseva AFZ-a.109 Prilikom izbora za organe narodne vlasti, kod glasanja zena vainu ulogu igrala familija,
licne simpatije, AFZ nije uspio suzblti reakcionarnih nagia, kako
se istice u izvjestaju Okruznog odbora AFZ-a Karlovca od sijecnja 1943.
godine.llO Da kuca i djeca jos uvijek predstavljaju legitimni primarni interes zene, politicka aktivnost sekundarni, ocitavamo iz intencije reorganizacije AFZ-a iz 1944. godine, od kada se manje inzistira na ekskluzivnosti ( aktivistickom principu) Clanica, vise na masovnosti organizacije. Kaze se da sada u izvrsne odbore mogu uCi i one zene koje to prije
nisu mogle jer nisu ile spremne da ostave kucu i djecu.l 11

48

KONJI, ZENE, RATOVI

No, pored kritika stvarne porodice, AFZ afirmira ovu instituciju.

se naroCito oCituje u odbacivanju neprijateljskih insinuacija da partizani
ugledu, toboze, na Sovjetski Savez, ruse porodicu. Cini mi se umjesnom zamjedba da se ni u zenskoj stampi ni u arhivskim dokumentima
iz ratnog perioda ne govori stvarnoj porodici u njenim konkretnim povijesnim manifestacijama. Jedina referencija su uvijek, spojeni u sintagmi, zene i djeca, dok su ocevi, cesto fizicki zaista odsutni, podjednako
odsutni i iz svijesti porodici kao drustvenoj instituciji. No, i pored toga,
porodicna prolematika poima se kao politicko pitanje koje se tice specijalno zene. RaspravljajuCi zamiranju rada do kojeg doslo posljedicom neeravilnog shvacanja reorganizacije AFZ-a, na Trecoj konferenciji AFZ-a za okrug Karlovac, odrzanoj u listopadu 1944. godine u
Vojnicu, smatra se da se zene lakse okupiti upravo zahvaljujuCi upoznavanju ovog pitanja, od specificnog znacenja za njih. Zene se, kako se
navodi, osjecaju ugrozenima i strahuju od mogucnosti razvoda braka, koji su na zalost cesti u ovom okrugu, i zadatak AFZ-a da ih upozna
s pravi~a koje one, kao ravnopravne clanice drustva, uzivaju. Pored toga, AFZ preuzeti i ulogu arbltra u moguCim konfliktima takve vrste,
odredujuCi krivca u bracnim sporovima.l12 Navedeni stavovi ukazuju
na pretpostavljenu vecu zainteresiranost zene za instituciju braka i zastitu porodice, sto ukazuje i na banalnu istinu njihovog ovisnijeg polozaja
u njenim okvirima.
Stvarna se porodica, dakle, poima kao proturjecna: ona i potreba,
ali i prepreka novoj drustvenoj ulozi zene. rjesenje nadaje se ono
sto cu nazvati metaforickom porodicom. U metaforickoj porodici atriuti
istinske ljudske zajednice pridaju se pokretu, odnosno njegovom najsirem organizacionom oliku- Jedinstvenoj narodnooslobodilackoj fronti. Da zaista rijec djelatnom transferu, ukazuje i upotreba nomenklature porodicnih uloga prenesena na subjekte iz politicke sfere. Takvim postupkom postize se dvostruki cilj. Ne negira se ideja porodice kao
neophodne ljudske zajednice, koja, pored ostalog, pruza pojedincu osjecaj sigurnosti i pripadnosti, ujedno se NOP.
Narodna fronta spaja sve postene ljude nase domovine u veliku i nepobjedivu
porodicu. (... ) Neka ne bude ni jednog postenog i cestitog covjeka u nasoj
domovini, koji i stajao izvan njenih redova.113
Stovise, poruka da van porodice nema ispravnog zivota. Metaforicka porodica, s druge strane, otvara prostor za pobunu protiv hijerarhijskog autoriteta i patrijarhalnog-represivnog ustrojstva stvarne porodice, bez opasnosti da se pojedinac osjeti izoliran i izgubl oslonac porodicnog okruzja. Primjeri kada se lojalnost prema clanovima stvarne porodice prenosi na pokret odnose se na brojne upute koje AFZ daje zenama. Tako lnicijativni odbor AFZ-a za Gorski kotar uvrstava u popis -

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

49

litickih zadataka da zene zeljeznicara u kotarevima Delnice, Ogulin i Vrbovsko djeluju na svoje muzeve da ne voze neprijateljske vlakove, cime
koriste okupatoru i skode Narodnooslobodilackoj borbl.11 4 No, na istom podrucju, i neprijatelji (ustase) se sluze zenama, sireCi preko njih
parole uzaludnosti NOB-a i preko familijarnih veza nastoje pridoblti
jedan dio partizana da se predaju.115
Jos su brojniji primjeri gdje se majka i zena ne slazu s radom svojih
najlizih u porodici, upozorava Jela Bicani~ na 1. konferenciji AFZ-a
Hrvatske. PisuCi priprema za 1. kongres AFZ-a, istice se zadaca zenske
organizacije da zenama objasnjava kako
... svoju sudblnu ne smiju vezati za sudblnu tih zloCinaca, makar oni ili
braca, sinovi ili muzevi.
zena, ctistancirajuCi se od politickog oprectjeljenja muskih clanova porodice, zadoblva svoj vlastiti politicki identitet. PrenoseCi svoju lojalnost
s tradicijskog nosioca porodicnog autoriteta na NOP, one se identificiraju sa (naizgled) slabljim, ali moralno superiornim sudionicima rata partizanima. Navest cu neke primjere takvog prijenosa lojalnosti s Clanova porodice na NOP. U izvjestaju iz Plaskog navodi se kako majke od
sinova-cetnika skrivaju stvari koje zatim daju U nasu borbu.117 U Slunju, opCina Neretic, jedna majka pozvala sina kuCi iz neprijateljske
vojske. Kada se ovaj vratio, misleCi da se nesto kod kuce dogodilo, ukorila ga i poslala u narodnu vojsku.
1 sin krenuo u brigadu. Kada su mu rekli da to njegova svijest, on
odgovorio: svijest moje stare majke.l18
Tu i primjer sestre bandita kojeg zena pokusala sakriti, ali ga
sestra predala komandi mjesta, prethodno mu objasnivsi cilj NOB-a.
Ako kriv neka ga ublju, ako nije kriv pustit ga, tim rijeCima ona
izrazava povjerenje u pravednost autoriteta kojem se priklonila.l 19
Vec sam spomenula primjer upotrebe nomenklature porodicne uloge
primijenjene na subjekte iz politicke sfere. No, kakvo se mjesto pridaje
zenama. Zene su najmilija djeca ustanka120, ili najbolja djeca naroda.l21 Njihova organizacija mati, rukovodilac i brizni vaspitac, koja
narodu dati najbolje kceri za stvar njihovog oslobodenja i buducnosti.l22 majka pojavljuje se i .
Upoma i cvrsta pred neprijateljem kao granitna stijena, njezna prema nasim narodima kao dobra majka prema svom djetetu, Komunisticka partija,
boreCi se za nacionalni opstanak i slobodu nasih naroda, spojila , slila tu
neodoljivu i pravednu mrznju otaca i majki, muzeva i zena, djevojaka i mladica prema fasistickom okupatoru i njegovim pomagaCima u mocnu rijeku
svenarodne mrznje. (... ) Narodna fronta spaja sve postene ljude nase domovine u veliku i nepobjedivu porodicu. ( ... ) Organiziran u JNOF, svaki gradanin
slobodne Federativne Demokratske Jugoslavije moCi pruziti maksimalnu

l
~

~,

50

KONJI, ZENE, RATOVI

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

51

'F

podrsku najvecem sinu naSih naroda, voljenom asem marsalu drugu Titu,
koji se svim icem stavio sluzbu aroda i samo ga spasio od propasti,
g s poveo, iako teskim i trnovitim, ali ipak ajlaksim i jedio ispravim putem, kojim svi narodi nase zemlje doCi do slobode_l23 (podv. L. S.)
Patria potestas zasiva se snazi i strahu, na prevlasti oCinskog autoriteta. Majcinski se princip zasniva na empatiji, ljubavi i razumijevanju.
Dok u prvom sustavu, djeca i zene nemaju nikakvih prava, oni su sada
pri':ile.~i~ani subjekti historije. Jedino sto u ovim navodima zbunjuje
nevtdl]tvl otac. No, mozda to upravo implicira na, iako nikada eksplicitno
izvedeno, osporavanje patrijarhalnog autoriteta u svim njegovim ocitovanjima.
Jos jedan naCin kojim se iskazuje pripadnost metaforickoj porodici
oCituje se u formulama kojima se govornici obracaju zenama na skupovima. Uzet cu primjer . okruzne konferencije AFZ-a za Srednju Dalmaciju, odrzane u oslobodenom Sinju prosinca 1944. godine. Zene se u
njima najcesce stavljaju u odnos s muskim clanovima porodice: Drugarice- sestre i majke nasih junaka; majke boraca, sestre, zene i kceri
boraca. Tek sintagma drugarice, zene-borci priznaje im identitet u
skladu s vastitim zaslugama, obracanje sa drugarice, sestre ili drugarice rodoljubke ukljucuje ih u sveobuhvatnu, populisticki intoniranu
ideju metaforicke porodice.124
RezimirajuCi razmatranje sudini porodice u procesu kulturne mije~e, valja naglas~ti dva osnovna momenta. OCita kritika stvarne patprhalne porodtce u kojoj muskarac odreduje politicka opredjeljenja.
U metaforickoj porodici pak dolazi do transfera ispoljavanja porodicne
lojalnosti sa stvarnih clanova porodice na NOP (odnosno JNOF). Iz metaforicke porodice odsutan otac kao nosilac tradicijskog autoriteta i
simbolicki (ali i stvarni) predstavnik patrijarhalnog poretka. Zene su se
nasle na raskrizju ovih, uvjetno receno, tipova porodice. U stvarnoj su
porodici slobodne - imaju pravo i duznost - da za sebe osvoje vlastiti
politicki identitet. U metaforickoj porodici one su djeca - politicki subjekti u nastajanju. Da li ta prava u punoj mjeri ostvariti, da li doista
stasati u punoljetne politicke subjekte, moCi se ustanoviti tek nakon
povratka na porodicnu scenu, ilo u liku konkretne osobe, ili u liku
autoriteta drzave.

. UTOPIJI USUSRET: "ZENA NOVOG TIPA"

Svaki emancipatorski pokret, pored jasne svijesti onome sto zeli

osporiti, nuzno mora osloboditi potencijale imaginacije i svojih predvodnika i svojih sljedbenika, kako i se svijet buducnosti ukazao kao cilj dostojan muke i stradanja neophodnih za njegovo moguce ozblljenje. Na-

govjestaje slike V, oslobodene zene, kako prikazuje zenska stampa, analizirat cu na primjeru ratnih izdanja iene borbl.
Vec iz samog karaktera zenske stampe moguce odCitati nove dominantne vrednote koje rese zenu u procesu emancipacije. U diskusiji na
I. kongresu kulturnih radnika Hrvatske odrzanom u lipnju 1944., buduca
urednica iene borbl, Nada Stremec125 kaze zenskoj stampi u NOB-u
slijedece:
roz straice tih listova izlazi pred s ovi lik s z
arodu slobodu, z cuvara narodih svetija, ali i z

- z borca za
graditeljke v i

bolje buducosti, z partizake.126

Ona u tekstu istoj temi objavljenom godinu dana kasnije smatra da,
pored toga sto sadrzi mnoge neophodne direktivne clanke, zenska stampa ima zaslugu sto kod zena stvorila istovremeno potrebu i pruzila
mogucnost da i same pisu vlastitim iskustvima. Iskustvo borbe stvorilo
novu zenu, koja vise nije povucena, stidljiva, zatocenica u kuCi koja
brine jedino za potrebe svog doma. Ona izasla iz tog uskog kruga i
osjetila se ravnopravnim Clanom naroda: govori na zborovima, cita i pise.127
Ovu doista idealiziranu sliku dovrsene V zene, donekle korigira
Veda Zagorac, koja u tekstu Ostvarujmo ravnopravnost u izgradnji domovine128 ukazuje na nephodne mjere koje imaju tek dati novu zenu
Hrvatske. Iako politicka ravnopravnost, koja preduvjet prave narodne demokracije, ostvarena, ona postavlja pitanje koliko se zene same
osjecaju osposoljenima da se odmah ukljuce u izgradnju zemlje i narodnu vlast. Nedovoljno ucesce zena u ostvarenju tih zadataka, Veda Zagorac objasnjava njihovom mogucom bojazni da nece moci dobro vrsiti
svoje duznosti kao zene i majke. Konkretne socijalno-politicke mjere, za
Cije provodenje jamCi NOP, omoguCit . zenama da, ne zapostavivsi ove
duznosti (ciji primat autorica ne stavlja u pitanje), postanu zaista ravnopravni i svjesni gradani svoje nove domovine. U te mjere U prvom redu
spadaju zastita trudne zene i majke, zastita djeteta i osposoljavanje zena
za strucni rad.
Socijalno-politicke mjere navedene u ovom tekstu jedini s konkretni
akcioni program za rjesavanje zenskog pitanja objelodanjen u ratnom
periodu. program u sazetom oliku slijedi liniju izrazenu u referatu
Vide Tomsic na V. zemaljskoj konferenciji 1940. godine, moguce
ga svesti na formulu: politicka ravnopravnost - zastita zenine reproduktivne funkcije - socijalizacija odgoja djece - obrazovanje - rad.
Van granica ovog slijeda razmisljanja ostaje, sumnjom netaknut, patrijarhalni predznak tradicijske kulture. Za ilustraciju ovog previda indikativan stav koji Stanko (Canica) Opacic iznosi u tekstu Narodno-oslobodilacka borba stvorila ien novog tipa.

52

KONJI, ZENE, RATOVI

Uloga zene Narodno-oslobodilackoj bori odstranila reakcionarna shvatanja (podv. L. S.) manjoj vrijednosti zene. (... ) Zena dakle nije trazila ravnopravnost, nego stekla radom, ona ne sdjelje narodnoj vlasti kao
predstavnik zenske loze, nego njen lazak vojno rkovodstvo i narodn
vlast i logicna posljedica zdravog proiranja najboljih narodnih snaga. Ona
stpa z bok sa mskarcem kao ravnopravan clan ljdske zajednice i time s
otvorena vrata na sve polozaje drstvu za koje sposobna. Zena
poznala svoj snag, stekla samopozdanje i proCistila pojmove svojim
pravima i dznostima.129

Tekst zakljucuje recenica da NOB dokazao da se spolu ne moze

ocjenjivati vrijednost covjeka, nego onome koliko covjek moze da dade, narodno-oslobodilacka borba stvorila zenu novog tipa.
Dokazni postupak proveden u ovom tekstu karakteristican upravo
tome da se specificni polozaj zene u tradicijskoj kulturi tumaci kao
reakcionarno shvatanje, da se Citav kompleks te kulture u kojoj
polozaj zene tek jedna od njegovih dimenzija, uopce ne stavlja u pitanje.
Jer, ukoliko se radi proiranju najboljih narodnih snaga, ili tome
da su zene dosle na polozaje za koje su sposobne, mogli ismo zakljuciti njihovoj (relativnoj) sposobnosti, imajuCi u vidu njihovu neznatnu zastupljenost u vojnim rukovodstvima, ali i u narodnoj vlasti. Pored
navedenih tekstova, koje ne ismo trebali optuziti niti za doslovni realizam, no niti za uzlete imaginacije, navest cu preostala tri teksta koji, rabeCi poetski jezik, prizivaju llOVU zenu. Pjesnickom jeziku, koji u sei
nosi potencijale da naznaci proces svake drustvene preobrazbelO,
utjecu se iskljucivo muski autori. Odgovoriti zasto tome tako nadilazi
analiticke pretpostavke ovog rada, no vidjet cemo da autori kojima
iti rijec svoju imaginaciju zasnivaju na kontinuitetu literarne/mitoloske
tradicije na kojoj su zene, kao stvarateljice, naroCito na nasoj strani, oduvijek veoma skromno participirale. Slovenski novinar Radko Polic u tekstu Novi lik slovenske iene uzima preobrazbu zene kao metaforu za preobrazbu slovenskog naroda iz naroda slugu u narod junaka. Poredba se
vrsi na tijelu zene Od kojih pozivinceni fasizam htio naCiniti poslasticu
za svoje vojnike. Poroljena domovina izjedpacava se sa (seksualno)
zloraljenom zenom, ona se preobrazila iz zene mucenice, ugnjetene
i zapostavljene, u zenu-borca, zenu-junaka.l31
Hrvatski pjesnik Vladimir Nazor (1876-1949), od 1943. predsjednik
ZAVNOH-a, odrzao 1. sijecnja 1944. u Otoccu predavanje pod naslovom OdArnazonke do partizanke_l32 ObracajuCi se partizankama, odaje im priz13anje da su stvorile novi tip zene, novu vrstu zenstva - partizanku. Zena se narodnom ustanku pridruzila dobrovoljno, spontano,
spremna na svaki rad, na svaki napor, na svaku zrtvu. Stovise, ona se,
rijecima pjesnika, odrekla

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

svega sto s Evine kcerke vijek volile,

postignc naseg ideala. (podv. L. S.)

53

da - jednaka mskarc - doprinese

Jedna od nakana Nazorovog predavanja

ila

da dokaze

kako nije neprirodno i prisiljeno da zena izade kod nas najedampt iz khi
nje, iz djecje sobe, iz svog vrtica itd., da se dade na rad, koji - kako neki
misle - ceka samo na mskarca ( ... ).

U tu svrhu on priziva zene koje su u proslosti ile cuvene kao borci,

kao politicari, i kao vladarice - drevne zene koje su evrsto ukorijenjene u povijest. Navodi primjere idealiziranih likova iz price, herojskih i ponosnih vladarica starih naroda, ali i zene iz puka. No, unatoc
postojanju takve tradicije, zene su vjekovima trpile ponizenja, potcjenjivanja i omalovazavanja- sve do pojave cvrste, mirne, ustrajne i neustrasive partizanke. U jednoj nadahnutoj slici Nazoru se mlada partizanka na konju privida kao uskrsnula Pentezileja, glavarica Amazonki.
Uskrsno

lik davne Amazonke, ali ljepsi i visi, jer partizanka ne radi samo
snagom svojih misica, nego i svojim kroz vjekove od svih zena stecenim novim
znanjem, obogacenim mom, prodhovljenim ivstvom.

Od Amazonke do partizanke krug zatvoren. Ne cudi stoga kratka,

energicna recenica na kraju teksta: Zensko pitanje za nas rijeseno.
Msgr. dr. Svetozar Rittig (1873-1961), zupnik crkve sv. Marka u Zagrebu, potpisnik teksta Vitestvo, posestrimstvo i idealizam narodne borbene iene.l33 Poznati historicar i politicki radnik ocrtava metamorfoze
Cudne eticke preobrazbe zenstva koja stvorila OVU borbenu zenu.
Odbacuje niska sumnjicenja protivnika ( ... )
kako partizanke s bombom
i djevojke,

ne

predstavljaj

covjecanski ideal zene

u ime svijesti presudnim trenucim~ u povijesti naroda koji mogu

naloziti i slaboj zeni da zaboravi na svoju vlastitu prirodu. Za to navodi
i povijesne presedane - to su primjeri iz svete povijesti ilijske: Judita, sv. Ivanica D'Ark, te likovi iz nase narodne poezije kao sto su Hasan-aginica, Kosovka djevojka, Majka Jugovica, Majka Margarita. Korijen ovog nevidenog zenskog heroizma moguce naCi
negdje dboko pradjedovskoj predaji i rasnom
rod borio za krst casni i slobod zlatn.

nasljed,

kada se cijeli na-

U slijedecem navodu msgr. Rittig upotrebom kontrasta nastoji podvuCi svoju osnovnu tezu:
Slika ovih borbenih zena nije njihovu proleterskom izgled, njihovoj zanemarenoj nosnji, njihovom mskarackom drzanj, njihovim rascpanim
vlasima, njihovoj psci na ramen i bomi s - nego cdnoj etickoj preobrazi njihova zenstva, njihovoj nestrasivosti i pozrtvovnosti,

54

KONJI, ZENE, RATOVI

njihovu vitestvu, plamenu njihova idealizma, koji cijelom njihovu icu daje
posebni izrazaj, nove iljege i eticke vrline.
Pored navedenih novih kvaliteta zenstva, istice se jos jedna- posestrimstvo. Ono rodilo nasem narod novi zenski svijet drugarstva, koji kida antagonizme med zenama (gorke i prijeke rijeci),
klturne, nacionalne, klasne i socijalne podjele. bolji zenski svijet,
bez mrznje i zavisti, kojem s sve sdionice jednako skromne, cedne,
svjesne rodoljpke i borbene jnakinje, bez zenske tastine i nametljivosti i zavodnistva k tome. Ator nadalje izrazava povjerenje veliki
idealizam i siln moc zene, smatrajCi da iz iskstva poznato kako
zen~ redovno pravilnije n zivotne stvarnosti nego mski svijet
svoJim mozgaJem. Blagorodna dsa borbene zene svojim sestrins~im osjecajem ljbavi prema svim nasim narodima osigurati slog i jedstvo, te obran onoga sto krvi i borbl skovano i stvoreno.
Usporedimo li tekstove V. Nazora i S. Rittiga, najveca razlika oc
ljiva poimanj povijesnosti i zene. Nazor dokazje da nije neprirodno da zena izade iz svog, tradicijom definiranog mjesta. Historija zena (zene evrsto korijenjene povijest) objasnjava pojavu partizanke
kao bastinice jednog temeljenog kontiniteta. Da potrebno posebno
naglasavanje te Cinjenice, Nazor izvodi iz svijesti mizoginom karakteru
zapadno~vropske misli ( predavanj navodi vredljivo mnijenje zenall_la f~lo~ofa Sc~op~~haera i Nietzschea), kao i iz svijesti tradicijskoJ p~dJeli na msk.e 1zenske sfere (rad/koji/ceka samo na mskarce).
~Itti~:_Pak, govo cudnoj etickoj preobrazbl zenstva (podv. L. S.)
SitaCIJI kada presdni casovi povijesti naroda nalaz definiciji
slab~j zeni zaborav/transgresij vlastite (spolne) prirode. Dakle, radi se
p~Ivre~e~om karakter prekoracenja. Slik novog zenskog svijeta kao
boleg, Rltt1g ocrtava metodom simbolicke inverzije - obrcCi stari/normalni zenski svijet naglavce. Mrznja, zavist, tastina, nametljivost i zavodnistvo preobrazava se posestrimstvo, skromnost, cednost, rodoljlje,
borbenost, idealizam. ImajCi vid da Rittig rimokatolicki svecenik,
mozda ne ih smjela inzistirati na njegovom osporavanj clnosti zene
no di da isticanje novog cdoredal34 jedna od konstanti mo~
d~rn}.h rev~lcionarnih pokreta, Rittigovi nazori mog se promatrati kao
d seg sdroma. Vratimo se Rittigovom tekst:
Nigdje ni traga volji ili zelji opcarati ili zacarati muskog stvora. Sve su gospode ? ~rustvenom rjecniku starog zenskog svijeta, koji prolazi, skromne
drugace 1 radnice nazivu novoga svijeta, sto dolazi.
Para.fr~zir~j.Ci Ritti~~ ~ rjecnik starog svijeta naziv gospoda
zn~k distkciJe, on stOJI mesto iena - oznaCitelja kojem nezak~Iv~n~ k_~mpo.nenta prirodn~g reda, clnosti i nagona. Mehanicki sp
stitraci

naz1v gospoda naz1vom novog svijeta- drugarica, doblvamo

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

55

bes}:ln pcel-radilic k

Ernst loch vidi kao prodkt odgodenog

zenskog pokreta, nadomjestenog proleterskim.l35
Svoj vizij nove zene Rittig (pokazat se, dalekovidno ), vec vidi
kao legendarn narodnoj povijesti i kao nepressivi izvor najz
visenijih nadahnca. 136
Bez obzira na kazane temeljne razlike tekstovima Nazora i Rittiga,
padljivo zajednicko trazenje legitimiteta V zene proslosti, cak
tako dalekoj da se njeni tragovi g mitskim izmaglicama.137 Poetski
potencijal njihove imaginacije i jezika nije se pokazao doraslim topij
skom potencijal predmeta kojem pis. Drustvena revolcija ne moze
traziti svoj poezij proslosti vec samo bdcnosti, pisao jos
Marx.138 Slika nove zene krece se zabran izmed idealizirane, iako
natopljene nadom i krvlj, slike svem ravnopravne i oslobodene zene
i poezije proslosti. Ideologijska teza dovrsenosti emancipatorskog procesa, ili barem dovoljnosti njegovih pretpostavki, nije ostavila dostatno
zivotnog prostora imaginaciji, niti otvorila mjesto zblljskom pisivanj
topije daljnj vizij revolcionarnog preobrazaja drstva. Zena
van/ez svog doma, s pskom, za govornicom: da li to ila zena van
svog mjesta? Odgovor na to dati vrijeme kada tihne oruzje, kada se
razgrn rusevine i sagradi novi dom. Bdcnost izreCi pravorijek hipotezi skromnoj topijskoj popdblni k zena ponijeti s ratista.

ZNACAJKE KULTURNE PROMJENE

Hipoteza k sam zeljela testirati ila da drustvene vrednote

za proces oslobodenja i mobllizacije zena iti formlirane kao antitradicionalisticke i antipatrijarhalne. Tako shvacene emancipatorske
vrednote i njima odgovarajCi interes it , z oslobodenje zemlje od
okpatora i kvislinga, vezani z provo'denje socijalisticke revolcije dakle, postizanje sto egalitarnije drustvene strukture.
PromatrajCi eksplicitn ideologijsk ravan i djelovanje AFZ-a kao
dobrovoljnog druzenja Ciji s prerogativi, z ostalo, i afirmacija vrednota i formliranje novih loga i odnosa, isticanje emancipatorskog kompleksa vrednota oCito. No, sama analiza procesa recepcije emancipatorskih vrednota, kao i borba za njihovo ostvarenje, kz na postojanje amblvalentnog tretiranja tradicijske klture.
Na emancipatorskim se vrednotama inzistira onoj mjeri kojoj
to nzno za akcion motivacij. se vidi iz analize isticanja parola
ravnopravnosti, iz kritike drstvene diskriminacije zena okviru NOPa, spolne podjele rada i districije moCi stvarnoj patrijarhalnoj porodici. Kada i se inzistiralo na samom prezimanj emancipatorskih vrednota, i organizaciona struktura AFZ-a ila i tako osmisljena da osigura
nzne

1
1

56

KONJI, ZENE, RATOVI

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

57
11

najefikasnije mogucnosti za njihovu integraciju u jednu novu, antitradicionalisticku (socijalisticku) kulturu.

U isto se vrijeme pragmatisticki pristupa naspram tradicijskoj kulturi.
Nju se tolerira i iskoristavaju se elementi u njoj specificnog polozaja zene. vidljivo u slucaju oslanjanja na tradicijske zenske vrednote
kao sto su pijetet i pozrtvovnost, cast i postenje, te isticanje slike nove
zene kao dijela mitskog kontinuuma. Paralelno postojanje suprotnih
vrednota potvrdilo istrazivanje Dunje Rihtmanl39 koja smatra da se
kulturna mijena isprva oslanjala na tradicijske vrednote:
NOB se vjerojatno takoder oslanja i podudara s nekim tradicijskim i regionalnim vrednotama. Na primjer identificira se s vrednotama cojstva, nacionalnog oslobodenja; partizanski naCin zivota, koji vojnicki i seljacki, podudara se s tradicijskim seljackim vrednotama.140
No, pri ocjenjivanju moilizacijskog potencijala tradicijskih zenskih
vrednota, ne smijemo izguiti iz vida presudan znacaj povijesnog konteksta. su se vrednote doista pokazale efikasnima u situaciji neposredne ugrozenosti pojedinaca i zajednice, te su, aktivizirajuCi zene za
sudjelovanje u NOP-u, nosile i emancipatorski predznak. Prolem ,
gledano iz danasnje perspektive, StO one niSU ile integrirane U ZajednickU sferu nove kulture, odnosno sto postojanje tradicijski odvojenih
sfera (zenske kao partikularne ili prirodom zadane i muske kao /
ljudske) nije dokinuto. Deklarativno dokidanje tradicijskih podjela nije
stvorilo niti nuzne, kamoli dovoljne preduvjete za nastavljanje procesa
kulturne promjene izvan tako specificnog konteksta kakav predstavljala ratna kataklizma.
ImajuCi u vidu tu Cinjenicu, mozemo karakter kulturne promjene koja
se zila u promjenama drustvenog polozaja zena oznaCiti kao proces reinterpretacije. Americki antropolog Melville . Herskovits proces reinterpretacije definira kao

uspostavlja se unutar postojeCih obrazaca vjerovanja i djelovanja njihovih

posjednika.
Hipoteza od koje sam posla u ovoj analizi samo , dakle, djelomicno
potvrdena. Emancipatorske vrednote ile su pridodane korpusu postojeCih tradicijskih vjerovanja ( prirodnom) mjestu zene u kulturi, tradicijom definirane zenske vrednote, i na njima zasnovane drustvene
uloge, uklopljene su bez osporavanja u proces provodenja socijalisticke
revolucije.
Alternativnu interpretaciju ove cesto aritrarne kominacije izmedu
emancipatorskih i tradicijskih vrednota s kojima su zene ile suocene,
moguce bazirati na amivalenciji stava koji cjelokupni komunisticki
pokret izrazava prema zenama. U okviru revolucionarne tradicije i opceljudske emancipacije kao cilja socijalne i politicke revolucije, antitradicionalisticke i antipatrijarhalne vrednote jedina su moguca perspektiva
iz koje se moze promatrati polozaj zene. Medutim, sa stanovista prakticnog zadatka organizacije upravljanja zemljom i funkcioniranja jednog
novog poretka u nastajanju, tradicijske vrednote, kao uvrijezeni mehanizam drustvene samoregulacije, daleko su efikasnije. Emancipatorske
vrednote imaju revolucionirajuCi i moilizatorski efekt, dok su tradicijske
vrednote stailnija baza za svaki poredak. U onoj mjeri u kojoj komunisticki pokret i razapet izmedu svoje revolucionarne tradicije i zadataka uspostavljanja poretka, stav prema polozaju zene lavirao izmedu
emancipatorskog i tradicijskog. S tog stanovista moze se reCi da iako stoji da su drustvene vrednote nuzne za moilizaciju i emancipaciju
zene antitradicionalisticke i antipatrijarhalne - strategija drustvene akcije samo djelomicno ila usmjerena k toj moilizaciji i emancipaciji kao
svom cilju.

BILJESKE

proces kojim se stara znacenja pripisuju novim elementima ili kojim nove
vrednote mijenjaju kulturno znacenje starih olika.141

Ukoliko susret tradicijskih i emancipatorskih vrednota promatramo

kao spajanje dviju tradicija, mogli ismo njegov rezultat oznaciti kao adiciju.l42 Edward Shils adiciju odreduje kao najuoicajeniji rezultat kontakta dviju odvojenih tradicija, ona nastaje kada primalac usvoji nesto
novo, dok istovremeno nastavlja djelovati i vjerovati u manje-vise isto
kao i prije.l 43 Shils takoder primijetio kako su tradicije u privatnoj
sferi najskrovitije i da na njih najteze utjecati, dok su tradicije koje se
odnose na javni zivot prijemljivije na utjecaje. VeCina tih novih akvizicija
dodaje se marginalno vec posjedovanim tradicijama, dok centralne teme
tih tradicija ostaju nedodirnute. Kominacija elemenata dviju tradicija

4
5

Ovaj tekst dio sire studije pod naslovom iene i - povijesna geneza jednog interesa, neobjavljena magistarska radnja, Zagreb, 1984.
AFZ Hrvatske djeluje kao organizacija vec od kraja 1941. godine, iako formalno utemeljen
tek na Prvoj konferenciji AFZ Hrvatske (11-13. . 1943).
>>Udruzenje grupa organizirana za ostvarenje jednog interesa ili nekoliko zajednickih interesa. Udruzenja oicno suprotstavljamo nedobrovoljnim grupiranjima koja zadovoljavaju vise namjena, kao sto su rodinske grupe, kaste, drustvene klase i zajednice.<< Michael Banton, >>Voluntary Associations<<, Antropological aspects, u: International Encyclopedia of the Social Sciences, ur. David L. Sills, The Macmillan Company and the Free Press, New York, Reprint Edition,
1972 (u daljnjem navodenju iljeski: IESS), Vol. 15, 1, 17, str. 357.
Michael Banton, nav. dj., str. .
Michael Banton, nav. dj., str. 1.
Isto, str. 6-7.
Isto, str. 7-8.

58

KONJI, ZENE, RATOVI

D Rihtma gst, 0 zeskoj sbkltrj slavoskoj zadruzj<<, : iena seoskoj kltri

Panonije, Etnoloska triina, s jzdaje, Hrvatsko etolosko drustvo, Zagreb, 1982, str. 35.
U ovom tekst atorjca se slzj Uvj-8trassovjm kategorjjama zamjsJjeog reda (ordre ;)
ostvareog reda (ordre v) kako i pokazala da zjvot zajedice postojj zt diskrepa
cjja jzmed proklamjrae jdeologjje stvarnog fkir ormj ponasaja. Upotrjjeivsj
ovaj Uvj-Strassov koncept, sJjjedeCi navedenj tekst, zeljela sam aglasjtj da jdeologjja patrjjarhale klture tretjra zene kao posve beznacajne, sto dakako slucaj u stvarnom zjvotu
zajedice.

8
9
10

11

12
13
14
15
16
17

Milton Sjnger, Culture, The Concept of Culture<<, IESS, Vol. 3, 4, str. 532.
Edward Shils, Tradition, Faber and Faber, London, Boston, 1981, str. 279.
>>Dobrovolja udruzenja mogu slzjtj kao legjtjmno mjesto za afjrmacjju jzrazavanje vrednota,
kao sto to slucaj s patrjotskim drustvjma ili poJitjckjm partjjama.<< Davjd L. Sills, >>Yolutary
Associatjons<<, Sociological aspects, IESS, Vol. 15, 16, 17, str. 374.
Odredeje tradicjje, Cije cu manjfestacjje analizjratj s osoitjm naglaskom patrjjarhaJnj predzak, oslaja se na odredenje jz rada: Dunja Rihtman, nav. dj., 1978, str. 103-104. >>TradicjonaJnj nacjn zjvota ukljueuje tradjcjonalnu (patrjjarhalnu) porodjcu, nasljedjvanje muskoj Jjnjjj, zatjm specjfjcan polozaj zena, seljackj poljoprjvrednj nacjn zjvota - s devnjm godjsjjm
cjkJsjma ( ... ).<<
Arhiv Istjtuta za historjju radnjckog pokreta Hrvatske, fod AFZ-a, AFZ 1/6. Istj stav gotovo
jdetjcjm rjjeCima, istjce Anka Berus na I. konferecjjj AFZ-a Hrvatske.
AFZ 9/1162.
AFZ 1/7.
AFZ 1/6.
AFZ 9/1184.
AFZ 2/135.

>>PoJjtjcka kultura sklop stavova, uvjereja osjecaja kojj ureduju daju smisao poJjtjckom
procesu kojj stvaraju osnovne pretpostavke pravila koja odreduju poasanje u poJjtjckom
sjstemu. Ona obuhvaca poJjtjcke jdeale norme djelovaja zajednice. Po!itjcka kltra zdruzeno ocjtovanje psiholoskih sbjektjvnih djmenzjja poJitjke. PoJjtjcka kultura projzvod kolektjvne povjjestj poljtjckog sjstema, zjvotnih historjja claova sjstema, te stoga ukorjjenjena podjednako u javnjm zivanjjma u privatjm jskustvjma.<< Lucjan W. , >>PoJjtical
Clture<<, IESS, Vol. 11, 12, str. 218.
19 >>PoJitjcka sfera zasebu subklturu s vlastjtjm pravjJjma ponasanja zasebjm procesom
socijaJjzacjje.<< Lucian W. , nav. dj., str. 219. >>Historijska zivanja u poJjtickom sistemu mog
zahtjjevatj promjene poJitjckoj klturj koje su nekonzjstentne ilo s proslim, ilo s treu
tacnjm procesom socjjalizacije.<< Lucja W. , nav. dj., str. 220.
20 AFZ 1/6.
18

21

>>Z Hrvatske u arodnooslobodjJackoj bori<<, I. djo, Glavnj odbor Saveza zenskih drustava,

22
23
24

Prof. Anjca Rakar, >>Prosvjeta temelj svakog napretka<<, iena bori, 1944, br. 10, str. 12.
AFZ 12/1490.
Prof. Anjca Rakar, nav. dj., str. 12.

25

>>Na poslu v jzgradje domovjne. Osposo!javamo se za nove duzostj<<, iena bori,

1944, br. 10, str. 9. Ovaj cjtat u na amicjju ukjdanja razgrajceja kulturnih obrazovih
sadrzaja na sfere >>eijtne<< i >>prjmjjenjee<< kulture. Patos kojjm taj jdeal jzrazen u ovom
cjtatu mogao i danas izazvatj lagj podsmjjeh, no ne valja zaboravjtj da on jos uvijek

26

Pismo IO AFZ Hrv. IO-u AFZ-a Gorskj kotar organjzacjjj zadacjma opCinskih, mjesnih
kotarskih odbora AFZ-a, te programu za kurs AFZ, 27. III 1943, iene Hrvatske..., I, dok.
162, str. 254.

27

Pjsmo - od 14. XII 1942. CK-u radu AFZ-a, iene Hrvatske ..., I, dok. 116, str.
162.
AFZ 1/6.

Zagreb, 1955, I, dok. 109, str. 156.

ostvare.

28

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

59

29 AFZ 1/1.
AFZ 20/2308.
31 AFZ 18/216.
32 u ozjku 1942. izJazj Ljcj prvj zenskj Jjst na oslobodeom terjtorjju Hrvatske, iena bori.
Izdaje ga Okruzj odbor AFZ-a za Ljk. U redakcjjj Jjsta ile su u pocetku: Kata Pejnoyjc,
Jela Bjcanjc, dr. Slava Ocko Marjja Solja. Kasnije taj azjv preuzjma centralno glasilo AFZ-a
za Hrvatsk, ovaj Jjst mjjenja azjv Licka zena bori. iene Hrvatske ..., I, dok. 141, str.
205.
33 Nav. dj., str. 208.
34 Davjd L. Sills, >>Volutary Assocjatjons<<, Sociological aspects, IESS, Vol. 15, 16, 17, str. 366.
35 Zapjsjk sa sastanka jzvrsnog o!asnog odbora AFZ-a za Slavonjju, studenj 1943. AFZ 8/1024.
36 Isto, jzvjestaj za kotar Pozeg.
37 Isto, jzvjestaj za Pakracki kotar.
38 Izvjestaj lnjcjjatjvnog odbora AFZ Gorskj kotar Glavnom odboru AFZ Hrvatske, rujan 1943.
AFZ 13/1529.
39 Drugarica partjzanskom zargonu ovom slucaju znacj zena, spruga (prjmj. D.R.A.).
40
41
42
43

44
45
46
47
48
49
50
51

AFZ 1/12,
Joseph R. GusfjeJd, Social Movements, The Study of SocjaJ Movements, IESS, Vol. 13, 14,
str. 448.
AFZ 11/1417.
Tako npr. Mjesnj odbor AFZ-a Splita prjmjo anonjmn prjjavu, stdenog 1944. ts
s >>Organjzjrane z SpJjta<<. Potpjsnjce se tuze na D. . (navedeno puno jme prezjme), na
koju se >>zaJj cjjelo susjedstvo<<, te pjtaju kako mogce da se >>takav olos prjma casn NOV<<.
AFZ 21/2510.
AFZ 21/2579.
U avedejm, kao u mnogjm drugjm prjmjerjma, prolem seksalnog morala u slucaju zena
tretjra se kao djelovanje javnoj sferj koje podlijeze prihvacejm normama.
. Milto Yjger, >>Prejdjce<<, Social Discrimination, IESS, Vol. 11, 12, str. 449.
AFZ 1/61.
AFZ 2/77.
AFZ 9!1150.
>> smo Istranj Hrvatj pravi, kano lavj svoju zemlj branjmo!<<, iena bori, 1944, br.
10, str. 4-5.
AFZ 21/2435. Pjsmo pjsano rukom, ne sadrzj zk, odn. potpis posjljaoca, jz teksta
moguce pretpostavjtj da se radj Kotarskom odbpru AFZ-a Sinj.

52 AFZ 21/2440.
53 Isto kao iljeska br. 5.
54 AFZ 18/216.
55 Isto.
56 Anka Berus, >>Za evrscenje organjzacjje<<, iena bori, 1943, br. 1, str. 7.
57
58
59
60
61
62
63
64

AFZ 1/12.
AFZ 1/8.
AFZ 8/1113.
AFZ 2/143.
AFZ 2/138.
Iz okrzjce >>Svim Partjjskjm organjzacjjama clanovjma ,, orgajzacjjj AFZ-a
Banjji, 9. 1942. iene Hrvatske ... , I, dok. 104, str. 147.
Iz jzvjestaja Kotarskog komiteta SoJjn od . 1942. Okrznom komjtet SpJjt
radu zena, iene Hrvatske..., I, dok. 106, str. 152.
MjJenko S. FjJjpovjc, >>Zene kao rd glavarj kod nekih balkanskjh naroda<<, Godisnjak balkanoloskog instituta NR BiH; Sarajevo, 11, 1961, str. 139-157.

1
,,l,

60

65

66
67
68
69
70

71
72
73
74

75
76
77

78

79
80
81
82
83

KONJI, ZENE, RATOVI

Mirko Barjaktarevic, >>Prolem tobelija (virdzina) na Balkanskom polostrv, Glasnik etnografskog muzeja Beograd, 1965-1966, 28-29, str. 273-286. Barjaktarevic tom tekst donosi
i nekoliko iografija to vrijeme zivucih tobelija. d ostalim navodi i primjer tobelije rodene
1926. godine, koja moilizirana 1944, kada s partizani, oslobodivsi sela oko Sve Reke (Metohija) moilizirali mladice NOV-. Ona sa svojom jedinicom dospjela cak do Trsta,
demoilizirana nakon rata, kada slcajno otkriveno da nije >>mskarac. Nav. dj., str. 275.
>>Nova hrabrost i novi moral<<, Razgovor s Marijom Soljan Bakaric, Zena, 1983, br. 3-4, str. 17.
Isto.
Borbeni t iena Jgoslavije, Leksikografski zavod >>Sveznanje<<, Beograd, 1972, str. 126-127.
Isto.
. Popov, >>Formiranje AFZ-a 1942, Rezltat stava prema zenskom pitanj i posledice
politike Narodnog fronta<<, Godi.Snjak filozofskog fakulteta Novom Sad, knjiga Vl, 1961, str.
32. citira Titove rijeci: >> hmani elemenat odigrao ogromn ulogu n borbenog
morala, jer s na8i ljdi znali da , ako bdu ranjeni, iti cinjeno sve da ih se spasi.
i slucaj i kod Prozora, za vrijeme Cetvrte ofenzive, kada smo nosili sa sobom 4.000 ranjenika,
i drugim sitacijama<<.
lz clanka >>Antifasisticki front zena<< objavljenog Jist Proleter, br. 16, 16. XII 1942. AFZ 1/2.
AFZ 9/1150.
Draginja Metikos sdjelovala NOP-u od 1941. Uz ostale funkcije AFZ- i , ila
i komesar baterije IV. brigade XIII. divizije.
Draginja Metikos, >>Bilo to prije cetrdeset godina<<, Zena, 1982, br. 5-6, str. 19. Ova interpretacija u na preispitivanje tradicijskog razlikovanja zena prema bracnom stats (veca
sloboda djevojaka odnos na date zene). No, tek kada i ilo mogce izvciiti egzaktn kvalifikacij zena boraca NOV-a prema bracnom stats, ilo i moguce tvrditi da Ji doslo do
kakve promjene (u ovom slcaju- vece slobode akcije i kretanja datih zena).
D. Metikos, nav. dj., str. 12-19. U ovom tekst atorica navodi primjer dvij omladinki koje
se nis dale zavarati, te s same pobjegle partizane.
AFZ 1/61.
>>Nisam otisla radi slobodne ljbavi - kako i neko pomislio - jer sam vec tada naslcivala
da to nesto neprirodno, gnsno, ne znam ni sama sto ih tome rekla. Htjela sam se boriti
za ravnopravnost zena. Smiesno: zar ne?<< >>Narod nas mnio i izbjegavao nas.<< ivsa partizanka pripovijeda krvavoj tragediji zavedenih, Nova Hrvatska, 11. 4. 1944, br. 134, str. 4.
lz referata Anke Berus na 1. kongres AFZ-a Hrvatske, srpanj 1945, Zene Hrvatske..., , dok.
365, str. 87. Jos rjecitiji primjer koji se navodi tekst: >>lz bratskog S. S. S. R. -<< (Zena
borbl, 1944, br. 11, str. 10). Citirana >>dnevna zapovijed Staljina<< u kojoj se kZe: >>Neocjenjive
zaslge imaj nase sovjetske zene, koje samoprijegorno rade. U interes fronte muzevno su
one podnosile sve teskoce ratnog vremena, nadahnjjuCi drugove borce, oslobodioce nase domovine.<< Ovdje se mskarac/orac izjednacava s aktivnim, djelatnim principom (>slobodioci<<)
dok zenski princip izjednacen sa trpljenjem, koje izzetnim slucajevima (s dodatkom >>samoprijegornog<< rada) moze imati i karakteristike >>mzevnosti.
AFZ 16/1807.
lz referata Mitre Mitrovic na 1. zemaljskoj konferenciji AFZ-a, AFZ 1/6.
AFZ 1/61.
Edward Shils, nav. dj., str. 213.
>>Onaj koji zna da se bori, koji hoce da se bori, zaslzje slobod! U ime Centralnog komiteta
Komnisticke partije pozdravio konferencij drug Karlo MrazoviC<<, iena borbl, br. 2, 1943,

str. 8.
84 Nav. dj., str. 7.
85 AFZ 1!12.
86 AFZ 20/2350.
87 AFZ 18/2166.
88 Od brojnih primjera, navest onaj kada se cak i strucnoj Jiteraturi (Zene Hrvatske N-,
1, 1955) ne navodi vlastito ime aktivistkinje, vec se apostrofira kao necij majk. U dok-

]'i

'
1

KULTURNOM MIJENOM DO ZENE "NOVOG TIPA"

89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
102
103
104
105
106
107
108
109
110
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123

124
125
126
127

61

nient br. 50, str. 74, te edicije, >>Majka brace Kavuric<< nije sla povijest kao predratna aktivistkinja >>Drustva za prosvjetu zene<<, vec oznacena djelom svojih sinova.
AFZ 20/2308.
AFZ 8/1028.
Isto.
AFZ 5/616.
AFZ 18/2166.
Isto.
AFZ 13/1535.
>>Pismo iz Slovenije. Svim nasim drugaricama Hrvatskoj<<, Zena borbl, 1944, br. 11, str.
18-19.
AFZ 1/6.
AFZ 9/1162. Usp. i Okruznicu br. 4 od . 12. 1941. Zene Hrvatske ..., 1, dok. 37, str.
57.
Pismo Marije Novosel, od 30. 11. 1942. Okr. odboru AFZ za Karlovac rad sa zenama
okolici laduse, Zene Hrvatske..., 1, dok. 120, str. 116.
Isto.
AFZ 2/162.
>>0lasna konferencija AFZ lstre, Nasem dragom druzet Titu ki se bori za nas os\obodit<<,
Zena borbl, 1944, br. 10, str. 19.
AFZ 6!775.
Isto.
AFZ 9/1137.
. Popov, nav. dj., str. 33-34.
Vera St. Erlich, Jgoslavenska porodica transfonnaciji: Studija tri stotine sela, Lier, Zagreb,
1971.
AFZ 9/1163.
AFZ 9/1162. 111 AFZ 2/139.
AFZ 10/1331f.
Karlo Mrazovic, Jedinstvena narodnooslobodilacka fronta Hrvatske nasa velika i snZna porodica, Zena borbl, br. 9, 1944, str. 1-2.
AFZ 13/1526.
AFZ 13/1530.
Zuvic, >>Zastavica i na njojzi pise, doit (\ tko uradi vise, Zena borbl, 1945, br.
12-13, str. 16-17.
AFZ 10/1331h.
Isto.
AFZ 12/1503.
>>Prva konferencija AFZ Hrvatske. Smotra to ila ljubavi, snage i rada, Zena borbl, 1943,
br. 2, str. 2.
AFZ 2/135.
Isto.
Kar\o Mrazovic, nav. dj. Mada se moze ciniti nategnutom, sugerirat cu interpretaciju prema
kojoj u ovom citatu mozemo takoder ocitati ilijski motiv izabranog sina (>>najveCi sin) koji
se stavio >>svim icem u sluzbu naroda i spasio ga od propasti. Put kojim ga poveo ispravan
, ali trnovit.
AFZ 21/2469.
Nada Stremec postaje, uz Ved Zagorac, urednica Zene borbl od broja 11, stdenog 1944.
>>1 kongres klturnih radnika Hrvatske, Zena borbl, 1944, br. 9, str. 24.
Nada Stremec, >>Nasa zenska stampa, Zena borbl, 1945, br. 16-17, str. 42-43.

r
62

KONJI, ZENE, RATOVI

128 Veda Zagorac, >>Ostvarujmo ravnopravnost u izgradnji domovine<<, Zena borbl, 1945, br. 1213, str. 15.
129 Stanko (Canica) OpaCic, Narodno-oslobodilacka borba stvorila zeu ovog tipa<<, Zena
borbl, 1943, br. 1, str. 5.
130 Tako pjesicki jezik zu proces svake drustvee preobrazbe i u svom fukcioiranju
postavlja pitanje vlasti<<, Nenad Miscevic, Filozofija jezika, Naprijed, Zagreb, 1981, str. 226.
131 Radko Polic, Novi lik sloveske z<<, Zena borbl, 1944, br. 10, str. .
132 Nazor partizakama<<, Zena borbl, 1944, br. 7, str. 17.
133 Msgr. dr. Svetozar Ritig, Vitestvo, posestrimstvo i idealizam arodne r z<<, Zena
borbl, 1945, br. 12-13, str. 4-6.
134 se misao provlaci kroz Citavu studiju lausa Theweleita, Mske fantazije, GZH, Zagreb,
1983. Evo samo jedog indikativnog avoda: (... ) dok za muskarca dovoljno da bude cist i
odva2:a borac za novi svijet, z mora ostati i seksualno cista. ( ... ) Tako 'novo cudorede' ga
rantira kontiuitet ugjetavaja zenske seksualnosti od jednog drustva do drugog, time i kontinuitet dominacije; zena koja i oslobodena ponovo pruza materijal za izgradju unutarnjih
granica zivota u v drzavi. Nav. dj., kjiga 2, str. 136.
135 Zbog toga zeski pokret i tamo gdje nadomjeste proleterskim samo odgode. jest:
spolo i z koje u dosadasjim muskim drustvima toliko malo razjasjeno, toliko malo
odredeo izva puke oitelji, istupa kao prolem i k ekoomsko-socijalnog oslobodenja.
Upravo propadanje potlacivanja zena ne stvara, per se ipsm, propadanje zeskog sadrzaja. Ljubavica, majka, postvareno i rada isu jos nigdje do kraja oblikovale taj sadrzaj ili cak iscrple
utopijske mogucnosti.<< >>Buducnost zeskog pokreta koji to jos i<<, odlomak iz lochova Principa nade, Zena, 1976, br. 1, str. 62.
136 U prilog tome da Ritigova vizija iti trideset godia poslije n ispisivaja iti lisea
samorazumljivosti govori i sazetak avedeog teksta u reprit izdaju Zene borbl (1974). U
iliografiji claaka iz te edicije, taj se tekst opisuje slijedeCi i: U claku na vjerijiv
nacin prikazan lik z borca, zene partizanke, koja se bori za slobodu svog naroda.<< (podv.
L. S.)
137 U svom tekstu Legenda Haniji, srpski knjizevik v Popovic (1905-1952) pridruzuje se
ovoj liiji razmisljaja. On pise: izatkai iz s i zelje, lebdjeli su pred nama likovi legendarnih z, otelotvoreja samopregorne ljubavi i pozrtvovaja. Izgledale su m nedostize,
obavijene oreolom vekova, Devica Orleanska, Vasilija Kuzmina, Majka Jugovica. Nismo zali
da cemo ih sresti, da cemo ziveti s njima, disati isti vazduh, boriti se, radovati se i umirati s
njima<<. Iako se u tom tekstu ne obraca eksplicito viziji nove z<<, Popovic prikazuje sudinu
djevojke Hanife u mairi ranokrscaske djevice-muceice koja radije odabrala smrt g da
se preda pohoti ostrvljeih razbojnika<<, Zena danas, 1943, br. 31, str. 10.
138 Navedeo prema: Nead Miscevic, nav. dj., str. 226.
139 se izrazavaje usredotocilo koegzisteciju tradicijskih vredota i vredota racioalog,
idustrijskog drustva. Duja Rihtma, nav. dj., (1978), str. 115.
140 Nav. dj., str. 104.
141 Melville . Herskovits, Cltural Anthropology, nopf, New York, 1955, str. 492.
142 GovoreCi spajaju razlicitih tradicija, Edward Shils opisuje ekoliko mogucih rezultata. Dok
na jedom ekstremu moguce zamisliti sitezu u posve novu tradiciju - koja ne sadrzi niti
jedu od karakteristika tradicija iz kojih astala, drugom ekstremu apsorpciju - kada
d tradicija potpuo apsorira drugu, bez da se imalo izmijei, u stvarnosti se javljaju razliciti obrasci promjena oiju tradicija. oblike Shils naziva adicijom, amalgamacijom i fuzijom. . Shils, nav. dj., str. 273-279.
143 . Shils, nav. dj., str. 275.

Emancipacija organizacija:
Uloga Antifasisticke fronte iena
u postrevolucionarnim
mijenama drustva i kulture
(NR Hrvatska 1945-1953)

I. DIO

UVOD
"NEVIDLJIVI" PREDMET, PERSPEKTIVISTICA
METODA 1 "NETRANSPARENTNI" IZVORI

Kako objasniti zasto prica Antifasistickoj fronti zena (AFZ) do danas- 37 godina nakon njezinog utrnuca- jos nije napisana? Prolem
, Cini se, podjednako u predmetu i u metodi.
Predmet -

metoda -

predmet

Koji razlog da AFZ, najmasovnija od svih masovnih organizacija,

jos uvijek neispisani list nase poslijeratne povijesti? Iako kao zasebna
organizacija djeluje tek desetak godina (1942-1953), nije ipak posve nepoznato da ona ima svoju jasno izdvojenu tradiciju, kontinuitet koji se
moze pratiti od sredine tridesetih godina, kada i u jugoslavenskom
komunistickom pokretu prihvacena Kominternina linija stvaranja Narodnog fronta svih demokratskih snaga protiv nadiruceg fasizmal. No istovremeno, AFZ u neposrednom poslijeratnom razdolju jedina (prezivjela) nasljednica tegobnog stoljetnog proboja zena2 na javnu-politicku
scenu i nastojanja da one sebl primjerenim sredstvima osvoje ravnopravni polozaj u svim sferama drustvenog zivota. Zbog cega su i usprkos tome zene kao povijesni subjekt ipak ostale nevidljive u kolektivnom sjecanju i u povijesnoj znanosti, njihovo mjesto u povijesti prazno?

~
. ''1
!. ~
':

64

KONJI, ZENE, RATOVI

Ne zelimo li dogmatskom strogoscu suditi povijesnoj znanosti, treba

imati u vidu da i historiografija (poput ostalih drustveno-humanistickih znanosti) tek olik misljenja prouzrocen svijescu strukturama i
procesima u drustvu. Stoga svako drustvo ima onoliko proslosti koliko
ima i elemenata sadasnjosti, razliciti pojedinci mogu iti svjesni razliCitih proslosti ( .... ). Drustvena svijest proslosti stvar mnozine, ne jednine.

Za raspoznavanje javnog/politickog djelovanja zena ( dakako i muskaraca kao konkretnih povijesnih i) it neophodno odvaziti se na
otklon od dominantne paradigme politicke povijesti kakva istrajno prevladava u nasoj historiografiji. 1 njezini najvisi dometi4 siroke su panoramske freske: povijesna pozornica osvijetljena bengalskom vatrom revolucije, njoj defiliraju - padaju i1i se uzdizu - i klase, snage
reakcije i napretka ... Dramske zaplete poticu objektivna nuznost ili
zakonomjernosti drustvenog razvitka. ..
povijest bez covjeka. Ljudi se i u takvoj povijesti ponekad javljaju - velike licnosti, vode naroda, heroji, genijalni uCitelji, revolucionari i vojskovode, ili pak pali andeli izdaje. Muskarci. Oni kao da postoje
s one strane odnosa spolova, u istoj mjeri u kojoj su jamacno tim odnosima dominirali.s
Razvojem socijalne povijesti koja ucinila radikalan odmak od tradicionalne historiografije - Ciji su stubovi politicka, vojna i diplomatska
historija - kontinuirani procesi razliCitih podrucja drustvenog iskustva
i odnosa i tzv. >icni ljudi postali su legitimni predmet znanstvenog
interesa. Ulaskom konkretnih, tjelesnih povijesnih i otvoren ujedno
prostor razvoju povijesti zena.
Metodologiju socijalne povijesti odlikuje prihvacanje metoda drustvenih znanosti u konceptualizaciji i testiranju hipoteza, te orijentacija ka
analizi procesa dugoga trajanja. Pored toga, ona u neprestanom traganju za novim povijesnim izvorima. Dakako, i dobar dio te nove paradigme moze se oznaciti kao politicka povijest. No niti politika vise nije
usko odredena kao formalna i neformalna borba za moc. Otvaraju se
nova pitanja poput onih koja propituju alokaciju moCi i resursa medu
spolovima, kao i drustvene odnose medu njima.7
Utemeljenje i ekspanzija povijesti zena potaknuti su snaznim usponom zenskih pokreta (tzv. neofeminizmom) pocetkom 1970-ih godina i
njihovim zahtjevom da se kolektivno pamcenje osvjezi upisivanjem zena
u povijest. se nova disciplina nadovezuje na zasade drustvene povijesti, od samih svojih pocetaka nije se zadovoljavala pukim ispunjavanjem praznih mjesta i upisivanjem zena u postojece historiografske kategorije i obrasce. u pretpostavci govora iskustvima zena u historiji i

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

65

s historijom nasao se zahtjev za izmjenom kriterija znanstvene relevancije. Naime, u dotadasnjoj tradicionalnoj historiografiji njihova iskustva,
aktivnosti i prostori nisu smatrani dostojnima temeljitog istraZivanja.s
Marginalizacija i minorizacija iskustava zena u proslosti ila tek odraz
njihovog stvarnog i simbolickog mjesta u suvremenim drustvima.
Neodrzivi su prigovori da povijest zena predstavlja nasilno izdvajanje
jedne unutar sebe nehomogene analiticke kategorije kakvu predstavljaju
zene. Teoreticarke povijesti zena nisu zanemarile dvostruku igru razlike.
Razlike koje se temelje na kategoriji roda postoje svagdje, no s druge
strane njihove konkretne manifestacije nisu iste u svim drustvima: one
nisu univerzalne.9 Varijacije u statusu zena isto su tako mnogobrojne
kao i varijacije u statusu muskaraca te se razlikovanja prema kriteriju
roda stoga ne smiju izjednacavati s hijerarhijama izvedenima prema istom kriteriju. U pitanju su zanemareni odnosi medu ljudskim iCima i
ljudskim grupama. Zene valja poimati u odnosu - s drugim zenama i
s muskarcima- ne u kategorijama razlikovanja i odvojenostilo, upozoravala americka antropologinja Michelle Zimbalist Rosaldo. Osoi
tu su paznju teorijski radovi posvetili razoblicavanju ioloskog determinizma koji implicitno pretpostavlja muskarca kao povijesno i, povijesnu egzistenciju zena svodi na nijemo i vjecno vracanje iste igre izmjene
prirodnih ritmova. Spolovi i njihovi odnosi nisu nesto vanpovijesno pred ili nadpovijesno. Razumijevanje znacenja spolova u proslosti nadaje
se kao jedan od osnovnih ciljeva istrazivanja. Pojam rod uveden kao
posljedica nastojanja da se istakne itno drustvena kvaliteta razlika baziranih na spolu.ll
Americka povjesnicarka Joan W. Scott rod definira kao slozenu kategoriju. Rod , u prvome redu, konstitutivni element drustvenih odnosa
koji su bazirani na percipiranim razlikama medu spolovima, te upravo
rod primarni naCin oznacavanja odnosa moCi. konstitutivni element
drustvenih odnosa rod, prema . W. Scott, sadrzi cetiri medusobno povezana elementa:
Prvi su element raspolozivi simboli koji u odredenoj kulturi prizivaju
mnogostruke (i cesto protuslovne) reprezentacije - npr. Eva i Djevica
Marija kao simboli zene u judeokrscanskoj civilizaciji. Zadatak povjesnicara da utvrdi koja se od tih simbolickih predodzi priziva, kako i u
kojem kontekstu. Na drugome su mjestu normativni koncepti koji pokrecu interpretacije znacenja tih simbola, koji nastoje ograniciti i ukljuCiti njihove metaforicke potencijale. i su normativni koncepti sadrzani
u religioznim, odgojnim, znanstvenim i pravnim doktrinama. Poziciju koja tim konceptima daje prevladavajuCi ton, koja dominantna u odredenom povijesnom trenutku, oni sankcioniraju kao jedinu mogucu, kao
univerzalnu normu. Posljedica toga da se povijest pise kao da su te

1'

66

KONJI, ZENE, RATOVI

ormative

pozicije proizvod drstveog kosezsa, skoba. Teziste ovih historijskih istrazivaja osporavaj deklarirae epro
mjejivosti, na otkrivaj prirode prijepora ili represije koja dovodi do
privida bezvremene stalnosti biarnih reprezetacija roda, smatra . W.
Scott. Takva vrsta aalize moze izbjeCi problematiziraje politike
drstveih istitcija i organizacija - treceg aspekta odosa roda. Posljedji aspekt kategorije roda rodi idetitet. Povjesicari moraj istraziti samosvoje i kostrukcije toga idetiteta i staviti svoje a
laze odos sa Citavim spektrom aktivosti drstveih orgaizacija i povijeso specificim klturim predodzbama. Rijecj, istice Scott,
kocepti roda spostavljei kao objektivi skp refereci strkturiraj
percepcij i kokret simbolick orgaizacij Citavog drustveog zivota. U mjeri kojoj te referece spostavljaj districij moCi (razliCit kotrol pristp materijalim i simbolickim resursima), rod
v sam acrt i kostrkcij moCi kao takve.12 Bez obzira razliCite premise i tradicije koje se pozivaj teorijske elaboracije povijesti z i povijesti rodal, mjesto zakljcak da spolove i jihove
odose valja promatrati kao drstvee, politicke i klture etitete. Ne
smijemo i mozemo ih svesti Cimbeike izva povijesti, jos m
d, jedostavi, iformi, prvoiti ili ihereti zrok asta
ka.14
Razmatraje odosa kategorija klase i roda takoder d od kljc
ih preokpacija pri teorijskom tl povijesti zee/roda. Istice se
da podjedako iti rod iti klasa zv homogee grpe, jos
m da te kategorije podrazmijevaj z solidarne veze. Rod
stovise d od razloga ehomogeosti klasa, klase s d od razloga za ehomogeost roda.15
SmjestajCi svoj predmet - AFZ - obzor avedeih teorijskih promisljaja povijesti roda/zea, mogla sam pristpiti bez osjecaja stida
i k. i posve z predost, di da se tesko oteti
dojm da s atori/ce koji s svojim radovima posveCivali z povijesom djelovaj z, pritisti masivosc referetog okvira tzv.
opce/politicke povijesti, svoje bavljeje dozivljavali kao esto margialo, gotovo frivolo. Tako r. Jovaka m, atorica prve (i jedie) iscrpe moografije zeama Jgoslavije radickom pokret i
zeskim orgaizacijama (misleCi time tzv. gradaski femiisticki
pokret), alazi eophodim obrazloziti ( kraj ipak d) dilem
da li ovaj problem istrazivati i obradivati kao s tem ili okvir
drgih opstih tema iz istorije radickog pokreta.l
Upravo zbog toga femiisticki poklic Upisimo z atrag povijest! moze predstavljati samo potrag za ekim prethodo zaema
reim predmetom. Njegova realizacija ezamisliva bez teorijskometodoloske osvijesteosti, ovog seziiliteta17 za evidljive, zatrte,
,,

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

margiale

sfere

iskstva

odosa

seksalost; z, margialci
izroiti

ispod sive

svih

proslosti.

67

Svakodevica, tjelesost,

, gitici, potlacei ... spjet

mree povijesog

zaborava tek kada izostrimo meto-

d, orde da razazamo i jihove glasove.

Istrazivaje procesa emacipacije z, koji

svoje prve poticaje alazi

revolcioaroj paroli Sloboda, jedakost, bratstvo (z- erijetko
brtalo- izzece sestristvalS), otvara mogcost da istrazimo jedan
od zaemarenih civilizacijsko-povijesih procesa dgoga trajaja. Stovise, proces oslobodenja z valja promatrati kao epohali proces.
Charles Tilly, americki sociolog povijese orijentacije, podvrgo kritici pojam drustvee mijene tvrdeCi da drustvea promjea kao takva
postoji iti acioalim iti svjetskim razmjerima. Postoje epohali
procesi (kao r. procesi stvaraja drzava ili kapitalisticke akmlacije)
koji s preoblikovali svijet posljedjih ekoliko stotia godia.19 Oslobodeje z takoder se nadaje i kao pretpostavka ostvareja jedog od
najpromietnijih ideala socijalisticke revolcije - jedakosti svih ljdi.
Na koji i istrazivanje orgaizacije z moze osvijetliti sam kvalitetu emacipatorskih procesa jedom drstvu? Mada ikako treba
zaemariti zr vodecih teoreticarki povijesti z da se
iscrpljje povijesti jihovog orgaiziranog - javog i politickog - djelovaja ( eksklzivo mskom drstveom prostor), problematiziraje odosa orgaizacijskog modela i ciljeva orgaizacije z moze pruziti relevate spozaje kvaliteti i dosezima toga procesa.
Stoga se kao prvi korak, hd pretpostavka govora AFZ-,
podrazmijeva rekostrkcija acrta orgaizacijskog strojstva i stvarog fkcioiraja orgaizacije, te tvrdivaje zi loge kposti
procesa post/revolcioarnih mijea drustva.
Urd li cestale transformacije orgaizacijskog modela AFZ-a
period od 1945. do 1953. oslobodeje z? u kojoj mjeri acin
koji orgaizacija zasovaa k drgog svjetskog rata i istr
metala za poticaje jihove emacipacije, kojoj mjeri iskoristen
za realizacij drugih prioriteta drustveog razvoja? Koji s orgaizacijski
resursi i opcije ili raspolagaj samim zeama za artikliraje strategije vlastitog oslobodeja od specifice spole diskrimiacije?
RekostruirajCi cestale promjee orgaizacijskog modela AFZ-a,
koje s slijedile kao reakcija na zi orgaizacijsk okoli ( prvom red Komistick partij i rd vlast), zelim tvrditi st
atonomije kojim AFZ raspolagala pri formliraj svojih ciljeva,
strategije i taktika mijeama drstva koje s deklarativo (na ideologijskoj ravni) ile eizvedive bez radikalog pomaka drstveom polozaj z. Da li orgaizacijsko strojstvo AFZ-a pruzalo potreba
prostor i adekvata st drstvee moCi za ostvareje emacipacije

68

KONJI, ZENE, RATOVI

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

69

-l
1

u zemlji opustosenoj ratnim razaranjima, nerazvijenoj i duboko prozetoj

patrijarhalnom kulturom (ciji sastavni dio i politicka kultura)?
Mikrorazinu - organizaciju zena i strukturu njezinih unutrasnjih od~
nosa shvacenu kao podsistem s vlastitom kulturom i grupnom dinamikom - promatrat cu u odnosu na makrorazinu - na institucije globalnog drustvenog/politickog sistema koje odreduju mjesto i ulogu AFZ-a
u konkretnom povijesnom trenutku. Pri utvrdivanju meduodnosa ovih
razina posluzit cu se nekim iskustvima historijski orijentirane sociologije.20
disciplina razvila dovoljno prostrani teorijsko-metodoloski okvir za
novo citanje klasicnih socioloskih teorija, ponovno uvodeCi u obzor njihova interesa sociokulturne raznolikosti, vremenske procese, konkretne
dogadaje, te dijalektiku smislenih akcija i strukturalnih determinanti u
makrosocioloske eksplanacije i istrazivanja.21
Dakako, srediste mog istrazivanja predstavlja zivot organizacije AFZa. Organizacije naravno cine ljudi: njihova svakodnevica, njihovi odnosi,
specificni tip izrazajnosti/kreativnosti, odredeni tip komunikacije - posredovanja, utjecanja ... Ovako odreden interes za zivot organizacije istrazivanje situira u ozracje jos jedne humanisticke discipline: etnologije.
U proucavanju kompleksnih drustava suvremena etnologija morala
razviti senziilitet za istrazivanje odnosa dijelova i cjeline, globalnih
kultura i subkultura, vodecih slojeva i onih podredenih, kulture kao sustava i kultura kao podsustava, odnosa velikih ideja i malih pogleda na
svijet, odnosa povijesti ( ... ), istice Dunja Rihtman-Augustin.22 Jos jedan
tip socioloske analize moze pripomoCi istrazivanju AFZ-a na ovoj razini.
tzv. mrezna analiza (network analysis) koja uvodi pojam drustvene
mreze odredujuCi kao SOCijalnu dimenziju StO posreduje izmedu odnosa i drustvenog sistema (ili) drustava, izmedu lokalne razine i nacionalne razine. 23 Ovaj tip analize omogucuje da se na drugi nacin razmislja nacinu na koji se odreduju drustvene pozicije ili meduigri drustvene strukture i individualne akcije.24 Osoito plodonosan u istrazivanju politickih stranaka ili njima liskih grupa (interesne grupe, grupe za
pritisak); fenomen drustvene moCi on ne svodi samo na politicku sferu
gdje se ona 'reprezentira' ( ... ). Mrezna analiza otkriva beskonacan izvor
vlasti u drustvu (... ).25 Navedenim teorijskim pristupima posluzila sam
se pri konstruiranju svog predmeta istrazivanja, polazeCi od Cinjenice da
on nije objektivno zadan niti prethodno teorijski (konsenzusom) vec
definiran. Predmet se olikovati, postati citljiv, tek kroz raster
odabrane teorijsko-metodoloske vizure. Uvijek analiziramo ono sto mozemo vidjeti (lacanovski regard koji uocava nove dimenzije, ne otkriva stvari), to videnje, zauzvrat, odredeno analitickom podatnoscu
materijala, narocito kod tako eluzivnog predmeta poput (nevidljivih
- zanemarenih) povijesnih Cinjenica. Prema misljenju Thede Skocpol,
upravo praksa analiticke povijesno orijentirane sociologije namece in-

tiinniji dijalog s povijesnim Cinjenicama (evidence) nego sto za to kadra

interpretativna povijesno orijentirana sociologija ili primjena modela na
odredeni povijesni slucaj.26 MoZda tu neprestanu dijalekticku napetost
izmedu predmeta i metode, materijala i naCina izvedbe, najlakse izraziti
metaforom Arthura Stinchombea koji smatra da analiticki povijesno orijentirani sociolog gradi ~oput stola~a, prilag~davajuCi mjere tijekom napredovanja posla, za razliku od arhttekta koJI prvo crta, tek onda gra-

~p

Dosadasnji rezultati siroko zasnovanih povijesno orijentiranih socioloskih analiza omogucili su nove dimenzije razumijevanja nacina na koje
obrasci iz proslosti i alternativne putanje mogu iti relevantni/irelevantni
za izbore sadasnjice. Stoga dobra historijski orijentirana sociologija
zblljskim preokupacijama stvarnosti moze progovoriti na mnogo smisleniji nacin od usko fokusiranih empirijskih studija koje se dice svojom
'politickom relevantnoscu' .28
Osluskivanje glasova zena iz proslosti danas moze ukazati podjednako
na pogresne izbore koje ne i trebalo ponavljati, kao i na neistrosene
rezerve utopijske energije. Jer sa svakom sadasnjosti moie nepovrat isceznti slika proslosti, kojoj ona nije znala prepoznati sebe. (Walter Benjamin).29
Metoda -

predmet -

metoda
Interdisciplinami rad, kojemu se danas toliko diskutira, ne podrazumijeva suceljavanje
vec postojecih disciplina (niti jedna od njih,
zapravo, nije se spremna predati). Kako i se
nesto moglo interdisciplinamim uciniti, nije
dovoljno izabrati predmet<< (temu) i oko njega sarati dvije ili tri znanosti. Interdisciplinarnost znaCi stvoriti novi predmet koji ne pripada nikome.

Roland Barthes, Jeunes chercheursO

Metoda koja zeli kompleksno zahvatiti tako zamisljen pristup predmetu (podjednako na mikro i makro razini), te konstruirati adekvatni
hipoteticko-interpretativni okvir, nemoguca bez interdisciplinarnog
pristupa. On ujedno omoguCiti nadilazenje disciplinarnih ogranicenja
koja i sapinjala slozenost samog predmeta kao i njegovo upisivanje u
meduprostore i na margine znanstvenih disciplina.
Rijecju, u svojim polaznim postavkama interdisciplinarni pristup upucuje na dijaloski karakter proizvodnje znanja. Time se suprotstavlja pozitivistickoj paradigmi (jos uvijek ustrajnoj, poseblce u pristupima proslo-

1
1
1

i
1

70

KONJI, ZENE, RATOVI

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

sti u nas) koja smatra da znanje moguce pronaCi/istraziti u oliku neposredno dostupnih Cinjenica/datosti (data).
Stoga cu i metodu (podjednako kao i predmet) nastojati zasnovati na
pretpostavkama dinamickog istrazivackog modela - na komunikacijskom modelu.31 Metodolosko uporiste za oCitavanje i strukturiranje razliCitih razina predmeta istrazivanja (makro- mikro planova), predstavljat kominacija slijedecih disciplina/postupaka:
DISCIPLINA

PRISTUP

AFZ u povijesnom
kontekstu

povijest

*socijalna historija
*povijest roda(zena
*povijesno orijentirana
sociologija

int~rakcije:

sociologija

*analiza drustvene mreze

*sociologija drustvenih pokreta

etnologija

*folkloristika
*simbolicka antropologija
*proucavanje rituala

AFZ -

Rijecju, na sve ove discipline moguce primijeniti tvrdnju Thede

Skocpol kojom opisuje povijesno orijentiranu sociologiju: radi se nastojanju da se zasnuje mapa alternativnih strategija za istrazivanje i pisanje
( ... ). Takva mapa ne moze pruziti metodoloska dicta za neko konkretno
istrazivanje. No ona moze senziilizirati podjednako istrazivace kao i puliku ( ... ) za ciljeve, prednosti i nedostatke alternativnih pristupa.37

RAZINA RAZMATRANJA

organizacijsko okruzje

AFZ kao sustav

(kultura organizacije)

Mada proizlaze iz razliCitih teorijskih/disciplinarnih tradicija, svi ovdje

navedeni pristupi/discipline nalaze svoje dodirne tocke u:
- sklonosti eklekticizmu;
- osvijestenoj fluidnosti vlastitih granica (granicnih podrucja);
- teznji za prozimanjem sa srodnim disciplinama.
Njihov se eklekticizam najjasnije ogleda u cinjenici da otklanjaju propisivanje metodoloskih dicta. Tako na primjer, kriticka analiza reprezentativnih djela vodeCih povijesno orijentiranih sociologa ukazuje na to
da i tu disciplinu ilo pogresno svesti na ilo koju epistemolosku, teorijsku ili metodolosku orijentaciju ( ... )! Povijesno orijentirani sociolozi
postavlili su siroki program/djelokrug u istrazivanju i teoretiziranju
vaznim samosvojnim preokupacijama.32 Teziste na analizi odredenog
prolema, cilj shvacanje smisla historijskog obrasca koristeCi se u
tom procesu svakim teorijskim resursom koji se cini korisnim i validnim.33
Povijest roda, na slican naCin, svoju originalnost nastoji utemeljiti ne
u primijenjenim metodama, vec u postavljanju novih pitanja sa specificnim perspektivama. 34
Evropska se etnologija (ali i anglo-americka tradicija kulturne antropologije)35 nakon procesa kritickog preispitivanja, stovise i zucnog osporavanja vlastitog nasljeda kulturno-historijske paradigme, otvara
prema socijalnoj povijesti svakodnevice u proslosti i sadasnjosti, suradujuCi ne vise iskljucivo s historiografijom, vec i sa sociologijom, psihologijom, modernom lingvistikom, semiologijom, kiernetikom i ekonomskim
znanostima. 36

71

izvorima

kako izbjeci zamku iskrivljenih ogledala

Osnovni korpus mog empirijskog materijala predstavlja arhivski fond

Konferencije za drustvenu aktivnost zena Hrvatske, pohranjen u Institutu za historiju radnickog pokreta Hrvatske. Grada koju taj fond saire
veoma opsezna (oko 65 arhivskih kutija za razdolje 1945-53), raznolika karakteru i pruza razliCite tipove obavijesti proslosti. Nije na
odmet spomenuti da se njome do sada nisu sluzili istrazivaCi nase najnovije povijesti. Neiskoristena i zanemarena, ona predstavlja izazov istrazivacu, onaj visak za koji Jacques Derrida i poststrukturalisti dokazuju
da posljedica djelovanja procesa zamjene, nazivaju ga supp!ement.
Posluzit cu se upravo tim Derridinim pojmom da oznaCim karakter i ukazem na interpretativne mogucnosti arhivske grade koju organizacija
AFZ proizvela u razdolju od 1945. do svog (samo)ukidanja 1953. godine, u odnosu na dosad uoicajene izvore za pisanje povijesti drustva u
nas.
Supplement Derrida izvodi u slijedeCim znacenjima kao: 1) ono sto
suplementarno (dopunsko, pomocno) i koje priavlja ono sto nedostaje;
2) ono sto nadomjesta original; ) ono sto iznad i izvan neophodnog.
Pojam supp!ement dvoznacan i stoga djeluje zbunjujuce /uznemiravajuce u odnosu na ono sto smatrano Citavim ili dovoljnim. Supptement
stavlja u pitanje dovoljnost kategorije upi~erzalnog.38
Pristup izvorima - arhivskoj gradi AFZ-a - i njihovoj interpretaciji
s takvih polazista ima potencijal da stavi u pitanje nasa znanja (ili predrasude) jednom periodu iz tzv. povijesti, ali, naravno, kroz vizuru
povijesti zene. Upisivanjem jednog nezanemarivog segmenta proslih
iskustava zena u tekst Povijesti osvijetlit se neka od njezinih zastrtih
mjesta i razgrnuti netransparentnost institucionaliziranog (uvrijezenog/ideologiziranog) diskursa39 toj proslosti. Dobro nam znani svjetionici zasjat drugaCijim svjetlom (i osvijetliti sjenovite zabrane ): revolucija, socijalizam, jednakost svih ljudi, bratstvo i jedinstvo- tzv. neprijeporne i univerzalne vrednote pokazat tamne napukline svoje
Opcenitosti. Sto to socijalizam revolucionirao u zivotima zena? Dok
govor ideologije neprestano istice doitke, smijemo li previdjeti guitke?
Supplement, kao onespokojavajuCi sum sto dopire s margina osnovnog
teksta povijesti, nadomece sjenu upitanosti tezi da tocak historije uvi-

72

KONJI, ZENE, RATOVI

jek krece naprijed tek sa zdravom dozom sumnje ispravnosti njegova

smjera.
UranjajuCi u arhivsku gradu, valja imati umu da niti ovi (ali niti
ikoji drugi) povijesni izvori nisu neposredovani odraz/opis stvarnosti.
Oni funkcioniraju i citljivi su (spoznatljivi) iskljuCivo na tekstualnoj razini.
Posegnemo li iza tekstova, suoCit cemo se s kontekstima moCi, otporom,
institucionalnom prinudom i inovacijom...
No, kada polazimo od tekstova izvora koji predstavljaju iskaz, ne treba
zaboraviti da iskaz imanentno drustvena Cinjenica. U osnovi svakog
iskaza, upozorava Bahtin, dijalogicnost, tj. u samom se iskazu slusalac
vec podrazumijeva.40 Iskaz u cijelosti formiran izvanlingvistickim, dijaloskim momentom, i sam jezik funkcionira kao ideoloski sistem.41
PolazeCi od tih premisa, pokusala sam klasificirati arhivsku gradu prema
smjerovima u kojima se taj dijalog/komunikacija odvija.
Povijest AFZ-a (pri)povijest organizaciji. Kad kazemo organizacija dakako podrazumijevamo postojanje odredene hijerarhije. No i hijerarhija unutar AFZ-a tek dio jednog slozenijeg spleta hijerarhijskih
odnosa u drustvu. Zbog toga sam svakom dokumentu postavila pitanje:
tko govori? (s kojega mjesta u odnosu na govor vlasti?) i koga pretpostavlja kao slusaoca? Na najuproscenijoj razini, u ove pozicije neprestano se ispreplecu dva tipa diskursa:
- kriticko-informativni (tezi sto vjerodostojnije predstaviti odredenu
situaciju, samokritican , tezi minimalizirati ideolosku dimenziju te
omoguCiti regulaciju i sto bolje funkcioniranje svakodnevne prakse) i
- reprezentativni (autoreferencijalan , oslanja se na neupitan/totalizirajuCi i totalitarni govor vlasti, moilizacijski eros kojim se reprezentira/legitimira usmjeren na besprizivno i neposredno izvrsavanje njegovih zamisli; ideologican - pretpostavlja eventualno buduce stanje
kao realni entitet).
Primjer tipicnog odnosa ova dva tipa diskursa vertikalna komunikacija izmedu visih i nizih odbora AFZ-a, te njezinih visih odbora s respektivnom organizacijskom okolinom (, Narodni front). riticko
informativni diskurs prevladava prilikom artikulacije teskoca i prolema
u vlastitim sredinama i proija se u obracanju/izvjestajima nizih hijerarhijskih instanci visima. Ali na toj ravni komunikacije dolazi i do upotrebe reprezentativnog diskursa u skladu s pretpostavljenim ocekivanjima visih odbora AFZ-a, Narodnog fronta, komiteta ... Visi pak odbori
neprestano pronicu/razotkrivaju tu zamku i ucestalo upozoravaju na nepouzdanost takvih izvjestaja i podataka s terena.
(IstrazivaCi nikada ne smiju smetnuti s uma da se nalaze usred igre
iskrivljenih ogledala.)
Komunikacijski cu model, dakle, primijeniti podjednako i u odredenju
predmeta/metode i u pristupu arhivskim izvorima. Takav pristup osjeca

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

73

elagodu

spram aksiomatskog shvacanja prema kojemu izvori nisu predmet spoznaje historicara, vec puko sredstvo spoznaje povijesnog razvoja,
kanali obavijesti.42 Suvremena promisljanja na podrucju tekstualne
kritike i teorije kulture, nasuprot tome, upozoravaju da su tekstovi Sistemi ili ekonomije istine, te da kroz njih govore moc i povijest na nacin
koji njihovi autori nisu ili kadri kontrolirati.43 Jedan od promicatelja
takvoga pristupa, americki antropolog i povjesnicar James Clifford, zalaze se za njegovu shvacanju jedini moguCi pristup - djelomicne interpretacije. Naime, smatra Clifford, pravi referent iskaza nije prikazani
svijet nego su to specificne instance diskursa. Kulturne interpretacije
koje vode racuna raznovrsnim reciprocnim kontekstima - obavezuju
na iznalazenje razliCitih rakursa prikazivanja posredovanih stvarnosti kao
neceg mnogosubjektivnoga, izlozenoga djelovanju moci i nepodudarnog.
Niti ocekivani rezultat nije dakle prikaz SVijeta, vec zapis komunikativnih procesa koji povijesno postoje izmedu subjekata u odnosima mo6.44 Tesko ne sloziti se s Cliffordovim zakljuckom da se, kao posljedica takve vrste kriticke predostroznosti, sve ucestalije javljaju neslavljenicke historije (noncelebratory histories).

DVJESTA GODINA TISINE:

POKUSAJ TIPOLOGIJE ZENSIH POKRETA U MODERNOM PERIODU

Od govornice do stratista
Zene, probudite se; zvon razuma odjekuje Citavim svemirom; otkrijte svoja prava. Mocno
carstvo prirode nije vise okruieno predrasudama, fanatizmom, praznovjerjem i laiima.
Baklja istine rasprsila olake ludosti i uzurpacije. Porobljeni muskarac umnoiio svoju
snagu i potrebna vasa kako raskinuo
vlastite okove. Postavsi slobodan postao nepravedan prema svojoj druiici. , iene, iene!
Kada cete prestati blti slijepe? Koji su vasi probltci od revolucije?

Olympe de Gouges
Declaration des Droits de la Femme
et de la Citoyenne, (3. 9. 1791 )45

Pitanje koje autorica Deklaracije pravima iene i gradanke postavila

u Postscriptumu proglasa svojim sugradankama nije ilo tek retoricki
ukras. U narednoj recenici sama na njega odgovorila: Jos izraienije
potcjenjivanje i jos jaCi :iig prezira.

74

KONJI, ZENE, RATOVJ

Zene s s velikom energijom sdjelovale dizanj Francske revol

cije. prvi se t kao grupa vl javnosti 1789, i to ne samo
kao pki dio revolcionarne mase, kao piljarice pohod na Versailles, nego kao drustveni pokret. Zahtijevale s mogcnost sdjelova
nja politici, organizirale se zenske politicke klbove, izdavale prve
feministicke casopise (npr. L'Observateur feminin, Le Joumal de l'Etat et
du citoyen) i salijetale Narodn skpstin svojim peticijama kojima
pozoravaj: Upravo ste dokinli privilegije, odstranite i one koje se
odnose na mski rod.46 Ovdje dakle pocinje povijest novovjekog feminizma. Ali povijesnoj svijesti (posredovanoj, horriile dictu, zapisima
mskaraca historicara) izranjaj zene Francske revolcije kao klisei ili
karikature, kao '' koje se pretvaraj 'hijene' .47 Slicne s fantazme
progonile i njihove svremenike, konzervativce i revolcionare podjednako, sto 1793. dovelo do zabrane svake javne aktivnosti zena, do raspstanja njihovih politickih klbova i smaknca brojnih zena koje s
zastpale interese vlastitog spola. Zena ima pravo da se popne do stratista; zbog toga podjednako mora imati pravo da se spne za govornic
( ... ) napisala (prorocanski) Olympe de Goges clan . svoje Deklaracije. Zbog neprirodna nagnca prema govornici ila giljotinirana kao zirondinka 13. brmairea 1793, svojoj 45- godini.
Tada zapocelo krzenje dgo dva stoljeca, vjecno vracanje istog
povijesti zena.
Zenski s se pokreti javljali sporedo ili na marginama sirih drstve
nih pokreta, doprinosili njihovim sponima i - tonli zaborav nakon
pobjeda. Njihove kratkotrajne trijmfe smjenjivale s dgotrajne tisine.
Svaka generacija zena koje se nis mirile sa svojom prirodom, sve
do nasih dana, iznova prozivljavala i ponovno otkrivala borbe svoga spola. Do narednog zaborava?

EMANCJPACIJA

ORGANJZACIJA

75

TIP ORGANIZIRANOG DJELOVANJA ZENA

(INDIATORI)
INTEGRACIJA

PROMJENA

REFORIZA

SAVEZNISVO

(status quo)

(klasno, politicko ...)

* polozaj

zena problem sei

* cilj: integracija u postojece institucije
svim razinama
* nema direktnih aspiracija u bori za vlast

autonomija
* nacionalne organizacije zena
* One issue

* automatsko
nje z. pitanja adekvatnijom zastupnrlrNf"nno
ljenoscu u organima
programa
vlasti
ne preobrazbe
zene kao saveznici
cilj: emancipaciu bori za vlast u
ja zena, njihovo
okviru postojeceg
osposoljavanje
sistema
za provodenje
programa

move~

* grupe za pritisak
* senziiliziranje javnog mnijenja

.\.

* pridruzene organi-

pseudopridruzene organizacije i druge

.\.
forme za MOBIpromjena polozaja
LIZACIJU zena
zena kao posljedica
- >>iskoristavapoliticke pobjede
nje<< emancipasaveznika
torskih zahtjeva

sveobuhvatne
infiltracije ~ pritisak
~ uz politicku
neutralnost

* integracija u sve institucije

pitanje za sebe
* cilj: OSLOBODENJE zena,
ono prolem
sui generis, ima
samosvojnu dinamiku rjesavanja
~ dovest do
prolem

NOVEKULU

RE (potrebe,
naCin zivota)

autonomija ~
FEMINIZAM
(>rganizacije

.\.

zena za zene<<)
odustajanje od
vladajucih
politicke igre
.\.
* male grupe

tzv. rad medu/sa

zenama <<

marginalizacij

* potice se masovnost clanstva

* networks

* u slucaju isticanja odredenih

zahtjeva

* presudna uloga >>zenske elite<< alocirane

* >>strateska alokacija<<

u pseudo/pridruzenim organizacijama

REFORMIS11CKO 1
FEMINISICKO

ZENSE ORGANIZACIJE<<
(ZENE SUPUNICE<<)

.\.

.\.

sanse za razvoj
zenskog pokreta

nema sansi za razvoj zenskog pokreta

povijest zena

* z.

heteronomija
zacije (affiliated

ments

INTERESNE
DIMENZIJE

NEMOGUCNOSTI
INTEGRAC/JE ZENA

* automatsko rjese-

ISICANJE

SUPSUMIRANJE
INTERESNE
DIMENZIJE

R/ STRUKTURALNI

R/ NEDOVOUNE
REPREZENTAC/JE ZENA
POSTOJECIM OVIRIA

Tipologija organiziranog djelovanja zena

Dakako, neopravdano za presCivanje tog povijesnog nasljeda teretiti iskljCivo (mski) hegemonizam povijesne znanosti. Prolem se moze
analizirati i propitivanjem statsa feminizma kao politicke teorije kako zahtijevati jednakost ime razlike? Feminizam, opozicijska politicka perspektiva, moze efikasno staviti pitanje dominantni politicki diskurs kojem se sprotstavlja, ali ipak ostaje okviru teorije protiv koje
se olikje. ( ... ) On razotkriva protslovlja, tisine i iskljcenja ntar liberalne politicke teorije, zakljcje Joan W. Scott tazmatrajCi ovaj
teorijski prolem na primjer Deklaracije Olympe de Goges.48 di

zeneu povij esti

kod stvaranja
javnog mnijenja
REVOLUCIONARNO
FEINISTICKO

sanse za razvoj
zenskog pokreta

povijestzena

"1,1,,
i'!

76

KONJI, ZENE, RATOVI

da feminizam nije samostalan fenomen- nezavisna politicka teorija ili

koherentna filozofija, valja ga prosdivati ntar kriticke opozicije
spram respektivnih politickih teorija. Ono, dakle, sto oznacava odreden
feministick tradicij, istice . W. Scott, nije neka izvanjska 'zena' ili
teleologija, vec kontekstualno formlirana kritika iskljcenja zena.49
(podv. L. S.)
Mutatis mutandis, na slican nacin- kontekstalno- mozemo spo
staviti tipologij zenskih pokreta razdolj nakon Deklaracije pravima covjeka i gradanina koja kao temeljn vrednot postavlja jednakost.SO
Posredstvom razlicitih tipova odnosa zenskih pokreta prema drustvenom
sistem, ilo da se bore za integracij zena postojece, ilo da nastoje
na promjeni kpnog drustvenog sstava ( nije iskljceno niti sposto
janje tipa, odnosno njihovih varijeteta istom period), mogce
ocitati koordinate ntar kojih s pisane neke od tradicija koje AFZ
sabrati i pratiti, te kojem ih smjer dalje razvijati.
Neka od Otkrica it zacdna danasnjim Citateljicama/citateljima,
di da i sama Antifasisticka fronta zena zadoblla stats izmrle
prethistorijske zivotinje ... No, vec i povrsno poznavanje razlicitih tendencija svremenog (neo )feminizma dovoljno da razaznamo na koje se
od prikazanih tradicija iz povijesti zenskih pokreta i ne znajCi naslanjaj/nadovezj.

PojavljjCi se na marginama moCi (bez obzira na svoj stvarn snag

odredenom povijesnom trentk), izazivajCi i osporavajCi dominantni politicki diskurs, zenski pokreti neizbjezno ostaj ispsteni iz povijesnog sjecanja, onoga koje pravo taj diskurs nastoji sto vjerodostojnije

rekonstrirati.

ravni predlozene tipologije - ona opcenita (odnos prema

drstvenom sistem) i ona posebna, koja obhvaca osnovne indikatore idejne i organizacijske konstrkcije pojedinih zenskih pokreta kz na temeljn distinkcij izmed njih, na opozicij atonomija heteronomij .
Atonomnim zenskim pokretima (koji s skladno tome i apoliticni, tj. ne vez se z nek odreden politick snagu/partij/ideologij)
najvecoj mjeri pripada tzv. gradanski feminizam. Mozda s najprominentniji primjer engleske sfrazetkinje s kraja 19. i pocetka 20. stoljeca,
ciji osnovni politicki program ilo zensko pravo glasa i mogcnost ravnopravnog laska sve profesije. prosvijecene i energicne viktorijanske gospode i pored svoje nestrasive militantnosti (nis prezale od lic
nih konfrontacija s policijom, ile s masovno sdene i zatvarane,
zatvorima s strajkale glad)Sl, nis stavljale pitanje potencijale bri-

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

77

tanske demokracije. Od svremenih primjera mogli ismo navesti Nacionaln organizacij zena (National Organization of Women- NOW)
iz Sjedinjenih Americkih Drzava koja mobllizira svoje clanstvo (valja pripomenti da iz njega ne iskljcj mske podpiruce clanove-feministe)
oko pojedinih prolema, primjerice promjene pojedinih zakona kojima
se diskriminiraj zene (npr. Equal Rights Amendment, legalizacija
, i sl.). Pri tome aktivnost NOW sredotocena na djelovanje javnosti, dok se vrijezene podjele izmed privatne i javne sfere ne propituju.52 Svremene feministicke inicijative Jgoslaviji takoder se kl
ovaj reformisticki tabor.53
Drgi pol atonomne feministicke akcije predstavljaj pokreti cija
idejna platforma sadrzi drstven promjen. Najistakntiji eksplanatorni, ali i ideoloski, koncept patrijarhat cije se radikalno dokidanje smatra nznom pretpostavkom ilo kakve revolcionarne ( feministickom
smisl) preobrazbe. Od starijih primjera ovamo ismo mogli brojiti
anarhisticki feminizam Emme Goldman sa svojim prezirom za vjecne
institcije gradanskog drustva (brak, moral, religiju, demokracij),
komblniranim s bojitom kriticnosc spram revolcionarnog asketizma
i puritanizma radnickog i komnistickog pokreta. Od novijih, to siroki
spektar zenskih grpa sastavljenih od disidentkinja radikalne sezdesetosmaske ljevice SAD54 i Zapadnoj Evropi. Dakako, jedino v kategorij mozemo smjestiti i vise/manje radikalne lezbljske grpe. Od Crvene Emme do njezinih nk, poklic epater les bourgeois vidno
ispisan na borbenom stijeg. Bez obzira na svoj sbverzivni potencijal i
t na javno mnijenje odredenim historijskim sitacijama, ove s
grupe izrazito marginalne odnos na centre moCi i t drstv.
Heteronomija odlikje dvije ideoloski oprecne struje ntar zenskog
pokreta - objedinjje i one koji traze svoje mjesto pod sncem postojeceg, kao i one koji se, evrsto korijenjeni kril nekog Sireg drstve
nog/politickog pokreta, bore za promjen. Politicko saveznistvo zena zanimljivo etaliranim politickim partijama koje svojim redovima otvaraj prostor za njihovo djelovanje formiranjem tzv. pridruzenih organizacija. Najcesce prostor namijenjen zenama skladan nekim tradicionalnim zenskim djelatnostima kojima izrazena briga za druge.
s sektori t zbrinjavanja djece, obrazovanja, socijalnog i dobrotvornog rada i sl. Podjednako i lijeve i desne partije formiraj svoje zenske odsjeke (svremeni primjer s Socijaldemokratska i rscanskodemo
kratska partija SR Njemackoj), kao nagradu za privrzenost vlastitoj
stranci nose svoje programe neke od zenskih zahtjeva. Dakako, amicioznije zene tim partijama koriste pridruzene organizacije ne samo

78

za isticanje specificno zenskih zahtjeva, vec i kao kanal vlastite promocije

krutim i jos vijek prevladavajce mskim politickim hijerarhijama. u
sl da takva partija progresivnije orijentirana, naroCito koliko
drustvu postoji artiklirani feministicki pokret i konkurencija politickih
programa, moze doCi i do kvalitativnog pomaka kao posljedica pritisaka
iz zenskog odsjeka, kakav se zblo nedavnim svajanjem odredbe obaveznim kvotama SPD- Njemackoj socijaldemokratskoj stranci.55 Kada neka partija na vlasti, ona koristi svoj zensk organizacij kao
podrsk sistem ( da primjer ne trazimo predaleko, i danasnja jgosla
venska Konferencija za drustven aktivnost zena pri SSRNJ djelje na
temelj takve logike ).
d partijama koje svoje Clanstvo moblliziraj za izvodenje radikalne drstvene promjene /revolcije, mogce izdvojiti dva ekstremna
primjera. s Sekretarijati zena pri III. internacionali kao i tzv. Komisije za rad med zenama koje s pod pokroviteljstvom Kominterne djelovale pri meduratnom razdolj. Njihov osnovni cilj ilo politicko zdizanje zenskih masa, sto zapravo znaCilo odgoj za revol
cij. No, ovoj kategoriji pripadaj i zenske organizacije Nacionalsocijalisticke partije Njemacke- NSAPD, koje predstavljaj n, iako vjerojatno najekstremniji56 primjer kako se zene mog mobllizirati i organizirati pokret na osnovama antifeministickog programa. Nacisticki s
ideolozi bez vijanja izrazavali prezir prema zenama, poseblce spram
cdovisne pojave emancipirane zene. Njihov odgovor na izazove
zenskog pitanja ilo radikalno odvajanje sfera - mske (javnost, politika) i zenske (obltelj, karitativni rad, lagonaklono s dopstali nijemo
i samozatajno slzenje partiji). Zene ( veCini iz nize srednje klase, nezaposlene, relativno siromasne i slabo obrazovane) hrlile s nacisticke
organizacije Frauenschaft ili Frauenwerk, motivirane strahom od procesa
emancipacije koji s zeli maha Weimarskoj replici. Vjerovale s
da , ticCi se militantnom i militaristickom patrijarhat, ponovno zadoblti samopostovanje tradicionalnim zenskim logama i vezati
SVOje mskarce z k i obltelj.57
Iako stats individe ova primjera prilicno poddaran (pojedinac nista, partija/klasa, nacija/Volk sve), ilo i nedopstivo za
ljbav jedne v tipologije zanemariti njihove neprijeporne razlike. Politika , smatrao Hitler, iskvariti zene, da ne popravi ms
karce.58 Komnisticki pokret, nasprot tome, deklarativno visoko
vrednovao s zena politici i aktivnostima van privatne sfere, iako
nikada nije radikalnije stavio pitanje prirodn podlog radikalnog
reza izmed privatne i javne sfere. Ali i desnicarska ( atoritarno - fa-

1 .

'

11'

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

KONJI, ZENE, RATOVI

79

sisticka) i ljevicarska (marksisticko-lenjinisticka) politicka doktrina i

praksa pozivaj se na prirod kao na izvor prirodnih prava i spolnih
razlika.
Ako ovoj tipologiji (kao i svim primjerima zenskih pokreta koje i
n ilo mogce pisati) potreban zakljcak, on i se mogao
sazeti slijedecoj hipotezi. Konzekventno vodenje kategorije roda historiografsk naracij imat za posljedic brojna prevrednovanja: na
politicke pokrete koji s smatrani progresivnima past tmurne sjene,
sama se priroda prikazati tek kao diskurs, ne vise kao proizvodaCica zrocnosti.

AFZ -

heres legitima

Antifasisticka fronta zena legitimna bastinica dvij razliCitih, nerijetko sprotstavljenih, tradicija zenskog pokreta koje s djelovale meduratnoj Jgoslaviji.
u jznoslavenskim se zemljama gradanski zenski pokret javio vec polovicom 19. stoljeca, istodobno s razvojem kapitalizma i nacionalnim integracijama, procesima kojima na specifican nacin sdjelovao.59 Tokom 19. stoljeca razvijao se prema obrasc tzv. filantropskog feminizma.60 Stvaranjem samostalnih zenskih organizacija, doslo do socijalizacije tradicionalnih zenskih loga (briga za druge, pomocnica i njegovateljica grozenih, cvarica i prenositeljica nacionalnih identiteta ... ). No,
vec pocetkom 20. stoljeca njihova se aktivnost pravlja prema politickoj
sferi - javljaj se prvi zahtjevi za zenskim pravom glasa i izjednacavanjem pred zakonom. Prvi svjetski rat docekala s gradanska zenska drustva na vec znapredovalom stpnj organizacije. Srpski zenski savez
objedinjje 32 drustva, clan mednarodnih organizacija (Mednarod
nog zenskog saveza i Internacionalne alijanse za zensko pravo glasa).
Slicna tendencija ocljiva i radnickom pokret Cijim s okvirima
zene, natoc agilnom sdjelovanj njegovim akcijama (strajkovi, tarifni
pokreti, politicke manifestacije, i sl. ), tek manjim dijelom obhvacene
klasnim organizacijama, odn. njihovim zenskim sekcijama. No znatnija
mobllizacija zena posla za rkom Sekretarijat zena socijaldemokrata
Socijaldemokratske partije Srblje, zahvaljjCi pored ostalog, list Jednakost koji izlazi od 1910. godine.
Zene jznoslavenskih naroda aktivno s, sklad s mogcnostima dostpnima okviru pozicionog ratovanja, sdjelovale Prvom svjetskom
rat iako, nazalost, na sprotnim stranama. Mada s, kao bolnicarke na
front i radna snaga na ispraznjenim mskim radnim mjestima poza-

80

KONJI, ZENE, RATOVI

dini, ravnopravno dijelile ratne napore istovremeno se zalazCi za mirl,

njihovim zahtjevima za ravnopravnosc, Ciji simbol ilo pravo glasa,
nije ilo dovoljeno za razlik od veCine zapadnoevropskih zemalja i
SAD.
Nakon konstitiranja raljevine Srba, Hrvata i Slovenaca obnavlja se
predratni model organiziranja zena: gradanskim zenskim organizacijama i okvirima radnickog pokreta. Dvije s najjace organizacije koje
kl brojna i raznolika feministicki orijentirana zenska drstva i
drzenja meduratnom razoblj: Jgoslovenski zenski savez i Alijansa
zenskih pokreta.
Jugoslovenski ienski savez nastavlja tradicij Srpskog zenskog saveza,
1921. vec okplja 205 drustava sa 50.000 organiziranih zena. ijekom
svog postojanja nekoliko se t reorganizira, no Citavo vrijeme djelje
koordinirano sa srodnim organizacijama (Alijansom zenskih pokreta,
Udrzenjem niverzitetski obrazovanih zena, i dr.).62
Alijansa ienskih pokreta63 drga znacajna feministicka centrala koja
objedinjava zenska drustva na minimalnom program borbe za pravo
glasa. Izrazit aktivnost pokazje prigodom parlamentarnih izbora 1927,
donosenja novog izbornog zakona 1935. godine, nacrta Jgoslavenskog
gradanskog zakonika 1937, ila i veoma agilna organizaciji najmasovnije akcije za zensko pravo glasa 1939.
Ostra linija, spostavljena prije svega ideoloskom iskljcivosc radnickog pokreta inspiriranog djelovanjem ilegalne , dijeli feministicke/
/gradanske zenske organizacije od aktivnosti zena radnickom pokret
meduratnog razdoblja. Ali i natoc tome, ozakonjena neravnopravnost
sprezi s patrijarhalnom strukturom cjelokpnog javnog i privatnog zivota rezltirala poddarnosc osnovnih zahtjeva zena, bez obzira na
njihov klasn pripadnost.
Opasnost od fasizma, koja pogodovala formliranj politike Narodnog fronta, omogCila povezivanje ovih dvij struja. U Zagreb ,
primjerice, 1934. godine na inicijativu SKOJ-a (dakako, kao posrednika
) osnovana Omladinska podrznica Zenskog pokreta64, Beograd takva podrznica slijedila godin dana kasnije. Skojevke, zainteresirane za zensko pitanje, skocile s institcionalni prostor koji s
feministkinje osvojile.
Cini se da takav konkinat (tako dgo dok trajao) oim stranama i od koristi. Feministkinje, inace veCinom gledne predstavnice
profesija srednjih godina, pomladile s svoje redove svjezom energijom
i idejama. Skojevke s eksklzivno zenskom zabran imale velik slobodti djelovanja (natoc partijskim direktivama, ponekad i prijekorima

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

81

da sU. se olako prepstile feministickim skretanjima65), Cime tzv. proleterski zenski pokret kreno s mrtve tk. Izvjesno da kom
nisticki pokret sla manje krta i dogmatska interpretacija zenskog pitanja67 koja tom zanemarenom sektor partijskog rada68 dala dignitet. Pored toga, nova samosvijest i argmentacija k s pod okriljem
feministkinja kalile mlade komnisticke snage, zasigurno imala svog
djela i dramaticnom porast broja zena, clanica i simpatizerki
tom razdoblj. 69
Iako kriticne prema atoritarnom i patrijarhalnom rezim meduratne
Jgoslavije, gradanske feministkinje ne smatraju da rade na njegovom
prevrat, vec nastoje na njegovom reformiranj smjer demokratskog
drustva. Vjerovale s da vodenje zena politicki zivot iti pretpostavka takvog zaokreta. najbolje ocrtavaj rijeCi jedne od temeljite
ljica, izrecene na osnivackoj skpstini drstva Zenski pokret odrzanoj
zagrebackom hotel Esplanade 1925. godine:
Treba pristajati uz pokret, koji ide za ostvarenjem Pravde i Ljubavi svijetu.
Postigne li zena svoja prava, doije li pravo glasa treba odgojiti onamo da
se ocuva onih metoda, koje danas upotreljavaju muskarci. Treba ih odgojiti
tako da ne izaberu jednog Hindenburga ili Mussolinija, treba ih odgojiti tako,
da ne prihvate metode danasnjeg parlamentarizma, koji vrlo daleko od
onoga, sto i trebalo da budeJO

Politicka netralnost k gradanske zenske organizacije nemorno isnije, dakle, apoliticnost. njihovom vjerenju ona predstavljala
zalog ostvarenja lepeze demokratskih mogcnosti, koje zazivjeti la
skom zena iracko tijelo.
Taktika za postizanje tog cilja odvijala se na dva plana aktivnosti. Vrsile s stalne pritiske na vladu i njezina tijela (delegacije zena, predstavke, peticije) kako i se svojili zenski zahtjevi, pored toga s neprestano obrazovale i poticale same zene da sdjelju tim aktivnostima, te
da se posredstvom njih pripremaj za integracij sistem. Slomom ra
ljevine Jgoslavije gradanske feministicke organizacije g referentni
okvir svog djelovanja. Nis sanjale neku svoju ti van okvira poznatog im drstva za koje s usrdno vjerovale da nije nepopravljivo. Rat,
Ciji s se odsjaji vec jasno nazirali na obzor, oznacio kraj njihovih
nada. Pokret se sam raspustio potkraj 1940.
Antifasisticka fronta zena, koja stpila na povijesn pozornic dvije
godine kasnije, postala legitimna (i jedina) nasljednica ove tradicije.
Tradicija gradanskog feminizma meduratnoj Jgoslaviji od tada , dijeleCi sudinu mnogih drugih tradicija iz povijesti zena, prekrivena tisinom.
tic

82

KONJI, ZENE, RATOVI

AFZ -

exsecutrix

Iako AFZ 1942. osnovana kao siroki pokret71 u cije su krilo blle
pozvane sve protivnice fasizma bez obzira na svoju klasnu pripadnost i
politicke simpatije, njegova idejna podloga blla evrsto ukorijenjena u
socijalistickoj tradiciji promisljanja strateskih i taktickih potencijala zenskog pitanja. Za bolje razumijevanja daljnjeg ( osoblto poslijeratnog)
razvoja organizacije, neophodno u kratkim crtama upoznati ovu tradiciju Cija ju ideologija neopozivo oblljezila.
paradigma odosa radickog i zeskog pokreta posluzit mi
model Wernera Thnessea, konstruiran temelju jegove detalje
historiografske aalize odosa Socijaldemokratske partije Njemacke
(SPD) i zeskog pokreta. Thnesse uocava tri prijelome faze tog odosa: 1) faza proleterskog atifemiizma (1863-1868); 2) faza ukljucivaja zena u radicki pokret (1869-1888); ) faza organiziraja zena uu
tar partije (1889-1913).72
Proleterski se atifeminizam - osporavanje prava zeama da sudjeluju u placenom mm radu - javlja kao reakcija na sve masovije
ukljucivaje z u radu sagu. Korijene te reakcije moguce azreti
u povecaju opresivnih radih uvjeta i rastucoj bljedi radnickih obltelji.
Bila to istiktivna reakcija postojecu situaciju i se i teorijski
olikovala. Stav radika uvjetova tradicionalim poimanjem obltelji i navikutoscu uoblcajenu podjelu rada medu spolovima, sto im
otezavalo prihvacaje tog trenda drustvenog razvoja. Takav se stav,
prema Thnesseu, mora nazvati atifeministickim, buduCi da samo
odbacuje zeski rad pod daim uvjetima, vec i astoji perpetuirati ograicavanje zenske uloge kucu i podizanje d
Nako spozaje da u postojeCim ekonomskim uvjetima porast ze
ske rade sage eizbjeza (druga faza), priznaje im se pravo rad v
kuce. Efekti koje zeska konkurecija na trzistu rada mogla imati
nadice muskaraca, nastoje se elimiirati ukljucivajem z u radnicki
pokret. U toj se fazi uvodi zahtjev: jednaka placa za jedaki rad.
zahtjev, naizgled, trebao prvestveno stititi radice Cija di blla
iza od muskih, ali u stvari blla zamislje kao mjera protiv ll
kokurencije. U ovom se razdoblju javljaju i prvi zahtjevi za zastitom
zeske radne sage. Sam prolem doblva i svoje prve (i do danas u nas
ad nauseam citirae) teorijske podloge. Teorije emacipacije z Augusta Bebela, Friedricha Egelsa i r Zetki razotkrivaju odos izmedu emancipacije z i radnicke klase, ukazujuCi epobltu ulogu
privatnog vlasistva u poroljavaju i jedih i drugih. Njihova teza da

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

oslobodeje z i

moguce bez prethodog

oslobodeja

83

radnicke kla-

se.74
U trecoj fazi, statutom SPD zeama omoguceo uclajivaje u partiju. Pokreut zeski casopis Die Gleichheit (Jednakost), javljaju se i
prvi zahtjevi za zesko pravo glasa u okviru SPD. , pored gradaske
i zakoske jednakosti, postaje dijelom partijskog programa. v
udjela z u radoj snazi imalo za posljedicu i v partijskog
Clastva. Povezaost zena s partijom astojala SPD pojacati brigom
za jihovo obrazovaje. No omasovljenjem zenskog pokreta uutar SPD,
doslo i do reakcija u redovima partije. Pojavljuju se novi zakovi diskrimiacije z, u unutarpartijska polarizacija na Ortodokse socijaliste i revizioiste75 pred kraj tog razdolja uvucene su i z. Za
vrijeme revolucije u Njemackoj 1918. godie ajutjecajije clanice partije
nasle su se u opoziciji spram partijskoj veCii. zavrsetku Prvog svjetskog rata delegati SPD u vladi proglasili su zensko pravo glasa, u ovi
Ustav usla jedakopravost z.
Porast diskrimiacije z u Weimarskoj repulici pokazao da se
zensko pitaje iti iscrpljuje iti rjesava iskljucivo u domei zakonske
regulative.76 Ekonomskom krizom u Njemackoj tocak historije vraca
se atrag: uocljiv porast proleterskog atifeminizma. Odgovor SPD
takav azadak procesa emacipacije i zahtjeve zena da sudjeluju u
politickom radu sveo se otvaraje podrucja socijalnog rada kao specifico zeske sfere aktivosti. pomak u cilju emacipacije zena ka
pravu da se bave dobrotvornim radom (bez obzira jegov znacaj u
vrijeme ekonomske krize ), moguce iterpretirati kao sredstvo perpetuiraja diskrimiacije z drugim sredstvima. Nezaobllaza Thn
esseova da se taj acin t~orija emacipacije nadomjesta
funkcioalnom teorijom koja i samo uvela jedaka prava, vec i uspostavila moopol z u sektoru socijalnog rada, tako da sve ostale sfere ostau jos dostupije muskarcima. Zaemarivanje i maipulacija ze
skim clanstvom SPD ajizrazitije se oCitovala u predrasudama spram
kadidatkija za ozbllje partijske fukcije. Transformacija socijaldemokracije u drzavi lojalu (state-supportive) reformisticku partiju imala
paralelu u preobrazbl proleterskog zeskog pokreta u orgaizaciju za
obucavaje drustveih adela, zakljucuje Werner Thnesse.77
Za razumijevaje socijalisticke tradicije pristupa zenskom pitaju veoma istruktiva teorijska aaliza subjektivizacije z u proletersku
klasu svijest koju istom historijskom primjeru izvodi sociologija
Vlasta Jalusic.78 Proces subjektivacije ova autorica odreduje kao proces
kostituiraja subjekta primjeru proleterskog klasnog subjekta kao

84

KONJI, ZENE, RATOVI

kolektivnog revolcionarnog sbjekta. Veoma pojednostavljeno receno79, taj se proces odvija na pretpostavkama imaginarne zamjene izmed
kolektivnog klasnog Sbjekta = Partija i individe proces sbjektivi
zacije posredstvom klasne svijesti. Radnicka se partija pri tome slzi agitacijskim mehanizmom (koji se koristi radnickim obrazovnim drstvima,
zborovanjima, letcima, partijskim tiskom, kongresima)80. Njegova zadaca da rasprsene, konkurentske individe s njihovom sindikalistickom
svijesc (klasa sei) preoblikje sposobne, snazne i jedinjene
(klasa za sebe), kine njihovu partiklarnost, politizira ih, smatra V. Jalsic. Jos v partiklarnost predstavljala kategorija radnih zena sa
svojim zensko specificnim deficitima- zaostalosc, indiferentnosc (kako se izrazila lara Zetkin). Za sbjektivacij tog dijela proletarijata morao nastati posebni agitacijski aparat koji predstavljati djelatn jezgru proleterskog zenskog pokreta. lako s ntar SPD bili snazni glasovi protivnika posebnog zenskog pitanja/pokreta (npr. Karl Liebknecht energicno isticao da ntar radnicke klase ne smije postojati
nikakav zenski pokret, vec samo drustveni pokret), ipak doslo do
stvaranja posebnog proleterskog zenskog pokreta kao reakcije na radikalizam gradanskog feminizma. Neosporan kontinitet njegovog nastanka s lieralnom tradicijom - s njemackim gradanskim zenskim pokretom - iako lara Zetkin svojoj Povijesti proleterskog zenskog pokreta Njemackoj zaboravila ta ishodista.81 Zenske socijaldemokratske agitacione komisije ile s temeljene na tri osnovne premise: na
visestrukom ogranicenj zenskog indstrijskog rada i lozi k i na
temelj svog kljcenja indstrijsk proizvodnj zena doila; na potrei Cistoce proleterskog zenskog pokreta, njegovog jasnog razlCiva
nja od brgerlichen Frauenrechtlerinnen (gradanki koje se bore za zenska
prava); dok treca premisa proizlazila iz pretpostavki zenskoj ZaOstalosti i indiferentnosti82. Zbog toga (ali i prije toga) trebalo v
jeriti drgove socijaldemokrate da zenska agitacija znacajna za proi
tak partije, no istovremeno valjalo postaviti ostre granice izmed proleterskog i gradanskog zenskog pokreta (sto znacilo nikako ne dop
stiti organizacijsk atonomij). Drugove trebalo vjeriti da nece doiti protivnike vec suborce83, cega se zdsno, rijecj i perom prihvatila
lara Zetkin. Upravo stalnom dokazivanj jedinstvenosti (bespolnosti)
proletarijata okvirima zenskog proleterskog pokreta Jalsicka84 vidi
konzervativnost koja proizlazi iz njegovog polatonomnog karaktera.
Prema njezinoj analizi, njemacka socijaldemokracija proizvela proleterski zenski pokret tako da postojece zenske revolte prema rezim
i institciji porodice, koji s se manifestirali primjerice tijekom demon-

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

85

stracija protiv porasta zivotnih troskova, za zensko pravo glasa i napadnom smanjivanj ioloske reprodkcije85, kanalizirala smjer oslobodenja proletarijata, ili ih potiskivala kao irelevantne za revolcij, cak
kontrarevolcioarne. Rijecj, mobilizacija zena nije ila misljena kao
rsenje 'posebne zenske loge reprodkciji vrste', zena - proleterka
(... ) imala cast reprodcirati pripadnike , revolcionarne klase i
tako svojoj posebnoj lozi slziti revolciji.86
Rezltat sbjektivacije zene proleterk posredstvom socijalisticke
agitacije ogleda se slici proleterke kao nove zene. Povijesni se novum
sastojao jednostavnoj operaciji zbrajanja. Prirodnoj znosti (loge
majke, spruge, kcanice) prirojena drustvena nznost (najamni
rad kao posljedica gladi za radnom snagom k proizvodi indstrijska
revolcija, te politika kao odgovor na eksploatacij citave radnicke klase). Dakle, prirodna + drustvena nZda = proleterka 1 nova, socijalisticka zena. Koliko ta dvostrka potCinjeost nznosti kao koordinatama zeske egzistecije frstrirajca, svjedoce trajni otpori zena tako
shvacenoj emancipaciji (zal za izgljenim okovima domaceg ognjista i
latentna zelja za povlacenjem privatn sferu).87 Rijecj, socijalisticka
agitacija, smatra Vlasta Jalsic, osigurava instance prepoznavaja proleterki posredstvom svoje loge :
- proklamiranj jednakosti (politicke i gradanskopravne - pravo
glasa);
- najamnom rad van k ( definicija proleterke );
- definiranj zene kao s-pruge proletera;
- odredenj zene kao majke proletera.88
Individalna praksa zrtvovanja z porodici mehanizmima partijske agitacije nadomjestena zrtvovanjem revolciji. Stoga se zakljcak
Vlaste Jalsic cini neizbjeznim: Zenska agitacija tista ki proizvede
mnozicno gianje in t proletarskost nima nobenega pomena vec. 'Proletarka' zgolj fantazmatska podoba Zenske.89
Da li model proizvodnje proleterskog zenskog pokreta primjenjiv i
na nase meduratne vjete? g odgovoriti potvrdno, ali dakako
valja zeti obzir i neke posebnosti vjetovane privrednom nerazvijenosc (malobrojni indstrijski proletarijat) i atoritarnom prirodom politickog rezima (radnicki pokret ilegalan/pollegalan najvecem dijel
tog razdolja).
Prva faza (proleterski antifeminizam) i druga faza (kljcivanje z
radnicki pokret) se preklapaj. Antifeminizam se, dakako, najcesce
ipak ne izrazava eksplicitno, mada se na Kongres jedinjenja 1919. na
kojem osnovana jedinstvena Socijalisticka radnicka partija Jgoslavije

86

KONJI, ZENE, RATOVI

(komunista) moglo cuti i misljenje jednog delegata da zenama i

trebalo dati pravo glasa, jer su konzervativne.90 Istovremeno na tom
kongresu izabran Centralni sekretarijat zena komunista sa zadatkom da
planski i sistematski radi na organiziranju i komunistickom obrazovanju
zena91. U ilegalnoj u vise navrata pokretano djelovanje sekretarijata zena (npr. pri 1929), no ucestale samokritike visokih partijskih funkcionara, kao i zanemariv broj clanica ukazuju na cinjenicu da njihov rad nije i naroCito uspjesan.92 Treca faza, organiziranje
zena unutar partije, zapocela u periodu politike Narodnog fronta, polovicom 1930-ih godina. Plodonosno, iako ne i beskonfliktno, prozimanje s gradanskim/feministickim zenskim pokretom pridonijelo stvaranju nove samosvijesti samih Clanica dvojnoj potcinjenosti zena potcinjenosti kapitalu, ali i potCinjenom polozaju u okviru radnickog pokreta.93
Heres et exsecutrix

Antifasisticka fronta zena, osnovana sumorne druge ratne zime94, nosila , dakle, sa sobom popudinu gradanskog zenskog pokreta uz uzviseni teret izvrsiteljice socijalisticke tradicije konacnog rjesenja zenskog
pitanja, koje imalo uslijediti nakon uspjesno okoncane socijalisticke
revolucije.
Najsazetija rekapitulacija njezinog organizacijskog ustrojstva u ratnom
razdolju ukazuje na postojanje dvije jasno razgranicene faze:
1) faza autonomije unutar narodnooslobodilackog pokreta (19421943);
2) faza direktne submisije i transmisionog karaktera (1944-1945).95
U prvoj fazi osnovni su zadaci AFZ-a ili moilizacija zena za
sudjelovanje i za pomoc NOP-u. Stoga rukovodstvo revolucije toleriralo, i stovise, podrzavalo njezinu relativnu nezavisnost koja se ogledala
u postojanju jasno odredene vlastite hijerarhijske piramide i vertikalne
linije komunikacija/autoriteta. U zivotu organizacije VaZU ulogu imalo centralno glasilo iena borbl, kao i lokalni zenski tisak (horizontalna
ravan unutarorganizacijske komunikacije ), vertikalnom su se putanjom
direktive redovno kretale od visih ka nizim odborima. Pocetkom 1944.
godine, kada se narodna vlast vec konsolidirala kao poredak na oslobodenim podrucjima, upucuje pismo kojim ga upozorava na greske koje su mnoge partijske organizacije dopustile u radu i
razvoju AFZ-a. Na prvoin mjestu istaknuta tendencija pretvaranja
tog pokreta u posebnu i krutu organizaciju Cime se oslaila i sve vise

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

87

slai osnovna povezanost lokalnih odbora AFZ s narodnooslobodilackim

pokretom i lokalnim organizacijama Partije. ritizira se i postojanje tzv.

zenskih aktiva u kao i stvaranje posebnih partijskih celija u samoj
organizaciji zena, cime razvitak tih drugarica partijki nepravilan i jednostran.96 Cini se da adresanta-ipak najvise brinuo razvoj cak i izvjesnih feministickih tendencija, dakle organizacijska autonomija. AFZ
nakon te drugarske kritike reorganizirana, njezina organizacijska struktura integrirana u hijerarhijsku mrezu Narodnooslobodilackih
odbora (NOO). Time AFZ utopljena u hijerarhiju Jedinstvenog narodnooslobodilackog fronta.97 Zene su tom odlukom ile doista integrirane u NOO-e, ali kao manje kvalificirane i manje iskusne u javnom/politickom istupanju, ubrzo su ile marginalizirane u novim ulogama98. Time se iz AFZ-a gotovo potpuno izguila interesna dimenzija
(specificni emancipatorski sadrzaji) koja postala tek neznatnim djelicem u mozaiku globalne revolucionarne promjene.
Dok su emancipatorske vrednote koje imaju revolucionirajuCi i moi
lizatorski efekt ile naglasavane u prvoj fazi NOB-e, u drgoj fazi one
vise nis istim intenzitetom isticane prvi plan. Stovise, nemalo primjera kako se rukovodstvo NOP-a obzirno i tolerantno odnosilo prema
tradicionalnim (da ne kazemo konzervativnim) vrednotama pogledu
na zene99. Razlog tome u cinjenici da upravo tradicionalne vrednote
predstavljaju najstailnij z svakom poretk.

vampirima i Feniksima ...

Kakav i odnos rukovodstva AFZ-a prema svom dvojnom nasljed? Odgovor glasi: pragmatican. U trenutk osnivanja AFZ-a naglasavanje kontiniteta cjelokpnog prijeitnog zenskog pokreta (AFZ heres legitima) imalo za cilj pridoivanje i objedinjavanje svih zena
zajednickoj bori protiv neprijatelja. Diskontinuitet (odnosno selektivni
kontinitet) naglasavan kada trebalo istaknti jedinu ispravn, naprednu liniju (exsecutrix- socijalisticka tradicija proleterskog zenskog
pokreta) u zenskom pokret100. Rijecju, naglasci su ovisili trentacnoj
potrei.

Tesko , ipak, zadrzati distanciranu ravnodsnost prema baroknoj

metafori k pri spomenu na gradanski zenski pokret potrijeila Anka Bers, pocasna aktivistkinja organizacije, nakon 1945. jedina zena ministar u prvoj hrvatskoj vladi. GovoreCi snagama proslosti na Prvoj
konferenciji AFZ-a Hrvatske 1943. posluzila se predodzbom vampira
(Nije iskljceno da se povampiriti i 'Zenski pokret'. (... ) 101 . Posve

88

KONJI, ZENE, RATOVI

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

u duhu pucke kulture (da ne spekuliramo moguCim utjecajima Holywooda i Bele Lugosija), preporucila i lijek protiv vampirizma na
Prvom kongresu AFZ Hrvatske u ljetu 1945: Istesimo velik i jak glogov
kolac i probodimo vampira u srce (.... ).102
Dvjestogodisnja povijest zenskih pokreta zapadnog kulturnog kruga
tog vampira, porod od tmine, prije prepoznati u bajkovitoj slici ptice Feniks koja se toj povijesti u prkos ponovno i ponovno rada iz vlastitog pepela.

RED, RAD & POSLUH

Red i zakon

U raljevini Jugoslaviji neravnopravnost zena ila sankcionirana na

svim podrucjima pravne regulacije. Jedini izuzetak predstavlja krivicno
pravo u kojemu u osnovi zena ila izjednacena s muskarcem: imala
deliktnu sposobnost i odgovarala za krivicna djela pod istim uvjetima.103 Osporavanje pravne nejednakosti zena predstavaljalo minimalni program, platformu suradnje svih onodobnih zenskih udruzenja/pokreta. Na njihove ucestale protestne akcije i zahtjeve za reformama, apostrofirane su instance odgovarale ustrajnim odbljanjem. PostojeCi su
pravni status zena vise ili manje uvijeno i, naravno, prikrivajuCi stvarne
razloge njihovog iskljucivanja, opravdavale logikom prirodnosti takvog
stanja stvari.104
No i sam prednacrt evropske novovjeke demokracije, Deklaracija
pravima covjeka i gradanina, temelji se na prirodnim i neotudivim pravima covjeka. U politickoj teoriji Francuske revolucije priroda , naime,
podjednako izvor prirodnih prava i spolnih razlika. Iskljucivanje zena
iz domene politickih prava stoga se takoder nastojalo zasnivati na prirodi:
tijela i prava su prirodna, organizacija drustva samo odraiava prirodnu
podjelu rada. Prirodni zakoni su, dakle, uzrok nemogucnosti protezanja politickih prava na zene.
Znanost i politika definirale su spolne razlike kao nesto sto izmice
svodenju na zajednicki nazivnik. Teorije komplementarnosti (aktivno/pasivno; sloboda/duznost; razum/skromnost, itd.) objasnjavale su i rjesavale
tu asimetriju. Rijecju: Individualna sloboda djelovanja utjelovljena u
muskarcu, principi drustvene kohezije u zeni.105 OstajuCi unutar koordinata njezinog diskursa, Olympe de Gouges u svojoj kritickoj dopuni
Deklaracije, ovu pretpostavku obrce naglavce. U clanu XI. slobodi go-

89

voralO ona u superiornoj prirodi zene (majcinstvu i seksualnosti koje

su protivnici ravnopravnosti potezali kao krunski dokaz razliCitosti i stoga

argument protiv pravnog izjednacavanja zena i muskaraca) vidi nuzni i
dovoljni razlog za njihovu jednakopravnost. Ali upravo amblvalentni
teorijski status prirode sve do nasih dana pruzati argumente suprotstavljenim gledistima. Za antifeministe priroda uzrocnost (naglasavaju inkompatiilnost konzekvenci prirodne razliCitosti spolova), dok mnogi zagovornici/ce feministickog stanovista, poput Olympe de Gouges, iako u
pitanje ne stavljaju uzrocnost prirode, osporavaju inarni karakter njezinih posljedica.
Gradanski feminizam takoder ostaje unutar te tradicije - zahtijevat
politicka prava za zene podjednako na temelju jednakosti i razlike.
Teziste svojih zahtjeva stavljat na pravnu sferu (simboliziranu zenskim
pravom glasa), smatrajuCi da tek izjednacavanjem spolova u njezinim
okvirima moCi zazivjeti demokratsko nacelo jednakosti.
No kada se te pretpostavke ostvare, sto i kako dalje?
Ovo istrazivanje Antifasisticke fronte zena zapoCinje u povijesnom trenutku u kojemu veCina pravnih zapreka ravnopravnosti zena dokinuta
Cinom politicke volje u okviru sireg sklopa revolucionarnih preobrazbl
Citavog drustva. Stav vladajuce politike da tim reformama zensko
pitanje rijeseno. Sve (i ne malobrojne) pojave diskriminacije zena tim
reformama usprkos, bit nadalje tumacene zaostalim shvacanjima,
konzervativnom svijescu ili kao prezitci nenarodnih rezima .... No
koje podrucje pravne regulacije smatrano od presudne vaznosti za
uklanjanje patrijarhalnog sistema iz porodice i drustva?
U elaboratu Poloiaj iene porodicnom pravu FNI0107, docentica
Pravnog fakulteta u Zagrebu Ana Prokop108 istice uvjerenje da su zene
najvise zainteresirane upravo na tome, kako njihov pravni polozaj
uresen u braku i porodici. i razumljivo- jer, ma da se politikom
danas bavi dosta zena, u radnom odnosu ima ih jos vise, ipak, brak i
porodica su podrucje, u koje ulazi gotovo svaka zena.109 misljenje,
vjerojatno, dijelila i Olympe de Gouges, buduCi da Postscriptumu svoje
Deklaracije pridodala nacrt bracnog Drustvenog ugovora muskarca i zene, koji osobltu paznju posvecuje pitanju zajednicke imovine, nasljedivanju, izjednacavanju bracne i vanbracne djece ... Tek izuzetno senziilna
autorica poput dr. Prokop mogla u postrevolucionarno vrijeme,
sklono velikim gestama i tektonskim mijenama drustva, iti svjesna da
brak i porodica (kao sudblna gotovo svake zene ), dakle, privatna
sfera, ostati popriste na kojemu se voditi odlucujuca borba protiv patrijarhalnog nasljeda. Normativni optimizam onog vremena inace si-

90

1 1

KON)I, ZENE, RATOVI

stematski previdao, cak i nijekao, znacaj privatne sfere za proces oslobodenja zena. Novo zakonodavstvo, istice . Prokop, ne predstavlja kontinuirani razvitak, vec znaci revolucionarni skok iz starog u novo.llO
Dakako, taj skok prouzroCiti brojne lomove, mnoge zene zbog
otpora na koje su nailazile, straha, nelagode ili sto najcesce i slucaj
- neznanja, tesko ili nikako iti u mogucnosti iskoristiti svoja novostecena prava.
Jer skok doista i upecatljiv. raljevina Jugoslavija nije tijekom
Citavog svojeg postojanja imala jedinstveni gradanski zakonik. U njoj
ilo sest pravnih podrucja, i pet-sest priznatih vjera111 (svaka priznata vjerska organizacija takoder donosila svoje propise sklapanju, rastavi i ponistenju braka) koja su nerijetko ila u koliziji. Jedina im
zajednicka crta, prema analizi . Prokop, i patrijarhalni sistem. Zena niti u jednom od tih zakonodavstava nije egzistirala kao pravna osoba,
kao posebno Odiozan istice clan 920. Srpskog gradanskog zakonika
iz 1844. Prema Clanu 920. udata zena u pogledu svoje poslovne sposobnosti ila izjednacena sa maloljetnicima, raspikucama, propalicama,
osobama lisenim uma i prezaduzenicima stavljenima pod stecaj.112
Osnovni zakon braku, donesen polovicom 1946, uklonio to kaoticno stanje. Uveden obavezni gradanski brak, sudenje u bracnim
stvarima preslo u nadleznost drzavnih sudova. U porodicno pravo
uneseno ustavno nacelo ravnopravnosti muskarca i zenell; dvostruki
moral stavljen van zakona (... Sto slobodno muzu, slobodno i
zeni - iz presude jednog naseg vrhovnog suda u sporu bracnoj
vjernosti114); zeni omoguceno da u braku zadrzi svoje porodicno ime
i time formalno oiljezava svoju individualnost u bracnoj zajednici,
sve itne odluke u braku donose se dogovorom partnera (zajednicko stanovanje, domaCinstvo, slobodan izbor zanimanja, uzdrzavanje, i sl.).l15
U reguliranju imovinsko-pravnih odnosa zanimljivo istaknuti da se
kao doprinos zajednickoj imovini racuna ne samo zarada svakog
bracnog druga, nego i pomoc jednog bracnog druga drugome, vodenje
domacih poslova, staranje i odrzavanje imovine kao i svaki drugi rad na
upravi, odrzavanju i povecanju imovine. ime su iene doile priznanje
za svoj rad u kuCi, za brigu oko muza i djece, taj rad u stvari preduslov za muzev rad i zaradu van kuce.ll (podv. L. S.)
Ovaj komentar Ane Prokop odrazava implicitni drustveni konsenzus
spolnoj podjeli rada. Mjesto realizacije zene prvenstveno percipirano
u okvirima porodice, dok mjesto muskarca Van kuce. Osnovni zakon
braku nastojao djelovati protektivno u odnosu na zenu i pospjesiti
nadopunjavanje (pretpostavljenih) zasebnih sfera prioriteta bracnih par-

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

91

tnera. Odijeljenost tih sfera nesto toliko prirodno, da se kriterij podvajanja niti ne stavlja u pitanje. Jer, zakljucuje svoj elaborat dr. Prokop,
Za porodicu se kaze da osnovna celija drustva. Prema tome - kakva
ta osnovna celija- takvo i drustvo.117
Van domasaja pravnog promisljanja ostale su ekonomske funkcije oi
telji, ono sto suvremena feministicka kritika politicke ekonomije roda 118
definira kao reproduktivni rad.119
Zenski rad: Izmedu nuZde i luksuza
Dok su se gradanske feministkinje, uglavnom visokokvalificirane,
obrazovane pripadnice srednjih klasa, morale boriti za ostvarenje jednakog prava na rad i ulazak u profesije, njihovim manje privilegiranim
sestrama placeni rad van kuce najcesce predstavljao neugodnu egzistencijalnu nuinost.l20 Ideologija radnickog pokreta tu cinjenicu koristila
kao jedan u nizu dokaza u prilog tvrdnji da zene kao takve nemaju nekih
zajednickih interesa koji ne i ili klasno posredovani.l21 No pogledi
gradanskih feministkinja na zenski rad ili su ponesto kompleksniji od
onih koje promicao radnicki pokret. Pored visokog vrednovanja rada
van kuce kao Cimbenika samorealizacije i novog identiteta zene, one su
spoznale (iako ne i teorijski elaborirale) ulogu rada u domaCinstvu. U
okviru zahtjeva koji se odnose na izmjene radnog zakonodavstva122, gradanske su feministicke organizacije isticale i zahtjev da se rad u domaCinstvu prizna kao produktivni poziv, tj. da se vrednuje u ekonomskim
kategorijama.
Za ideologiju tzv. proleterskog zenskog pokreta ukljuCivanje zena u
najamni rad isprva predmet prijepora (visestruko pogada i muskarce,
sto predmet proleterskog antifeminizma!), nuzda koju namece kapitalisticki razvitak. PokusavajuCi izgladiti taj spor, Marxova suvremenica
Flora Tristan, jedna od prvih ideologinja proleterskog zenskog pokreta,
ukazivala na emancipatorske potencijale zenskog najamnog rada za
Citavu radnicku klasu. Istom onaj tko prosao kroz proces najamnog
rada moze suditi, pisala je.l23
U neposrednom postrevolucionarnom razdoblju u nas, rad jedna od
najprepoznatljivijih crta identifikacijskog obrasca gradanina/gradanke
socijalistickog drustva (tko ne radi ne treba niti da jede, tj. nece dobiti
tockice za garantirano snabdjevanje, on/ona ili eksploatator ili kulak ... ). Brojne su u to vrijeme akcije i kampanje za uvlacenje zena u
radnu snagu. se trend, pored ideoloskog momenta124, bazirao stvarnim potrebama trenutka - obnovi ratom opustosene zemlje. Glad za

92

KONJI, ZENE, RATOVI

radnom snagom ila neiscrpna, na izrazito niskom stupnju tehnoloskog razvoja komblniranom s ideoloskom glorifikacijom fizickog, dakle, nekvalificiranog, niskoproduktivnog rada, zenski rad van kuce i
i u funkciji ispunjenja najvaznijih drustvenih prioriteta.
Niti se u tom razdolju spolna podjela rada ne propituje, njezine se
posljedice tek nastoje socijalizirati (govori se potrebl drustvene pomoCi radnoj majci i zeni). Kada se postupnim saniranjem privredne situacije i prelaskom na mirnodopsku proizvodnu logiku pocetkom 1950ih godina oCituje drasticni visak radne snage, ideoloski diskurs dopustiti da se na njegovim marginama vrati dignitet radu u domaCinstvu, ali
naravno, samo za zenu.
Radi se implicitnom prepoznavanju produktivnih elemenata u okviru procesa reprodukcije rada. Proces reprodukcije rada ukljucuje proizvodnju ljudi, i to ne samo radanje djece (koje se moze nazvati io
loskom reprodukcijom), vec i brigu za njih i socijalizaciju, te odrzavanje odraslih osoba tijekom njihovog zivotnog vijeka125. su procesi
koji formiraju ljude tako da vise/manje odgovaraju postojecoj drustvenoj
strukturi i na taj nacin osiguravaju kontinuitet te strukture u drugu generaciju. Iako teorijska rasprava reproduktivnom radu zena u okviru
suvremenih feministickih promisljanja jos uvijek vrvi kontroverzama126,
vise nezamisliva analiza zenskog rada u ilo kojem povijesnom razdoblju bez uzimanja u obzir ove zanemarene sfere ekonomije. Usprkos kontroverzama, svi se autori/ce slazu s premisom da sama subordinacija
zena ukorijenjena u spolnoj podjeli rada127. Oni, stovise, isticu da jedino
u drustvima u kojima muskarci i zene predstavljaju neravnopravne rodove postoji razlog da rod postane presudan princip organizacije drustvene podjele rada, s razumljivim izuzetkom koji predstavlja radanje
djece. Kada se jednom s citavog procesa reproduktivnog rada skine koprena prirode - jer nista u Cinjenici da zene radaju djecu ne podrazumijeva da i iskljucivo one trebale iti te koje se za njih brinuti tijekom djetinjstva, jos manje da i zene trebale hraniti i brinuti se za
odrasle, bolesne, ili raditi u odredenim sektorima privrede- on otkriti sav svoj ideoloski i prinudni karakter.
Upravo u netransparentnoj kategoriji reproduktivnog rada prelamat
se i oCitovati u postrevolucionarnom razdolju ideoloska impregniranost i pragmaticni karakter (u funkciji dnevno-politickih prioriteta)
teorije i prakse zenskog rada. Indikativno da funkcionarke i aktivistkinje AFZ-a, u najboljoj maniri lenjinisticke tradicije, isticati kako
socijalisticki razvoj zenu osloboditi od idiotizma kucnog zabrana. Naime, ta se tradicija temelji na simplificiranoj ideoloskoj jednadzbl: zapo-

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

93

slenost zena = ekonomska samostalnost. Povecanje zaposlenosti zena =

povecanje ekonomske samostalnosti = napredak procesa emancipacije.
Rad van kuce it , dakle, prikazivan ne vise kao nuZda, vec kao podrucje slobode. (Heres et exsecutrix!)
Neumorno pracenje statistika povecanju zenske radne snage sluzilo
AFZ- pri dokumentiranju napretka oslobodenju zena. Ali povecanje zenske radne snage kontinirani proces koji moguce pratiti
od osnutka raljevine Jugoslavije. Stovise, tendencija kretanja radne
snage s obzirom na spol u razdolju 1920-1940. godine pokazuje stalan
porast zaposlenosti zena (izuzevsi godine vrhunaca ekonomske krize ),
dok se kod muskaraca zapazaju znatniji poremecaji u kretanju broja zaposlen.128 se Cinjenica objasnjiva vecom mogucnoscu eksploatacije
zenske radne snage (opcenito se visina nadnice zenske radne snage kretala granicama od 45 - 75% od iznosa muske nadnice ), zbog svoje
potpune politicke obespravljenosti zene s pruzale i manje otpora eksploataciji.129
Predratna se Jugoslavija nalazila skpini industrijski slabo razvijenih
kapitalistickih zemalja s izrazito agrarnom privrednom strukturom: 1921.
godine 80% svih privredno aktivnih osoba imalo glavno zanimanje u
poljoprivredi, sumarstvu i riarstvu, svega 9% u industrijskoj i zanatskoj djelatnosti. U 1931. godini taj omjer i 76% prema 11%.130 Detaljniju distriuciju spolne strukture stanovnistva prema glavnim zanimanjima prikazuje Tabela 1:
/

1: Stanovnjstvo prema glavnom zanjmanju prema popjsjma 1921. 1931. god.

DJELATNOST
Poljopr., sum.,

1921.

191.

1921.

191.

% muskarcj

% muskarcj

% zene

% zene

76

88

12
4

Javne sluzbe, sl. zan., vojska

2
2

6
2

Druga zan., bez zan.

lndustrjja zanatj
Trgovina, krediti, saobr.

lzvor:

Gjukic, nav. dj., Tabela 1, str. 815.

Vidljivo da najveCi postotak svih privredno aktivnih zena zastupljen poljoprivrednim zanimanjima. Najautoritativniji izvor za podatke
zaposlenosti zena, analiza Mirjane Gjukic, istice specificnost tog tipa
privredne aktivnosti. prvom redu nejasna granica izmedu poljoprivrednih radova i domaCinskih poslova, te patrijarhalni odnosi
moCi unutar poljoprivrednog gazdinstva. Oni su osoblto utjecali na polozaj zenske radne snage, buduCi da, unatoc radnom doprinos, ona nema sva oblljezja ekonomski samostalnih osoba, tj. starjesina gazdinstva

94

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

KONJI, ZENE, RATOVI

kao iskljuCivi vlasnik samostalno upravlja i odlucuje procesu proizvodnje, reprodukcije i distriucije.ll
Zanimljivo ove podatke predratnoj spolnoj strukturi usporediti s
poslijeratnim stanjem.
/ 2: Pregled kretanja procentualnog udjela privredno aktivnog stanovnistva zaposlenog u
poljoprivredi

1921.

1931.

1948.

1953.

Muskarci

76%

73%

64%

62%

Zene

88%

83%

83%

80%

lzvor:

Gjukic, nav. dj., str. 822.

Iz ovog pregleda ocigledno da nagle revolucionarne preobrazbe

drustva nisu znatnije utjecale na smanjenje zenske radne snage u poljoprivredi. Tesko bez kompleksnijih analiza pouzdano utvrditi uzroke
tome, no nije sasvim neplauziilna hipoteza da isprepletenost poljoprivrednog i reproduktivnog rada pogodovala tom trendu.
Radnice su u raljevini Jugoslaviji saCinjavale jednu cetvrtinu od
ukupnog broja radnika, sto predstavljalo donju granicu koja u to
vrijeme postojala u evropskim drzavama. Slijedeca tabela prikazuje spolnu distriuciju zaposlenih radnika za razdolje od 1929- 1940. prema
godisnjim iskazima Sredisnjeg ureda za osiguranje radnika (SUZOR-a).
Tabela 3: Kretanje broja osiguranih radnika
/

radnika

radnica

radnika

radnica

1929.

77

23

100

100

1930.
1931.

76

24
25

103

108

75

98

111

1932.
1933.
1934.

74
73

26
27

85
82

101
101

73

84

108

1935.
1936.

72
73

74
73

91
96
107

111
122

1937.
1938.

27
28
27
26
27

112

130
138

1939.
1940.

73
72

27
28

113
113

141
145

GODINA

lzvor:

lndex 1929 = 1

Gjukic, nav. dj., Tabela 2, str. 816.

Ovi statisticki prikazi ukazuju, dakle, na kontinuirani, iako spori prirast zenske radne snage. Za potpunije razumijevanje polozaja zena u

95

radnom odnosu ilustrativni su podaci starosnoj strukturi, strucnim kvalifikacijama, kretanju nadnica i zdravstvenom stanju radnica.
UoCljiva tendencija karakteristicna za sve onovremene kapitalisticke zemlje da se u najvecem mogucem broju zapos]javaju maloljetnice/i,
da se s posla uklanjaju starije radnice/i. Gotovo 40% svih zaposlenih
radnica nalazi se u dobnoj skupini od 13 - 22 godine starosti, dok u
istim godinama radi tek oko 27% radnika. U grupi od preko 33 godine
slaije su zastupljene zene nego muskarci, koji su u toj dobnoj skupini
najbrojniji. Gotovo 75% radnika nalazi se u starosnoj skupini od 23 godine navise, dok isti postotak radnica u skupini do 33 godine.132
Zbog pomanjkanja opceobrazovnih i strucnih kvalifikacija, radnice su
uglavnom zaposljavane kao pomocno i nekvalificirano osolje. Prema
popisu stanovnistva iz 1931. godine 56,4% zenskog stanovnistva iznad 10
godina ilo nepismeno, dok taj postotak za musko stanovnistvo iznosio 32%. Iako su tadasnje sluzbenice radile pod povoljnijim uvjetima,
postojala izrazena tendencija da se udate zene uklone s posla, s
tim ciljem 1939. godine donesen zakonski propis koji udatim sluzbenicama snizio placu za 30- 50%.133 ove Cinjenice- dominacija
zena u mladim starosnim grupama zaposlenih, i snizavanje nadnica, odnosno uklanjanje s posla udatih zena- ukazuju na tendenciju da se placeni rad zena van kuce ucini nespojivim s drustveno favoriziranim prirodnim pozivom zene, tj. drustveno potrebnim ali neplacenim reproduktivnim radom u domaCinstvu. One ujedno otkrivaju i hipokriziju sistema, buduCi da su podjednako i nadnice radnika i radnica ile ispod
mogucnosti zadovoljavanja potrebnog zivotnog minimuma.134
Teski zivotni i radni uvjeti radnica (najamni + reproduktivni rad) imali su za posljedicu i njihov veCi moriditet i mortalitet. Slijedeca tabela
prikazuje spolnu distribuciju broja osiguranika oboljelih i umrlih od tuberkuloze.
Tabela 4: Broj osiguranika oboljelih i umrlih od tuberkuloze
GOOINA

Oboljelih
(na 1000 osiguranika)
zene

muskarci

Umrlih
(na 1 smrtnih slucajeva)
zene

muskarci

1926.

39

29

44

32

1931.

45

40

51

45

lzvor:

Gjukic, nav. dj., str. 819.

Nakon provodenja socijalisticke revolucije podrzavano uvjerenje da

rjesenjem klasnog pitanja iti razrijesene i sve proturjecnosti zenskog
rada. Dokidanjem ekonomske eksploatacije radnicke klase, osiguravanjem jednake place za jednaki rad, uvodenjem i postovanjem socijalnog
zakonodavstva,l35 te socijalizacijom reproduktivnog rada, rad za cita

96

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

KONJI, ZENE, RATOVI

vu klasu, s za z kao zi do tada ajeksploatiraiji dio,

imao postati podrucjem slobode i samorealizacije. No upravo kretaje
procetualog udjela zaposleih z u privredim poduzeCima od 1949
- 1953. moze ukazati postojaje duljih i m trasparetih proturjecosti. Naime, tred stalog porasta zeske rade sage u privredi
zaustavlje pocetkom 1950-ih godia i iz godie u godiu pokazuje
tedeciju pada. Medurati tred porasta zeske rade sage (za oko
1% godisje) astavlja se do 1949. godie, da i vec od 1950. preokret u suprotom smjeru.
Tabela 5: Udio zaposlenih zena u ukupnom broju zaposlenih u privrednim poduzecima
1948.
24,5
lzvor:

1950.
1949.
25,0
25,7
Gjukic, nav. dj., str. 823.

1951.

1952.

23.3

21,0

1953.
20,1

s tim i drugim proturjecostima koje prate zeski rad Antifasisticka

frota z

pokusat se uhvatiti u kostac brojim akcijama u svojim

tijekom citavog razdolja poslijeratih mijea drustva.

djelatostima

GRUPNI PORTRET PRED

GIGANTSI

SKOK U POVIJEST

Junacki ulazak zena u povijest

(... ) Ne moie se viSe kod nas voditi politika
bez posredna i neposredna sdjelovanja iena.
Vec samo iensko srce naCi cesto pravi t
k rjesenj mnogih zadataka. ProSla s vremena, kad se mislilo, da iene teske dane znad
samo kkati i gorke sze roniti. Dokazalo se,
da znad iti aktivnije od nekih mSkaraca.
(... )

Neka tople struje djelotvome energije, potoci

tjehe za rastiene, valovi ijbavi za nastradale, potek iz ovog Kongresa, kao iz golema
srca, Citavoj nasoj zemiji!
onda ovaj dan mnogo znaciti iivot naseg naroda.
Cast i slava prvom Kongres AntifaSistickih
iena Hrvatske Zagreb!

Vladimir

Nazorl

Ovim se kiceim rijecima Vladimir Nazor, predsjedik ZAVNOH-a,

obratio Zeama partizankama, majkama i sestrama, kako oslovio
delegatkije Prvog kongresa AFZ Hrvatske. Kogres odrza potkraj

srpja

od pobjede, docekao ekoliko tisuca

Posred glavog trga, koji tada jos osio ime barua JelaCica (gdje broju 8 iti smjeste i Glavi
odbor AFZ-a Hrvatske), postavlje reljef zetelice u drv veliCii, ulaz trg iz Jurisiceve ulice i adsvede slavolukom s pozdravima kogresu. Grupe delegatkija, mahom u arodim sm
svoga kraja, s uzdigutim transparentima (Zivjele z borci!) i zastavama prilizavale su se trgu gdje su mitigu uoci kogresa odrzai
pozdravi govori. Gradani Zagreba tada su se prvi put susreli s e
pozatom vrstom z- s afezejkama. Tesko daas zamisliti kakve
sve efekte jih imao taj prizor, kao i prigodo rl JelaCicevog spomenika socrealistickom figurom zetelice. Strastvei promatrac Josip Horvat u svoj devik unio pod adevkom 21. 7. 1945.
ovakav kometar: Povodom kogresa AFZ zakrive Jelacicev spomeik, kazu da zagrebacke purgare to povrijedilo ( ... ).137
Pored maifestacijskog, ilo zamisljeo da Prvi kogres AFZ Hrvatske ima i strategijski z - da formulira programsku platformu za
daljji rad orgaizacije. Tijekom trodevog trajaja kogresa govorice
i govornici aalizirali su polozaj z u trenutku eposredo k oslobodejal38. Nastojali su, prema uputama, da se kroz diskusije iskristaliziraju zadaci koji stoje daas pred JNOF-om [Jedistveim arodoo
slobodilackim frotom], time i pred AFZ-om, kao sastavnim dijelom
JNOF-al39. zadatke u zavrsoj rijeCi kogresa ovako pobrojala
Kata Pejnovic, koja izabraa za potpredsjedicu AFZ Hrvatske: 1)
ucvrsceje bratstva i jedistva, cisceje zemlje od ostataka fasizma; 2)
uevrsceje rd vlasti; ) izgradja i obnova domovie razvijanjem
siroke iicijative, proalazejem ovih udarnickih i rada, promjeom odosa prema radu; 4) odgoj mladih arastaja, zbrijavaje djece,
ivalida i rajeika, u pomoc zdravstveim sluZama i Jugoslavenskoj armiji (rd mezimici, kakojoj tepala); 5) suzijaje epi
smeosti, pohadaje strucih tecajeva i skola.140 Orgaizacijska, takticka
razia tih zadataka samom kogresu gotovo da i i ila razradea.
Prvu grupu zadataka predstavljaju opCi, frotovski zadaci (1-3). No,
uocljivo da su se avedei specifici zadaci namijejei zeama u treutku pobjede sastojali u socijalizaciji jihovog reproduktivog rada (4):
one se pojavljuju kao kolektivi, vise idividualni davalac usluga.
Gledamo li s daasjeg odstojaja fotografije kogresa, mozemo UCitati sjeu koja se nadvija nad tim dogadajem. Narodim Cilimima prekriti stol za kojim sjedi rado predsjedistvo od 19 z advisuju portreti voda: Churchill, Tito, Stalji, Roosevelt ... U prvom redu prostraog
auditorija u hali Zagrebackog zbora pocasi gosti - muskarci. Iza jih
upecatljiva masa delegatkija. Njih 4000. RijeCi iz politickog referata miistra fiacija Anke Berus: Mi smo iSle u borbu otvoreo, junacki,
1945,

Zagreb , jos

97

delegatkija gradiozom sceografijom.

98

muski, bez spekulacije i mesetarenja. (podv. L. S.)14l Iz te borbe zenama otvoren put u povijest. Pitanje da li su za to one ( ali i uvjeti u
drustvu) ile posve spremne. Da 1i simbolicko prekrivanje nacionalnog
simbola poput bana Jelacica, protagonista junacke tradicije, moglo iti
prepoznato kao uspon neznane junakinje, klasno i spolno oznacene
kao simbola onih koje , shvacanjima pobjednika, revolucija izvela
iz podzemlja povijesnog svijeta?
Naime, u svom organizacijskom referatu Grzetic, tom prilikom izabrana za predsjednicu AFZ Hrvatske, istakla nesto sto u euforiji pobjede ilo rijetko spominjano. Cinjenica , da smo mi zene, sve
do pobjede Narodno-oslobodilackog pokreta u nasoj zemlji ile dvostruko neslobodne, dvojako potlacene.142 Na svom prvom kongresu organizacija zena nije razradila nedvosmislenu platformu za dvostruko oslobodenje. tome kako se Antifasisticka fronta zena u narednom razdoblju intenzivnih postrevolucionarnih mijena drustva nosila s tim prole
mom, progovorit nasa prica organizaciji i emancipaciji.
roki

. i

1'

11

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

KONJI, ZENE, RATOVI

za grupni portret (sa zenama)

Statisticki podaci kadri su najsazetije ilustrirati pokazatelje polozaja

zena; oni takoder mogu prilicno zorno ukazati na neke od elemenata
procesa promjena tog polozaja. Dakako, brojke nisu kadre otkriti kvalitetu, uvjete pod kojima se procesi drustvenih mijena odvijaju, moguce
teskoce i otpore na koje nailaze ...
Cilj prezentacije nekih statistickih/demografskih pokazatelja mijenama polozaja zena u Hrvatskoj/Jugoslaviji ocrtati okvir, raspone unutar kojih su zene organiziranom akcijom, posredstvom Antifasisticke
fronte zena, nastojale djelovati na te procese. Glavni izvor tih pokazatelja Statisticki ilten iena drustvu i privredi Jugoslavije143, buduCi
da obuhvacaju podatke za Citavu zemlju, omogucavaju i sagledavanje
mjesta Hrvatske u usporedi s ostalim repulikama/pokrajinama. Iako
ima autora koji su pomalo skepticni prema podacima iz prvog poslijeratnog popisa stanovnistva 1948. godine144, treba spomenuti da oni, naroCito kada su prezentirani u velikim serijama (primjerice od prvog jugoslavenskog popisa stanovnistva 1921. do 1953. godine kojom zavrsava
razdolje koje analiziram), ipak relativno vjerodostojno odrazavaju osnovne tendencije i procese relevantne za mijene polozaja zena.
Prvu grupu pokazatelja sacinjavat izbor podataka prirodnom kretanju stanovnistva Jugoslavije (kretanje nataliteta i mortaliteta, s pregledom mortaliteta dojencadi; prirodnog prirastaja; nupcijaliteta i divorcijaliteta). lzbor iz druge grupe podataka obuhvaca pokazatelje strukture

99

stanovnistva. Oni omogucavaju ocitavanje polozaja zena u ioloskoj,

ekonomskoj, socio-profesionalnoj i obrazovnoj strukturi drustva. Ovoj
cu grupi podataka pridodati i podatke ucestvovanju zena u procesima
industrijske demokracije (clanstvo u radnickim savjetima i upravnim odborima drzavnih privrednih poduzeca). Navedeni podaci, pored ostalog, olaksati pracenje mijena stupnja drustveno-ekonomskog razvoja u
odredenoj sredini.
Prirodno kretanje stanovnistva
Odrednice prirodnog kretanja stanovnistva definiraju se kao prirodne
i drustvene. U prvu skupinu svrstava se natalitet, mortalitet i prirastaj 145.
Natalitet (porod) osnovna odrednica prirodnog kretanja stanovnistva.
Demografi smatraju da se na osnovi opceg kretanja stanovnistva glavnih
dijelova svijeta moze zakljuCiti da visoki natalitet karakteristican
uglavnom za agrostocarska podrucja u manje razvijenim drustveno-gospodarskim sredinama. Nasuprot tome, niski porod tipican za urbano
stanovnistvo i za drustveno-gospodarski razvijene i mahom gusto naseljene sredine. Razvijene zemlje karakterizira kretanje nataliteta ispod
20 % godisnje; u srednje razvijenima prosjecna se godisnja stopa (u
proteklih petnaestak godina) snizila od 30% na 20%, dok u nerazvijenim natalitet neprekidno visok sa stopama od 33% do 46% prosjecno godisnje. 146
Tabela 1 ilustrira mjesto Jugoslavije u Evropi u odnosu na prosjecnu
godisnju stopu nataliteta.
Tabela 1: Prosjecna godisnja stopa nataliteta (u

%)

1920-1929.
18,3
18,9

1930-1939.
14,4
16,0

1946-1950.

Vel. Britanija

19,6

15,5

18,3

Jugoslavija

35,0
29,0

30.4
27,7
28,2'

28,8
29,0
25,3

Zemlja
Svedska
Svicarska

Poljska
Portugal
lzvor:

32.4

18.2
19,0

1951-1955.
15,2
17' 1
15.7
28,1
29,8
23,8

Friganovic, nav. dj., str. 77.

Trend smanjenja stope nataliteta prema kojemu se Jugoslavija od izrazito nerazvijene zemlje polako krece ka granicnim vrijednostima srednje
razvijene zemlje, ilustrirat jos detaljnije slijedece dvije tabele.

100

KONJI, ZENE, RATOVI

/ 2: Pregled kretaja efektivog ataliteta

petogodisjim razdo\jima

(broj zivorodee djece 1000 staovika)

4:

1920-1924.

Cehoslovacka
Jugoslavjja
Meksjko
Japan
lzvor: . Friganovic, nav. dj., str. 84.

nav. dj., Tabela 8-1, str. 65.

nataliteta

repu\ikama

Srija Vojvodjna

25,1

23,1

1948

26.7
28,1

26,7

25,7

1949

30,0

28,3

1950

30,2

1951
1952

27.0
29.7

1953
1954

28.4
28,5

1947

Kosmet

'''
i!
1.

Crna
Gora

35,0

28,9

35,0

36,0

23.5

39,6

40.7
39,6

24,8

24.4

38,6

40,3

37,5

22,6

33,9

35,9

44.7
42,6

23,4

23.4
22,8

40,2

39,9

38,5

37,9

46.4

22.4
22,0

22.4
20,9

39,5

38,2

20,9

36,8

36.4

37,9

26,9

42,1

23.5
25,3

29,5

28,0

25,5

46,1

25,6

24,5

28,5

27.4
25,3
25,2

22.8
23.8

26,9

Slove- Bosna Make

Herce- donjja
govjna

35,1

22.4

22.4
21,9

(1947 -

21.7
21,9

38,5

26,8 24,6
1955
21,2
22.4
43.4
lzvor: Statisticki bllten, nav. dj., Tabela 8-2, str. 65.

11.

Hrvatska

24.4
24,5
25,6

26,6

poslijeratom razdo\ju

22,9

33.7
30,0
31.7
32,0
32.9
33,5
30,7

BuduCi da jedan od istaknutih sektora rada AFZ-a ila briga za

majku i dijete, prolem mortaliteta dojencadi it cesto razmatran.
Na kretanje mortaliteta (pomora) drustvena se zivanja odrazavaju mnogo neposrednije nego na porod, te stoga pomor karakteristican pokazatelj drustveno-gospodarskih procesa i stanja higijensko-zdravstvene
zastite stanovnistva.l47 Naredne tabele prikazati kretanje prosjecne
stope smrtnosti dojencadi u Jugoslaviji u usporedi s drugim zemljama
od 1920. do 1955. godine, te opCi pregled smrtnosti dojencadi s obzirom
na spol, i tadasnjim narodnim republikama.

41

142
160
82

86
111
64

30
23

155
226
165

139
128
110

80
36

Smrtost dojecadi repu\ikama

93

(u %)

Srija

Ukupno Svega UZa

Srija

Ukupno svega

1956-1960.

1935-1939.

Demografska istrazivanja su utvrdila da stopa smrtnosti dojencadi spada medu najznacajnije specificne stope populacijskog kompleksa. Poznato da novorodencad do jedne godine zivota najlakse podlijeze losim
uvjetima stanovanja, ishrane i njege, povremene nedace (epidemije,
glad, rat) najnepovoljnije se odrazavaju na smrtnost dojencadi.l48
Tabela 5:

: Kretaje efektivog

stopa smrtosti dojecadi tisucu zivorodee djece

Danska

U narednoj su tabeli uocljive znatne regionalne razlike u kretanju nataliteta (od izrazito nerazvijenih podrucja poput Kosmeta, Makedonije,
Bosne i Hercegovine do granicnih vrijednosti karakteristicnih za razvijene zemlje poput Slovenije). dakako, imati i reperkusije na regionalne varijacije u akcijama i kampanjama regionalnih (repulickih) organizacija AFZ.
Tabela
1955)

Prosjeca godisja

Austrjja

35,0
34,2
31,9
27.4
28.4
27,8
ilten,

Zemlja

Efektivi, atalitet

Razdo\je

1921-1925
1926-1930
1931-1935
1936-1939
1947-1951
1952-1956
lzvor: Statisticki

1 1

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

Srija Vojvodjna

Kosmet

1949

102,1

107,1

91,2

129,7

133,0

1950

118,4 118,1

145,1

141,3

1951

139,8 133,1

1952
1953

105,0 103,0
116,1 108.4
101,6 98,1

101.7
119,5
87,0
90,0

139,6
113,2
104,1

1954

83.7
90,5

1955 112,8 107,6

1956 98,3 95,0
79.7
82,6
1957 101,5 102,0
lzvor: Statisticki bllten, Tabela 8-19, str.

96,0
99,3
92.2
92,0

Hrvatska

Slove- Bosna Make

Herce- donjja
govjna

Crna
Gora

111.7
118,1

79,2

83,9

136,1

41,0

80,6

125,6

136,7

101,9

174,2

130,7

86,8

178,1

145,9

102,3
111,2

67,3
58,9
57,2

113,9
143,1

161,3
129,8

84.7
80.4
98,1

142,6
121,6

130.4
144,3
111,5

118,6

136,3

173.4
143,0

91,8

164,0
136,8

93,4
8~.7

56,7
50,6

161 '1

84,2

41,9

117,0

138,0

79.7
84,2
72.8
88,6

72.

Izrazito visoke stope infantilnog mortaliteta (s tendencijom porasta od

1950. do 1953. godine) nedvojbeno ukazuju na oziljnu krizu razvoja Ci-

tave zemlje, ali i razvojne proleme pojedinih njezinih dijelova. Nevolja

sto nemamo odgovarajuce podatke da Tabelu 5 (regionalna distriu
cija) ukrstimo sa spolnom distriucijom smrtnosti dojencadi, buduCi da
poznato da na kretanje smrtnosti dojencadi spolu znatno utjecu kulturne tradicije. U patrijarhalnim krajevima, kako ih oznacava
demograf Mladen Friganovic, u demografskim projekcijama ocekivana
prosjecno veca smrtnost muske djece ustupa mjesto smrtnosti manje vrednovane (i zato u perinatalnoj i neonatalnoj doi i manje njegovane)
zenske djece_l49

102

KONJI, ZENE, RATOVI

Fertilitet (plodnost) drustvena determin.anta prirodnog kretanja stanovnistva. Iz kretanja stopa fertiliteta moguce oCitati promjene polozaja zena, buduCi da su mnoga istrazivanja fertiliteta nedvojbeno pokazala slijedece pravilnosti: privredno aktivno zensko stanovnistvo ima
u pravilu manje djece nego neaktivno; manja obazovna razina stanovnistva poklapa se u pravilu s veCim brojem djece; slaiju ekonomsku snagu stanovnistva prati veCi broj djece.150 Odrednice ovog modela procesa
smanjenja fertiliteta koji prezentira Friganovic u funkciji su promjena
polozaja zena u drustvu. su npr. pojacana tendencija planiranja porodice, mogucnost prakticiranja kontracepcije, smanjenje raznih utjecaja tradicije151 ... Specificne stope fertiliteta (odnos izmedu broja zivorodene djece prema starosti majke i broju zenskog stanovnistva odredene starosti) ukazuju na istrajavanje ogromnih regionalnih razlika u
poslijeratnom razdolju u okviru Jugoslavije. Primjerice, dok 1956. godine ukupna stopa za Jugoslaviju iznosila 97,7 %, u NR Hrvatskoj za
sve kategorije starosti majki iznosila 77,50 %, u NR Sloveniji ila
najniza - 77,10 %. Istovremeno stopa fertiliteta u NR Bosni i Hercegovini iznosila 135,63 %, na Kosmetu 194,68 %o.l52
Na kretanja fertiliteta utjecu i nupcijalitet i divorcijalitet. Drustvene
promjene (mogucnost razvoda braka, promjena razine aspiracija na kvalitetu bracnih odnosa, ekonomsko osamostaljivanje zena, i sl.) najoCitije
se ogledaju u kretanju ovih pokazatelja. UoCljivo razlikovanje pojedinih pokazatelja spolu, tako npr. ilustrativno da u gotovo svim periodima i dobnim skupinama (Tabele i 7) ima veCi broj razvedenih zena
nego muskaraca.
Tabela 6: Usporedni podaci
Muski
Nezenjeni
OZenjeni
Udovci
Razvedeni
Nepoznato
Zenske

i i
1!

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

Neudate
Udate
Udovice
Razvedene
Nepoznato

bracnom stanju (u %)

1921
100
30,7
62.4
6,6
0,3
0,0
100
23,1
58,5
18.0
0.4
0,0

lzvor: Statisticki bllten, Tabela 9-1, str. 75.

1931
100
30,2
64,2
5,2
0.4
0,0
100
21,5
62,3
15,6
0,6
0,0

1948
100
31,8
63,1
4,7
0.4
0,0
100
24,8
57,3
17.2

0.7
0,0

1953
100
31,0
63,8
4,2
0,8
0,2
100
24,2
58,5
15,9
1,3
0,1

103

Tabela 7: Stanovnistvo staro 15 i vise godina prema starosti i bracnom stanju 1953. godine
(u %)
Ukupno

Nezenjeni
-neudate

OZenjeni
-udate

Udovci
-udovice

Nepoznato

Razvedeni

muski zenski muski zenski muski zenski muski zenski muski zenski muski zenski

15-19 godina
20-24

100
100

100
100

25-29
30-34

100
100

100
100

35-39

100

40-44

100
100

100
100
100

100
100

100
100

100
100

45-49
50-54
55-59
60-64
65 i vise godina

94,9 88,8 4,8

63,8 41.3 35,2
23,1 18,0 75.4
10.4 10.4 87,8

10.8
56,9

0,0
0,2

0,1
0,5

77,6
80,2

0.4
0,7

2,3
7,3

0,0
0.4
1,0
1,1

0,1
1,1

0,3

2,0
2,1

0,3
0,1
0,1

0,2
0,2
0,1
0,1

6,7

7.6 90,9 78,8

2,0

0,1

0,1

6,3 91,3 77,8

5,8 90,6 75,0

1,2 11,6
2,0 14,0
3.5 17,5

1,1

5,5
4,7

1,1

1,8

0,1

0,1

1,1

4.2

5,6 88,9 69,6

5,8 23,4

1,6
1,4

0,1
0,1

0,1
0,1

5,8 86,3 61,8

8,6 31,2

100

4,0
3,8

1,1
1,1

100

3,3

5.4 82,5 51,1 12.7 42.4

4,5 67,8 31,2 28,2 63.8

1.2

0,1

0,1

0,9

0,9

0,1

0,6

0,5

0,1
0,1

0,1

lzvor: Statisticki ilten, Tabela 9-3, str. 75.

Struktura stanovniStva
Od pokazatelja koji su, prema razliCitim stanovistima, 153 relevantni za
deskripciju strukture stanovnistva, podastrijet cu dostupne podatke koji
osvjetljavaju polozaj zena.
Bioloska struktura s obzirom na spol u poslijeratnom razdolju pokazivala premoc zenskih154 (npr. 1948. godine dolazila na 1000 muskaraca 1080, 1 zena). No i u toj tendenc uocljive su regionalne razlike,
tako da su npr. iste godine Kosmet i Makedonija iljezili manjak zena_l55
Osnovnu distriuciju ucesca zena u ekonomskoj strukturi ilustrirat Tabela 8. U ukupnom poretku procentualno su domaCice najbrojnija kategorija (35% ), zatim slijede zene aktivne u poljoprivredi (24,7% ).
ukazuje na Cinjenicu da prevladava njihova zastupljenost u sferama reproduktivnog rada (vise od polovice svih privredno aktivnih zena). Aktivnost zena u nepoljoprivrednim djelatnostima relativno niska ( 6% ),
mada regionalna distriucija u ovoj kategoriji pokazuje zamjetne razlike
s obzirom na stupanj drustveno-ekonomske razvijenosti odredene sredine (npr. broj zena u nepoljoprivrednim djelatnostima u Sloveniji koji
najveCi u Jugoslaviji gotovo dvostruko veCi od istog broja u Hrvatskoj,
koja se nalazi na mjestu iza nje ).

104

KONJI, ZENE, RATOVI

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

8: Osnovne kategorije zenskog stanovnistva 1953. godine (u %)

Hrvat- Slove- Bosna Make- n
nija
i
donija Gora
Vojvo- Kosmet ska
HerceSrblja dina
govina
Srblja

Ukupno Svega

Ukupno

100

100

100

100

100

100

100

100

100

100

Aktivno u poljoprivredi

24.7

27,7

33,7

20,3

9,6

24,1

22,2

23,0

19,8

16,4

Aktivno u nepoljoprivrednoj djelatnosti

6,0

4,9

4,9

6,4

1,3

7,7

13,3

3,9

3,1

3,9

Lica sa licnim prihodima

3,4

2,9

2,6

4,3

1,1

4,3

7,2

2,1

1,3

4,8

20,1

19,1

18,4

16,4

29,2

16,0

17,5

25,9

26.7

24,0

8,1

7,8

7,3

8,7

8,5

8,8

9,1

7,0

8,8

8,1

35,1

34,9

30,4

41,2

46,7

36,3

28,7

35,7

37,1

38,8

2,7

2.7

2,6

2,6

3,6

2,7

2,0

2,4

3,3

4,0

Deca
Ucenice i studentice
Domacice
Ostala

izdZavana

lica

Indikativan pregled odnosa aktivnih zena na 1000 muskaraca prema

zanimanju i skolskoj spremi 1953. godine (Tabela 9). Iz njega vidljivo
da su najmanje razlike medu spolovima kod kategorije bez skolske spre. OCigledna i feminizacija odredenih zanimanja (trgovina, zastita
i usluge, administracija) koja se oslanja na tradicionalnu spolnu podjelu
rada. Zanimljivi kuriozum, svjedocanstvo vremenu, predstavlja visoki
postotak strucnjaka i umetnica bez skolske spreme i s osnovnim obrazovanjem!
Pismenost, jedan od najelementarnijih pokazatelja obrazovne strukture stanovistva, pokazuje znacajne varijacije s obzirom na spol. Proces
opismenjavanja tekao u citavom prikazanom vremenskom rasponu brze za muskarce nego za zene.
Tabela 10: Stanovnistvo staro 1 i vise godina prema pismenosti i spolu (u %)

lzvor: Statisticki i/ten, abela 1, str. 7.

/

UKUPNO

9: Broj aktivnih zena na 1000 muskaraca prema zanimanju i skolskoj spremi

Muski

:?

:::>

"""-

""")

>

"""-

:::>

>

"""-

"""-

' .

>

>

"""-

~~)!

>N

t)

...

'2

...

...

;;;

252

630

Nekvalifikovane
radnice

350

331

361

619

256

152

369

Poljoprivrednice

678

937

518

418

99

151

208

zastite i

276

100

100

100

100

100

100

100

100

100

100

55,4

74,6

74,6

Muski

59,0

67,7

84,6

85,9

Zenski

38,8

43,6

65,6

64,2

51,5

44,6

25,4

25,4

Muski

41,0

32,3

15,4

14,1

Zenski

61,2

56,4

34,4

35,8

Nepismeno

684
422

73

888

45

210

10

11

160

280

199

162

57

77

62

332

342

410

380

241

144

238

112

274

665

379

76

209

120

377

464

311

264

782

376

563

933

151

407

568

324

724

631

833

466

676

326

503

20

4
~

288

Strucnjaci
i umetnice

100

usluga
Administrativno i
rukovodece

1953.

lzvor: Statisticki ilten, nav. dj., Tabela 2-1, str. 12.

122

~~

410

Trgovinsko

""-

:?

425

:::>-

818

Saobracajno

-==

'

519

lndustrijske
i zanatske radnice

''S

''

AIVNO

Rudarske radnice

:::>

>
-0

"""

>.>

~-~
:
'

>.>

"""-

;;;

1948.

>

>

f!:?O

>

'5

>

'5

1931.

100

Pismeno

>

1921.

48,5

Zenski

Skolska sprema

105

lzvor: Statisticki ilten, nav. dj., Tabela 2-4, str. 16.

Vise nego dvostruka razlika izmedu nepismenih zena i muskaraca

1953. godine (u korist stete zena), siguri , pored ostalog, uvjetovana
i time sto su ucenice mnogo neredovitije ispunjavale skolske obaveze od
ucenika. Tako npr. u skolskoj godini 1947/48. medu ucenicima obuhvacenim obaveznim osnovnim skolovanjem u Jugoslaviji ilo 43,7% zena,
u to vrijeme u dobnoj skupini koja obuhvacena zakonskom vezom osnovnog skolovanja (7 do 15 godina) ilo 49,2% zena_l56
Podatke obrazovnoj strukturi zena prema skolskoj spremi sadrzava
Tabela 11, iz koje vidljivo da jos 1953. godine (nakon brojnih
kampanja pod rukovodstvom AFZ-a) visina obrazovnog stupnja obrnuto
proporcionalna s postotkom ucesca zena. Bez skole jos uvijek vise
od polovice zenske populacije starije od 10 godina, maksimalna koncentracija skolovanih nalazi se u kategoriji s osnovnim obrazovanjem. Iznenadujuce mali procentualni raspon obrazovanih zena u ostalih pet

106

KONJI, ZENE, RATOVI

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

obrazovnih kategorija - od nize srednje skole za obrazovanje do

fakulteta/visokih i visih skola postotak obrazovanih zena smanjuje se od
3,7% do 0,3%.
Tabela 11: Zensko stanovnistvo staro 1 i vise godina prema skolskoj spremi (u %)
Srblja
Ukupno svega

Srblja

Vojvo- Kosmet
dina

Hrvat- Slove- Bosna Make- n

donija Gora
nija
i
ska
-

govina

Sto vec na prvi pogled odaje ovakav grupni portret? Zene osvajanje socijalizma polaze s pozicija najnerazvijenijih medu nerazvijenima.
One su najmanje pismene, najslaije obrazovane, opterecene ucestalim
i pogieljnim reproduktivnim radom, fizickim radom poljoprivredi i
nekvalificiranim radom u ostalim privrednim granama.
Podaci navedeni u ovih trinaest tabela moCi takoder, pored puke
informacije trendovima, poslziti i kao referentni okvir za usporedbe
s podacima koji iti prikazivani u daljnjem tekstu. Njih su samoprijegomim marom i zavidnom strajnosc prikupljale aktivistkinje organizacija zena - od njezinih najnizih, do najvisih odbora.

Ukupno

100

100

100

100

100

100

100

100

100

100

Bez skole

51,9

55,8

60,6

33,4

82,5

37,1

14,6

80,7

60,1

62,8

Osnovna skola

40,1

35,7

31,0

56,2

13,5

53,6

73,2

15,5

33,6

30,7

Niza srednja skola

za opste obrazovanje

3,7

3,9

3,3

6,4

1,0

4,6

4,7

1,7

2,5

3,1

Niza strucna skola

1,6

1,5

1,6

1,3

0,6

1,5

3,7

1,2

1,0

1,4

Srednja strucna skola

1,2

1,2

1,3

1,

0,4

1,5

2,5

0,6

0,7

0,8

0,2

0,5

0,6

ANTIFASISTICA FRONTA ZENA:

ORGANIZACIJA ZA EMANCIPACIJU

Srednja skola za
opste obrazovanje

0,9

1'1

0,6

0,1

0,1

0,8

0,7

Fakulteti, visoke i
vise skole

0,3

0,3

0,4

0,2

0,0

0,3

0,3

, 1

, 1

, 1

Nepoznato

0,6

0,8

0,6

0,7

1,9

0,7

0,2

0,0

1,5

0,5

lzvor: Statisticki ilten, nav. dj., Tabela 1, str. 8.

Tabela 12: Clanice radnickih savjeta (u %)

Srblja

Ukupno
1

svega

Vojvodina Kosmet

Hrvatska Slovenija Bosna i

Hercegovina

Make- Crna Gora

donija

1952

14,0

11,5

15,9

21,8

10,3

6,8

13,4

1953

15,8

13,9

16,9

23,9

12,1

7,8

13,5

lzvor: Statisticki ilten, nav. dj., Tabela 4-6, str. 43.

/ 13: Clanice upravnih odbora (u %)

Srblja

Ukupno
svega

1952

10,3

1953

9,8

lzvor: Statisticki ilten,

Hrvatska Slovenija Bosna i

HerceVojvodina Kosmet
govina

8,2
8,6
nav. dj., Tabela 4-7, str. 44.

DIO

POKRET 1 POREDAK

Posljednje dvije tabele prikazuju zastupljenost zena u radnickom

samoupravljanju (clanice radnickih savjeta i upravnih odbora), koja znatno zaostaje za njihovom zastupljenoscu u radnoj snazi.

107

11,6

17,2

8,3

9,8

17' 1

6,5

Make- Crna Gora

donija

4,8
4,4

9,8
7,7

Na raskrsnici
U trenutku zavrsetka Drugog svjetskog rata, Antifasisticka fronta zena, jedina bastinica i nastavljaCica dviju tradicija zenskog pokreta u Jugoslaviji, nasla se na raskrsnici. Da li AFZ u posve novoj povijesnoj
poziciji i ulozi moCi pomiriti i dalje ra~ijati proturjecne tradicije (koje
sam nazvala feministickom i socijalistickom) na koje se nadovezje?
Naime, gradanski zenski pokret djelovao u okvirima postojeceg poretka, iako se prema njem odredivao kriticki. Feministkinje su zahtijevale ravnopravno ukljuCivanje zena u poredak i borile se protiv njihove
diskriminacije. Cilj meduratnog gradanskog zenskog pokreta i humanizacija, daljnje izgradivanje poretka ukljcivanjem zena sve sfere
politickog, drustvenog i privrednog zivota. Ravnopravnost i, prema ocekivanjima feministkinja, znacajno pridonijela uspostavljanju drugaCije
ravnoteze snaga, otvorila ptove demokratizacije drustva oslobodivsi neslcene koliCine zapretane energije. Ovu tradiciju zenskog pokreta,
prema predlozenoj tipologiji organiziranog djelovanja zena157 moguce
opisati kao reprezentativnu varijantu reformistickog feminizma. Tradici-

108

KONJI, ZENE, RATOVI

organiziranja zena okvirima radnickog/komnistickog pokreta zasnivala se na spsmiranj interesne dimenzije sirem opozicionom, prot
rezimskom djelovanj. Zensko pitanje slzilo kao katalizator, moilizacijska taktika za pridoivanje podrske zena (zenskih masa) pri
obaranj postojeceg poretka. Teorijski izvedeno iz klasnog pitanja (i njem podredeno )158, zensko pitanje, prema marksisticko-lenjinistickoj
ideologiji, imalo iti rijeseno revolcionarnom smjenom vlasti. Projekt
radikalne drstvene promjene nije i promisljan sa stanovista zena kao
politickih sbjekata ili interesne grpe, vec kao dijela radnicke klase.
PrepoznavajCi svoj legitimitet opozicionoj, socijalistickoj tradiciji,
organizacijski klopljena Jedinstveni narodnooslobodilacki front
(JNOF), spostavljanjem nove revolcionarne vlasti ( ime radnicke
klase) AFZ se nasla njezinom ozracj, postavsi tako i sama dio poretka.
Naime, samim Cinom oslobodenja zemlje istovremeno izvrsena i
smjena vlasti. U njoj kao rkovodeca snaga spjesno okoncane
nacionalno oslobodilacke borbe, koja istovremeno imala i snazne elemente gradanskog rata, stekla znacajne prednosti pred svojim politickim
takmacima. Komnisticka partija tijekom rata pocela izgradivati novu
drzavn vlast. Nakon rata ona vec izgraden vlast, koja se nastavila
drzavnom aparat Demokratske Fedarativne Jgoslavije, tek naizgled dijeli s dijelovima gradanskih partija koje se nis kompromitirale suradjCi s neprijateljem. ime s ili prividno zadovoljeni zahtjevi saveznika (konferencija na Jalti 4-11. veljace 1945), kao i odredbe visestranackom sistem iz sporazma Tito- Sbasic. Na tim startnim osnovama, prema ocjeni povjesnicara Dsana Bilandzica, rkovodstvo
imalo gotovo neogranicen mogcnost da tvrdje politik drustvenog
razvoja Jgoslavije. U povijesti se rijetko stjece tako evrsta i nepodijeljena vlast rkama jednog revolcionarnog pokreta: svi organi vlasti zakonodavni i izvrsni, vojska i milicija, sigurnost i sdstvo - ili s bez
izzetka evrsto rukama . Njezini Clanovi ili s gotovo na svim
kljcnim funkcijama mehanizma vlasti (... )159. Istovremeno, pak, svim
raspolozivim sredstvima, onemogcavati djelovanje lojalnoj
opoziciji.160
Narodni front kao nadomjestak pokreta

i
!
'',

1'

.,
1

'1

Kako i zadovoljila neke stranacke tradicije koje s zivjele narod161 i dovoljila mednarodnim obvezama (sporazm ito- Sbasic),
Komnisticka partija Jgoslavije tom period jos ne obznanjje otvoreno hegemonisticki karakter svoje vlasti. Narodni front Jgoslavije

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

109

(NFJ), Cijim okvirima i sama djelje, osnovan na kongres JNOF-a

(5-7. kolovoza 1945). On imao izvanjsk form koalicije kojoj s pristpile sve (dozvoljene) politicke grpe/partije: Samostalna demokratska
stranka, Zemljoradnicka stranka, Narodna seljacka stranka, Hrvatska repblikanska seljacka stranka, Jgoslavenska replikanska stranka, Narodna radikalna stranka i dge politicke grupacije. Posebnost te koalicije ila da s sve one priznavale rkovodec lg NFJ.
No, glavn snag NFJ cinile s tzv. masovne organizacije, njezini kolektivni Clanovi: omladinska organizacija (USAOJ - Ujedinjeni savez
antifasisticke omladine Jgoslavije ), organizacija zena (AFZ), i sindikati
(JSRNj - Jedinstveni sindikati radnika i namjestenika Jgoslavije )162.
U dokmentima Narodnog fronta ila glavnom sadrzana platforma
,163 ali partija i novim vjetima djelovala na stari nacin- kao
kadrovska, (l )ilegalna, strogo hijerarhijska i monolitna organizacija
zasnovna na apsoltnoj lojalnosti i poslsnosti clanstva.
Iako djelje s pozicija poretka, NF rai diskurs pokreta predstavljajCi
se kao splet dobrovoljnih interesnih organizacija (razliCitih drstvenih
grupa t omladine, zena, radnika i namjestenika, i sl.). U stvarnosti,
pak, to i t i nacin indoktrinacije sirokih narodnih masa ideologijom i politikom Partije, isto vrijeme i t njihovog aktiviziranja na
ostvarivanj programa Partije.164 Narodni front, dakle, nije imao fn
kcij agregacije i artiklacije interesa, vec funkcij izrazavanja monolitnosti, moilizacije i integracije masa oko ideje interesnog jedinstva
radnih masa.165 (podv. L. S.) Ovakav zakljcak potkrepljj i brojne
slicnosti razlicitih masovnih organizacija. Prva slicnost oCljiva samom cin odbacivanja starih, tocnije, nekomnistickih dijelova vlastitih tradicija. Nelagoda spram starog sindikalizma166, primjerice, spore
diva sa stalnim strahom od feministickih zastranjivanja pristnim
AFZ-. Kod citavog NF osporava se (klasicni) koalicioni karakter167 koji i i tokom Drugog svjetskog rata i znacajan Cimbenik moili
zacije ljdi razlicitih politickih vjerenja i klasne pripadnosti na antifasistickim osnovama. Nadalje, svim se masovnim organizacijama isticao
zaseban polozaj Clanova . Komnisti s personificirali model zor
nog frontovca i jedno zazimali najvise hijerarhijske pozicije NF.
Predsjednici narodnih odbora i sekretari partijskih organizacija istodobno s predsjednici ili tajnici odbora fronta.168 Postojala , dakle, neka
vrsta personalne nije kroz k osiguravala svoj dominacij na
svim razinama organizacije drstva. Na taj s naCin masovne organizacije, kao i sama narodna vlast (narodni odbori), fnkcionirale kao dio
transmisionog mehanizma koji , da parafraziram Bilandzica, slzio

l
\10

EMANCJPACIJA

KONJI, ZENE, RATOVI

nepodijeljenoj vlasti Partije_l69 Treca se slicnost ocitovala prosirenom vjerenj prindnom karakteru clanstva masovnim organizacijama med gradanima nekomnistima.170 Ceste (samo)kritike koje s se
svim masovnim organizacijama mogle cti tom vremen odnosile s
se na labavost organizacije171, Cije clanstvo iz baze znatnoj mjeri
osjecalo samo formaln pripadnost respektivnim organizacijama. Neznatni stpanj drstvene moCi i t ( oCito i gleda) masovnih organizacija ogledao se potcjenjivanj rada njima od strane kom
nista koji s se, bez obzira na vlastiti hijerarhijski polozaj , identificirali sa stvarnom, djelatnom, drustvenom moCi vlastite partije. Sami se
komnisti neprestano samokriticki osvrc na takve tendencije koje imaj
za posljedic izbjegavanje rada clanova masovnim organizacijama.172 Jos jedan prolem, konstantni predmet interesa i lamentacija
AFZ-a, predstavljala slaba aktivizacija zena i njihova neznatna zastp
ljenost na rukovodeCim polozajima masovnim organizacijama. 1 naposlijetk, ceste reorganizacije - promjene organizacijske strukture masovnih organizacija - sve do stvaranja Socijalistickog saveza radnog naroda Jgoslavije (SSRNJ) 1953. godine, kz na proleme fnkcioni
ranja paralelnih hijerarhija - partijske i masovnih organizacija.
Dpliranje rad, kako s taj prolem, zigosCi ga, imenovale disk
sije okvirima AFZ-a, oCigledno dovodilo do stalnih lokada sistem i povecavalo njegovu redndancij.
Masovne organizacije, masovno drustvo ...
Drzavno vodstvo nastojalo neposrednom poslijeratnom razdolj
politickom propagandom173 vjeriti domac i mednarodn javnost da
samo prva med jednakima na politickoj sceni. Pri naglasavanj
neophodnosti politicke participacije svih gradana proces obnove i
izgradnje, onodobni politicki diskurs zapravo parafrazira osnovn idej
masovnog drstva: gradani ne mog tjecati na politik drzave ako ne
pripadaj politicki relevantnim grupama174.
Odnos pojedinca i centralnog aparata vlasti klasicna socioloska tema. Vec Emile Durkheim, davno prije nastanka modernog totalitarizma, pozoravao na odnos masovnog drustva i diktature. Smatrao da
, koliko ljdi svoj jedin opcenitost nalaze drzavi, neminovan raspad drstva na izolirane, atomizirane individe. Nacija se moze ocva
ti samo tako sto izmed drzave i individa postojati niz sekn
darnih grpa koje s dovoljno liz da individe privuk svoje podrcje akcije i na taj naCin ih baciti opsti tok socijalnog zivota (... )

ORGANIZACIJA

'

111

Hipertrofirana drzava prisiljena da gnjetava i obhvata (... ) drstvo

koje Cini veliki broj neorganizovanih individa.175
KomentirajCi ovu Durkheimovu tez, sociolog Vladimir Arzensek
domece da sekndarne grupe - sistem organizacija - moraj posjedovati odredene karakteristike da i ile sposobne posredovati izmed
individa i drzave, odnosno drugih centara moCi. U prvom red one moraj imati izvore moCi koji s nezavisni od centralnog tela moc tih
grpa mora iti prilicna poredenj sa centrom. (... ) Samo snazne i
atonomne grupe mog delovati kao centri kontramoci i kao nezavisni
izvor komnikacije med svojim clanovima, te na taj naCin eliminisati
drstvo kao mas nemocnih, izolovanih pojedinaca.176 No analizama
masovnog drstva nije tesko pronaCi brojne povijesne primjere kako niti
demokratski pokreti/organizacije nis imni na postojanje oligarhijske
kontrole vlastitim strkturama. Robert Michels opisao oligarhij
dobrovoljnim druzenjima i politickim strankama, tvrdivsi da dominacija organizacijskog aparata, kominaciji s pasivnosc clanstva, odrzava
oligarhijsk kontrol. Oligarhij demokratskim organizacijama Michels tmaCi kao nenamjeravan posljedic organizacije_l77 Njegova
analiza nekompetentnosti masa, prema Arzenesekovom misljenj, poddara se s Lenjinovom analizom partije. Naime, Lenjin se iz istih
razloga zalagati za partij profesionalnih revolcionara. U daljnjem povijesnom slijed dogadaja, staljinisticka, totalitarna, definicija odnosa
drstva i drzave, kao i definicija transmisione fnkcije svih organiziranih
strktura odredit razvoj realnog socijalizma, smatra Arzensek.178
... totalitarno drustvo
Ono sto, dakle, masovna drstva dijeli .od totalitarnih nije odsstvo
sekndarnih organizacija, vec njihova potpna kontrola od strane centra
moCi. Totalitarna drustva s participativna drstva okvir politickog
monizma; zato njihove organizacije imaj specificn funkcij. Pozeljno
da stanovnistvo organizaciono kljceno, ali t nije rec nastojanj
da se prodi demokratija organizacijama i celokpnom drstvu, vec
saznanj da mltiplikacijom kontrolisanih aktivnosti mogce povecati indoktrinacij stanovnistva i na taj nacin smanjiti ravnodsnost i otpor u kriznim sitacijama.179
Ovo Arzensekovo odredenje totalitarnog drstva koje prvi plan stavlja pojmove: organizaciono kljCivanje stanovnistva - politicki monizam - kriz, vrlo vjerodostojno opisje mjesto, zadac i fnkcionira
nje masovnih organizacija Jtigoslaviji prvom poslijeratnom period.

1
1

112

KONJI, ZENE, RATOVI

Upravo izvrsena revolucionarna smjena vlasti kojom otpocinje proces radikalnih i dalekoseznih drustvenih promjena, gotovo idealtipska situacija koja odgovara formulaciji Arzensekove hipoteze: Sto vecu
promenu strukture drustva zeli da postigne vladajuca grupa, utoliko
verovatnije da postojati zelja ili cak zahtev za visokim stepenom kontrolisane i manipulisane participacije gradana u organizacijama.l80
Franz Neumann, jedan od najprominentnijih teoreticara autoritarnih
sistema, u svojim Biijeskama uz teoriju diktaturel8l definira totalitarizam
kao tip politickog rezima koji moguce odrediti pomocu pet elemenata.
su: (1) zamjena pravne drzave policijskom; (2) koncentracija moCi na
naCin koji iskljucuje mehanizme podjele vlasti ili dekoncentraciju moCi
karakteristicnu za lieralno-demokratske rezime (podjela vlasti na zakonodavnu, izvrsnu i sudsku, uz postojanje visestranackog sistema); (3) postojanje monopolisticke partije; (4) brisanje razlike izmedu drustva i drzave (zamjena pluralistickih nepluralistickim sredstvima drustvene kontrole); (5) teror182. Za nas zanimljivo Neumannovo shvacanje masovnih organizacija kao jedne od metoda (nepluralisticke) kontrole nad drustvom. Sinkroniziranje svih drustvenih organizacija, jedna od tih metoda, ona omogucava Stvaranje stupnjevane elite koja vladajuCima
omogucuje unutrasnju kontrolu masa i da prikriju izvanjsku manipulaciju, tj. da irokraciju u uskom znacenju rijeci dopuni privatnim vodeCim
grupama u razlicitim slojevima stanovnistva. Takoder i u slucaju atomiziranja i izoliranja pojedinca instrumentalne su nediferencirane masovne organizacije. One su nametnute pojedincima nakon sto uslijedila destrukcija ili barem slaljenje drustvenih jedinica utemeljenih io
logijom (obitelj), tradicijom, religijom, ili sudjelovanjem u radu i razono d1. (.. ) 183 .

Tragovi na marginama teksta povijesti

Ukoliko AFZ tek jedna od partijski usmjeravanih i kontroliranih
masovnih organizacija, jesu li historiografski radovi nasli naCina (i interesa) da uoce njezine eventualne posebnosti?
Podudarnost platforme i Narodnog fronta i u njemu sadrzanih
masovnih organizacija iz prvih poslijeratnih godina omogucavala , prema Bilandzicu, indoktrinaciju ideologijom i politikom Partije, koja sluzila dirigiranom aktiviziranju na ostvarenju programa Partije.184
uspjela obuhvatiti gotovo sve stanovnistvo masovnim organizacijama, tako da su gotovo svi odrasli ili organizirani, u tom kontekstu Bi-

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

113

landzic tek izrijekom, u nabrajanju, spominje i AFz.185 Na slican nacin

istrazivaCica Narodnog fronta Katarina Spehnjak spominje AFZ tek kao
jednu od karicica u transmisionom lancu - NF.l86 AnalizirajuCi
koncept narodne demokracije, Marija Obradovic istice specificne funkcije omladinskih organizacija (SKOJ-a i Saveza narodne omladine Jugoslavije) i AFZ-a. Njihov zadatak, pored moilizacijskog i integrativnog, i i idejnoobrazovni: ( ... ) AFZ igra narocito vaznu ulogu u vaspitavanju zena i dece u duhu socijalizma.187
Tek toliko Antifasistickoj fronti zena u postrevolucionarnom periodu. Navedeni radovi, reprezentativni za znanstveno razmatranje
uloge AFZ--a, ostavljaju na margini teksta povijesti, onog teksta koji
nastoji rekonstruirati i analizirati dominantni govor moCi. edno od mogucih obrazlozenja zbog cega AFZ nevidljiva u takvom shvacanju povijesti nalazi se u implicitnom i teorijski nereflektiranom shvacanju kategorije drustvene moCi. Sva su, naime, ova istrazivanja proslosti zasnovana na poimanju drustvene moci u skladu s teorijom zero sum game,
kao fiksne velicine, neizbjezno jednodimenzionalna. Najopcenitija zamjerka koja se uvrijezenom nipodastavanju AFZ ( vjerojatno i drugih
masovnih organizacija u tom periodu) moze uputiti ignoriranje rezidualnog podrucja slobode, nerijetko i samovolje, u njihovom djelovanju
pri ozivotvorenju visih (partijskih) direktiva.
No ukoliko AFZ promatramo kao jednog od aktera, drustvenu mrezu
upletenu u razgranati splet ostalih mreza (gotovo svi odrasli clanovi drustva su organizirani, ne zaboravimo!), kojima premrezeno citavo
drustvo, otvaraju se drugaCije interpretativne mogucnosti. Sociolozi cesto govore moCi kao funkciji pozicije ilo u nekoj hijerarhiji meduzavisnih uloga ili statusa, ili neke druge strateske lokacije unutar skupa
odnosa.188 U okviru pristupa koji predlaze mrezna analiza moc se razmatra u odnosu prema polozaju ili lociranosti u strukturi drustvenih mreza. Drugim rijeCima, organizaciju zena i njezinu drustvenu moc - njezinu samoreprezentaciju, utjecaj, ugled, i sl., valja promatrati podjednako
u odnosu spram drugih aktera u spletu drustvenih mreza, ali i u odnosu
na vlastitu hijerarhiju uloga i statusa, te u odnosu na one (zene, potencijalne clanice koje pokazuju otpor organiziranosti) koje stoje strani. podrazumijeva istrajnu sumnjieavost naspram ideoloskog diskursa
koji prvo implicitno, zatim eksplicitno isticati iskljuCivi monopol
u regulaciji i rjesavanju svih drustvenih pitanja, kojeg usvaja i reproducira sama organizacija zena. Ideologije, naime, nude ljudima kognitivne mape koje pokazuju sferu vidljivoga, do koje dopire zdrav razum,
ono sto vZno i itno one skrivaju, istice Vjeran Katunaric_l89 Tek

114

KONJI, ZENE, RATOVI

znanstvenom analizom, nepristajanjem na dijalog s ideologijom i razotkrivanjem njezinog netransparentnog karaktera, moguce , dakle, nazrijeti ono vazno i bitno.

': !,

Pricu organizaciji zena kao dijelu poretka izlozit cu u cetiri dijela.

Prvi obuhvatiti mijene nacrta organizacijskog ustrojstva i promjenjivu
srecu njegovog funkcioniranja. Drugi dio podrobnije analizirati vec
naznaceni odnos AFZ-a i , dok treCi dio predstavljati njihovo
suceljavanje. Nastojat cu prema arhivskim izvorima rekonstruirati zivot
organizacije - frustracije, napetosti, ogranicenja, ali i tragati za inovativnim ponasanjem - koji se javljaju kako unutar hijerarhijske mreze
AFZ, ali i u odnosu na organizacijsku okolinu. u cetvrtom dijelu iti
prikazana uloga AFZ kao kolektivnog davaoca usluga u ispunjavanju
drustvenih prioriteta koji su se u tom razdolju artikulirali u vidu tzv.
kampanja. Kampanje su, naime, u postrevolucionarnom razdolju
predstavljale kratkorocne, neposredne, opcenarodne zadatke za Ciju
se realizaciju nije zahtijevala specijalizacija/strucnost, vec i dovoljan (pretpostavljeni) revolucionarni zanos i odanost sistemu.
Pri tom sami izvori iti analizirani/interpretirani prema tipu diskursa koji rabe. U rekonstrukciji i analizi organizacijskog ustrojstva AFZ-a
kao izvori posluzit materijali (zapisnici, izvjestaji, okruznice) visih odbora AFZ-a (Glavni odbor AFZ-a Hrvatske i Centralni odbor AFZ-a
Jugoslavije ), te zapisnici odrzanih kongresa, sjednica Izvrsnog odbora
AFZ-a Jugoslavije, plenumi GO-a i sl. riticko-informativni diskurs u
tim izvorima prisutan na zatvorenim sjednicama, sa strogo kontroliranom javnoscu, dok se reprezentativni diskurs oglasava u direktivama
kojima se rukovodstva obracaju nizim odborima ili kada reflektiraju inovacije/ /mijene organizacijske strukture. Periodizaciju evolucije organizacijske sheme/modela organizacije izvest cu na temelju odnosa AFZ-a i
njegove organizacijske okoline (, NF, narodna vlast, tj. vladine ustanove).
Pandan obrasca komunikacije visih s nizim odborima (i vice versa)
predstavlja komunikacija AFZ-a s . OCituje se hijerarhijska priroda
odnosa (isprva prikriveno, da i se kasnije vehementno afirmirala) koja
ukazuje na zadanu poziciju organizacije zena u sistemu drustvene moCi.
Posebno isticanje i analiziranje ovog odnosa ( ne izdvajanje npr. odnosa s Narodnim frontom ciji sastavni dio ila AFZ) zasnivam na
spoznaji da sam Cin Clanstva u predstavljao totalni odnos (brisu se
granice privatno/javno, gradanska/politicka egzistencija). Upravo zbog
toga sacuvani zapisnici partijske celije pri GO AFZH ( imam razloga

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

115

za sumnju da mnogi nisu sacuvani ili su iz razloga konspirativnosti vrlo

shematski vodeni) propustaju vise takozvanog zivota (meduljudski odnosi, emocije, i strasti, svakodnevica, tijelo) od zira svih ostalih dokumenata. Razmatranja zivotu organizacije temeljit se na izvorima koji ocrtavaju diskusije nizih odbora (na terenu) i njihovim izvjestajima visim odborima. Pogled izvana potrazit cu u izvjestajima raznih
komisija ili pojedinaca delegiranih za inspekciju terena. riticko-in
formativni diskurs prevladava kod iznosenja teskoca i nedoumica u vlastitim sredinama. On se proija i u izvjestajima nadredenima, no na
toj ravni komunikacije dolazi i do upotrebe reprezentativnog diskursa u
skladu s pretpostavljenim ocekivanjima visih odbora, NF, komiteta ....
Oni, pak, pronicu/razotkrivaju tu zamku i ucestalo upozoravaju na nepouzdanost takvih izvjestaja i podataka s terena. (Nije na odmet opetovati upozorenje: nikada ne smetnuti s uma da se nalazimo usred igre
iskrivljenih ogledala). izvori za analizu kampanja posluzit mi direktivna pisma koja visim odborima upucuju instance vlasti, oni ih preraduju i upucuju na teren (nizim odborima), te povratnih izvjestaja nizih
odbora ucinjenom.
Zbog ovakvog pristupa u daljnjem cu se slijedu izlaganja nastojati
oduprijeti sirenskom zovu primarnih izvora koji vodi k pripovijedanju
neprekinutih sekvenci dogadaja ili izlaganju svih Cinjenica danom vremenu/mjestu. Naime, cuveni francuski povjesnicar Marc Bloch naglasavao: Jedinstvo mjesta potpuno nepokorno. Samo jedinstveni problem konstituira centralni fokus.190

ORGANIZACIJSA STRUKTURA AFZ-a

Dobro znano, doba revolucija nisu trenuci najpogodniji za kontemplaciju. Vrijeme to snaznih zamaha metlom historije, kada se jos
nereflektirano, tek nasluceno novo, iscahuruje iz raskosnih nada, iz velikih sveobuhvatnih vizija boljeg sutra. I ne samo organizacije stvarane
su bez statutarnih nacrta, domisljenih piktograma zamisljenih hijerarhijskih struktura i funkcija. Stoga nas ne smije cuditi sto niti marne aktivistkinje AFZ-a, kao niti njihovi znacajni drugi, tome ne posvecuju
mnogo paznje.
Modele organizacijske strukture AFZ-a, koje cu prikazati u procesu
njihovog razvoja, izvela sam na osnovu Citanja/interpretacije dokumenata
nastalih u toku uznositog i krivudavog hoda revolucije i mijena drustva
koje su uslijedile. Elementi tih modela AFZ-a raspoznatljivi su kao idealni nacrti - prevladavajuCi obrasci - Cije se manje/vise izravne nazna-

116

KONJI, ZENE, RATOVI

ke alaze iskazima Cetralog odbora AFZ-a Jgoslavije (), d

s Glavog odbora AFZ-a Hrvatske (GO). U jima se reprezeta
tivim diskursom orgaizacija z emorno legitimira kao dio sire i
stitcioale mreze, sastavi dio ovog poretka, ali i kao samosvoja orgaizacijska mreza. Izradom modela poksala sam rekostruirati d
objektiv struktur, ogoljel od strasti, zelja i topijskih d pojediacih aktivistkija orgaizacije. Rekostrirala sam ih temelj pomaka diskurs koji rabe, di da pravo diskurs - i koji
pisemo (i govorimo) - kadar odraziti struktur moCi drstvu.
Takav pristp, pored ostalog, obecava i visi st apstrakcije. Naime, koristeCi kompleti poslijerati arhivski fod AFZ-a Hrvatske moguce zakljCivati tedecijama itim za Citav jgoslaveski AFZ-a,
budCi da s jegov sastavi dio i zaprimljee sv smjernice i ko
krete direktive koje se u tom strogo kotroliraom vreme razradj
savezom rkovodstvu - Cetralom odbor AFZ--a iz Beograda.l91
Dakako, sva cetiri modela koja razdolj od 1945. do 1953. godie
mogce oCitati, samo s aproksimacije koje is zeljeo/zamisljeo
orgaizacijsko strojstvo. i se erijetko preklapaj, jihove s graice vreme flide i ovise lokalim/regioalim vjetima. Modeli, slike orgaizacijskog strojstva AFZ-a, odrazavaj ekoliko razia
zahtjeva:
1) ocekivaja koja dolaze od sireg drstveog sstava (revolcioar
og poretka);
2) proturjec samoreprezetacij orgaizacije z (kao sastavog
dijela poretka, ali i kao pokreta);
) mogcosti stvarnog, djelatog fkcioiraja orgaizacijske mreze/ hijerarhije AFZ-a, tj. realizacije zahtjeva koji AFZ postavlja
zi orgaizacijska okolia.

IzoseCi acrte orgaizacijskih modela AFZ-a astojat prolema

tizirati odos orgaizacijskog modela i ciljeva orgaizacije z mijeama drstva. Pri tome poCi od tvrdje i Erickso da razliciti
modeli strukture aglasavaj razliCite aspekte drustveih mreza, i stoga
vode poesto razliCitim predvidajima saglasavaj stavova med
mrezama.192 U svakom s aaliziraom razdolj ezaoilaza slijedeca
pitaja: Urd li trasformacije orgaizacijskih modela AFZ--a
realizacij jedog od istaktih ciljeva socijalisticke revolcije - oslobodeje z? U kojoj mjeri i koji orgaizacija zasovaa
k 1945. i istrumetala za poticaje emacipacije z kao
drustveog procesa dgog trajaja? Koji s orgaizacijski resursi i opcije
ili raspolagaj zeama samima da artikliraj strategije vlastitog
oslobodeja od specifice spole diskrimiacije? Kojim stpjem a
toomije raspolagala AFZ formlirajCi svoje ciljeve, strategije i taktike
mijeama drstva koje s, kao d od svojih pretpostavki, alagale

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

117

radikale pomake polozaj z? Da li orgaizacijsko strojstvo

AFZ--a pruzalo potreba prostor i adekvata st drstvee moCi za
ostvareje tog cilja zemlji opstoseoj ratim razarajima, erazvijeoj
i dboko prozetoj patrijarhalom kulturom?

Uciti, uciti, i samo uciti...: Odgojni model AFZ--a (1945-1947)

.... govorio drg Li, i prorocaski agovijestio pocetak istiskog
socijalizma tek tretk kada se svaka kharica moCi zalacki
baviti politikom. Svaka kuharica, ergo, svaka z.
Atoritativi glas Vladimira Iljica odzvajao i rijecima Anke Berus: ProsirujCi rad politicko prosvjeCivanje iena, pomoCi [AFZ]
ajsirim masama da se nauce driavnicki misliti, kljCit cemo ih stvarno
rijesavaje svih arodih prolema i to vec sstii predstavlja
ostvareje ravopravnosti k s stekle bori, koja im osig
raa s rd drzavi i Cija jedia garacija istiska vlast a
roda.l93 (podv. L. S.)
Idikativo da ajmjerodaviji stavovi sdii orgaizacije z
poslijeratom razdolj dolaze s pozicijf~ kojoj kocetriraa maksimala kolicia drstvee moCi - iz kacelarije Cetralog komiteta
, cije se ime oglasio Aleksadar Rakovic. U pism koje se s
dzim pijetetom adalje citirati dokmetima AFZ svim raziama
stoji bezpriziva : zavrsetk rata aktivost z sme i
moze prestati.194 Nadalje se istice eophodost moilizacije z
ovim politickim, privredim i socijalim zadacima, koje valja postiCi
evrscejem zeskog pokreta. Forma pokreta (izbegavati svako krto
cetralizovaje samog rada i sto vise razvijati iicijativu odozdo) r
se kao optimala za privlaceje z, pri tom se aglasava da
AFZ i orgaizacija ti NOF-, ali pomaze svim sredstvima kojima raspolaze. Zadatak , pored ostalog, da za rad AFZ
moilise sto veCi broj partijki rkovodeCim dzostima.195
Sto to sto rd vlast k od AFZ razdolj eposredo
k oslobodeja? Zadaci s veoma opceiti:
- kosolidacija revolcioarne vlasti (borba protiv ostataka eprija
telja, reakcije i protarodih elemeata- crne burze, speklaa
ta, ilegalog podizaja i, i sl.);
- v i izgradja ratom opstosee zemlje (sdjelovaje dobrovoljim radovima; kljcivaje z privred i pomoc sidikatima
orgaiziraj radica; osposoljavaje z za kvalificirai rad, i sl. );
- fukcioiraje svakodevog zivota (rjesavaje Citavog iza socijalih prolema, kao r. orgaiziranje pomoCi zaposleim majkama;
uaprijedeje zdravstvee zastite z; pomoc ivalidima, rajeicima,
ratoj sirocadi; zastita i zbrinjavaje djece ).

""'
1

118

KONJI, ZENE, RATOVI

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

Rijecju, zene trebaju postati >ziljan oslonac drzave i snazni oslonac narodne vlasti, naglasava se na Plenarnom sastanku AFZJ pocetkom 1946. godine.196 Ovi zadaci, dakako, vaze za sve gradane, no uloga AFZ-a u njihovoj realizaciji dvojaka: da zene privuce i osposoi
za njihovo ostvarivanje (borbom protiv nepismenosti, organiziranjem
opceobrazovnih i strucnih tecajeva), ali da ih istovremeno odgaja u duhu
djelatnog iskazivanja lojalnosti novoj vlasti (politicki odgoj/ indoktrinacija). Upravo iz te dvojakosti proizlaze posebni zadaci organizacije zena.
U samoj su pretpostavci opstojanja AFZ-a specificni deficiti, nedostaci
zena. i mogle iti Zaostalost, indiferentnost, kako ih imenovala jos r Zetkin, ili pak neobrazovanost (nepismenost, niska kvalifikacijska struktura ili zdravstveno-higijenska kultura). No ne treba zanemariti niti neke implicirane prirodne predispozicije koje zene staviti u sluzbu naroda posredstvom svoje organizacije. Upravo su ove
dvije grupe specificnosti (rad na sei i za sebe, dakle, emancipacija, te
pretpostavljena predilekcija za rad za druge - za drzavu, ali i one nemocne i potreite) izvor stalnih proturjecnosti s kojima se organizacija
zena neprestano suocava. Kako uskladiti potrebe zena kao specificne interesne grupe sa sirim drustvenim interesima?
Upravo ta se napetost ogledati, ali i nastojati razrijesiti, u modelima
organizacijskog ustrojstva AFZ-a. Nacin na koji AFZ osigurati provodenje postavljenih zadataka podrucje njezine slobodne inicijative.
uzoru na ostale masovne organizacije, osnovni princip izgradnje/
/funkcioniranja organizacijske hijerarhije teritorijalni.
Slika 1: Teritorijalni princip organizacijske strukture AFZ-a 197

Centralni odbor (Jugoslavija)

Glavni odbor (repulike)
olasni

okruzni
kotarski
ODBORI:
JEZGRA AIVISTINJA

seoski, gradski, ulicni

Pri tome se takoder naglasava da Citavu organizaciju potrebno

do gore jos vise povezati s odborima Narodnog fronta, te razviti
najsiru propagandu za upisivanje u Narodni front. Unatoc upozorenju
>dozdo

1''
1':

1'

119

da se izbjegava krutost i centralizacija, odbori su morali da imaju takvu

organizacionu cvrstinu da mogu ukljuCiti i posljednju zenu u narodni rad u ispunjavanju narodnih zadataka198. Parola organizacijskoj cvrstini ila na terenu razlicito tumacena. U nekim se organizacijama prikuplja clanarina za AFZ, u drugima dobrovoljni prilozi,
u nekima .199 Ekstremni slucajevi shvacanja cvrstine svjedoce
prinudnom karakteru organizacije. Podaci koji su kriticki razmatrani na
sastanku tajnica okruznih odbora govore, primjerice, da su u Slavoniji
neki odbori AFZ-a uvodili samoinicijativno kazne u novcu i namirnicama za zene koje nisu dolazile na sastanke.200 Takvu praksu rukovodstvo AFZ-a suzijalo s preporukom da se od zena ne uire Clanarina,
vec da ih se uclanjuje u Frontu, kamo i se trebali prelijevati prihodi
od zabava i priredaba koje uprilicivala AFz.201
ipak, i usprkos upecatljivog popisa zadataka, svijesti specificnosti
moilizacije zenskih masa, i oziljno shvacenog zahtjeva za evrstinom
organizacije, amivalentni karakter AFZ (rad zena za druge kroz rad
zena za sebe same) istrajavao kao oziljan prolem. Tako jedna od
Clanica GO AFZH izjaviti: AFZ nema nekih svojih posebnih zadataka,
nego on kao sastavni dio Fronta treba da ostvari najuzu suradnju s narodnim vlastima( ... )202 Slicno rezonira i Anka Berus, pocasna funkcionerka AFZ-a:
Organizacije AFZ nemaju nikakve odvojene linije, ali s druge strane one treba da imaju takvu organizacionu evrstinu, da mogu osigurati ukljuCivanje
i posljednje zene narodni rad i ispunjenje narodnih zadataka. 203
Kako uskladiti nepostojanje >dvojene linije, tj. strategije koja zenama olaksati ispunjenje slozenih i zahtjevnih > narodnih zadataka
sa specificnim deficitima zena kao dr'ustvene grupe? Prolem se trebao razrijesiti u tipu organizacijskog ustrojstva koji sam nazvala odgojni
model. Njegova se odgojnost sastojala u pretpostavci da vec samo provodenje linije Fronta pridoiti/odgojiti/transformirati zene svih drustvenih slojeva da ucestvuju u revolucionarnim preobrazbama drustva.
Cinjenica da organizacijsku strukturu moguce prikazati kao piramidu sa sirokom bazom (potencijalno to svaka, i posljednja zena)
Ciji vrh takoder moguce nedvosmisleno utvrditi, navodi na zakljucak
da mozemo pretpostaviti izvjestan stupanj organizacijske autonomije.
znaCi da postojala mogucnost artikuliranja ciljeva specificnijih/autonomnijih od onih koje Antifasistickom frontu zena povjeravala narodna vlast. Na to ukazuje i cinjenica da su jasno naznacene i dvije linije
unutarorganizacijske komunikacije: vertikalna i horizontalna. Prva se

120

KONJI, ZENE, RATOVI

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

proteze u dva pravca- od nizih ka visim hijerarhijskim razinama (i vice

versa ). CO/GO put baze salju direktive, okruznice, cirkularna pisma,
prema potrei sazivaju tajnice nizih odbora na konzultativne sastanke.
Odbornice su, pak, ile duzne slati pismene izvjestaje predsjednicama
respektivnih odbora (gradskih, kotarskih, okruznih), dok se od istih
predsjednica ocekuje da salju elaborirane poslanice visem rukovodstvu
svakih tjedan do deset dana.204 Druga linija komunikacije prozimala
Citavu strukturu posredstvom sekcije za agitprop koja se sluzi organom
GO-a, mjesecnikom iena bori, te glasilom - iena danas. Pored
toga, horizontalnu ravan komunikacije osiguravaju i razlicite brosure,
tjedna zenska radio emisija (Radio Zagreba), postojala i zenska knjizara na Trgu Repulike u Zagrebu koja distriuirala brojna izdanja
AFZ-a.
Slika 2: Odgojni model AFZ (1945-1947)
CO/GO

>>napredne
zene

121

kod NO i dr.), dok kod propagandne sekcije direktiva jos nedvosmislenija:

Propagandna sekcija Okrznog odbora AFZ nemoze da pravi nikakav poseban plan rad odvojen od plana NF i Narodne vlasti( ... ).206

lako se ovaj organizacijski model doima jos najmanje proturjecno (za

razliku od onih u godinama koje slijede), niti u ovoj prvoj, za mnoge
aktivistkinje jos idilicnoj fazi razdraganosti nakon uspjesno okoncane
revolucije, on takoder nije lisen stalnih napetosti koje su posljedica
inherentnih mu amivalentnosti. AFZ, i kao dio pobjedonosnog poretka,
ipak dijeli sudinu zena. Na terenu se na n gleda S omalovazavanjem, posljedica toga da pojedine aktivistkinje ne vole raditi sa
zenama207; kod zena se opaza osjecaj manje vrijednosti unatoc Ustavom zagarantirane ravnopravnosti.208 Djelotvorniju akciju protiv takvih
pojava koCi latentni strah od feministickih zastranjivanja, ciji i znak
moglo iti pretjerano osamostaljivanje od NF. Tako primjerice tajnica
Kotarskog odbora iz Vinkovaca s mnogo nelagode izvjestava GO kako
treba i dalje odrzavati sastanke samo sa zenama
gdje rad AFZ slab, gdje se zene ustrcavaj da odlaze na sastanke s ms
karcima, dok drugim selima gdje rad AFZ-a na prilicnoj visini i gdje s
zene shvatile da s i one dio fronta i da one nemaj svojih posebnih zadataka
izvan fronta treba da dolaze na sastanke fronta (... ).209

NF' 4---"--------1

Druga tajnica izvjestava

nejasnocama u odnosu na NF (i Sire ):

... mi svi skpa jos nismo na cisto da li da odrzavamo masovne sastanke zena
posebno ili sa Narodnom frontom, te da li da ih odrzavamo ili da ih
nikako ne odrzajemo.210

Stalan
Amivalentni karakter statusa organizacije oCituje se u cinjenici da se
napredne zene neposredno ukljucuju Narodni front (NF), buduCi da
su ocijenjene kao dostatno odgojene u politickom smislu, dok one ne
tako napredne (koje nisu u dovoljnoj mjeri socijalizirane za razumijevanje/ provodenje revolucionarnih zadataka - one indiferentne, neodlucne, prestrasene ili cak neprijateljski nastrojene) ostaju u organizaciji i
djeluju u njezinim sekcijama (S). Isprva se olasnim i okruznim odborima formiraju tri sekcije: propagandna, kulturno-prosvjetna i socijalna, dok se nadalje njihov broj uvecavati proporcionalno sa zahtjevima
za raznolikoscu i gipkoscu u radu organizacije zena205. Uputstva za
rad sekcija naglasavaju da se u svom djelovanju trebaju povezivati s odgovarajuCim nadlestvima pri organima vlasti (npr. prosvjetnim odjelima

prolem

sto se

nekim krajevima (... ) na sastancima AFZ pretresaj potpno iste stvari kao
i na sastank Fronte i jasno da zene nis voljele da odlaze na sastanke zena
jer s morale da slsaj dva puta ist stvar.211
rute

forme rada krive su za opadanje aktivnosti organizacije i u

onim krajevima gdje u vrijeme NOP-a AFZ ila aktivna. No u ponekom se izvjestaju ono tumaci cinjenicom da su tada aktivne drugarice
nakon 1945. presle na druge zadatke i prestale radom sa zenama.212
Vertikalna moilnost zena posredstvom AFZ-a vec pocela uzimati danak!
No i kada procjenjuju uspjehe u radu, aktivistkinje su samokriticne.
Prema ocjeni AFZ najvece uspjehe zailjezila na planu socijalnih aktivnosti (prvenstveno u raznim olicima zbrinjavanje djece) i

122

KONJI, ZENE, RATOVI

kampanjama za obnovu zemlje (dobrovoljni radovi). Takve akcije

ocjenjuju se kao Cisto zenske akcije, takoreCi humanitarne akcije pri
kojima zakazalo vaspitanje.
Nas rad med zenama na sme da ostane na prvom stepen pojedinih akcija,
ne sme da se razblja na sve i prakticne sitne radove, nego mora da zdize
vek nove aktivne zene politicki pokret, drzavni aparat, pr6dkcij.213
Rijecju, odgojni model AFZ-a pokazao se efikasnim za onaj tip mozena koji vodio instrumentalizaciji tradicionalnih zenskih
funkcija (karitativni rad - socijalne akcije i rad za lokalnu zajednicu obnova). Ogromni radni doprinos zena, kao i postojanje znatnog profesionalnog aparata AFz214, mogli su iti realni preduvjet organizacijskoj
autonomiji koja i ila kadra tokom vremena suzijati kod zena >s
manje vrijednosti i nipodastavanje organizacije. No lokada nastupala sa zahtjevima da se djelovanje AFZ-a podredi NF-u. On , pak, puka
transmisija , sto se ne istice na masovnim sastancima Clanica iz baze,
ali pomno vode racuna vise hijerarhijske instance. tome svjedoCi i poimanje uloge GO-a iz 1947. godine:
ilizacije

Glavni odbor nije direktivno tijelo za organizacij AFZ na teren, Cijim radom treba da rkovode lokalne part. organizacije dajCi konkretne zadatke
i kontrolis~i izvrsenje. Glavni odbor treba da povezje rad pojedinih organizacija AFZ, da prenosi iskstva rad i organizacionim formama.215
Gl. odbori treba da d stdiozna tijela koja pratiti ostvarivanje ravnopravnosti kroz ekonomski i privredni razvitak zemlje.216
Dakako, nedirektivnost i studioznost repulickog rukovodstva organizacije zena ne i trebalo toliko naglasavati kada ono u praksi ne i
prekoracivalo tako shvacene ovlasti. I tajnice odbora na terenu vjerojatno su znale pokazivati znakove nepozeljne samosvijesti (nisu clanovi
odbora N.F., te ne polazu racuna radu, niti ona to od njih trazi217).
Pred kraj ovog razdolja zamjetno opadanje aktivnosti i masovnosti organizacije. Samo u Hrvatskoj prestao rad odbora AFZ-a u 1500
sela u kojima su djelovali za vrijeme NOB-e. Stoga ne smije cuditi samokriticki osvrt Cane Babovic, predsjednice AFZ Jugoslavije na taj,
svemu sudeCi, opcejugoslavenski trend:
... opaza se, sto isto svim replikama, naime, da se rad med zenama
najcesce razvija povremeno i to kroz izvesne kampanje( ... ). AFZ nije spela
siroko obhvatiti zene na sdelovanj svakodnevnom politickom, drstve
nom i privrednom zivot zemlje. Drga stvar, sto mi nemamo necega posebnoga, specificnoga, neko pitanje za koje i se mi kao iene trebale boriti. 218
(podv. L. S.)

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

123

Ostaje otvoreno pitanje da li vec 1947. godine Cana Babovic u uocenoj cinjenici nedostatka autonomije cilja organizacije zena vidjela pozitivnu ili negativnu crtu.

Treniranje strogoce: Direktivni model AFZ-a (1948-1949)

Godina zapocela radno. Potkraj sijecnja (25-27. 1. 1948) odrzan
Drugi kongres AFZ-a Jugoslavije, iznesene samokriticke analize dotadasnjeg rada organizacije i smjernice za njezin daljnji razvoj ile su u
neposrednom dosluhu s najnovijim zivanjima u drustvu.
Naime, sredinom prethodne godine donesen , uzoru na sovjetske
pjatiljetke, Zakon petogodisnjem razvitku narodne privrede FNRJ
za period 1947- 1951. godine, popularno poznat kao plan industrijalizacije i elektrifikacije219. Ujesen 1947. odrzan Drugi kongres NFJ
koji rasprsio neodredeni privid postojanja visepartijskog sistema i bezprizivno obnarodovao partijski monopol u svim sferama zivota. Josip
Broz ito izabran za predsjednika NFJ.
I bez povijesnog NE koje uslijediti sredinom godine, 1948. imala
sve preduvjete da postane prelomna, dakle, slavna. U svojoj periodizaciji poslijeratne povijesti Dusan Bilandzic uzima kao pocetak Velike prekretnice (1948-1953). su se tendencije/procesi, prema Bilandzicu, ocitovali u tom trenutku?
u prvom redu tendencija irokracije da se od sluge drustva
pretvori u njegovog gospodara. Birokracija (koju Bilandzic analiticki ne
situira u socijalnu strukturu, niti ne identificira u univerzumu politickih
aktera) kao glavna drustvena snaga uvela monopol na idejno-politicki zivot drustva. Ekstremni egalitarizam u shvacanju raspodjele dohotka prema radu, uz cijenu usporenijeg materijalnog razvitka drustva
pogodovao , i i ostvariv, tek uz jacanje drzavne vlasti, dok poluvojni princip organizacije i funkcioniranja radnicke partije, prema Bilandzicu, treCi Cinilac koji stimulirao proces stvaranja etatisticke ekonomske strukture.220 U takvoj situaciji dolazi do prirodnog iscrpljivanja revolucionarnog entuzijazma i pozrtvovanja nekoliko stotina hiljada aktivista koji su gotovo danonocno radili za napredak drustva. U radnim
kolektivima javljaju se prvi znaci opadanja proizvodnje i 'cuvanja' vlastite radne snage; u rukovodecem sloju drustva javljaju se znaci iro
kratizacije i revolucionarnom moralu posve neprimjerenog neasketskog prepustanja privilegijama; seljastvo se sve vise buni protiv prisilnog
otkupa i kolektivizacije; javljaju se i prvi znaci medurepublickih sukoba

124

KONJI, ZENE, RATOVI

narocito zbog alokacije i raspodjele sredstava za investicije koja su u

cjelini bila u rukama federacije.221
Ovu povijesnu situaciju Bilandzic imenuje krizom revolucionarne
strategije drustvenog razvoja. na tu krizu reagira postavljanjem slijedecih etapnih ciljeva: uevrscenjem politicke vlasti i svojeg rukovodeceg
polozaja u drustvu, te programom ubrzane industrijalizacije. Ti se politicki i ekonomski zadaci uzajamno dopunjavaju: Ekonomski utvrdivao politicku vlast i moc, politicki davao ekonomiji potreban zamah.222 Politika prozima sve pore zivota upravo zato sto osnovni
zadatak te etape revolucije i uevrscenje vlasti, smatra Bilandzic.22
Udarnistvo, natjecanje i slicni zadaci tretiraju se kao politicke direktive,
nedisciplina na radu i slicne greske kao nedvojbeni iskaz politickog
odnosa prema novom rezimu.
Organizacija zena nije zeljela, niti smjela, zaostati. Samokriticki se
osvrnula na svoj dotadasnji rad i u njemu utvrdila slijedece slabosti. Na
prvom mjestu vec i prije konstatirano opadanje rada, zamiranje organizacija na terenu i samopotcjenjivanje. ritizira se aktivisticki princip
(AFZ postala uska organizacija aktivistkinja) i Cinjenica da u dovoljnoj mjeri nisu mobllizirane (zaostale) zenske mase. Za to su okrivljene krute (ali i nedovoljno efikasne) metode rukovodenja; kampanjski prakticisticki rad uz nedostatak politickog objasnjavanja, tj.
edukacije/indoktrinacije.224 No rukovodstva AFZ--a ne zele sama podnijeti taj teret. Zamjeraju partijskim organizacijama na terenu
sto nisu oziljno shvatile zadatke sektoru rada medu zenama. sektor
partijskog rada u partijskim Komitetima ili ne postoji uopste ili ukoliko i postoji, se u partijskoj organizaciji ne pretresa i potcenjuje se.225
NF takoder ne shvaca specificne zadatke AFZ--a i koristi najcesce
za izvrsavanje tehnickih poslova. ( ... ) Citavi odbori AFZ--a upotreljeni
su u kampanji samo kao tehnicka lica, za popise itd.226 Pri frontovskim
radnim akcijama ne vodi se racuna specificnim fizioloskim razlikama
zena, te ilo slucajeva teskih oboljenja zena zbog neprimjerenog rada. Na svojim sjednicama mnogi odbori NF ne tretiraju pitanje organizacije AFZ u cjelini niti se interesiraju za rad zena. Mnogi drugovi rukovodioci Narodnog fronta, oficiri, rukovodioci u narodnoj vlasti ne salju
i ne pustaju svoje zene da ucestvuju u radu NF i AFZ.227
Drugi kongres AFZ-a Jugoslavije donio , nakon saslusanih referata
i diskusija, te iscrpnih samokritika, direktive za obnovu organizacije. Organizaciju iti moguce uevrstiti tako da se pored izdignutih zena
(aktivistkinja) obuhvate i one najzaostalije, i to rigoroznim vodenjem

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

125

evidencije i neprekidnim pracenjem rada zena. Njih valja podiCi, dovesti na liniju Narodnog fronta preko sirokog kulturno-prosvjetnog i
politickog rada i privuCi na ostvarivanje zadataka Petogodisnjeg plana
i izgradnju socijalizma228. Metode rukovodenja trebaju iti primjerene
najsirem i najmasovnijem pristupanju zenama, te kroz razvijanje svih
mogucih oblika rada. PristupajuCi zenama kao majkama i domaCicama valja ih pouCiti kako da povezu svoje teznje s opCim interesom i
radom229. Treba prestati s praksom rukovodenja preko mjesnih odbora,
pridoblti zene na selu it moguce stvaranjem seoskih odbora2O. Pri
Centralnom, glavnim i sreskim (okruznim) odborima, pored sekretarijata, kao stalnog radnog tijela, trebalo formirati i slijedece sekcije: 1)
organizacionu, 2) propagandnu i kulturno-prosvjetnu, te 3) sekciju
Majka i dijete.231 Postojece zenske listove neophodno uciniti pristupacnim najsirim slojevima zena, u prvom redu seljankama. iti
moguce izvesti popularnijim i jednostavnijim nacinom pisanja, unosenjem vise beletristickih i reportaznih sadrzaja, te tehnickim uresenjem
list uCiniti zivim i privlacnim232. PredstojeCi izbori za odbore AFZ-a iskoristit se za davanje organizaciji prave sadrzine i radnog programa,
pazljivim odablrom sastava odbora podiCi novi kadar zena i istovremeno osigurati neprekidan rad organizacije.233
Plenumi, savjetovanja, konferencije koji su uslijedili, detaljno su elaborirali kongresne materijale. Pored njihovog ritualnog ponavljanja, dometali su im, u skladu s pojedinacnom kreativnoscu govornica, brojne
varijacije, tako da , usprkos proklamiranoj kriticnosti prema irokra
tizaciji, pocevsi od 1948. godine kolicina i oblm arhivske grade u dramaticnom porastu. Tome u prvom redu pridonijelo provodenje zakljucaka Sekretarijata GO AFZH cija svrha ila uvodenje novih mjera
kontrole rada nizih odbora.234 Organizacione sekcije zaduzene su za
vodenje evidencije primljenih izvjestaja (pismenih i usmenih) kotarskih
odbora, te kontrolu izvrsenja postavljenih zadataka. Tu evidenciju voditi placeni Cinovnik. Propisano takoder vodenje arhive (oicne i
tajne). tiskao posebnu brosuru s detaljnim uputama za vodenje
evidencije i statistike, s podugackim popisom obrazaca koje treba ispunjavati i prosljedivati visim instancama (svaka tri, odnosno sest mjeseci),
uputama za vodenje kartoteka i spiskova, te frekvencijom slanja razlicitih
izvjestaj . 235
Na svom trecem plenarnom sastanku GO AFZ- Hrvatske razradio
i pristupacno obrazlozio drustvene prioritete i zadatke AFZ-a u njihovom ostvarenju. Petogodisnji plan razmatra se kao osnovni referentni
okvir rada organizacije. Stovise, njegovo se izvrsavanje izjednacava s ra-

126

KONJI, ZENE, RATOVI

dom na ostvarenju socijalizma. Zene treba maksimalno moilizirati da

sudjeluju U ostvarenju pjatljetke, StO se postiCi tek UCvfSCenjem organizacije, tj. obuhvacajem svih z i kotrolom jihovih postiguc~.
BuduCi da do tada i ilo moguce postiCi uvlaceje svih zena u AFZ,
predlaze se da se sve koje sudjeluju u akcijama koje pokrece/vodi
AFZ smatraju claicama orgaizacije, odbacuje se uvodenje claskih
iskazica AFZ-a. 236
Iz ovakvog shvacanja clastva u orgaizaciji z moguce zakljuciti
da zahtjev za omasovljenjem AFZ-a zapravo usmjere na orgai
zaciono ukljuceje/utapaje svih z u zi okvire.
Sudjelovanje u orgaizaciji i vise i slobodog izbora pojedinca,
vec esto sto se podrazumijeva samo sei. Na to vise i moguce
aspirirati, iti protiv toga moguce prosvjedovati. ime se pospjesuje
rastakanje AFZ-a kao zasebe orgaizacije i brisu graice prema organizacijskoj okolini. Supstituiraje vlastitog istitucioalog prostora za
odvijanje trasakcija, guljeje jasnih granica drustvee mreze koju
su u prvom postrevolucioarnom razdolju sacijavale aktivistkije
AFZ-a, moguce opisati i jezikom mreze aalize. Naime, drustvei
prostor za formiraje stavova se moCi artikulirati ukoliko su veze
izmedu drustveih mreza suvise r. U tom slucaju doCi do formiraja d opseze klike.237 U tom smislu moguce razumjeti i
d od planskih zadataka politickog izdizaja z koji u 1948. predvida jos cvrsce povezivaje sa ostalim orgaizacijama u Narodoj fro
ti, te obavezu da se u NF uclai 80% z (sa oba~ezom da redovito
uplacuju claariu) koju preuzeo III. pleum AFZH.238
Nevoljko prihvacaje (ili cak odijanje) epopularnih mjera narode
vlasti (obezbjedeog snabdjevanja stanovistva, odredbe dvojim ~
m, otkupa poljoprivredih proizvoda, l poreza, i sl.) AFZ
ima suzijati odgovarajuCim propagadim aktivostima (propaga
dom i kulturno-prosvjetim radom). Takvo us svijesti u a
rod postiCi objasjavajem:
Nasi odbori isu dovoljno objasnjavali da svaka ta mjera nase vlade znaCi
ogromnu brigu i ljubav za svakog naseg radnog covjeka i njegov zivot, i da
socijalizam predstavlja upravo takvu brigu za covjeka kakva se vec sada, u
granicama mogucnosti, pokazuje u nasoj zemlji prema covjeku.239 (podv. L.
S.)
Osovi zadatak AFZ-a u ostvareju petogodisjeg plana uvlaceje zena u radu sagu. Svaka orgaizacija mora zati da se
rad mjeriti i tome, koliko se ovih zena sa njeog terena ukljucilo u
proizvodju.240 Stoga III. pleum AFZ-a Hrvatske svojim plaom

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

127

predvidio da se tokom 1948. u Hrvatskoj u privredu ukljuci 80.000 do

100.000 z. Briga za djecu radih majki formuliraa kao d od
preduvjeta za ostvareje tih amicija. ujedo i d od najvazijih
zadataka koje pred citavu orgaizaciju jezinom . kogresu postavio marsal ito govoreCi brizi za odgoj djece i majci kao prvom
odgajatelju.241
U ovoj godini l postaje magica rijec i ulazi u svakodevnu upotrebu u zivotu orgaizacije. Posve uzoru drzava privreda poduzeca svi glavi, kotarski i gradski odbori trebaju izraditi svoje plaove
koji su sastavljei na bazi plaova sekcija i bazi planova nasih organizacija.242 Plaovi s terea dostavljaju se visim odborima tocno
utvrdeoj shemi koja obuhvaca zatan broj tocaka, kao sto su napr: orgaizaciono ucvrscenje AFZ; ideolosko-politicki rad medu zenama; pomoc arodnoj vlasti; kulturo-prosvjeti rad; ukljuCivaje zeske rade
sage u privredu; socijalisticki preobrazaj sela; briga radoj majci i djeci, zdravstveo prosvjeCivaje; orgaizacija proslava (osoito 8. marta)
itd. Plaovi i izvjestaji dijele se godisje, polugodisje, tromjesecne,
mjesece i tjede, GO-u se izvjestaji dostavljaju jednom mjesecno. Naravno, i ti izvjestaji ucinjenom trebaju sadrzavati sve navedene tocke.
, dakako, nije i lagani zadatak. Stoga jezik tih izvjestaja postaje sve
bogatiji stajaCim mjestima emfatickog socrealistickog diskursa- ucestali
su hvalospjevi nasoj Partiji koja nas vodi u bolji zivot, plameni pozdravi s terena, trudbenici koje zahvatio takmicarski pokret, uz
stari borbeni pozdrav S. F. - S. N. na kraju tih poslanica, javlja se i
novi: S itom u bolji zivot!. ..
Odbornice se snalaze kako znaju i umiju. Izvjestaji i planovi salju se
GO-u neredovito, formulari se nepravilrio ispunjavaju i iz njih se ne
moze vidjeti prava slika stanja i rada orgaizacije AFZ-a.243 Rad maste
(ili podsvjesti) cesto ne mari za logiku. Tako primjerice, prema izvjestaju
kotarskog odbora AFZ-a Slunj 1948. godine njegove su aktivistkinje formirale 87 aktiva, u njima radom obuhvaceno samo 87 zena; u rijeckoj
olasti organizacijom obuhvaceno 12.000 zena, vise nego sto ima zena
glasaca; sam grad Rijeka ima 17.000 zena glasaca, organizacijom AFZa obuhvaceno 54.382 zene, dok u Porecu, u kojemu zivi 5.466 zena,
u organizaciji aktivno njih 15.722!244 Rezignirano itd., nakon navodenja tih i slicnih primjera, komentar autorica decidiranih uputstava za
pisanje godisnjih izvjestaja.
Pored kategorije plana, u ovom su razdolju ustolicene dvije nove organizacijske forme: sekretarijati i aktivi. Sekretarijati su posebna tijela u
odborima AFZ koja rukovode radom organizacije izmedu dva sastanka

128

1.;'

[~!1 .
1

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

KONJI, ZENE, RATOVI

izvrsnih odbora. Pored rukovodece, imaju i koordinacijsku ulogu. U samoj organizaciji koordiniraju rad razliCitih sekcija (clanice sekretarijata
moraju iti zaduzene za vodenje jedne od sekcija ili na nekom konkretnom zadatku u odboru), takoder posreduju kontakte AFZ--a s odgovarajuCim organizacijama i ministarstvima. Pomocni organi za rad sekretarijata u glavnim odborima su sekcije (S), u kotarskim i gradskim aktivi ().
Aktivi se formiraju oko sekcija gradskih i kotarskih odbora (npr.
oko sekcije za propagandu preporuca se formiranje aktiva zena agitatorki, oko sekcija Majka i dijete aktiv za tecajeve njezi djeteta, za trudnice, i s1.).245 Aktivi su zamisljeni kao olici neposredne demokracije iz
baze s ciljem da, kao sto im i samo ime daje naslutiti, aktiviziraju samoinicijativu masa. Posredstvom pojedinacnih i pitanja koja su smatrana zenama liska, AFZ zainteresirati zene za zadatke u izgradnji socijalizma.246 Nabrojat cu samo neke od aktiva koji su u to vrijeme
bili formirani (i djelovali s promjenjivim uspjehom), kako i se u punoj
mjeri mogla spoznati njihova sirina. su, primjerice, aktiv za povrtlarstvo i zivinarstvo, aktiv za vezu sa Zajednicom doma i skole, za izvodenje djece u setnju, za izvide ( aktivistkinje AFZ--a kontroliraju sto rade
roditelji losih daka), aktiv agitatora (aktivistkinje oilaze kuce zena koje
ne dolaze na sastanke AFZ--a i tumace im mjere Narodne vlasti, politiku
, AFZ, NF,), pravni aktiv (savjeti i informacije novim pravnim mjerama za poboljsanje polozaja zena i djece ), aktiv za unistavanje stjenica
i gamadi, za proucavanje brosure Djecje zarazne bolesti, aktiv za sairne
akcije, za brigu cekaonicama Majka i dijete, i tako u nedogled. Stovise, rukovodstvo AFZ-a vjerovalo da na taj naCin kod zena osloboditi njihovu inicijativu i (... ) pravo da izmisljaju same sto mogu da
rade, mi cemo oilaziti terene, dok one dolaziti savjete.247 No
ta inicijativa ipak trebala ostati dosljedno kontrolirana. asno da
mi sve inicijative ne moCi prihvatiti kao dobre i sloziti se s tim,
istice predsjednica AFZ--a.248
Reformirana unutrasnja struktura organizacije doima se znatno razvedenijom od one prijasnjih godina, no mijenjaju se odnosi s organizacijskom okolinom. Sekretarijati direktno komuniciraju s narodnom
vlascu (npr. s Upravama za radnu snagu), i NF-om- instance podjednako, naime, vrse funkciju drzave.249 Sekretarijati su istovremeno direktivna tijela, takoder imaju i kontrolnu funkciju. Bazna demokracija
potice se pomocu aktiva koji, posredstvom rjesavanja prolema iz svakodnevnog zivota zena (prakticnih zadataka), imaju osigurati njihov ula-

zak u

oritu

129

javnosti regulirane i kontrolirane od narodne vlasti 1 NFI

Slika 3: Inovacije ntrasnjem strojstvu AFZ--a 1948-1949.

NF

NV

AFZ
sekretarijat ()
sekretarijat (GO)
sekretarijat (o!asni)

An

masovna baza

No koja se itna promjena zila u polozaju AFZ-a u odnosu na njezinu organizacijsku okolinu tijekom 1948/49. godine? Kurs osnovnih promjena, vec sadrzan u nagovjestajima Drugog kongresa NFJ ziljskom
karakteru drustvne moCi/vlasti, formaliziran na Drugom kongresu
AFZ Jugoslavije. Tom prilikom donesen Statut AFZ--a (prvi u sestogodisnjem zivotu ove organizacije) Ciji prvi clan ne ostavlja mjesta dvoji:
Clan Antifasisticke fronte zena Jgoslavije moze iti svaka zena koja ziva
sva gradanska i iracka prava Federativnoj Narodnoj Replici Jgoslaviji,
svaja program i statt Narodnog fronta i statt AFZ--a i radi na ostvarenj
programa Narodnog fronta.
Clanovi Antifasisticke fronte zena s clanovi N arodnog fronta. 250

Takav liski srodnicki odnos AFZ--a s NF-om ostavljao mjesta brojnim nedoumicama, poseice u svakodnevnom radu AFZ-a na terenu, te
stoga i predmetom cestih dodatnih objasnjenja. Jasnocu takvih eksplikacija ilustrira stav predsjednice AFZ: Mi smo vec vise puta govorili da AFZ nije paralelna organizacija fronta. AFZ deo fronta, ali
nije zenski front.251 ldeoloski diskurs ne haje za suptilnosti, niti se bez
prijeke potrebe izlaze transparentnosti iskaza. Njegova funkcija
prikrivanje i eufemisticki prikaz stvarnog odnosa snaga (definicija putem
dvostruke negacije ). Ovakva razmatranja organizacijskog statusa AFZ-a
impliciraju nepostojanje AFZ-a kao posebne organizacije, njezin uvir u
NF, ali tu cinjenicu ne zele eksplicirati, ostavljajuCi ijeli prostor za naknadno upisivanje prigodnih interpretacija. 1 najdramaticniji dogadaj
1948. godine upisat u njega svoja znacenja.

130

KONJI, ZENE, RATOVI

Nakon Rezolucije zemalja I- i napada na i FNRJ odrzan

Peti kongres (21-28. 7. 1948). Objasnjenja same iti tog sukoba dugo su ostajala na razini njegovih ideoloskih i realpolitickih premisa. Zanemarit cu do sada temeljito istrazene stvarne presudne konstitutivne
elemente geneze i razvoja sukoba s IB-om,252 i zadrzati se na navodu iz
Staljinova pisma od 27. 3. 1948. kojim se optuzuje rukovodstvo Komunisticke partije da vodi politiku likvidiranja njezinim rastvaranjem
u Narodnoj fronti.253
Partijski kongres najenergicnije istakao apsolutno dominantu ulogu
u drustvu, formalizirao svoj status novim programom (to prvi program poslije Vukovarskog kongresa), na 1. plenumu , koji
odrzan odmah poslije kongresa na kojemu obavljeno i formalno
konstituiranje partije komunista, izabran za generalnog sekretara Josip Broz Tito. Borba protiv staljinizma zapocela zestoko, i nastavljena
staljinistickim metodama te se iskazala
sklonost rukovodeCih kadrova na svim razinama da se jos dosljednije i bukvalnije u unutrasnjem drustvenom razvoju ide stopama staljinizma kako i se
'poile' optuzbe zasnovane na laznim informacijama i izilo svako moguce
orude iz ruku 'kriticara' Informiroa.254

Uslijedila pojacana represija, posvemasnja kontrola svih gradana i

konzekventno jacanje centralisticko irokratskih metoda upravljanja.
aparata jacala - samo u federaciji i njezinim ustanovama ilo
zaposleno lizu 140.000 sluzbenika.255
Poduzeti su i radikalni koraci kako i se optuzbe Velikog brata ucinile bespredmetnima. Vec poslije prvog pisma S() otpoceo
novi val nacionalizacija, sto preraslo u (ekonomskoj situaciji posve
kontraproduktivni) juris na male sitne privatne obrtnike256. Naredna,
i mnogo dalekoseznija akcija, ila direktiva za kampanju kolektivizacije koja formuliraa na 11. plenumu (28-30. 1. 1949). Plenum
obavezao lokalna partijska rukovodstva da rokovima planiraju tok
kolektivizacije selima, ususret konacnom rjesenju seljackog pitanja
koje imalo (planski) uslijediti do kraja 1951. godine, kada veCina
seljaka trebala iti kolektivizirana.257
1 zadaci koje partija na Petom kongresu postavila pred organizaciju
zena odrazavali su ove prioritete trenutka. NajjaCi naglasak na propagandi i vaspitanju, i izgradnji socijalizma koja trazi saradnju svih,
istovremeno i kontrolu najsirih narodnih masa.258 Ostali su osnovni zadaci- kulturno-prosvjetni rad Ciji zadatak da ispravi dotadasnju nisku idejnost, pomoc radnoj majci, moilizacija zena za ukljucenje u privredu (istice se kako tek 20% zena privredno aktivno) - nepromije-

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

131

njeni. Novi, prioritetni zadatak koji se postavlja 1949. godine, nakon 11.
plenuma , provodenje linije nase Partije na selu. Unatoc
pomalo grotesknom naCinu koji predsjednica organizacije, urbana intelektualka Vida Tomsic, zorno objasnjava prelom u dosadasnjam obradivanju zemlje259, strogost koju namecu direktive ne dozvoljava kolebanja. lako se izrijekom ograduje od represivnih metoda (natjerivanja
seljaka koji ne shvacaju ... ), i zalaze za metode uvjeravanja siromasnih i
srednjih seljaka, s kulacima (stvarnim i nabjedenim) ne smije iti nedoumica. Njih treba unistiti fizicki i svakojako.260
No unatoc dopunjenom konvencionalnom popisu zadataka organizacije zena, jedna novina udara u oCi. jaka impregniranost ideoloskim
diskursom koji do tada nije ilo niti prilizno u toj mjeri prisutan. lsticu
se povijesne zasluge i i njihova vizionarska uloga, ispravnost marksisticko-lenjinistickog ucenja, besklasno drustvo kao cilj drustvenog razvoja, klasna borba - borba protiv eksploatatora i potreba razijanja utjecaja reakcije, vaspitanje zena i djece u duhu socijalizma.
Politicki raditi znaCi prvo omoguCiti radnim masama da pomocu sredstava
agitacije i propagande shvate u cemu su njihovi interesi. ( ... ) r znati dokazati zenama da njihov interes s strai (... ). cesto puta zena nece
odmah da vidi gde njen interes.261 (podv. L. S.)

Bilo neprijeporno koja drustvena snaga u ekskluzivnom posjedu

ispravnih spoznaja istinskog interesa (zena kao i svih drugih drustvenih
grupa). Ona te spoznaje obnarodovati neseicno , kada to potrebno, i silom: roz taj politicki rad medu zenama na osnovu revolucionarne teorije marksizma-lenjinizma, podiCi cemo zene kao aktivne clanove Narodnog Fronta, omoguCit cemo im da se odazovu pozivu Partije
da stupe u redove .262
Direktiva da AFZ postane regrutni centar za novacenje Clanica
govori, osim pomaku u statusu AFZ-a, i promjeni partijske politike.
Pored Cinjenice da u anti-informiroovskim Cistkama iz iskljucena
gotovo jedna petina komunista uclanjenih 1948. godine263, takav poziv
na obnovu i povecanje Clanstva, oznacava i zelju za odmakom od klasicnog kadrovskog modela ilegalne, zavjerenicke partije. lzlaskom u javnost nadalje, preko svojih discipliniranih pripadnika, dovrsiti proces brisanja granica izmedu drzave i drustva.264
niposto nije znacilo da se partija odricala krutog hijerarhijskog modela ustrojstva i funkcioniranja. U odnosu spram masovnih organizacija,
objedinjenih u NF-u, nakon Petog kongresa ne ostaje nikakvog prostora za dvojbe. ima rukovodecu ulogu, njezino mjesto na vrhu

132

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

KONJI, ZENE, RATOVI

hijerarhijskih piramida svih organizacija: partija daje direktive i

rava njihov rad.
Slika 4: Direktivni model

133

poplarnost na teren, razmatrale s rukovoditeljice AFZ-a?272 lsklj

cje se mogcnost da se zene moiliziraj i organiziraj kao interesna
grpa (cak i manjem r definiranih interesa, npr. kao domacice koje
dijele prolem opskrbe, ili pitanjima reprodktivnog zdravlja) koja i
mogla groziti pretpostavljeno interesno jedinstvo ntar opCih/frontovskih okvira. U isto se, pak, vrijeme istic interesne dimenzije (briga
za majk i dijete, obrazovanje zena, njihovo kljCivanje privred kao
predvjet ekonomskom osamostaljivanj, time i ostvarivanj stvarne
ravnopravnosti, kako se govorilo) koje i se mogle realizirati ptem aktiva.
Isticanjem takvih, i citavog niza drgih, proturjecnih stavova AFZ se
pridrzje proizvodnji razlomljenog i fragmentarnog govora, karakteristicnog za reprodkcij drzavne vlasti, govora koji ovisi pravcima
koji presijecaj strategij vlasti.273 Jer kada, primjerice, predsjednica
organizacije istom referat/referatima govori dosadnim sastancima i
konferencijama AFZ-a zbog kojih se nista drugo ne stigne raditi, bespredmetnosti evidencije koja nista ne kazje, obara se na profesionalizam i neprofesionalne profesionalke (nepismene odbornice), krte i
fiktivne planove rada, njezin se govor klapa tzv. kritik irokratizma
masovnih organizacija, odnosno jedn od ideoloskih strategija vlasti.
Istovremeno, sve te kritizirane pojave i dalje se forsiraj na teren kao
strategija pojacane kontrole pojedinca i mehanizam evrscenja te iste
vlasti - horriblle dictu - partijske drzave.
Rijecj, rukovodstvo AFZ, organizacije kojoj dodijeljena loga ispostave drzave nadlezne za zene, govorit kako zensko pitanje ne postoji, vec postoje samo pitanja koja zene rjesavaj. 274 s to pitanja
koja zene trebaj rjesavati, kada i kako, odredit , dakako, drzava (NV)/
partija. Time se praksa (ali i teorija) zenskog pitanja vraca svojim iskonskim izvorima - socijalistickoj tradiciji. Konstitira se, kao jnacka
vremena njemacke socijaldemokracije zadnjih desetljeca 19. stoljeca, kao
prolem masovne agitacije i propagande, Cime povijest zena ciniti
jos jedn piret na spirali svog cirklarnog kretanja.
AFZ ovom razdolj ima t dvojben prednost da zensko pitanje
konstitira posredstvom ideoloskih aparata drzave. Ona objasnjava,
trazi suradnj, ali i kontrolira. lspisje pohvale discipliniranj. Povodom tzv. Dachaskih procesa Ljljani primjerice, kojima osdena
i Angela Vode275, poznata predratna komunistkinja koja rijecj i perom zadzila agitacij zenskom pitanj, rukovodstvo AFZ-a ime
svih zena izrazava zahvalnost Upravi drzavne bezbjednosti i njezinim rukovodiocima za ovo jnacko i spjesno djelo kojim s ih oslobodili

smje

AFZ (1948-1949)

AFZ

Rkovodstvo AFZ-a , s tim sklad, objelodanilo i nov definicij

svoje organizacije. Sebe poima kao partijske rukovodioce, AFZ kao
organizacion formu Partije i Narodnog fronta med zenama.265 Ili jos
preciznije: Mi znamo da AFZ organizacioni olik rada nase Partije
med zenama, da AFZ jedan sektor Partijskog rada, jedan sektor rada
fronta.266 Program i program svih masovnih organizacija267,
dakle i AFZ. s implikacije pristajanja na takvo odredenje organizacije zena? prvom red potpno gljenje svih preostalih vidova
atonomije. nasljednica zenskog pokreta koji imao potencijal
aktiviranja samoinicijative masa268, AFZ se kr hijerarhiji koja
istice potreb cvrstine, dakle, kontrole njezinih pripadnica. zasebna organizacija, ona dokida interesn dimenzij gbeCi se poslsnom
ispnjavanj partijskih direktiva i opcenitosti partijskog programa.269
Otpstanje trdnica s posla, nepridrzavanje uredi porodajnom dopst i zastiti majki od strane direktora podzeca, cedomorstva koja s
vrsile vanbracne majke,270 i drgi slcajevi koji kz na ces
tal diskriminacij zena ne mog fnkcionirati kao argmenti za kritik
sistema - drzave, odnosno partije ...
Sistem nepitan, pojedinac krivu. Stoga AFZ mora djelovati
tako da zene prilagodi sistem, kao skola za zene, da ih podigne na
stepen nivoa politickog mskarca.271
pristp, dakako, nije i najprimjereniji da poveca motivacij za
masovno cestvovanje organizaciji. Kako sziti vlastit rastc ne-

!',

134

KONJI, ZENE, RATOVI

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

135

hitlerovskih ratnih zloCinaca i imperijalistickih agenata koji su se uvukli

u nas drzavni aparat( ... )276. Predsjednica organizacije sudjeluje u radu
troclane komisije za ispitivanje slucaja Hebranga i Zujovica277; trazi
da se uniste kulaci (fizicki i svakojako). Citava organizacija ukljucena
u kampanju suzijanja informiroovskih lazi i obmana, zene su sa
svojih sastanaka uputile rijeci podrske i izraze odanosti drzavno-partijskom rukovodstvu.278 Participiranje AFZ-a u ideoloskim aparatima drzave ne iscrpljuje se samo u discipliniranju (funkcija represije ). Ona podjednako otvara zaostalim zenama prozor u rajski vrt socijalisticke utopije i ocrtava njegovu pojavu u zenskim slikama (ideoloska funkcija).279
Socijalizam , prema rijecima Soke rajaCic, borba za kulturniji zivot
- cista kuca, bolja kvaliteta hrane; to borba protiv svake zaostalosti,
praznovjerja i predrasuda kojima zene zavodi naroCito reakcionarni kler,
borba protiv nepismenosti koja neznatna, ali ipak postoji. .. zso Socijalizam koji se oziljiti kao rezultat dzinovske itke it , uvjerena
Vida Tomsic, onakav kakvim su ga zamisljali klasici marksizma i kakvim ga mi sami zamisljamo.

bez oZiljnog narusavanja patrijarhalne kulture. Zene su njezinim rastvaranjem doile mnoge sanse, ali i odgovornosti. onome sto su eventualno izguile, povijest (i ideologija) sute.
Ako se u razdolju odgojnog modela AFZ-a (1945-1947) osnovna
proturjecnost iskazuje u prolemu sto uciniti s vlastitom organizacijskom
autonomijom, u razdolju direktivnog modela (1948-1949) iskazuje se
kao prolem kako iti dio sistema, istovremeno raditi na sei/za sebe,
prema samodefiniciji specificnih vlastitih deficita. Analiza transformacije organizacijskog ustrojstva AFZ-a u ovom razdolju pokazala kako
se takav pothvat, koji zahtijeva autonomni prostor drustvenosti, svodi na
funkcionalni dio projekta na Cije ciljeve i prioritete zene nece moCi utjecati.

Znaci, socijalizam koji znaciti srecu, ne koji iti onakav kakvim ga

danas proglasuju za uzor socijalizma SSSR, sivi irokratski socijalizam, koji
zapravo znaci ukalupljivanje citavog zivota, koji znaci svevlast irokracije,
ne vlast naroda. ( ... ) Mi vidimo ruskim novinama kako su tamo sve zene
rnino odjevene, i to kao neka potreba socijalizma, sve sto negira ono sto mi
trazimo - ijepotu, veselje i raznolikost. r uciti zene da se znaju lijepo
odijevati i pospremiti svoj stan i da to znaju z uraditi.281 (podv. L. S.)

Kada se Cinilo da su pometene i posljednje krhotine Staljinove slike,

njegovi su se dojucerasnji sljedbenici uputili u istrazivanje novog, autenticnog i samo naseg puta u socijalisticku utopiju. Stvara se generalna linija koja tijekom 1950. poprimiti oblljezje novog - samoupravnog diskursa. Demokratizacija, decentralizacija i deirokratizacija postaju parole trenutka, dok irokracija, taj gresni jarac, iva podvrgnuta
bespostednoj kritici. jedna od antiirokratskih mjera provodi se drasticno smanjivanje broja zaposlenih (za oko 100.000) u saveznoj upravi,
organima vlasti i rukovodstvima drustveno-politickih organizacija. Niz
privrednih grana predano pod repulicku upravu, osnivanje radnickih savjeta u poduzeCima, zapoceto potkraj 1949, trebalo oznaCiti dokidanje drzavnog vlasnistva i njegovu transformaciju u drustveno. Stovise, prilikom inauguracije Osnovnog zakona upravljanju drzavnim privrednim poduzeCima i visim privrednim udruzenjima od strane gradana
ito u svom govoru u Narodnoj skupstini obznanio da donesena
odluka imedijatnom odumiranju drzave. Rukovodstvo odlucilo
(prvi, ali ne i posljednji put) da Se distancira od aparata vlasti i
kao politicka partija svoje klase.zsz
Na koji su se naCin te globalne drustvene transformacije odrazavale u
zivotu i funkcioniranju organizacije zena? Od samog su pocetka 1950.
godine ucestali sastanci saveznog i repulickog rukovodstva AFZ-a. N
njima se u skladu s novim, ali jos ne posve preciziranim obzorima, smjenjuje isticanje uspjeha u radu sa samokritickim tonovima. Reprezenta-

Tradicionalne zenske sfere, okosnice zenskog subjektiviteta (ljepota, sreca, dom) doivaju tako socijalisticko-drzavni legitimitet, za razliku od sovjetskog sivila koje se posve nehotice rimuje sa sivilom kamena na Golom otoku.
Preostaje mi jos da pokusam odgovoriti na pitanje kako (i da li) ovaj
model organizacijskog ustrojstva AFZ-a unapreduje proces emancipacije zena. Promjene koje su do 1949. godine uslijedile u zivotima zenskih
masa iz najnizih slojeva drustva, kojima su svojim samoprijegornim radom posredstvom AFZ-a i same pridonijele, u svakom su slucaju znaCile
kvalitativni pomak. Osnivanje djecjih vrtica, jaslica i zabavista, opismenjavanje, podizanje minimuma zdravstvene, prosvjetne i domacinske kulture, ulazak u placenu radnu snagu, i sl., mnogima od njih, u skladu
s tadasnjim mogucnostima i standardima, podiglo skromnu kvalitetu zivota. No sve su te promjene ile u uzrocno posljedicnoj svezi s procesom
modernizacije koji su u nerazvijenim agrarnim zemljama pokrenuli komunisti dosavsi na vlast. se proces modernizacije nije mogao odvijati

sto ciniti sa suhom granom?

Dualisticki model prelazne faze (1950-1953)

136

KONJI, ZENE, RATOVI

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

tivni i kriticko-informativni diskurs pretpaju se i ispreplicu u sve vrtoglavijem ritmu.283

Istice se kako AFZ izrasla u stvarna politicka i organizaciona rukovodstva sirokih masa zena, koja su osposoljena da u svakom momentu angazuju i usmere rad zena na najaktuelnije proleme.284 Formirani su olasni odbori AFZ-a i njihovi sekretarijati ne kao neki administrativni aparat, vec (... ) operativna rukovodstva, sto i jedan
od zadataka koje postavio jos 111. kongres AFZ-a. Osnovane su i nove
komisije - za ukljucenje zena u privredu i za rad sa zenama na selu pri , GO-ima i olasnim odborima.285 dodatna potkrepa tvrdnji
UCvfSCenju organizacije navodi Se ucesce zena U izborima za narodne
odbore koji su odrzani koncem 1949. godine- njihov primjeran izlazak
na izbore u kojima su irale najbolje i u izgradnji socijalizma oprobane
trudbenike, medu kojima su ile kandidovane i irane zene u mnogo
vecem broju nego na proslim izborima.286 Pogledajmo koliko ih ilo
medu najboljima:
ORGANI NARODNE VLASTI

Broj izabranih zena iz NRH

Savezna skupstina

Sabor NRH

Kotarski narodni odbori

Mjesni narodni odbori

1945. godine

341

1947. godine

470

1950. godine

360

1945. godine

1145

1947. godine

2630

1949. godine

2630

1950. godine

4588

lzvor: Referat Soke Krajacic, Sastanak 1.0. GO AFZ Hrvatske, 2. 2. 1950.

Pravilno reagovanje na napade I- takoder dokaz hvalevrijedne

politicke lojalnosti zena. Ona se iskazala i premasivanjem planskih obaveza za 1949. (do Dana Repulike plan industrijske proizvodnje u Hrvatskoj premasen sa 111% )287, povecanjem garantirane opskrbe288,
porastom broja zena ukljucenih u industrijsku proizvodnju289 i u seljacke
radne zadruge.290 S osoitim se ponosom istice djelatnost organizacije
pri pomoCi narodnim vlastima u zbrinjavanju djece291 i provodenju u zivot onih uredaba Savezne vlade koje >mogucuju jos aktivnije ucesce
zena u socijalistickoj izgradnji zemlje, cinjenica da svaka treca zena
(od broja glasaca) ucestvovala u radnim akcijama NF-a, kao i rezultati
postignuti na opismenjavanju zena.

137

Samokritike, pak, ukazuju na to da su planovi za 1949. godinu ili

nerealni, tj. odstupali su od glavnih zadataka Partije, zato jer nije ilo
koordinacije sa planovima part. organizacija, nego su se planovi sveli samo na specificne zadatke organizacije AFZ-a.292 Zbog toga predsjednica GO-a smatra da se kod sastavljanja planova za 1950. godinu treba
tjesnje povezati sa partijskom organizacijom (odnosno s kotarskim,
gradskim i olasnim komitetima Partije ). Koji su, dakle, partijski prioriteti u okvirima kojih AFZ mora planirati svoj rad? u prvom redu
socijalisticki preobrazaj sela (AFZ organizirati seminare u SRZ za
zene, pomagati kod otvaranja djecjih ustanova i servisa, formirati Citalacke grupe, i sl.), pomoc narodnoj vlasti u provodenju privrednih zadataka (osposoljavati odbornice, poticati ucesce zena u narodnoj inspekciji), kulturno-prosvjetni rad medu zenama, pomoc narodnoj vlasti u
zdravstvenom prosvjeCivanju (u tu svrhu AFZ formirati aktive ), ukljuCivanje stalne zenske radne snage u privredu i borba za vecu produktivnost rada. poseban zadatak koji organizaciji zena postavio
Plenum javlja se pitanje odgoja predskolskog djeteta.
Istaknuta meta samokritika i formalizam u radu AFZ-a, prevelik
broj sastanaka i previse kruta evidencija, dupliranje tj. nekoordinirano preklapanje rada s NF-om, te direktivni nacin rukovodenja
(okruznicama Od gore do dole)293, osoito su ostre ile zamjerke
profesionalizmu - placenim funkcionerkama kao glavnom osloncu
organizacije. ( ... ) Na taj nacin cesto pretvaramo nasu organizaciju u suhu granu nasem zivom drustvenom telu koje se bori sa tako oziljnim
prolemima zivota, lamentira Vida Tomsic na jednoj od sjednica Izvrsnog odbora AFZ-a.294 Sve ove kritike pogadale su hiperinstitucionalizaciju, rigidnost organizacije i, pored svih dosada provedenih mjera integracije u drzavni aparat, okrenutost ka vlastitim prioritetima
(svodenje na specificne zadatke). Diskusija planovima rada za 1950.
godinu nije, dakako, ostavila nedoumice izvoru direktiva. Osnovni orijentir vise nije samo generalna partijska linija, vec su to i respektivne
instance cije smjernice morati uvazavati odbori AFZ-a na istoj
hijerarhijskoj razini. Rijecju, glavne zadatke postavlja Partija, specificne
zadatke nasa organizacija i uslovi terena. One tajnice i predsjednice odbora okupljene na prvom godisnjeni sastanku koje nisu planove svojih
organizacija prodiskutirale s partijskim komitetima, obavezale su se da
te manjkavosti obavezno ispraviti.295
Reorganizacija postaje kljucna rijec u diskusijama radu organizacije
zena tijekom proljeca 1950. godine. U ozracju sveprisutne nove frazeologije razvijanju demokraticnosti i ucenju naroda na svakom mjestu

138

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

KONJI, ZENE, RATOVI

samopravljanj sa svojom sdblnom i sdblnom svoje domovine dolazi

do kopernikanskog obrata samodefiniciji organizacije i poimanj tek
donesenih zakljcaka.296 u sklad s ostrim kritikama direktivnih metoda
rkovodenja kidaj se istom formirani olasni odbori, specificni zadaci organizacije, netom izbaceni kroz prozor, laze kroz vrata. Upte
za reorganizacij namijenjene teren naglasavaj potreb potpne dobrovoljnosti rad AFZ-a, sirin organizacije i raznolikost rad koji
i imali osigurati ostvarenje licnog interesa- sto treba znaCiti da svaka zena kljcena organizacij cestvuje rjesavanj za n najbltnijih
pitanja. Osnovna metoda rada trebala i iti savjetovanja sa strcnjacima
i Citavim aktivima AFZ-a, dok vodenje evidencije iti maksimalno
pojednostavljeno.297 Teziste rada d treba iti na neposredovanom i neposrednom aktivizm osnovnih odbora. Najradikalnija od mjera
reorganizacije ila deprofesionalizacija organizacije zena. Placene
funkcionerke doblti otkaz, *

14
15
1

17

18

19

BILJESKE
1

4
5

8
9
10
11
12
1

Usp. Jovanka Kecman, Zene Jgoslavije radnickom pokretu i zenskim organizacijama 1914-1941, Narodna knjiga/ISI, Beograd, 1978; Lydia Sklevicky, >>Karakteristike organiziranog djelovanja zena Jgoslaviji razdolj do drugog svjetskog rata<<, Polja, Novi Sad, 8 i 9,
1984, str. 415-417, 454-45; Lydia Sklevicky, >>Organizirana djelatnost zena Hrvatske za vrijeme
Narodnooslobodilacke borbe 1941-1945<<, Povijesni prilozi, Zagreb, 1984, (1), str. 85-127.
Prva zenska organizacija Hrvatskoj (i jznoslavenskim zemljama) i >>Gospojinski odbor
za odrzavanje pjestovalista<< osnovan 1855. godine.
John Pockock, >>h Origins of the Study of the Past<<; nav. pr. Gisela Bock, >>History, Women's History, Gender History<<, 1 Florence Working Paper No. 87/291, 8.
Usp. npr. Dsan Bilandzic, Historija Socijalisticke Federativne Rephlike Jgoslavije, . dopnjeno izdanje, Skolska knjiga, Zagreb, 1985.
G. Bock, nav. dj., str. 19.
Vidi poglavlje: >>Konji, zene, ratovi: pro!em temeljenja historije zena Jgoslaviji<<.
Heritage of Her Own. Toward New Social History of American Women, r. Nancy F. Cott i
Elizabath . Pleck, Simon and Schster, New York, 1979, str. 9-20. temeljima, preokpaci
jama i metodoloskim inovacijama nove historije<< s. primjerice Miroslav Bertosa, >>Povijest
i etnologija 'novoj historiji'<<, Nase teme, 2, 1988, , str. 1572-1582.
G. Bock, nav. dj., str. 4.
G. Bock, nav. dj., str. 10.
Michelle Zimbalist Rosaldo, >>h Use and s of Anthropology<<, Signs, 1980, 5, str. 409.
Joan W. Scott, >>Gender: Useful Category of Historical Analysis<<,American Historical Review,
91, 198, 5, str. 1054.
. W. Scott, nav. dj., str. 107-109.
N samim pocecima razlicite pristpe povijesti zena karakteriziralo preispitivanje i istrazivanje onih prolema proslosti koje s doticne varijante feministicke >>politicke filozofije<< stavljale foks svojih svremenih interesa. Tako s na pr. lieralna, marksisticka i radikalna struja
feminizma sedamdesetih godina SAD svaka na svoj nacin obogatile vlastitim tematskim preokupacijama istrazivanje povijesti zena. Lieralna strja poklonila najvec pa:Znj istrazivanjima povijesne evolcije ideologije i prakse >>kcevnosti<< (domesticity), odnosno privatne sfere;
marksisticka se struja orijentirala na paraleln analiz odnosa med spolovima s analizom kla-

20

21
22
2

24
25
2

27
28
29

31
2

139

snih .?dnosa, i na p~o?lem zena kao najamne radne snage; radikalna struja polazeci od pojma
?atrar~ata ~~ kljcne e~splanatorne kategorije nastojala dokmentirati >>niverzaln<< potlac~nost zena hv >>socJo-ekonomsk<< ovisnost mskarcima. N. F. Cott i . . Pleck, nav.
dj., str. 14-1. . W. Scott, nav. dj., str. 1057-10, navodi tri dominantna pristpa karakteristic~~ za teoretiziranje. r~~a. u am.e~ickim drus~enim znanostima osamdesetih godina: 1) teorije
patprh~ta; 2) marksJS~Jcki femJzam; ) pSihoanaliticke teorije koje prozimaj dvije skole:
francskJ poststruktra!Jzam i angloamericke teorije objektne relacije (object-relations).
G. Bock, nav. dj., str. 11.
G. Bock, nav. dj., str. 2.
. Kecman, nav. dj., str. 1.
Usporediv slcaj fe~inisticka kritika sociologije (s. Zarana Papic, Sociologija i feminizam,
Be~grad, 198?,) koJa ~-azotkriva Cinjenic da sitiranje nejednakosti spolova >>podrucje
tJs~, Jzvan t.~or9skog ~Jskursa zapravo >>socioloska verifikacija dominacije jednog spola nad
drgJ<<. StdJJa Z. vrlo elaborirano razmatra dijalektiku izmed jednog od svremenih
d~~tvenih. po~~ta (femi~i~ma) i d~u~~enih znanosti i istice teorijske implikacije feministicke
ktJ~e ~oclog.JJe, ~ anallZlra hestJcke konzekvence - novi senziilitet - koji se javlja kao
poslJedJca >>socloske n manjina<<.
Usp. Rada Ivekovic, >>Studije zeni i zenski pokret<<, Marksizam svet, Beograd, 8, 1980, 2,
str. 14-1; za nove evalacije Francske revolcije sa >>stanovista zena<< s. Die N Gesellschaft- Frankfurter Hefte, 7, 1989, , donosi tematski lok >>Thema: 1789- Sind Fraen
Menschen?<<
Usp. Vi_sion and Method in Historical Sociology, r. Theda Skocpol, Cambridge University Press,
Can.Jdge~ndon, 1984, str. !. dvjestotoj o!jetnici Francske revolucije cini mi se opravdam govorJtJ proces oslobodenja zena najavljenom Deklaracijom pravima zene i gradanke
(1791) kao e?o?alnom p~oces~ Tillyjevom smislu. Njezinoj autorici, >>'ezobraznoj Olympe
de Goges, koJa na?ustJ!a g domaCinstva da i se mijesala u Replik', kako pisao
Ch~~me.tte, ,od~eza~a ~ ~lav: 13: b~~airea zbog motiva koje javno mnijenje smatralo posve
JegJ.tl~: \ J.e.?JtJ ?rzavk, JJZg\eda da zakon kaznio OVU konspiratorku StO zaboravJ!a vrle koJe l! nJenom spol'<<. Nav. pr. R. Ivekovic, nav. dj., str. 15.
~vako cu pre:voditi termin >>historical sociology<< prema opisnoj definiciji hede Skocpol (nav.
dj., ~tr. 1), koJ~ s~atra da historijski orijentirane socioloske studije imaj neke ili sve od naved~?Ih ~araktest1ka: 1) postavljaj pitanja drustvenim strukturama ili procesima koje razumevaJ kao ko.n~et?o sit.u.irane ~ vr~menu i prostoru; 2) zahvacaju procese tijekom njihovog
~reme~skog ~~aJanJa ~. oz~J!Jno ~zJmaJU .u obZJf v;e.menske se~ence ~ objasnjavanju njihovih
Jsh?da, .) v po.vesh anal!za smJerava paznJ na medgre smJslene akcije (meaningful
ac~on). st~kt~raln~h ko~teksta kako i shvatile nenamjeravane i namjeravane rezltate u ljd
s~m ZJvot.~~a . drustven~ pre.obrazbama; ~) osvjetljavaj partiklarne i varijailne karakteristJke specJfic~ vrsta. drustveh st~ktura obrazaca promjene. >>Pored vremenskih procesa i
konteksta, drustvene kltrne razl!ke od itnog s interesa za povijesno orijentirane sociologe.<<
Usp. . Skocpol, nav. dj., str. 4.
Dunja Rihtman-Agustin, Etnologija nase svakodnevice, Skolska knjiga, Zagreb, 1988, str. 15.
Vjeran Katunaric, Dioba drustva, SDH, Zagreb, 1988, str. 49.
Social Stru_cture and Network Analysis, ur. Peter V. Marsden & Nan Lin, Sage Pblications,
Beverly llls/London/New Delhi, 1982, str. 11.
V. Katnaric, nav. dj., str. 50.
. Skocpol, nav. dj., str. 85.
. Skocpol, nav. dj., str. 85.
. Skocpol, nav. dj., str. 5.
Walter Benjamin, >>Povijesno-filozofijske teze<<, Uz kritik sile, Razlog, Zagreb, 1971, str. 27.
Nav. pr. James Clifford, >>Introduction: Partial Truths<<, Writing Cltre. The Poetics and Politics
of Ethnography, r. James Clifford, George . Marcs, University of California Press, Berkeley,
Los Angeles, London, 198, str. 1.
Usp. D. Rihtman-Augustin, nav. dj., str. 9-39.
. Skocpol, nav. dj., str. 1.
. Skocpol, nav. dj., str. 17.
G. Bock, nav. dj., str. 25.

1!5;,

140

KONJI, ZENE, RATOVI

35 D. Rihtman-Augustin, nav. dj., str. .

36 D. Rihtman-Augustin, nav. dj., str. 15.
37 . Skocpol, nav. dj., str. 362. U tekstu Novi programi rada i strategije povijesno orijentirane
sociologije<< Theda Skocpol podastire tabelu kojom prikazuje istraiivacke strategije na temelju
upotreijenih teorija, koncepata i usporedbl, te ih podvodi pod tri dominantna tip.~: 1) primje~a
generalnog modela na objasnjenje povijesnih instanci; 2) upotreba koncepata kOJima se razviJa
smislena historiografska interpretacija; ) analiza kauzalnih pravilnosti u povijesti. (Tabela 11.
1, nav. dj., str. 363).
38 . W. Scott, Women's Claims to Equal Rights<< (summary), Salzburg Seminar- Session 271,
Gender and the Humanities, Salzburg, August, 1988, sapirografirano.
39 >> ( ... ) diskurs, bez obzira da li verbalni ili vizualni, fiktivni ili povijesni ili spekulativni, nije
nikada neposredovan, lisen interpretacije, nikada nevin. vrijedi podjednako za nas vlastiti
diskurs, kao i za one koje nastojimo analizirati ili podvrgnuti kritici. The Female Body in Western Culture, ur. Susan R. Suleiman, Cambridge, 1986, str. 2.
40 Mihail Bahtin, Estetika slovesnogo tvorcestva, Nauka, Moskva, 1979, str. 254.
41 Mihail Bahtin, Marksizam i filozofija jezika, Nolit, Beograd, 1980, str. 14-17.
42 Usp. svecilisni dzbenik Mirjane Gross, istorijska znanost, Sveuciliste u Zagrebu, Institut za
hrvatsku povijest, Zagreb, 1976, str. 242.
43 Usp. veoma primjenjivu raspravu etnografskim tekstovima, . Clifford, nav. dj., str. 7.
44 . Clifford, nav. dj., str. 14-15.
45 Nav. pr. Women in Revolutionary Paris 1789-1795. Selected Documents Translated with Notes
and Commentary Darline Gay Levy, Harriet Branson Applewhite, Mary Durham Johnson,
University of Illinois Press, Urbana, Chicago, London, 1979, 92. (podv. L. S.).
46 Usp. Ute Gerhard, >>Die Frauenrechtserkliirung der Olympe de Gouges<<, Die Neue Gesellschaft.
Frankfurter Hefte, 36, 1989, 7, str. 605.
47 U. Gerhard, nav. dj., str. 605.
48 Joan W. Scott, >>Women's Claim to Equal RightS<<, nav. dj., str. 1.
49 . W. Scott, nav. dj., str. 2.
50 Ona datirana 27. 8. 1789, dakle dvije godine prije njezine >>zenske<< nadopune. Usp. Brian
ierney, Joan Scott, Western Societies. Documentary History, Volume , Alfred . nopf,
New York, 1982, str. 204-206.
51 Usp. Ray Strachey, h Cause. Short History of the Women's Movement in Great Britain, Virago, London, 1978.
52 Usp. Sara Evans, Personal Politics, The Roots of Women 's Lieration in the Civil Rights Movement
& the New Left, Vintage Books, New York, 1980, str. 19-25.
53 Usp. Zarana Papic, nav. dj., 94-97; Andrea Feldman, >>Eine alternative Frauengrppe in Zagreb. Zwischen Aktivismus und Fraenforschung<<, Die ungeschriebene Geschichte. Dokumentation des 5. Historikerinnentreffens in Wien, 16. is 19. April 1984, Wiener Frauenverlag,
Wien, str. 113-123.
54 Nav. dj. Sare Evans, aktivne sdionice u americkom pokretu za gradanska prava 1960-ih i feministickog pokreta 1970/80-ih godina (inace profesionalne povjesnicarke)na izuzetno detaljan
i zoran nacin prikazuje proces stvaranja takvih zenskih grupa.
55 odredba veoma diplomatski formulirana - istice da na izbornim listama SPD-a za gradove/pokrajine niti jedan spol ne moze iti zastupljen u postotku manjem od 40, niti vecem od
50.
56 Blaz varijantu predstavljaju, i u nasem zenskom pokretu izmedu dva svjetska rata zastupljene,
brojne konzervativne (od vjerskih zajednica i konzervativnih politickih stranaka inspirirane)
zenske organizacije koje SU okup\ja\e zene sentimenta\izirajuCi njihovu >>Specificnu prirodu
velicajuCi njihov >>prirodni poziv<< majke, supruge i domaCice u oporbl spram zahtjeva za (politickom) ravnopravnosc zena koja smatrana >>nezenstvenorn<< i u svakom pogledu necudorednom.
57 Usp. Claudia Koonz, Mothers in the Fatherland. Women, the Family and Nazi Politics, Methuen,
London, 1987. Atorica ove, do sada najiscrpnije i najlucidnije monografije zenama u nacistickoj Njemackoj, svoje zakljcke strahu od emancipacije temeljila, pored ostalih izvora i
na brojnim autoiografskim iskazima tzv. >icnih zena<<. djelo, ujedno, predstavlja medas
u povijesti zena, buduCi da . Koonz ucinila najradikalniji zaokret od >>ideologije zene-zrtve<<
i pokazala siroku lepezu motiva koji su omogcili da se u odredenoj povijesnoj situaciji zene

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

58

59
60

61

62

63

64

65

66
67

68

69

141

nadu u ulozi tlaCiteljice i krvnika. ,,zene su ucinile vise stete nego koristi, pisala u svojoj
Deklaraciji i Olympe de Gouges, svjesna da bez njihovog saucesnistva niti njihovo poroijavanje
ne i ilo mogce. , dakako, nije prijecilo da zahtjeva jednakost, budCi da i iskljcenjem
zena >>revolucija ila izguijena<<. Usp. Women in Revolutionary Paris 1789-1795, nav. dj. str.
93.
>>Nisam prijatelj zenskog prava glasa. Ako ipak moramo nastaviti s tom lakrdijom, moramo iz
nje izvuCi sve prednosti koje mozemo .... Zene vijek glasati za red i poredak i uniformu, u
to mozete iti sigurni.<< Also sprach Hitler. Nav. pr., . Koonz, nav. dj., 54.
Usp. Lydia Sklevicky, >>Karakteristike organiziranog djelovanja zena u Jgoslaviji u razdoij
do drugog svjetskog rata<<, nav. dj.
Za podrobniji komparativni opis filantropskog feminizma u zapadnoevropskim zemljama usp.
Barbara Corrado , >>Angels in the Devil's Workshop: Leisred and Charitaie Women in
Nineteenth-Century England and France<<, Becoming V!Sile. Women in European History, r.
Renate Bridenthal, Cladia Koonz, Houghton Mifflin Company, Boston, 1977, str. 296-324.
Ilustrativan primjer zahtjev koji Zorka Jankovic-Velikovecka u ime zena iznijela pred Narodnim vijecem u Zagreb 16. 11. 1918. kojim traii da i zene bdu clanovi zakonodavnih tijela,
te da imaj aktivno i pasivno pravo glasa i protestira sto zene nis pozvane >> rad oko izgradnje nove slobodne drzave Srba, Hrvata i Slovenaca<<. Usp. Arhivski vjesnik, 1 tom, 1959/60, dokument 105, 128-129.
Od ovog su se saveza dva navrata odvojila drstva s izrazitom vjerskom i karitativnom orijentacijom, nalazeCi neprihvatljivima njegove progresivne - feministicke, socijalne i politicke
zahtjeve. s se drustva 1926. udruzila Narodn zensku zajednic. No i unatoc tome, 1930.
Jugoslovenski zenski savez objedinjje 450 drustava. Usp. . Kecman, nav. dj., str. 163-178.
naziv prihvacen 1926, ishodiste orgnizacije Drustvo za prosvjeCivanje zene i zastit
njenih prava osnovano 1919. Beograd i Sarajevu, koje na skpstini feministickih drustava
Ljuijani 1923. promijenilo ime u AJijansa feministickih drustava. Usp. . Kecman, nav. dj., str.
178-193.
Podrznica raspstena 1937. zbog skoba sa seniorkama, koje su inace ile veoma zadovoljne
radom svog >>podmlatka<<, no razumljivo da politizaciju nakon odredenog stupnja radikalizacije
nis mogle vise tolerirati. Povjesnicari su do sada nanosili velik nepravd feministkinjama kada
su, ni njihove aktivnosti, bez distance prenosili ideoloske argumente >>mladih snaga
ili partijskih ideologa. Ocjenu >>reakcionarnosti i1i cak kolaboraciji s rezimom (i njegovom
policijom) opovrgava cinjenica da niti jedna juniorka (clanica S-/) nije ila prijavljena
policiji, mada su seniorke ile itekako svjesne njihovih politickih simpatija i pripadnosti. Za
kritiku izvora, usp. L. Sklevicky, >>Karakteristike organiziranog djelovanja zena, nav. dj. str.
454-456.
Zanimljive indicije tome mogce naci u izlaganj >>0 zenskom pitanj Vide Tomsic na
Petoj zemaljskoj konferenciji , odrzanoj Zagrebu 1940. Tim referatom V. Tomsic dozivotno promovirana u eksperticu za t proiematiku. Usp. AIHRPH, ZB-KOM-4/75-75a,
1940, , str. 19-23.
Proleterski zenski pokret , dakako, samo terminus technicus koji nalazimo u nasoj historiografskoj literaturi.
Casopise Zena danas (Beograd, 1936-1940) i Zenski svijet (Zagreb, 1939-1941) pokrenule su i
izdavale jniorke. mogu posluziti kao primjer za ono vrijeme veoma modernog pristupa
zenskom pitanju (veCina tekstova niti danas ne zvuci anakrono) i nizu drustvenih proiema iz
zenske vizure.
Brojne su samo/kritike komunista zbog zanemarivanja rada sa >>zenskim masama. Navest cu
samo primjer Zemaljskog savjetovanja u selu Tacen 1939. kada generalni sekretar
Josip Broz Tito izjavio: >>Ako veCina drugova do sada potcjenjivala vaznost uvlacenja zena u
K(omnistick) p(artiju), sada moraj postati svjesni cinjenice da danas stvaranje zenskih
partijskih kadrova nas najvazniji organizacioni zadatak. Nav. pr. Josip Broz ito, Zena revoluciji, Svjetlost, Sarajevo (et al.), Sarajevo, 1978, str. 34.
Indikativni s slijedeCi podaci postocima ucesca zena Clanstvu : 1925. - , 8%; 1926.
- 1, 6%; 1935. - 1%; 1940. - 6%. Usp. . Kecman, nav. dj., str. 207 i V. Tomsic, nav. dj.
Broj zena 1940. godine, prema ocjeni iz referata V. Tomsic na Petoj zemaljskoj konferenciji , i slijedeCi: od ukupnog Clanstva zene s u Sloveniji predstavljale 10%, u Crnoj
Gori 6%, u Srblji 10%, Hrvatskoj 4%, Makedoniji 10%, Vojvodini 5%, citavoj
6%. Usp. V. Tomsic, nav. dj., Bez pretenzija na neku sustavnij analizu, ovi podaci ipak ukazj

---

142

70
71
72
73
74
75
7

77
78

79
80
81
82
83
84
85
8

87

88
89

90
91

92

93

KONJI, ZENE, RATOVI

na relevanciju daljnjeg istrazivanja meduzavisnosti odnosa stupnja drustveno-ekonomskog razvoja i zastupljenosti zena u revolucionarnoj partiji.
Dr. Milica Bogdanovic, Izlaganje na Osnivackoj skupstini drustva Zenski pokret, Zagreb, 23.
5. 1925, AIHRPH, IV/3537, 1925.
Usp. Anka Berus, >>Za uevrscenje organizacije<<, Zena bori, 1, 1943, str. .
Werner Thnnessen, The Emancipation of Women. The Rise and Decline of the Women's Movement in German Social Democracy 1863-1933, Pluto Press, London, 1973.
W. Thnnessen, nav. dj., str. 7.
W. Thnnessen, nav. dj., str. 7-8.
W. Thnnessen, nav. dj., str. 8-9.
W. Thnnessen, nav. dj., str. 9.
W. Thnnessen, nav. dj., str. 9.
Vlasta Jalusic, ,, politiki potrebujemo podporo zensk ... (Subjektivacija zensk v proletarsko
razredno zavest ali kako nastala podoba proletarke) (1890-1914), Razprave. Proemi, 279280, XXV, 1987, 7-8, str. 31-49.
Usp. iscrpnu egzegezu V. Jalusic, nav. dj., str. 31.
Vidi: Jalusic, nav. dj., str. 32.
Usp. V. Jalusic, nav. dj., str. 35.
Nav. pr. V. Jalusic, nav. dj., str. 37.
Vidi: Jalusic, nav. dj., str. 41.
Usp. primjere V. Jalusic, nav. dj., str. 38-42.
Usp. prikaz >>Geblirstriekdebatte >>, V. Jalusic, nav. dj., str. 44-45.
Vidi: Jalusic, nav. dj., str. 4.
Usp. relativno suvremeni primjer istrazivanja polozaja zene u Hrvatskoj s pocetka 1970-ih godina. Na pitanje >>Smatrate li da zena treba imati placeni posao? neopozivo potvrdan odgovor
(>>Da) dalo tek 32% zaposlenih i 21,% nezaposlenih zena. Indikativno da kod tih odgovora nije potvrdeno postojanje korelacija niti sa stupnjem obrazovanja, velicinom obltelji niti
porijeklom. Jedina pozitivna korelacija utvrdena s prosjecnim dohotkom clanu obltelji.
Usp. . Mihovilovic, . lauzer, N. Ostojic, Polozaj zene porodici i drustv Hrvatskoj, IDIS,
Zagreb, 1971.
Vidi: Jalusic, nav. dj., str. 4.
Svoju studiju Vlasta Jalusic zakljucuje hipotezom (koju ocjenjuje kao >>mozda drsku) da
>>Zenska agitacija u Njemackoj socijaldemokratskoj partiji predstavljala uvertiru u masovnu
propagandu dvadesetog stoljeca. Tu tezu potkrepljuje iskazom nacionalsocijalistickog govornika: ln der Politik bracht man die Untersttzng der Fraen, die Miinner folgen einem von allein.
V. Jalusic, nav. dj., str. 48.
Nav. pr. . Kecman, nav. dj., str. 78.
>>Zene socijalisti (komunisti) usvajaju maksimalni i minimalni program partije komunista Jugoslavije i smatraju sebe kao deo partijske celine. U isto doba one iskljucuju svaku zasebnu organizaciju zena, sebe smatraju tehnickim - izvrsnim odborom u agitaciji i organizaciji zena.
(iz Statuta zena socijalista-komunista) nav. pr. . Kecman, nav. dj., str. 78.
Polovicom 1930-ih godina kritizira >>komuniste zbog nerazumijevanja potrebe rada
sa zenama i >>postojanja najnakaznijih shvatanja kao npr. >>da zene nisu za revolucionarnu
borbu, da besplodan rad medu njima, da nisu konspirativne, itd. Takvim shvatanjima cesto
su neki nasi odgovorniji drugovi nastojali da opravdaju svoj nerad medu radnicima, nekoji od
njih ili su cak i misljenja da se zene ne smiju uvlaciti u nasu partiju i omladinu iz gore navdenih, naravno, potpuno netacnih razloga. Nav. pr. . Kecman, nav. dj., 207. U izlaganju
Petoj zamaljskoj koferenciji >>licom zivotu clanova Partije, Josip Broz ito osudio
postojaje >>edrugarskog poasanja prema drugarici, jer ima i takvih drugova koji drugarice
>>i tuku. Takoder izvrgao kritici i drugove koji >>vole da se z ili k drugarice poasaju kao malogradake ... . Usp. Izvori za istorij SIO: Peta zemaljska konferencija (/9-23.
oktobar 1940), ur. . Damjanovic, . Bosic, D. Lazarevic, Izdavacki centar Komunist, Beograd,
1980, str. 39.
Upravo termi >>dvojna potCinjenost koristi clan Sreten Zujovic u svom izvjestaju
Cetralnom komitetu od augusta 193. Nav. pr. . Kecman, nav. dj., str. 210.

-~~

~-~-----------

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

143

94 AFZ osnovaa Prvoj zemaljskoj kofereciji AFZ Jugoslavije odrzanoj u Bosanskom Petrov_cu .-8. 12...1942. No stvarno fukcionirala kao dio narodooslobodilackog pokreta vec
godu d priJe formalnog utemeljenja, buduci da Okruznica br. 4 od . 12. 1941.
precizira zi ciljeve i organizacioi oiik.
95 Z:a podrobij~ ~alizu _rromjen~ orgaizacijskog ustrojstva i njegovih implikacija, usp. L. Sklevicky, >>Orgaz1raa dJelatost z Hrvatske za vrijeme NOB-e 1941-1945, nav. dj., str. 98115.
9 Usp. >>Upute za rad F. Z, AIHRPH, AFZ, 2/71, sijecaj 1944.
97 Usp. L. Sklevicky, >>Organizirana djelatost zena Hrvatske za vrijeme NOB-e 1941-1945, nav.
dj., str. 102.
98 Veoma su ilustrativa zapazanja efektima reorgaizacije koja Marica Zastavikovic iznosi u
pism~ ~>S tere_na od :4:_4. 1944. upuceo~ Glavnom odboru AFZ Hrvatske. Primijetilaje kako
>>musk1_ na ~v1m P?lozaJ~ma_straso se~ta~e u pogledu z, tako da imas vrlo malo zena
N<?.0-1ma 1 te koJe s~ cl~~1ce, ne poz1vaJu redovno na sastanke, ili ih dodjeljuju komisijama u
koJ1ma dolaze do IZfaZaJa. (... ) Dogodilo mi se bas ovih d na kot. Koprivnickom. Dodem
~ sas~anak, puna s~ba drugova, n ~edne drugarice. Pitam gdje su dJCUgarice. Zar nema niti
d z? Vele m1 kako- , AFZ zastupa. drugarica od AFZ s kuharica. ( ... )
~ad pokreem pitaje drugarica i kada ih proadem i dovedem, rasl?oredim rad, d sam
Sigurna da cu te drugarice slijedeCi put naCi u kuhiji. AIRPH, AFZ, 2/77.
99 Usp. Lydia Sklevicky, vidi poglavlje >>Antifasisticka frota zena - kulturnom mijenom do zene
'ovog tipa' .
100 Usp. Lydia Sklevicky, Zene i moc. Povijesna geneza jednog interesa, neobjavljena magistarska
radnja, Filozofski fakultet, Zagreb, 1984, str. 105-115.
101 Usp. Zene Hrvatske narodnooslobodilackoj bori, I, Glavi odbor Saveza zeskih drustava,
Zagreb, 1955, dokument 183, 289.
102 k Berus, >>Bratstvo i jedinstvo, v narodna vlast = temelj srete buducnosti asih aro
da, poyticki referat prvom kongresu AFZ Hrvatske, Zagreb, 21-23.7. 1945. Usp. AIHRPH
ZDAZH, 1945.
'
103

~~ je.?ila lise~a ~st~vi~ pra:a C?ir_a~ko pravo na izborne fukcije i v istupanje u poli-

t1~kom Z1~0tu); 1\~ . 1zraz1t? d1Skr11raa U sferama drustveo-ekoomskog zivota koje SU

11 regul1rane _(eJ~d~tvem) gr~danskim zakoikom, kao sto r. ilo podrucje imovi
skog (stvarnog 1 oI1gacnog), nas!Jednog i porodicnog prava; socijalo i rado zakoodavstvo
takoder postojalo tek u rudimetarnom obliku i obuhvacalo veoma mali broj zena. Usp. .
Kecman, >>Pravi polozaj z, nav. dj., str. .

104 Upitan sto m~sli zenskom pravu glasa, odgovor potpredsjedika vlade dr. Vlatka Maceka
sura~ica_m_~ Zene dana~ u intervj_uu_ 1938. (objavljen u Zeni bori tek 1944.) niti ne zvuci
os~b1to 1~1~: .":k 1 se_ n~ ~mJer brinuo za moju kucu i djecu, kada i se moja gospoda
!~ ba~1t1 pol~tik~m. ~ 1 d~eca to esto ajljepse za zenu, jer zena izvan kucnog ognjista
1zgu_b1!~, 1 ono sto reSI _kao zen~. ( ... ) Za zenu kuca, za muskarca politika. Bosiljka
r1, >>Od m do 1zdaje, Zena bori, 7, 1944, str. 5-.
105 Usp. Scott, >>Women's Claims to Equal Rights, nav. dj., str. 1.
10 >>Siobodo izrazavaje misli i stavova jedno od ajdragocjeijih prava z, jer ta sloboda
o~igur~va priznavanje ocistva ?. Svaka gradanka moze slobodno reCi: ' sam majka tvojeg
dJeteta, da bude barbarsk1m predrasudama prisiljea sakrivati istiu. Ne treba oduzeti
odgovornost za zloupotrebu te slobode u zakoom odredenim slucajevima. >>Die 'Erkliirung
der Rechte der Frau ud Biirgeri' v Olympe de Gouges, Die Gesellschaft. Frankfurter
Hefte, 7, 1989, str. 618.
107 Dr Ana Prokop, Polozaj zene porodicnom prav FNIO, AIHRPH, ZDAZH, 1948.
108 Dr ~ ~ro~o~ ~1912-1975) ila_ __ prva z n~stavica/redovi profesor tog fakulteta.
For~1raJU ~~1h pogl~da 1 senz1b11Iteta za porod1cno pravo zasigurno pridonio i njezi
ang~zma~ u priJeratn?m.zesk?m po~etu. Bila aktivna Claica juior sekcije Udruzeja ui
verz1tetsk1 o?razovah z, 1 fukcerka Upravog odbora (izabraa na Iisti omladiske
P?druz~ice Zenskog pokreta u Zagrebu koju predlozila jezina >>frakcija SKOJ-a). Surad1vala s NOP-om, od 1943. radi na oslobodeom teritoriju. Usp. Mira Alicic, >>Zivot i
rad prof. dr Ane Prokop, Zbomik pravnog faklteta Zagreb, XXVIII, 1978, 1-2, str. 5-7.
109 Prokop, nav. dj., str. str. 1.
110 Prokop, nav. dj., str. str. .

144

KONJI, ZENE, RATOVI

111 Neodredenost tog broja projzlazila iz nejasnog pravnog polozaja starokatolicke crkve. Usp.
Prokop, nav. dj., str. 4.
112 Kometjrajucj ovaj paragraf, Prokop smatra da jegov autor >>morao upravo sopehaue
rovskj mrzjti z da mu ilo dosta da jm dade tako podredej polozaj, g osjecao
potrebu da ih uvrjjedj<<. Prokop, nav. dj., str. 8.
113 Clan 24. Ustava FNRJ glasj: >>Z su potpuo ravnopravne sa muskarcjma u svim podrucjjma
drzavnog, prjvrednog drustveno-poJitjckog zjvota. Za jedakj rad z jmaju pravo jedaku
placu kao muskarcj uzjvaju posebu zastjtu u radom odosu. Drzava arocjto stjti jterese
majke djeteta osjvajem rodilista, djecjih domova obdanjsta i pravom majke l
dopust prjje posle porodaja.<<
114 Usp. Prokop, nav. dj., str. 12.
115 Usp. Prokop, nav. dj., str. 12-14.
116 Prokop, nav. dj., str. 14.
117 Prokop, nav. dj., str. 47.
118 Usp. Gejl Rui (Gayle Rub~n), >>Trgovja zeama: beleske 'poJitjckoj ekoomjjj' polostj<<,
Antropologija zene. Zbornjk, Z. , L. Sklevjcky, prjredjteJjjce, Prosveta, Beograd, 1983, 91151.
119 PolazeCi od marksjstjcke krjtjke poJitjcke ekoomjje kapjtalizma, r femjjstjcke autorjce/autorj ukazali su na ograjcenja ekoomskih teorjja ( marksjstjcke paradjgme) u teorjjskom
fudjraju ekoomjje reprodukcjje. Usp. Maureen Mackjtosh, >>The Sexual Divjsjo of Labour and the Subordjnatjon of Wome<<, Of Marriage and the Market, . Youg, ur. . Wolkowjtz, R. McCullagh, CSE Books, Ld, 1981, str. 1-15.
120 jstrajostj suprotstavljeih shvacaja (zeskog) rada kao potrebe za samorealizacjjom kao
jzraza uZde svjedocj recetnj prjmjer kojj morao rjesavatj Ustavnj sud SFRJ pocetkom
1980-ih godja. Tada grupa sveucilisih profesorjca sudskjm putem osporila ustavost zakoa koji prisiljava zene da se umirove 5 godia prjje muskaraca. Pod rukovodstvom socijalistickih
samoupravnih sjdikata doslo do veoma ostre polarizacije itelektualki radica kojima
taj zahtjev predstavlje kao prijetja dokidaju jihovog prava da za puu mjrovju rade krace
od muskaraca. u toj se polarizacijj i s nacin ocjtovala (implicita) kvalifikacjja
zeskog rada kao izraza uZde. Druga straa uzde predstavljea kao luksuz. Cii se da se
>>proleterski atifemiizam<< (i atiitelektuaJjzam) predaju tako lako!
121 Da stare jdeoloske sheme istrajavaju i u drugim drustveim uvjetima svjedoce d ovi
femiizam kojj se u Hrvatskoj javjo kocem 1970-ih godia. Tada su dezurnj, ali i samozvani
ideolozj inzistiraJj cijenici da su femijstkjje zapravo >>dokone gospode<< - mahom jte
lektualke! Usp. jedan od mnogih tekstova koji koriste tu argumetaciju, r. Slave Letica,
>>Skica (!) za komuisticki manifest protiv femiizma<<, Pitanja, 1-2, 1980, str. 53-58.
122 Zahtjevj s podrucja radog zakoodavstva formulirani su kao: izmjee svih odredi u zakoima
i uredbama koje stavljaju z u eravopravni polozajprema muskarcu u pogledu zaposljavaja i u radom odosu; osigurai prjstup zeama u zvaja za koja su kvalifjcirae; jednaka
agrada za jednaki rad; prizavaje poziva z kao majke i domacice kao produktivog poziva.
Zahtjevi z u okviru radnickog pokreta stavljali su veCi aglasak socijalo-protektive
kompoete, poput placeog porodiljskog dopusta, vg primaja radica i amjesteica
posao posle bolovaja porodaja, protiv izbacivanja trudica s posla. U sferi radog prava
jstjcai su jedaka placa za jedaki rad i jednakj uvjeti za musku i zesku radu sagu. Usp.
L. Sklevjcky, >>arakteristjke orgaizjraog djelovaja z u Jugoslaviji ... <<, nav. dj.
123 Flora Tristan (1803-1844) svoje stavove izlozila u djelu L'Union ovriere (1843) koje , smatra . rm, >> jasnoCi, viziji i prodornosti<< jedio moguce usporediti s >>Komuistickim
manifestom<<. Nav. pr. Arbeiterbewegung nd Feminisms, ur. Ernest mm, Ullstei MaterjaJje, Frakfurt, 1982, str. 18-19.
124 Jos od Oktobarske revolucije ( formuliraa i Prvoj meduarodoj kofereciji radnih
zena odrzaoj u Moskvi 1920.), kao d od najvazijih mjera za realizaciju revolucioarnih
preobrazi drustva smatra se kidaje prvenstva primarnih veza i izlazeje zena iz domova, te
jihovo ukljucivaje u ekonomiju.
125 Usp. . Mackitosh, nav. dj., str. 9-10.
126 Temeljna kontroverza proizvode li kuci poslovi neposredo visak vrijednosti, ili su samo
>>presuda<< elemet projzvodnje viska vrijednosti i kapitala.

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

145

127 >>Sva .drustva poznaju spolu podjelu rada. zaci da su neki zadaci alocirai pretezo ili
iskljucjvo zeama, drugi muskarcjma, dok neke mogu izvrsavatj z muskarcj. Kada se u
drustvu desavaju ekoomske promjee, m se prjroda rada, kao djstriucjja jzmedu muskaraca z.<< Usp. . Mackjtosh, nav. dj., str. 1. Reproduktjvj rad zbog svoje s
Jjske povezanosti s podrucjjma seksualostj reprodukcjje ljudskog zivota, prema shvacaju
femjjstickj orjjetjrajh autoraJjca, presuda za razumjjevanje same prjrode patrijarhata. nav.
dj., str. 9.
128 Usp. Mjrjana Gjukjc, >> prjvrednoj aktjvnost z Jugoslavije od 1918. do 1953.<<, Ekonomski
pregled, 12, 1954, str. 817.
129 . Gjukic, nav. dj., str. 814-815.
130 . Gjukic, nav. dj., str. 815.
131 Usp. . Gjukic, nav. dj., str. 816.
132 Nav. pr. . Gjukic, nav. dj., Tabela , str. 817.
133 . Gjukjc, nav. dj., str. 819. >>U red takvih mjera spada odredba prema kojoj ucjteJjjca koja
se uda za muskarca kojj ucjtelj mora apustjti posao. Ukoliko se uda za ucjtelja, ostae
u sluzi, doiva 50% place. Uredba licim porodjcjm dodacjma drzavnih sluzbejka iz
1935. godje predvjdala oduzjmaje djjela licog dohotka udatjm zeama. Protjv ovih mjera
s zeskih pokreta poduzimala r, meduarode akcjje (r. u Komjsijj za
socjjala t~ pri Drustvu aroda), bez rezultata.<< Nav. pr. Ljuika Siric-Bogetjc, >>Odluke Pete zemaljske koferecjje radu medu zeama jjhova reaJjzacjja u periodu 19401942.<<, Peta zemaljska konferencija , zborjk radova, IHRP/Skolska knjjga, Zagreb, 1972,
str. 82-83.
134 Usp. veoma jscrpe aalize koje su jndjkatjve, jako se odnose samo grad Zagreb: Mira
Kolar-Djmjtrjjevic, >>Polozaj zarade radih slojeva Zagreba 1918-1931. godje<<, Radni slojevi
Zagreba od 1918. do 1931., IRPH, Zagreb, 1973, str. 183-377.
135 Usp. Dr. Sasa Duraovjc-Jada, Zena radnom odnos, Naprjjed, Zagreb, 1960.
136 >>Govor predsjedjka ZAVNOH-a Vladimjra Nazora<<, Zene Hrvatske narodnooslobodilackoj
borbl, , Glavnj odbor Saveza zeskih drustava Hrvatske, Zagreb, 1955, dokumet 365, str. 76.
137 Josjp Horvat, Prezivjeti Zagreb. Dnevnik 1943-1945, Sveucilisa aklada Lier/JAZU dr.
izdavacj, Zagreb, 1989, str. 248.
138 Njihove aalize >>polazih pozicjja<< z u ovom povjjesom treutku moguce saZ:etj u sJjjedece sv tocke: 1) ovostecea ravopravost z; 2) z kao politjcki subjekt; )
obrazova~je z: 4) zena ~d; 5) ze~a kao cjmbejk socjjalne politjke; ) z kao majka.
Usp. Lyd Sklevicky, >>Prv1 kogres AFZ-a Hrvatske: putovj jtegracjje z u v drustvO<<,
u: Oslobodenje Hrvatske 1945, IRPH, Zagreb, 1986, str. 360-365.
139 Nav. pr. L. Sklevicky, nav. dj., str. 359.
140 Nav. pr. L. Sklevicky, nav. dj., str. 365.
141 >>PoJjtjcki referat Anke Berus<<, Z Hrvatske u NOB, , nav. dj., dokumet 365, str. 87.
142 >>Iz orgajzacjoog referata Grzetjc<<, Zene Hrvatske NOB, , nav. dj., dokumet 365,
str. 89.
143 Zena drStv i privredi Jgoslavije. Statisticki ilten br. 133, Saveznj zavod za statjstjku, Beograd, 1959.
144 Usp. p~jmjeric~ stav .. Gj~kjc, nav. dj., str. 820. kada kometjra vjerodostojost podataka
skolskoj. sprem1: _Postojala tendecija u popjsu staovjstva 1948. godjne, da se 'uljepsaju'
odgovo (zbog s1rokog zamaha borbe protjv nepjsmenostj), dok popis 1953. protekao u potpuo mjrnoj atmosferi, sto utjecalo realost podataka.<<
145 Mladen Frjgaovjc, Demografija. StanovniStvo svijeta, Skolska knjiga, Zagreb, 1987, str. 75.
146 Usp. . Frjgaovjc, nav. dj., str. 75-78.
147 . Frjganovjc, nav. dj., 81.
148 Usp. . Frjganovjc, nav. dj., str. 84.
149 Usp. . Frjganovjc, nav. dj., str. 109. primjer takvog podrucja autor navodj >>s Dinarskj
krs druge patrijarhale krajeve<<.
150 Nav. pr. . Frjgaovjc, nav. dj., str. 95.
151 Nav. pr. . Frigaovic, nav. dj., str. 96.
152 Nav. pr. Statisticki ilten, nav. dj., tabela 8-3, str. 65.

146

su za analizu stanovnistva znacajne ove strukture: ioloska (dob i spol); ekonomska

(gospodarske djelatnosti); socio-profesionalna (zvanje i zanimanje); obrazovna (skolska sprema); nacionalna (narodnost); religijska (vjeroispovijest); kulturno-etnicka (posebnost bastine).<<
. Friganovic, nav. dj., str. 107-108.
154 . Friganovic, nav. dj., str. 109. Autor tu cinjenicu objasnjava u najvecem dijelu kao >>posljedicu
neravnomjernih guitaka u drugom svjetskom ratu i narodnoj revoluciji.
155 Nav. pr. Statisticki ilten, nav. dj., Tabela 1, 7.
156 Nav. pr. Statisticki ilten, nav. dj., Tabela 2-6, str. 18.
157 Vidi tablicu na str. 75.
158 Usp. laienka Despot, Zensko pitanje i socijalisticko samoupravljanje, Cekade, Zagreb, 1987.
159 D. Bilandzic, Historija SFRJ, nav. dj., str. 102-103.
160 Usp. V. Kostunica, . Cavoski, Stranacki pluralizam ili monizam, Institut drustvenih nauka,
Beograd, 1983, str. 87-143.
161 D. Bilandzic, nav. dj., str. 105.
162 /sto, str. 105.
163 formalno nije imala pisanog programa poslije Vukovarskog. Isto, str. 110.
164 Isto, str. 110-111.
165 Marija Obradovic, >>Koncepcija narodne demokratije<<, Oslobodenje Hrvatske 1945, nav. dj.,
str. 297.
166 Usp. Zdenko Radelic, >>Prvi kogres Jedistvenih sindikata Hrvatske<<, Casopis za suvremenu
povijest, 20, 1988, 1-2, str. 117 i 128.
167 prolematicnom karakteru koalicije govori i ova ocjena koalicijskih partnera koju jeseni
1945. izrekao Josip Broz ito: ovu nasu 'opoziciju' ne nazivam opozicijom. Opozicija u
jednoj drzavi ne slaze se s izvjesim taktickim stvarima, hoce nesto bolje, zauzima opozicioni stav prema rezimu ili prema vladi. Kod s opozicija nije takva. Ona nije dala ni jednu
ideju koja i ila bolja od onoga sto smo mi dali u programu Narodnog fronta. Ona uopste i
nema programa. onaj stari lager neprijatelja naroda koji vuku tocak historije atrag,
tocak ih okrece oko sebe i, razumije se, smrvice ih.<< Nav. pr. D. Bilandzic, nav. dj., str. 103.
168 Usp. Katarina Spehnjak, >>Organizaciono-politicki aspekti djelovanja Narodnog fronta u Slavoniji 1945-1951<<, Casopis za suvremenu povijest, 20, 1988, 11-2, str. 84; Z. Radelic, nav. dj., str.
117 i 133.
169 Pri postojale su i posebne komisije koje se se bavile radom pojediih masovnih organizacija. Usp. r. podatke Sidikaloj komisiji, isto, str. 132-134.
170 Usp. Z. Radelic, nav. dj., str. 124. U slucaju Narodnog fronta posebni prolem ilo njegovo
cesto >>postavljanje s pozicija vlasti<<, sto iti >>jedan od uzroka opadanja clanstva i guljenja
spontanosti i dobrovoljnosti u odazivu na akcije<<. Usp. . Spehnjak, nav. dj., str. 185.
171 Usp. Z. Radelic, nav. dj., str. 134. U astavku rada taj cu prolem detaljno elaborirati na primjeru organizacije zena.
172 Usp. Z. Radelic, nav. dj., str. 133 i . Spehnjak, nav. dj. str. 191.
173 Nema dvoji oko identifikacije drzavnog vodstva s rukovodstvom : >>Globalni drustveni sistem sa svojim podsistemima - politickim sistemom, privrednim sistemom itd. - i neodjeljiv monolit, organiziran na principu revolucionarno-demokratske (sic!, L. S.) hijerarhije u kojem se nizi stupaj potpuno pokorava direktivi i odluci viseg stupnja. Na celu globalnog sistema
stoji Politiro Centralnog komiteta sastavljen od desetak ljudi. i stab rata i revolucije, sada upravljao cjelokupnim drustvom i zemljom.<< D. Bilandzic, nav. dj., 118. Ideologiju >dnosno program revolucije<< u cijelom poslijeratnom razdolju posreduje Agitprop.
. Kasic viseslojnu djelatnost Agitpropa centrira na dvije tocke: 1) na ostvarenje neposrednog
akcionog programa okupljanjem ideologijsko-moilizacijaskoj platformi radi njegovog odjelovljenja; 2) u suglasju s pozicijom partije vlasti, u nadleznosti Agitpropa profiliraje i
kontrola cjelokupne nadgradnje kao njegov implicitni razlog postojanja. Usp. Biljana Kasic,
>>Uloga Agitpropa u Slavoniji (1945-1950)<<, Casopis za suvremenu povijest, 20, 1988, 1-2,
str. 173.
174 Usp. Vladimir Arzensek, Struktura i pokret, Institut drustvenih nauka, Beograd, 1984, str. 90.
175 Emile Durkheim, The Division of Labor, Glencoe, Ill, Free Press, 1947, str. 28. Nav. pr. V.
Arzensek, isto, str. 90.
176 V. Arzensek, isto, str. 90-91.
177 lsto, str. 91.
153

KONJI, ZENE, RATOVI

>>Opceito

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

178
179
180
181
182

183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193

194
195

196
197

198
199

200
201
202
203
204

147

Isto, str. 92.

Isto, str. 92-93.
Isto, str. 93.
Franz Neumann, Demokratska i autoritarna drzava. Studije politickoj i pravnoj teoriji, Naprijed, Zagreb, 1974.
Leon Kojen , diskutirajuCi aplikativnosti Neumannovog shvacanja totalitarizma, unio jednu
ogradu kod petog faktora, smatrajuCi da ono sto karakteristicno za svaki totalitami rezim
>>mogucnost terora pre nego sam teror<<. Strah od represije, dakle, vise nego zi masovno
provodenje, stvara >>kulturu straha<<, iz gradana poslusne podanike. Lieralizam i socijalizam.
(Liberalne i socijalisticke ideje i pokreti tlu Jugoslavije), ur. Dragoljub Micunovic, Centar za
filozofiju i drustvenu teoriju, Beograd, 1984, str. 96-97.
F. Neumann, nav. dj., str. 208. Pored ovih mjera kontrole nad drustvom, Neuman avodi jos
i princip vode, te pretvaraje kulture u propagandu, kulturih vrijedosti u robe.
D. Bilandzic, nav. dj., str. 135.
Isto, str. 116.
Usp. . Spehnjak, >>Narodni frot Jugoslavije (SSRNj- razvoj, programsko-teorijske osove
i procesi u drustvenoj praksi 1945 - 1983)<<, Povijesni prilozi, 1984, 3(1 ), str. 36 i 39.
. Obradovic, nav. dj., str. 295.
Usp. r S. Cook, >>Network Structures from an Exchange Perspective<<, Social Structure and
Network Analysis, nav. dj., str. 182.
V. Katunaric, nav. dj., str. 58.
. loch, >>Une etude regionale: geographie ou histoire?<<, Annales d'histoire economique et
sociale, 6, 1934, 81; v. pr., . Skocpol, nav. dj., str. 383.
Arhivski fond ZDAZH sadr:li sve smjernice i obostranu komunikaciju (republicka- savezna
razina), te zapisike savezih sjedica i kongresa.
Bonie . Erickso, >>Networks, ldeologies d Belief Systems<<, Social Structure and Network
Analysis, nav. dj., str. 163.
>>Referat drugarice Anke Berus: radim zadacima zena Hrvatske<<, AIHRPH, ZDAZH,
1945. Napomijem da ova signatura (1945.) ne odgovara datumu stvarog astaka referata
(isti slucaj s referatom . yranesevic), sto vidljivo iz drugih dokumenata, vec da su
odrzaa Pleumu AFZ (Beograd, 24.-25. 2. 1946).
AIRPH, S, 23. 10. 1945.
lsto. Argumentacija u prilog zeskog antifasistickog pokreta kao cimbeika pridoivanja (ne
samo) zenskih masa pokazuje upadljive slicnosti s vec avedenom tvrdnjom: ln der Politik
braucht man die Untersttzung der Frauen, die Miinner folgen einem von allein; usp. iljesku 89.
>>Zakljucci Plenar~og sastanka Centralnog odbora Antifasistickog frota zena Jugoslavije<<,
AIRPH, ZDAZH, 24.-25. 2. 1946.
U AFZ-u Hrvatske postojao 1946. godie slijedeCi raspored lokalih odbora: broj seoskih
odbora especificira; 22 gradska (sa rajonskih odbora u Zagrebu) i 94 kotarska odbora
(NR Hrvatska bez Istre); 10 okruzih odbora i 2 !s odbora. GO AFZH sastojao se od
plenuma (115 cla~ica) i sekretarijata (9 clanica). lvka Segovic, >>Organizacioni izvjestaj<<,
AIRPH, ZDAZH, 8. 2. 1946. I ovo d od mogobrojnih krivo sigiranih arhivskih
dokumenata. Prema dogadajima koji se u njemu spominju zakljucujem da astao poslije svi
ja 1947.
>>ZakUu~ci sa sastanka Glavnog odbora AFZ-a Hrvatske koji odrzan 13. i 14. 4.<<, AIHRPH,
ZDAZH, 13.-14. 4. 1946.
Usp. dopis Okruznog odbora AFZ-a Bjelovar GO-u kojemu prilaiu 50.000 di. koje su skupili
>>U akciji d diar. U akciji obuhvaceno 16 do 17 hiljada zena. U gradu smo obuhvatili
skoro sve zene, dok to selu ide mnogo teze<<. AIHRPH, ZDAZH, 2. 4. 1946.
AIHRPH, ZDAZH, 12. 2. 1946.
AIHRPH, ZDAZH, 1947.
>>R~.ferat ~rugarice Milke Vranese~ic: formama Antifasisticke fronte z i olicima organizaciJe AFZ-a<<, AIHRPH, ZDAZH, 1945.
>>Referat drugarice k Berus ( ... )<<, AIHRPH, ZDAZH, 1945.
RazliCita uputstva razlicite nacine propisuju format i cestiu izvjestavanja. U jednom od
takvih uputstava iz 1945. godine moguce i i propisae 23 tacke kojima treba referirati.

148

KONJI, ZENE, RATOVI

jos i socijalo-zdravstvea, te privreda sekcija.

rada kultumo-prosvetpe sekcije<<; Uputstva z~ rad u orgaiziraju pr.opagade
sekcije pri Okruzim odborima AFZ-a<<, AIHRPH, ZDAZH, 194.
Ivka Segovic, Orgaizacioi izvjestaj<<, isto.
>>Kako cemo pokreuti i uevrstiti rad Antifasisticke frote z<<, AIHRPH, ZDAZH, 1. 1947.
Izvjestaj radu AFZ-a kotar Vikovci<<, AIHRPH, ZDAZH, 1. 5. 194.
Orgaizacioi referat<< (Staic , Slavoski Brod), AIHRPH, ZDAZH, 27. 4. 194.
Ivka Segovic, Orgaizacioi izvjestaj<<, isto.
Rad i zadatak Antifasistickog frota z od prvog kogresa do prvog pleuma<<, AIHRPH,

205 U ovom su

razdolju sv

20 >>Orgaizacija

207
208
209
210
211
212
21

214

215
21

217
218
219

220
221
222
22

224
225
22

227
228
229
230
231
232
2

234
235

23

237
238

ZDAZH, 194.
Isto.
Svi Okruzi odbori AFZ imali su profesioale tajice koje placao NF. I kotarski su odbori
u veCii imali tajice, su kao sluzbeice NF-a imale vise >dgovorih<< duzosti, tako
da su zaemarivale rad u AFZ smatrajuCi ga m vazim<<. Ivka Segovic, Orgaizacioi
izvjestaj<<, isto.
AIRPH, ZDAZH, 1947.
Pleum Glavog odbora AFZ-a za Hrvatsku<<, AIHRPH, ZDAZH, 15. 5. 1947.
AIHRPH, ZDAZH, 1947.
Zavrsa rec Pleumu Glavog odbora AFZ-a Hrvatske<<, AIHRPH, ZDAZH, 15. 5.
1947.
Zako prihvatila Naroda skupstia zasjedaju 2. 4. 1947. Osovi zadaci petogodisjeg
l (koji trebao iti provede uz tehicku pomoc sovjetskih strucjaka) ila likvidacija
privrede i tehicke zaostalosti zemlje, podizaje i uevrsceje privrede i obrambee sage, te
socijalistickog sektora privrede. ri cilj ilo , dakako, podizaje opceg lagostaja radih
ljudi<<. l zacrtao v idustrijske proizvodje za pet puta, u Hrvatskoj idustrijska
proizvodja imala iti v za 452% u odosu 1939. godiu. . Setic, S. Sigetlija,
. Potocki, ronologija SIO 1919-1969, Stvarost, Zagreb, 1970, str. 188-189.
D. Biladzic, Historija SFRJ. .. , nav. dj., str. 140--141.
Isto, str. 14.
Isto, str. 144.
Isto, str. 144.
Usp. Staje u orgaizaciJI AFZ-a
prijedlozi za uevrsceje orgaizacije<<, AIHRPH,
ZDAZH, 1948.
Isto.
Nedostaci i greske orgaizacije Antifasistickog frota z i epravila odos ekih orgai
zacija Narodog frota i orgaa vlasti prema AFZ<<, AIHRPH, ZDAZH, 1948.
Isto.
Zakljucci Druge sjedice Izvrsog odbora AFZ Jugoslavije orgaizacioim pitajima,
AFZ Jugoslavije, Beograd, . 4. 1948, 1-2.
Isto, str. .
Isto, str. 4.
1sto, str. 8.
Isto, str. 10.
Isto, str. 11.
Zakljucci Sekretarijata Glavnog odbora u vezi zakljucaka semiara odrzaog pri Cetralom
odboru sa rukovodiocima org. sekcije, AIHRPH, ZDAZH, 29. 2. 1948.
Uputstva Glavnim, sreskim i gradskim odborima AFZ-a vodenju evidencije i statistike, AFZ
Jugoslavije, 1948. Ova elaboriraa uputstva, koja dolaze s ajviseg mjesta u orgaizaciji, razlikuju se odlucom tou i karakteru od zahtjeva za slajem izvjestaja u prethodom periodu
koji, sudeCi barem kolicii arhivskih dokumeata, isu aisli ocekivai odaziv.
111. plenami sastanak Antifasisticke fronte iena Hrvatske, GO AFZH, 1948, 12-13. sastaak
odrza u Zagrebu 29. 2. 1948.
Usp. i . Erickso, Networks, Ideologies d Belief Systems<<, Social Structure and Network Analysis, nav. dj., str. 170.
Isto, 55-57. U godisjem izvjestaju GO AFZH kostatira se uspjeso premaseje tog l: u
NF u NR Hrvatskoj ul 8, 7% od ukupog broja z glasaca. , pak, koje su

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

odijale ul, ciile

149

su to s obrazlozejem da uclanjeje u NF zaci ul u

(koje su, ocigledno, smatrale neprihvatljivim). Ovaj, aizgled skroman podatak, govori zdravoj
rasudnoj moCi tzv. >>Oicnih<< z koje proicu mehaizme drustvene regulacije i itegracije
bolje od mnogih povjesnicara. Usp. Godisji izvjestaj radu Glavnog odbora i organizacije
AFZ-a u Hrvatskoj<<, AIHRPH, ZDAZH, 1948.
239 lsto, str. 15.
240 lsto, str. 4.
241 Isto, str. 41-42. l za ostvarenje ovog zadatka i tom prilikom razdijelje slijedece
tocke: 1) Briga trudnoj majci i djetetu do godine; 2) Odgoj djece i pruzaje pomoCi majci
kao odgajatelju; ) Upoznavanje zena sa zakonima i uredbama koje izdaje nasa r. vlast u
brizi za majku i dijete i borba za njihovo pravilo sprovodeje u zivot i 4) Briga djeci koja
su pod zastitom drzave.<<
242 Upute za rad sekretarijata i sekcija kotarskih i gradskih odbora AFZ-a, AIHRPH, ZDAZH.
15. 5. 1948.
243 Uputstva za pisanje godisnjih izvjestaja 1949. godine, AIHRPH, ZDAZH, 24. 12. 1949.
244 Isto.
245 Upute za rad sekretarijata i sekcija kotarskih i gradskih odbora AFZ-a, AIHRPH, ZDAZH,
15. 5. 1948.
24 Soka rajaCiC, referat IV. Pleumu GO AFZH, AIHRPH, ZDAZH, 10. 10. 1948.
247 Vida Tomsic, referat IV. Plenumu GO AFZH, AIHRPH, ZDAZH, 10. 10. 1948.
248 Isto.
249 Usp. . Spehjak, Organizacioo-politicki aspekti djelovaja narodnog fronta .... <<, nav. dj.,
str. 185. Bilo predvideo da claovi sekretarijata sudjeluju u siijedecim komisijama Savezog
odbora NF kao aktivi clanovi: organizacionoj komisiji, komisijama za narodu inspekciju, za
takmicenja, za radne brigade, za zdravstvena i socijalna pitanja.
250 Statut Antifasisticke fronte z<<, 8. mart, GO AFZH, Zagreb, 1948, str. 135.
251 Izlaganje drugarice Vide Tomsic na sastanku Izvrsnog odbora AFZ-a Jugoslavije /1. i 17.
decembra 1948./<<, AIHRPH, ZDAZH, 16-17. 12. 1948.
252 Za ajtemeljitiju analizu medunarode konstelacije sukoba sa Staljinom/SSSR-om/zemljama
I- i jezinih korijena u kotinuitetu frakcijskih bori uutar jugoslaveskog komunistickog
pokreta, usp. Ivo Banac, With Stalin Against ito. Cominformist Splits in Yugoslav Communism,
Cornell Univestiy Press, Ithaca d Londo, 1988.
25 U jugoslaveskoj Partiji osjeca se duh politike klasne borbe. Porast kapitalistickih elemenata u selu i u gradu ide puim korakom, rukovodstvo Partije ne poduzima mjere da i
ograicilo kapitalisticke elemete.<< Nav. pr. D. Bilandzic, Historija SFRJ. .. , nav. dj., str. 155.
Iako su tj argumentj posve projzvoljnj , kako uvjerJjjvo dokazuje Banac, linjja jos od rata
ila mogo radjkaJjja od linjje S(), u djelatnom dematjranju StaJjjovih optuzi sJjjedj njihovu argumentaciju.
254 D. Bilandzjc, istorija SFRJ. .. ., nav. dj., str. 11.
255 Isto. I broj profesonalog kadra u AFZ-a slijedjo taj trend. Za rad GO AFZH predvjdeno
potrebnih 45 drugarica, olasnj odborj trebaju jmatj profesionaJkj, dok u kotarskim
gradskjm odborjma potrebna jedna. Analiza stanja profesjonalnog kadra AFZ-a Hrvatske<<,
AIHRPH, ZDAZH, 1949.
25 D. Biladzjc, Historija SFRJ. .., nav. dj., str. 11.
257 Istrazjvanja procesa kolektivjzacjje pokazala su da najveCi djo seljaka usao u SRZ [seljacke
radne zadruge], prvo pod jacim ili slaijjm ekonomskjm, politickjm psiholoskim prjtiskom ,
drugo, zahvaljujuCi partjjskoj djscjpJij utjecaju stotjne hiljada mladjca i djevojaka, sjnova
kcerj seljaka kojj su kao u 'revolucjjj' prvj odlazili onamo kamo Partjja odredjla<<. Poznata
i tog procesa - u ljudskoj energijj i materjjalnim sredstvjma koja su se preijjevala
preko budzeta jz preostale poljoprjvrede seljaka industrjje. Nemjnovnoj propasti projekta socjjalistjcke preobrazbe seia<< doprijjela i mjnjmala motjvacjja za uapredenje SRZ. Nav.
pr. D. Biladzjc, isto, str. 161.
258 zadatke postavlja Peti kongres pred organizaciju AFZ<<, jz materjjala IV. plenuma
GO AFZH, AIHRPH, ZDAZH, 10. 10. 1948.
259 Ali posto vi zate da se i brdo ne ide direkto, vec se ide naokolo, malo dole, opet
gore, ne mozemo udarjti taj put direktno vrh s socjjalisticke izgradje, mjslim ni administrativno jkako, vec prosto moramo zati da taj vrh treba da dosizemo, da ajkraCi

150

EMANCIPACIJA 1 ORGANIZACIJA

KONJI, ZENE, RATOVI

put onaj koji ide mimo svih provala da ne upadnemo negdje u cor-sokak iz koga ne mozemo
da se izvucemo, ako ne budemo js\j naokolo.<< >>Referat drugarice Vjde Tomsjc odrzan dne 2.
marta 1949. godjne<<, AIHRPH, ZDAZH, 2. . 1949.
20 Isto. Nije nepoznato da su te prjjetnje dojsta realjzirane. Na . plenumu u prosjncu
1949. godine Vladimjr Bakaric izvijestio da samo u Slavoniji uijeno pedeset seljaka prj
njihovom otporu otkupu. Nav. pr. I. Banac, With StalinAgainst Tito ..., nav. dj., str. 135. No ilo
i zena koje su pruzale otpor. AFZ ih paternalistjcki (materna!jsticki?) tretjra kao >>Sredstvo
neprijatelja u radu protjv SRZ<<. Neke od njih selima agitiraju protiv SRZ, dok im druge
>>nasjedaju<<, negdje se bune protjv >>unosenja stoke u SRZ<<, dok su ponegdje >rganizirale
otpor<< (ne kaZ:e se na koji nacjn). No u izvjestajjma AFZ istieu se suprotni prjmjerj uspjesno
razvjjene >>zadruzne svijesti<< kod zena. runski dokaz koji se spominje u gotovo svakom izvjestaju >>srez Udina<< gdje vec 88% zena uslo u SRZ. Primjer i doista i uvjerljiv kada
ne ismo znali kakve su mogucnosti poljoprivrede u tom siromasnom oporom i krsevjtom kraju!
Usp. >>Referat drugarice Vjde Tomsjc na . plenumu AFZ-a 4. i 5. juna 1949<<, AIHRPH,
ZDAZH, 4-5. . 1949.
21 >>Izlaganje drugarice Vide Tomsic na sastanku Izvrsnog odbora AFZ-a Jugoslavjje /1. i 17.
decembra 1948. /<<, AIHRPH, ZDAZH, 1. 12. 1948.
22 >> zadatke postavlja Petj kongres pred organizacjju AFZ<<, iz materjjala IV. plenuma
GO AFZH, AIHRPH, ZDAZH, 10. 10. 1948.
2 Banac, uz sve ograde, izvodi precizan broj partjjaca uhapsenih, osudenih i iskljucenih iz
pod zajednickim nazivnjkom >>ieovaca<<. I. Banac, With Stalin Against Tito ..., nav. dj., str. 149.
24 U prilog tome govori i cjnjenjca da od sredjne 1948. do sredjne 1950. godjne partjjsko Clanstvo uvecano za %. Usp. I. Banac, isto, 140 D. Bj!andzjc, isto, str. 178.
25 Usp. Referat Vjde Tomsjc, predsjednice AFZ Jugoslavije, 10. 10. 1948, AIHRPH,
ZDAZH, IV. plenum GO AFZH, 10. 10. 1948.
2 >>Izlaganje drugarjce Vide Tomsic na sastanku Izvrsnog odbora AFZ-a Jugoslavjje /1. 17.
decembra 1948. /<<, AIHRPH, ZDAZH, 1. 12. 1948. Pazljjvom cjtatelju sjgurno njje promakla
stalna praksa pjsanja imenjce >>partjja<< veljkjm slovom, cjme se vjerojatno zeljelo parafrazjrati i!jjsko nacelo monoteizma (>>Nemaj drugih partjja osjm mene!<<). Slicnu transformacjju (ali u obratnom smjeru) dozjvjela u tom razdolju imenjca >>bog<<, jer kada pjsana maljm
siovom gui monoteisticki karakter ekskluzjvnost (>>Nemaj drugih bogova osjm mene!<<).
27 Materjjal IV. plenuma GO AFZH, AIHRPH, ZDAZH, 10. 10. 1948.
28 Cak aktjvi, iako se neprekidno jstjce kako su jnjcjjatjve zena dobrodosle, nisu ili posve slobodni nacjn udruzjvanja. >>lnjcjatjve<< su morale iti prihvacene od vjsih jnstancj.
29 >> ... na AFZ ne smemo gledatj kao na takvu evrstu organizacjju gde osnovna vaznost vertjkalna veza, veza Centralnog odbora sa Glavnjm odborjma, ovih sa sreskjm osnovnim organjzacijama, da tu dolazj svaka direktjva i da se tek onda sprovodj. Nasa organjzacjja organizacjona forma nase Partjje .... <<. >>Referat drugarice Vjde Tomsjc odrzan dne. 2. marta 1949.
g.<<, AIHRPH, ZDAZH, 2. . 1949.
270 Mara Naceva u diskusijj na IV. plenumu GO AFZH jznjjela podatak kako >>U jednom
otsjeku<< (vjerojatno sektoru AFZ, . L. S.) otkrjveno 150 takvih slucajeva. AIHRPH,
ZDAZH, 10. 10. 1948.
271 V. Tomsjc, AIHRPH, ZDAZH, 10. 10. 1948.
272 >>( ... ) izvesne zene u Beogradu kazu za konferencjje AFZ-a da se tamo doije samo cetka
kofa, - njsta drugo sem jedne radjnosti u vidu dobrovoljnih radova, onda tome treba razmis!itj<<; zene ne osjecaju da jm AFZ daje pomoc podrsku, vec >>~ organjzacija nesto J~de
one samo treba da daju ( ... )<<; jz djskusjja na IV. plenumu GO AFZ , AIHRPH, ZDAZH,
10. 10. 1948.
27 Usp. Njcos Poulantzas, Driava, vlast, socijalizam, Globus, Zagreb, 1981, 29.
274 >>( ... ) odvajatj [ se] jzvjesna pjtanja koja leze u zenama, koja su u tom smislu zenska, posto
ih rjesavamo, alj cemo uzetj na sebe sigurno na izvjesnom terenu svakojaka pitanja. Uzet
cemo pjtanje higijene stanova smrtnosti djece, uzet cemo pitanje suzijanja bolestj, epjdemjje
malarije, sjfj!jsa (sic!) drugih.<< V. Tomsic, AIRPH, ZDAZH, 10. 10. 1948. >>Svi tj zadacj
su na opstoj linijj moiljzacje masa u jzgradnjj socjjalizma, na !jnjji njihovog vaspjtanja za jzgradnju socjjaljzma, znacj u sklopu zadataka kojj se danas postavljaju pred Partjju Front. i
zadaci su specjfjcnj nacjnu obrade pjtanja. Kada kazemo da Front jma zadatak vaspitanja
narodnih masa u duhu socjjaljzma govorjmo vaspitanju zena u duhu socjjalizma, go-

275

27

277
278

279

280
281
282
28

284
285
28

287
288

289
290

151

vorjmo tome pitanju sa stanovista zena. racunamo na zaostalost zena.<< V. Tomsjc, 17. 12.
1948.
Povodom pedesete oljetnjce tjskanja knjjge Angele Vode Zena v danasnji druibl (194.) objavljen s njom intervju u kojemu ova ivsa logorasjca jz Ravensbrcka govorj procesu u kojemu osudena na 20 godjna roije s prjsilnim radom guitkom po!jtjckih prava na daljnjih
5 godjna. Nakon godjna provedenih u zatvoru ila oslobodena, ali do 198, kada voden
ovaj razgovor, jos njje ila rehailjtjrana. Francjscka Buttolo, >>0 jnteligenci jntelektualcih.
Pogovor z Angelo VodetovO<<, Nova revija, III, 1984, 24-25, str. 2788- 2791.
Usp. >>Referat Soke r na IV. plenumu GO AFZ<, AIHRPH, ZDAZH, 10. 10. 1948.
Vjdj Tomsjc , pored Ivana Gosnjaka lagoja Neskovjca, povjerena ta povjerljjva i odgovorna
duznost. I. Banac, With Stalin Against ito, nav. dj., str. 119.
Usp. >>Rezolucjja Plenuma Glavnog odbora Hrvatske protjv klevetnjcke besprjncjpjjelne kampanje, koja se vodi protjv nase zemlje<<, AIHRPH, ZDAZH, 1948. Na . kongresu AFZH
svaka referentjca svaka sudionjca u diskusijj dala svoj prilog kritjci I- koja takoder
unesena u >>Rezolucjju narednim zadacjma Antjfasjstjcke fronte zena<< u kojoj se, pored ostaloga, kaze: >>Uspjesna borba za jzgradnju socijaljzma u nasoj zemlji zasnovana na prjncjpima
marksjzma-lenjjnjzma od ogromnog znacaja ne samo za narod Jugoslavjje, nego za medunarodnj radnjckj pokret. Ni bjesomucna kampanja jnformiroovskih kleveta uperenih na svrgavanje naseg partjjskog rukovodstva, nj neprjjateljsko zlobno ometanje nase socijaljsticke jzgradnje
od strane S// rukovodstava zemalja Informiroa nemogu nase narode odvratjti od
pravilnog puta kojim nas vodj nasa slavna komunjstjcka Partija, pod mudrjm rukovodstvom
na celu sa drugom itom.<< AIHRPH, ZDAZH, 10. 7. 1949.
RazmatrajuCi Althusserovu pretpostavku drzave koja djeluje funkcjonjra samo s pomocu represije ideoloskog zatupljjvanja, N. Poulantzas zakljucuje: >> u stanovjtom smjslu znacj da
efjkasnost drzave pocjva na onome sto drzava zabranjuje, jskljucuje, sprecava; ili na onome sto
laze, sakrjva, prikrjva ili uvjerava (... )<<. Usp. N. Poulantzas, Driava, vlast, socijalizam, nav. dj.,
str. 27.
Soka r, IV. plenum GO AFZH, AIRPH, ZDAZH, 10. 10. 1948.
Vjda Tomsic, AIRPH, ZDAZH, 10. 10. 1948.
Usp. D. Bilandzic, isto, str. 171-175.
Usp. Zapjsnjk sa sastanka Izvrsnog odbora AFZ Hrvatske, AIHRPH, ZDAZH, 2. 2. 1950.,
te dokument veoma slicnog sadrzaja koji pogresno datiran AIRPH, ZDAZH, 1948, no
jz njegovog sadrzaja projzlazj da nastao prj!jzno u jsto vrjjeme (spomjnje se sastanak IO
NF 2. 1. 1950!!!).
AIHRPH, ZDAZH, 1948.
AIRPH, ZDAZH, 1948.
Na jzbore u Crnoj Gorj jzaslo 99% zena, u Bosni Hercegovjni 98%, u Hrvatskoj 81, 8%
(za Slovenjju Sriju podaci su ili nepotpunj). Nav. pr. AIHRPH, ZDAZH, 1948. Napadno
povecanje broja zena u mjesnjm narodnjm odborjma (uz istovremeni pad njihova ucesca na
vjsjm hijerarhjjskjm razjnama) moguce tumacjti na dva nacjna. Jedan opadanje drustvene
moCi narodnih odbora. Najme, Zakon narodnjm odborjma jzglasan 28. 5. 1949. trebao
posluzitj dokjdanju >>irokratsko-centralistjckih tendencjja koje su tezj!e da upravu narodnih
odbora pretvore u ekspozjturu aparata centralnih organa vlastj<< (nav. pr. D. Bilandzjc, isto,
174). Drugj funkcjoniranje zakona povecane disproporcjje (law of increasing disproportion)
kojj ukazuje da porastom hjjerarhijske razjne vlastj opada partjcipacjja zena. Usp. Sharon L.
Wolchjk, >>ldeology and Equality: The Status of Women in Eastern and Western Europe<<,
Comparative Political Studies, 1, 1981, 4, str. 458.
AIRPH, ZDAZH, 2. 2. 1950.
U odnosu na 1948. garantjrana opskrba povecana za 5, 2% krusarica, 8, 1% masnoca, 100,
4% mesa, % secera, 5, 8% tekstjla, 75% drva, vjse obuce ... >>Sve to dokazuje da nasa Partija
narodna vlast posvecuje naroCitu paznju pjtanju poboljsanja zivotnog standarda nasih trudbenika<<. Isto.
Broj zena u projzvodnjj 1947. porastao 45% u odnosu na 1945, 1949. za 47% u odnosu na
1947. su godjne u NRH 49 zene stekle naslov udarnice. /sto.
Prema podacima od 15. 11. 1949. u SRZ su ile ukljucene 75. 172 zene (54%). Isto.

152

KONJI, ZENE, RATOVI

291 U tom trenutku u NRH radilo 5 djecjjh jaslica (1.678 djece), 105 vrtjca (5.18 djece), 54
djecjih socjjalnih ustanova (4.427 djece), 567 djecjih kuhinja raspodjeljjvalo 101.500 obroka
jz Medunarodnog djecjeg fonda. Isto.
292 Zapjsnjk sa sastanka tajnjca predsjednjca olasnih odbora AFZ-a, . 1. 1950, AIHRPH,
ZDAZH, . 1. 1950. (podv. L. S.).
29 Tek kojj mjesec prjje toga na sastanku Izvrsnog odbora AFZ Hrvatske Anka Berus kategorjckj tvrdila: Smatram drugarjce da danas u 1950. godjnj ne samo da mozemo nego tre-

bamo svuda postavjtj odbore AFZ.<< Zapjsnjk sa sastanka Izvrsnog odbora AFZ Hrvatske,
AIRPH, ZDAZH, 2. 2. 1950.

294 Sednjca Izvrsnog odbora AFZ Jugoslavjje (stenografske beleske), AIHRPH, ZDAZH, 1951.

I u slucaju ovog dokumenta radj se nejspravnom datjranju, sto odmah zamjetljjvo, jer
vec iz dnevnog reda vjd\jjvo da se sastanak odrzao prjje . kongresa AFZ (28-29. 10. 1950.).
295 Zapjsnjk sa sastanka tajnjca predsjednjca olasnih odbora AFZ-a . 1. 1950, AIHRPH,
ZDAZH, . 1. 1950.
296 Prjblljeske sa sastanka tajnjca, rukovodjoca sekcjje Majka dete<< istorjjskog odelenja jz Republika u AFZ Jugoslavjje<<, AIHRPH, ZDAZH, 10. 11. 4. 1950.
297 Svjm kotarskjm gradskjm odborjma AFZ<<, AIHRPH, ZDAZH, 12. 6. 1950.

Ovdje se rukopjs prekjda. Ostale su tek natuknjce za nastavak koje ovdje takoder objavljujemo
(prjmj. D. R. .):
+ kontradjkcjje:

1/ kao jzvor djrektjva za AFZ vs. licnj jnteresj clanica (dakle drustvo- pojedjnac);
2/ odvajanje od drzave/vlastj (porast br. Clanova , postaje masovan partjja, usp. Bil. 178)
= mjjenja se djskurs, alj ne metoda (drustv. matrjca, mreza koja prekrjva/prozjma sve
druge drustv. mreze)
- pjsmo -legjtjmjra promjene- da \ ih nalaze jer se zene ne drze planova? Djsperzjja vlastj? (usp. Bjlandzjc)
Prolemi

s reorg:

- ukidanje profesjon. - kartjce - brojnj otkazj, OPORI

- rad u okvjru NF njtko ne pokrece, stovjse, gusj ga se
- 26. 9. 50. V kompromis - oksimoronski model
- 1951-5. opadanje opcenjte drustv. vidljivosti zena - da li
kompetencija/aktivnosti AFZ?

ono u funkciji smanjenja

Drugi dio

OD ANTROPOLOGIJE
i:ENE DO POLITIC:KE
ANTROPOLOGIJE

4
Nuinost 11 Zenske perspektive ..
u etnologiji

Ne jednorn do danas povijest pokazala da se rijec zena, izdvojena

iz neupitnog poretka oCiglednoga, podudara s rijecju kriza. Zensko pitanje, Zenska prava, zenski prolern, rna koju sintagrnu da podastire odredeni diskurs, ona se javlja u suton neke krize. Zbog toga cu i ovo
dovodenje zena i etnologije u vezu zapoceti naznakarna krize etnologije
koja izija potkraj sezdesetih godina.l
Od svog konstituiranja kao znanost, etnologija usrnjerena na proucavanje drugih, udaljenih, tzv. prirnitivnih kultura. 1 kada rijec
izvanevropskoj, ali i evropskoj etnologiji, bez razlike u prostornoj distanci, nedvojbena distanca dviju kultura: one koja postavlja pitanja nasuprot onoj koja predrnet znanstvenog interesa. U slucaja onaj koji
prornatra, turnaCi, intervenira i konceptualizira kulturu i drustvo razliCito
od njegova, nije pripadnik te kulture. No, u slucaju izvanevropske etnologije takav pristup i rnoguc u jednorn ogranicenorn povijesnorn razdolju - periodu prevlasti razvijenog Zapada nad nijernirn, porobljenirn i neosvijescenirn kulturarna drugaCijeg lika. Ono sto , uz ostalo,
suocilo etnologiju s vlastitirn ogranicenjirna, ilo rezultat fundarnentalnih procesa ernancipacije prirnitivnih drustava, zbog cega nuznost
radikalnog preispitivanja etnologijske tradicije irnala burne i izvanznanstvene odjeke.
Sprega etnologije i kolonizatorske politike rnoze se pratiti i posredstvorn dorninantnih teorijskih orijentacija jos od unilinearnog evolucionizrna devetnaestog stoljeca koji podastire sliku divljaka u vrijerne najizrazitije kolonijalne ekspanzije i na taj naCin i teorijski pravda. Etnologija stoga nije, kako jednorn ustvrdio Claude Levi-Strauss, necista savjest Zapada, vec vise plod vjere u vlastitu superiornost (.

156

KONJI, ZENE, RATOVI

Copans ). Predmet proucavanja postaje ideoloski proizvod na taj naCin

sto primitivnost (sa svim zamislivim konotacijama) tih drustava konstruira i formulira sa stanovista onih interesa koji su izvanjski i tudi proucavanoj zajednici. Empirijsko podrucje etnologije proizvod politicke
i ekonomske povijesti koja integrira razlicita drustva unutar materijalne
i intelektualne orbite Zapada2, naglasava francuski etnolog Jean Copans. Razlike izmedu zapadnih i primitivnih zajednica ne smatraju se
posljedicom historijskih razlika (nejednak razvitak), nego se uzimaju za
specificna i nesvodljiva oiljezja same njihove prirode. Uzmimo, primjerice, onu razliCitost koja inzistira na historicnosti zapadnih drustava i nehistoricnosti drustava koje proucava etnologija. Da su domoroci proucavali sami sebe, reklo i se da se bave povijescu ili filologijom, ne
etnologijom, zakljucuje Uvi-Strauss.
Kada u jednom trenutku spomenuta sprega znanosti i organiziranog
politickog nasilja postala odvec kompromitantna (npr. skandal oko projekta Camelot, izravno sudjelovanje etnologa u spijunazi, itd.), valjalo
se suociti s proturjecjima, do tada latentno prisutnima, koja su se oCitovala na dva plana: 1) na planu implikacija djelatnosti etnologije, tj. njezine identifikacije s kolonijalistickom praksom i pogledom na svijet; 2)
untar same discipline, tj. propusta da se pojme i prihvate granice i karakter vlastite djelatnosti.
N aime, epistemoloski gledano, etnoloske spoznaje nose sei crte
znanstvenog kolonijalizma, kome se teziste stjecanja znanja odredenom narodu smjesta izvan njega (. Galtng)4. Na taj nacin i
etnolog - domorodac zrtva istog odnosa moCi i nejednakosti, jer slik
svojoj sredini usvaja iz druge, kompetentnije ruke, tj. onako kako
videna, formulirana i uoblicena od strane dosljaka s m njegova
kategorijalnog aparata.
ova plana mozemo smatrati izdancima proturjecja, tkanih u temelj citave tradicije znanosti i njezina objektivizma. Iako se demistifikacija pojma znanstvene objektivnosti javlja i prije u vid radikalne sumnje sklopu drgih drustvenih znanosti (. Khn, . W. Mills, . Roszak
i dr.), taj prolem slozeniji kada rijec etnologiji. Utjecaj drustvenog, politickog i ekonomskog polozaja istrazivaca na izbor pristupa, podataka i njihovu interpretaciju jos vise se pojacava cinjenicom da osim
klasnih i ideoloskih razlika postoji gst splet kultrnih karakteristika koje istrazivaca odvajaj od predmeta proucavanja. Ogranicenost pogleda
izvana, kao nosioca znanstvene objektivnosti, nametnla potreb
vodenja novih metodoloskih pretpostavki mnogodimenzionalnost
poimanja zilje namece zamjenjivanje pojma jedino vazecega, objektiv-

NUZNOST ZENSKE PERSPEKTIVE

157

nog znanja pojmom znanja doivenog na temelj odredene perspektive

gledanja. Prihvacanje stava da znanje nzno parcijalno, te da zahvaca
stvarnost s posebne egzistencijalne pozicije promatraca, omoguCit ,
ako se jedan aspekt vise ne predstavlja kao totalitet, nove i objektivnije
spoznaje.
Potpuno razolicavanje predodzbe etnologiji kao nepristranoj i nezavisnoj disciplini i kritika njezina politickog saveznistva (ilo kolonijalnog, kao sto to u slcaju izvanevropske etnologije, ilo klasnoga, u
slcaju evropske) dovela do spoznaje da znanstvena djelatnost, zeli li
djelovati u sklad s interesima i istinskim potrebama Ijdi koje proucava,
ne promicati iskljCivo osobne i profesionalne interese discipline i njezinih poslenika, nuzno mora postati angazirana disciplina, svjesna i izvanznanstvenih implikacija svog djelovanja.
Medtim, kritika etnoloskih paradigmi, koje su podrzavale nejednakost izmed razvijenih i nerazvijenih, ne ostaje samo na tim opCim, nacionalnim relacijama. Vec u k najzesCih rasprava granicama etnoloskoga pristpa javlja se svijest tome da tradicija proucavanja nekih
drstvenih skpina ( oicno marginalnih, kao sto su zene, omladina, obojeni, manjine ), i indstrijskim zemljama i zemljama u razvoju ( donedavno privilegiranom teren etnoloskih istrazivanja), sadrzi sve elemente kolonijalistickog pristpa. Specificna prolematizacija zene i njezine djelatnosti sklopu etnologije, izlazak iz posebne vrste nevidljivosti zene u znanosti, i etnologiji, doila svoj najjaCi poticaj za
oslobodenje zena, koji su sveobhvatno pristupili preispitivanju i raskrinkavanj tradicionalnih predodzi zeni i njezinu polozaj, odnos
spolova, njihovoj podjeli rada i karakteru zenskosti i mskosti u pojedinim drstvima. pokret, koji u akademskom svijetu dozivljava svoj p
ni procvat pocetkom sedamdesetih godina, senziilizirao znanstvenike (prije svega zene) da na novi, dekolonizirani naCin pristupe proca
vanj zena kao marginalne drustvene skupine, koja tvori polovicu covjecanstva. ritika neadekvatnog pristupa zeni u sklopu etnologije dio
sire kritike postojeceg seksizma u znanostima, kako prirodnima, tako i
drustvenima, koji prepoznaje, oznacava, smatra valjanima, interpretira
interese i djelatnosti muskaraca dstv koje se razlikuje i dijeli
spolu (Ann Oakley) 5 i u kome kategorija spola i prolem njegove
socijalne konstrukcije posve zanemarena drstvenim znanostima, ili
pak puna predrasda vjecnim oiljezjima i sklonostima spolova.
Sazet ovdje osnovne tocke kritike etnologije, primijenjene na pristup proucavanj zene.

158

KONJI, ZENE, RATOVI

NUZNOST ZENSKE PERSPEKTIVE

1.
Zena u vlastitoj, kao i u ostalim kulturama, onaj drugi. Njezino
odredenje uvijek negativno - zena reziduum pojma covjek koji
nije muskarac. Njezina razliCitost tumacena kao njezina ahistoricna,
naravna it, jednom za svagda spoznatljiva i spoznata. Univerzalna io
loska kategorija spola (se.x) supsumira i zamagljuje pogled na kategoriju
roda (gender) koja rezultat drustveno nametnute podjele medu spolovima i proizvod konkretnih drustvenih odnosa na planu seksualne
ekonomije, koji ljudska i muskog i zenskog roda pretvaraju u muskarce i zene.
Stoga adekvatna konceptualizacija zene7 jedna od prvih zadaca
koje postavila ova perspektiva kritike etnologije.

njenici da su u proucavanim drustvima muski modeli drustva dostupniji

strancima, nego sto su to modeli koje fomuliraju zene. tendencija
posljedica razliCitih djelatnosti i iskustava muskaraca i zena. Muskarci su
neusporedivo cesce sudionici politickih aktivnosti i javnog diskursa, moilniji su od zena koje su veCinom ogranicene na podrucje doma. ZahvaljujuCi vecoj pokretljivosti, cesce dolaze u dodir s pripadnicima drugih
zajednica i, u skladu s time, suoceni su s prolemom definiranja sebe i
svojih zena, nasuprot drugima i njihovim zenama. Tako odredeni,
modeli drustva se razmjenjuju, istodobno su stavljeni na raspolaganje
manje moilnim clanovima drustva, koji ih mogu preuzeti ako se ukaze
potreba. Zbog toga zene, pod odredenim okolnostima, suocene s prole
mom definiranja, mogu preuzeti modele drustva u onom oliku u kome
su ih formulirali muskarci (kao dominantna skupina). Modeli koje mogu
formulirati zene na osnovi svojih iskustava, neovisno muskarcima, nisu
predmet javnog diskursa, se ne mogu ni izraziti istim mehanizmima
komunikacije i u istim situacijama kao sto to mogu muski modeli.
No, kakvi su izgledi za adekvatnije proucavanje zena u sve brojnijim
slucajevima, kada se na teren upucuju zene-istrazivaCi? Analiza literature pokazala da se i ovdje mogu potvrditi analogije s opCim stanjem u
disciplini. Nasa zena-etnolog Ue 1i slucajno da i unatoc brojnosti djelatnica nije uvrijezen i zenski rod zanimanja ?) u mnogome nalikuje krotkom domorodackom etnologu koji znanja svojoj kulturi usvaja iz druge
ruke.

2.

Ono sto kritika etnologije tumaCi kao integriranje razlika kultura koje
su predmet proucavanja i one koja postavlja pitanja u krug intelektualne
i materijalne orite Zapada, u stvari kritika prevlasti muskog utjecaja
(male ias) na teorijske pretpostavke, iz kojih nuzno proizlazi odredeni
tip etnografskih podataka. Takva teorija, nazovimo muskom, proizvod
akademske tradicije koju su uglavnom stvarali muskarci, poCiva na
ustrojstvu industrijskog, zapadnog, gradanskog drustva kojega dio.
Teoreticari su u temelje svojih pretpostavki ugradili ideoloske predrasude koje njihova vlastita kultura ima zeni i njezinu polozaju, te su
vec unaprijed osudili zenu na relativnu nevidljivost, usredotocujuCi se u
vecoj mjeri na zanimanja i djelatnosti muskaraca.s

P~estiz .~uskarc~ u nasem drustvu toliko izrazen da zena, u etnologiji ili u

b1lo kOJOJ drugoJ profesiji moze steCi postovanje i1i ugled samo ako se bavi
pitanjima. koja m~~karci_ smatraju vaznima. Tako su zene-etnolozi bile djelatne _godama: retko moguce otkriti ilo kakve razlike izmedu njihova
ra~~ 1 ~ad_a mus,karaca etnol?ga. Profesionalna edukacija ukljucila ucenje
ISljeJa lZ muske perspektiVe tako da Se ne i trebalo CUditi StO SU zene
postavljale ista pitanja kao i muskarci.lO

3.
Znanstveni se kolonijalizam, prilikom proucavanja zene, logicki nadovezuje na univerzalnu razdvojenost, time i suprotstavljenost spolova.
Muskarac-etnolog ovdje dvostruki outsider: on stranac u proucavanoj kulturi, takoder i stranac u zenskom svijetu. Kako se s teskom prtljagom predrasuda ulozi zene u svom drustvu proiti do kljuca
razumijevanja Zenskog jezika Uezik tijela, cuvstvenosti, culnosti, komunikacija zena unutar vlastite skupine )? Neizvjesnost toga pothvata pojacava jos jedna Cinjenica: zenski svijet najcesce dostupan posredovanjem lokalne muske strukture ili, kako naziva Edwin Ardener9 , dominantne grupe, za razliku od prigusene, utisane zenske grupe. autor
tumaCi prevlast muskog utjecaja kao prevladavajucu prisutnost muskaraca - kao etnologa, kazivaca i ljudi kojima etnolozi izvjescuju, suprotstavljenu relativnoj odsutnosti zene. Muska se dominacija zasniva na Ci-

159

Postoje i iznimke, kao sto su npr. radovi Margaret Mead ili pak klasicna studija Phillis . Kaberry Aboriginal Women: sacred and profane
(1939) koja uspjela doprijeti do modela definiranja drustva: dok
su muskarci tvrdili da postoji prevlast muskaraca, zene su , u nekim
svojim iskazima, najzesce nijekale.

4.

Mnogodimenzionalnost poimanja zilje koja tezi zamjenjivanju pojma

jedino vazecega i, kao sto smo vidjeli, pogresno nazvano objektivnog znanja, pojmom znanja doivenog na temelju odredene perspektive gleda-

160

KONJI, ZENE, RATOVI

NUZNOST ZENSKE PERSPEKTIVE

otvara novo polje mogucnosti za ono, sto sam u naslovu navijestila

kao zensku perspektivu u etnologiji. Dosadasnja objektivnost, zapravo
muski kut gledanja, ostavljala spoznaju cijelosti ljudskoga svijeta nepotpunom, time znatno iskrivljenom, sto znaCi i neznanstvenom.
Temelji za to vec postoje. Posljednjih desetljeca prisutan proces
preispitivanja etnologijske tradicije i teznja za izgranjom takve etnologije
koja radikalno preispitati svoje korijene i granice i redefinirati svoje
postulate kojima zena postati vidljivom ne samo unutar discipline,
vec i prisutna u drustvu. Borbena antropologija (nezaoilaziva sveza
s akcijskom antropologijom) koja zeli omoguCiti nove obzore u analizi
spolnosti u drustvu, poprimit obrise nove orijentacije i doit , utemeljena na znatnom broju radova s tih polazista i pretpostavki, naziv
antropologija zene.ll Zasnivanje takve alternativne perspektive nije moguce bez prethodne kritike izvora, kao sto sam vec napomenula, muski
posredovanih izvora. Zena (njezine djelatnosti, citav njezin svijet, modeli
drustva kako ga ona dozivljava), do sada potisnuta na usku funkcionalisticku marginu, vidljiva u onoj neizbjezivoj mjeri u kojoj nezamjenjiva
za funkcioniranje odredenog drustva, ipak naiSla na prikladniji izraz
u nekim podrucjima istrazivanja kulture. Ardener smatra da su studije
rituala i simboliziranja omoguCile laksu komunikaciju sa zenama, da se
mnogo podataka s tog podrucja odnosi na zene, te da ono sto ti podaci
donose cesto osporava muske modele drustva. Ukrstiti ovako doivene
podatke s onima koje nude musku sliku svijeta, vec znaci skinuti veo koji
zatamnjivao konkretum egzistencije, ne samo zena, vec i cijele zajednice. Druga zadaca promjena optike terenskih istrazivanja. Literatura
s podrucja antropologije zena dosla do zanimljivih spoznaja, ponavljajuCi pojedina terenska istrazivanja na dekoloniziran nacin, shvacen ovdje kao demaskulinizirani. Nadalje, zenska perspektiva omoguCiti
osvajanje novih podrucja istrazivanja: omoguCit prolematiziranje
spolne podjele u razliCitim drustvima i kulturama prema kojoj teorija
ila ravnodusna, tj. shvacala kao zadanu, integrirala i na njoj se
temeljila12 ne preispitujuCi .
Zenska perspektiva ima mogucnost i odgovornost da pridonese reinterpretaciji i redefiniciji temeljnih kategorija ljudskog postojanja, da korigira jedan iskljucivi naCin interpretacije koji prevladavao tijekom cijele povijesti razvitka etnoloske znanosti, da istrazi istinski neistrazeni
kontinent i usmjeri se na razaranje ideologiziranog poretka ociglednoga.

161

BILJESKE

Vec i eti~olos~ izvo~ ~~ rijeci iena ukazuje jednostranu semanticku razinu tog pojma.
Prem~ Etlm~loskom lJecm~u Petra..Skok.~, z~n~ .dolazi jos od indoevropskog korijena koji znaci
radat1, muskarac od kojena koJI znac1 misiiti, gospodariti.
Jean Copans, >>De 1' ethnologie l'anthropologie<<, u: Copans, Godelier, Tornay, Backes-Clement: L'anthropologie: science des societes primitives?, Editions . ., 1971.
Lydia Sklevicky, >>Antropolog heroj u akciji<<, Pitanja, 1977, 4-5, str. 69.
Jo~an Galtung, >>After Camelot<<, u: The Rise and Fall of Project Camelot, ur. I. Horowitz, Cambdge . I. . Press, 1967, str. 296.

~n Oakley, >>The Invisile Woman: Sexism in Sociology<<, u: The Sociology of Housework, Mar-

Gayle Ruin, >>Traffic in Women: Notes the 'Political Economy' of Sex<<, u: Toward an Anthropology of Women, ur. Rayna R. Reiter, Monthly Review Press N. . & London 1975 str
178-180.
,
,
, .

Felicity Edholm, Olivia Harris, Kate Young, >>Conceptualising Women<<, Critique of Anthropology , 1977, 9-10, str. 101-1.

8
9

. Z. ~osaldo, >>Woman, Culture and Society: Theoretical Overview<<, u: Woman, Culture

and Soetety, ur. . Z. Rosaldo i L. Lamphere, Stanford Univ. Press, 1974, str. .
Edwin Arde.ner, >>B~lief and the Prolem of Women<<, u: The Interpretation of Ritual, ur. .
S. La Fontae, Tav1stock, London, 1972. Citirano prema . Milton, >>Male Bias in Anthropology<<, Man, 14, 1979, 1.

10

Sally Slocum, >>Woman the Gatherer: Male Bias in Anthropology<<, u: Toward an Anthropology
of Women, str. 49.

11
12

Robertson, Oxford, 1978, str. 2

Zar~n~ Papic,

Lydia Sklevicky,

>> antropologiji zene<<, Revija za sociologiju,

1980, 1-2.

Chste Delphy, >> Materialist Feminism is Possile<<, Feminist Review, 1979, 2, str. 87.

5
Matrijarhat:
Prijepor mitologije,
ideologije i utopije"

Ideja povijesnoj zblljnosti vladavine zena doimala se, prema rijecima

Uwea Wesela, nevjerojatnom, kada objavljena u Bachofenovu djelu
Materinsko pravo 1861. godine. Premda ila tijekom vremena postepeno prihvacena od marksizma, psihologije, knjizevnosti i zenskih pokreta, ona jos i mojoj generaciji studenata etnologije tumacena kao puka
tlapnja jednog beznadnog edipalca, konzervativca pod jakim utjecajem
romantike, svjesno antiracionalnog protivnika pozitivisticke historiografije svog vremena. Danas brojne rasprave toj temi pobuduju ujedno
strah i nadu; strah onih na vlasti od moguce repeticije kaosa koji priziva slika zene na vlasti i nadu ljudi s margina uzasnutih moguCim ishodom vladavine racionalne tradicije poznate prakse moCi. njige (
kojima iti rijeCi u ovom ogledu, bez obzira na njihovu znanstvenu
utemeljenost, metodolosku dosljednost i ishodisno nadahnuce, usredotocene su na propitivanje matrijarhata kao povijesne stvamosti i mita,
ali i na otkrivanje u njemu iskoristivih utopijskih elemenata.
Rasprava Uwea Weselal koja nosi podnaslov 0 Bahofenovom 'Materinskom pravu' i polozaju zena u ranim drustvima pre nastanka drzavne vlasti istrazuje sve mogucnosti koje otvara Bachofenovo klasicno
djelo. prvenstveno kriticka analiza u njemu iznesenih podataka,
metode i pojmovnog aparata, nakon cega slijedi pokusaj historijske rekonstrukcije matrilineamosti i naposljetku izgradnja teorijskog modela
prelaska od matrifokalnosti ka patrijarhalnom nacelu drustvene organizacije. Pri tom se Wesel sluzi kritikom izvora te komparativnom analizom- u prvom dijelu knjige Bachofen suocen s historijskom provjerom, u drugom dijelu s etnoloskim spoznajama. Bachofenov se spoznajni postupak stvamom postojanju ginekokracije temelji na mito-

164

KONJI, ZENE, RATOVI

logiji shvacenoj kao sjecanje na stvarne historijske dogadaje te na zapisima trojice grckih povjesnicara: Herodota (5. st. . n. .), Heraklida
Pontijskog i Nimfisa iz 4. st. . n. ., te filozofa Nikole Damaska (1. st.
. n. .). Postepeno potiskivanje zena i prelazak na patrijarhat on poima
kao opCi razvoj ka duhovnom, muskom principu. Wesel nadalje analizira
djela koja su mogla posluziti kao potvrda Bachofenovim tezama: Morganovo Drveno drustvo (1877) i Engelsovo Porijeklo porodice (1884). Pored ucenja matrijarhatu ovo znacajno trojstvo2 udarilo temelj evolucionistickog shvacanja razvoja ljudskog drustva. Pregledom odobravanja i odijanja Materinskog prava doivamo popis prominentnih autora
i djela: medu odobravateljima nalazimo medu ostalim od knjizevnika .
Manna, Rilkea, Benjamina, psihoanaliticare Freuda, Reicha, Fromma,
Horkheimera, od filozofa tu Lukks, dok najpoznatiju skupinu cine
feministicke autorice od dvadesetih godina do danas. Najostriji osporavatelji Bachofenovih ideja ili su pored historicara i etnolozi. Nakon pocetne naklonjenosti koju su pokazivali McLennan, Morgan i Tylor, etnolozi ga odbacuju zbog sve vece ahistoricnosti same etnologije koja odija istrazivanje razvoja kultura, ali i zbog toga sto su upoznata druga
matrilinearna drustva u kojima muskarci imaju apsolutnu prevlast. Jednodusno prihvacanje Bachofena postojalo sve donedavno tek u marksistickoj literaturi socijalistickih zemalja, u kojima neosporavani matrijarhat (preko zasada Morgana- Engelsa- Bebela) trajao kao zajednicko dobro materijalisticke historiografije. PostavljajuCi si temeljno
pitanje sto danas preostalo od Bachofenovih otkrica, Wesel se najprije
usredotocuje na strogo odredivanje pojmova. jucni pojam materinsko
pravo (Mutterrecht) kod Bachofena sinonim za ginekokraciju- dominaciju zena u porodici, odredivanje srodstava zenskoj liniji, iz cega,
njemu, nuzno proizlazi povezanost s politickom dominacijom zena u
drustvu, tj. njihova vladavina nad muskarcima. Osamdesetih godina proslog stoljeca ulazi u upotrebu novi pojam - matrijarhat, koji sasvim potiskuje rijec ginekokracija, kovanicu nastalu kao suprotnost pojmu patrijarhata koji kod Bachofena stoji za univerzalnu vlast muskarca u porodici
i drustvu. No, prema Weselu, materinsko pravo nediferenciran pojam
i ima tri znacenja: 1) kod Bachofena to sinonim za ginekokraciju; 2)
upotreljava se u smislu matrilinearnosti kao suprotnosti patrilinearnosti
da se niCim ne upucuje na dominciju zena; ) javlja se i kao mjesovit
pojam, narocito u arheologiji i povijesti starog vijeka. Pojmovi matri/patrilinearnosti i matri/patrilokalnosti znanstveno su dostatno odredeni
kao nadomjestak materinskom pravu/ginekokraciji/matrijarhatu Wesel
predlaze termine matrifokalnost, odnosno matricentriCno drustvo. Ti

MATRIJARHAT...

165

pojmovi prilizno istog znacenja oiljezavaju drustva u kojima zene imaju,stanovitu dominirajucu ulogu u porodici, ponekad i u drustvu. Takva
su drustva, koja se medusobno mogu znatno razlikovati, redovno matrilinearna i matrifokalna i unatoc mogucem dobrom polozaju zena ne moze se govoriti njihovoj vladavini. Drugi Weselov korak u propitivanju
Bachofenova nasljeda sastoji se u historijskoj provjeri: suocavanju njegove interpretacije mitoloske odnosno povijesne grade s drugim izvorima
i interpretacijama kulture Likije, Egipta i rt. Zakljucak da Bachofen krivo interpretira izvore buduCi da u anticko doba rijec ginekokracija ila negativno konotirana i izrazavala opcu bojazan za opstanak od
prirode danog muskog uredenja. u zakljucnom poglavlju prvog dijela
knjige (Istorija), Wesel Bachofena uporeduje s Kolumbom. On otkrio jedan mit i opisao ga kao opci historijski i kulturni stupanj covjecanstva. ime stvorio novi mit Ciji sadrzaj moralna i duhovna nadmoc
muskaraca koji su poslije dugih bori naposljetku svladali kulturnu nadmoc zena. Dok za samog Bachofena i njegovo vrijeme (da li zaista
samo njegovo?) taj novi mit imao funkciju legitimiranja vladavine muskaraca, njegova ideoloska snaga ila prepoznata i dalje razvijana i od
zenskih pokreta koji upravo tada stupaju na evropsku povijesnu scenu.
Unatoc oilju pogresaka koje u njegovu djel tvrdio Uwe Wesel, presudno za evaluaciju znacenja Bachofenova djela to sto prvi zdrmao
vjer univerzalnost patrijarhalne porodice, jer Odjednom se opet
prizvuk vlasti u reci, vlasti kojoj moglo da se diskutuje. Patrijarh
postao covek koji morao da se opravdava.4
U drgom dijel knjige (Etnologija) Wesel se okrece empirijskim i
teorijskim rezultatima etnologije, ksajCi historijski rekonstrirati nuzne vjete postojanja drustva bez potlacenosti zena. Istrazuje polozaj zene
kod ratara i pastira-stocara. Potom se koncentrira na matrifokalnost kod
Hopi Indijanaca i Irokeza. Njegov zakljcak da tim drstvima postoji
ravnoteza odnosa moCi. Stovise, matrifokalnost otkriva jedan radikalno
razlicit koncept moCi: prevaga zena nije ila vezana z individalno gori
polozaj muskaraca, za razlik od patrilinearnih/lokalnih drstava kada
prevaga mskaraca uvijek individalno ide na racun pojedinih zena. Lanac zroka nuznih (mada ne i dovoljnih) za postojanje takvog tipa drustava izrazen na sljedeCi nacin: moficka zemljoradnja ~ kolektivni rad
zena ~ matrilokalnost ~ matrilinearnost. Oiljezja konkretnih etnoloskih primjera takvih drstava pokazju da pored toga njima
nema (muskog) atoriteta, te da oCita labavost porodicnih veza (dr
gim rijecima, strktura male porodice itno t na pogorsanje zena).
Presdna kominacija (ili elementi modela politicke ekonomije spolno-

166

KONJI, ZENE, RATOVI

sti prema teoriji Gayle Ruin5) za poraz matrifokalnosti prema Weselu

izgleda ovako: egzogamija ---+ patrilokalnost ---+ otkup nevjeste ---+ poliginija. njegovu misljenju, nijedan od prva tri elementa uzet zasebno ne
upucuje na nuznu diskriminaciju zena, vec ima mudre drustvene funkcije. Tek s dodatkom poliginije zene postaju pasivni objekti razmjene
i ivaju svedene na vrijednost robe. lako dobar dio svog dokaznog materijala preuzima iz rezultata americke antropologije zene, Wesel upucuje kritiku njezinim autoricama zbog teze univerzalnoj potlacenosti
zena do koje su dosle prihvacanjem etnoloskih podataka bez historijske
analize. Historijska analiza, naime, omogucava utvrdivanje veceg broja
matrifokalnih drustava. No Bachofen ih , nailazeCi na njihove tragove,
proglasavao matrijarhatskim, ne mogavsi pojmiti (ideja jos salaznji
vija od vlasti zena) da u njima uopce ne postoji vlast. Weselove elegantno
izvedene kritike ne mimoilaze ni Uvi-Straussa (pretjeranost teorije
razmjeni zena), ni Morgana i Engelsa (postanak patrijarhalne porodice
nezavisan od postanka privatnog vlasnistva). SuceljavajuCi u zavrsnom
poglavlju najraniju proslost i blisku buducnost, upozorava na treCi i
jos zanemareniji dio procesa politicke ekonomije spolnosti - vezu pojave politicke vlasti koja nastaje kad se dominacija muskaraca nad zenama prosiri u dominaciju muskaraca nad muskarcima. PitajuCi se koje pouke proslosti mogu posluziti zakljuccima za buducnost, Wesel upucuje
jos jedan sjetni pogled na cause celre drustava bez vlasti i dominacije,
drustva jakih zena i slobodnih muskaraca- na lrokeze. Povoda za to
danas ima dovoljno.
Neki od tih povoda zasigurno su potakli Claudiu Schmlders da skupi
mitske pripovijesti divljoj zeni koje u Citalaca imaju pobuditi cudenje, strah i zudnju. U njima se zena pojavljuje samostalna i autonomna,
u mnostvu elementarnih obostranih i onostranih uloga i figura, onakvih
kakve ih mitski pripovjedac pronasao dijelom u zenskoj svakodnevici
i1i im ih pripisao slozivsi ih u funkcionalno jedinstvo. U predgovoru knjizi
autorica svoj izbor oznacava kao angaziran i subjektivan - najavljuje
igru simbolickim proizvodima pozivajuCi Citatelje da se pridruze.7
Svako poglavlje, posveceno jednoj ulozi/slici divlje zene, koje sadrzi
nekoliko prica pretezno izvanevropskih naroda (tek ih nekoliko iz
evropske tradicije, cak i jedna srpsko-hrvatska vjestica), ima uvod, dijelom informativan, dijelom zbunjujuCis. Komentari prica sadrzani u
tim uvodnim naznakama doista zbunjuju jer Claudia Schmlders rai neoicno eklektican teorijsko-interpretativni okvir. Jednom su to psihoanaliticka tumacenja: jungovska, kao u poglavljima Velika majka, Putovanje njezina zivota, Zivotinjska zarucnica, KCi i, i1i frojdovska,

MATRIJARHAT...

167

u poglavlju Zavodnica! Drugi put to iti strukturalna antropologija

Levi-Straussa (Vidarica, Carobnica), i1i pak izvjestaj starih putopisaca
Amazonka, Mlada junakinja i knjizevnika antike. Ponegdje svi oni zajedno, sto ipak ne umanjuje uzitak citanja Divljoj kuharici, Carobnici i vjestici, Dobroj vili i sudenici, Vodenoj zeni i drugima. U
Pogovoru teorijskih pretenzija, posvecenom u cijelosti mitskoj masti, autorica istice kako se u drugoj fazi novih zenskih pokreta (osamdesetih
godina) osvjescuje pitanje vlastitoj povijesti i tradiciji zena. njezinu
su misljenju dosad najraljenije slike zena proizvod muske fantazije
koja ih uvijek formulirala kao svoj alter ego u oliku polarnih suprotnosti (kurva/svetica, andeo/vjestica, kucanica/Amazonka i sl.). TrafeCi za
sebe legitimirajuce rodoslovlje, zene su otkrile samo dvije pretkinje:
Vjesticu i Boginju mjesecaNeliku majku, slike koje zajedno cine mitski
paradoks, jedinstvo zastrasujuceg i prisnog. No, mitski pripovjedac,
Levi-Straussov bricoleur9, iz svog prirucnog arsenala iznalazi velik broj
elemenata koje slaze na bezbroj nacina u razliCitim pripovjedackim kulturama. Upravo bogatstvo i viseslojnost njegovih proizvoda daje elemente moguceg identifikacijskog modela jednog punijeg samopoimanja zene
(Selstild). Slike koje on nudi iskazuju imanentnu dvoznacnost zene
(izmedu kuhinje i kozmosa, tave i pakla, Zastitnice i zderaCice vlastite
djece) i pruzaju mogucnost razrjesenja. Mitska masta u stvari prvi
oslobadajuCi odgovor na teror elementarnog, iskorak iz nijemog straha.10 ZaoilazeCi kompleksne diskusije mitu, autorica prihvaca odredenje mita koje daju braca Grimm. su simbolicki proizvodi koji funkcioniraju kao fantasticna i, ako moguce, didakticka utjeha, podjednako udaljena od realisticne opomene sage i tjelesnosti lakrdije. Repertoar narativnog kucanstva mitskog pripovjedaca u pricama ove zirke
i zeni danasnjice, nada se Claudia Schmlders, moze pruziti protuslike
(Gegenilder) za vlastita tjeskobna civilizirana i siromasna osjetila, na isti
nacin na koji su divlji ljudi srednjeg vijeka sluzili kao protuslika uljudenom dvorskom drustvu. One sadrze subverzivni potencijal da upozore
na stetocinstvo jednog isuvise bogatog drustva koje iskoristava prirodu
bez kucevnog smisla za dijalog s tijelima, s konkretnim. 1 naposljetku:
Mozda konacno druge price upraviti nas pogled s cangrizave monotonije vladajuceg misljenja na nasmijanu i uplakanu polifoniju potlacenog.11 Okrepljujuce poruke pripovjedacke, mitske maste moZda mogu
potaknuti i civilizacijski zaokret, otvoriti prostor za igru i osporavanje,
za znati-zelju, aus dem Ziihlen wieder ein Erziihlen machen... l2
Heide Gttner-Abendroth, u knjizi opisnog podnaslova Matrijarhalne
religije mitu, bajci i epici, u velikoj mjeri suzava prostor dijalekticke igre


168

KONJI, ZENE, RATOVI

suprotnosti, kako u Divljoj ieni prekorava . Schmlders, nazivajuCi

suvremenom propovjednicom Velike majke i matrijarhatal. Stovise, ova autorica odbacuje sama nacela dijalektike smatrajuCi proizvodom patrijarhalnog misljenja. Tek patrijarhalni kozmos polariziran
suprotnostima, dok matrijarhalni pociva na ideji trijada uzoru na trostruki mjesec, simbol trojstvene boginje matrijarhata u njegovu najvisem
razvojnom stupnju. Matrijarhalni kozmos nehijerarhican, njegovom
kozmickom dezintegracijom u patrijarhatu dolazi i do drustvene i psihicke dezintegracije. Boginja i njezin heroj proizvod su epohe dominacije
zena, epohe jedinstva u kojoj boginja predstavlja bozansko nacelo, kozmicku integrativnu snagu i kreativnu sposobnost uopce, dok njezin heroj (kralj) princip herojskog zrtvovanja, ciklickog (sezonskog) umiranja
i radanja, smjesten u jezgri bozanskog. Razijeno jedinstvo, izguljenu
cjelovitost kozmosa i covjeka koje ujedno i patrijarhalno izolicava
nje nase zenstvenosti moguce ponovno zadoiti otkrivanjem matrijarhatskog nasljeda. U njemu sadrzano odredenje zenstvenosti i muskosti
moze zenu danasnjice izbaviti smrtonosne dijalektike patrijarhalnog stanja duha i ujedno postati putokazom (ideoloskom platformom, reklo i
se autoricinu politiziranom diskursu), naznakom jedne konkretne
utopije. Cilj ove knjige dakle dvojak: proizvesti ideologiju oslobodenja
od patrijarhata i, kao za to nuznu predradnju, teoriju matrijarhata istraziti njegovu povijesnu egzistenciju koju tradicionalna historijska
znanost u svom 3000 godina dugom postojanju promisljeno odstranjivala
iz nase povijesne svijesti. Metodolosko polaziste autorica oznacava kao
transdisciplinarno, praceno ideolosko-kritickim oprezom (on sadrzan u kritici znanstvenih kritika matrijarhata). Okvirnu shemu svoje studije . Gttner-Abendroth postavlja na sljedeCi nacin:
1) Religija - mitologija boginja Zemlje i Mjeseca;
2) Ritual- godisnje svecanosti inicijacije heroja, svadbe Boginje i heroja, herojeve smrti i ponovnog rodenja;
3) Struktura oitelji/drzave- rodovska struktura s materinskim pravom (matrilinearnost/lokalnost), ginekokracija;
4) Ekonomija- poljoprivreda, vrtlarstvo, obrada zemlje, zajednicko
rodovsko vlasnistvo.
Kada su sve cetiri instance ove sheme prisutne u jednom drustvu, moze se govoriti matrijarhatu. relevantni povijesni izvor svojoj studiji
autorica navodi matrijarhalnu mitologiju14- sto dvadeset godina nakon
Materinskog prava ovaj princip oCito nije izguio na zavodljivosti. Na osnovi provedbe strukturalne sheme matrijarhatskih religija15 u indoevropskom prostoru, autorica namjerava izvesti relevantne zakljucke kultur-

MATRIJARHAT...

169

noj i socijalnoj povijesti svjetskog matrijarhata. Grandiozni zadatak ciju

realizaciju (kada i uopce ila moguca) potpuno promasila! Njezina
analiza funkcionira (bez obzira na pogreske u premisama) u citanju mita
na semantickoj i semioloskoj razini. Stovise, to citanje proizvelo vrlo
intrigantnu lektiru, neki sub-genre znanstvene fantastikel izokrenute
naglavce. Zaplet postaje jos uzbudljiviji u dijelovima knjige bajci i epici
u kojima . Gttner-Abendroth upucuje na podzemno djelovanje obrazaca matrijarhatskih religija u patrijarhalnoj kulturnoj tradiciji. U njima
ona prepoznaje utopijske elemente koji su nadmudrili lukavstvo patrijarhalnog svjetskog uma. Oni istrajavaju u alternativnim kultovima donjih
slojeva, kao tajni kultovi i Citave subkulture, kao ono oicajno (folklor,
sage, bajke ). Mozda najiritantniji propust knjige nedostatnost objasnjenja razloga transformacije matrijarhatskih u patrijarhatske religije.
tome ne doznajemo nista vise od Cinjenice da do tog prelaska doslo
cinom nasilja, sto dokumentirano materijalima iz motiva (Gotterschlacht Mythen ). Nasilje, koje nepoznato u matrijarhatsko doba, time
postaje konstanta patrijarhalnog svijeta - njegovog misljenja, znanosti
i drustvene prakse. Stoga se i ne cini nelogicnom utopijska vizija . Gtt
ner-Abendroth koja smatra da jedina sansa ljudskog prezivljavanja u
kozmosu povratak Here, Hagie Sofie, Jrde - ako nam za to jos uopce
dostaje vremena.
kako razlicite, ove tri knjige, svaka na svoj naCin, promisljaju matrijarhat u njegovim mitskim, ideoloskim i utopijskim dimenzijama. Weselova se knjiga nadovezuje na znanstvenu tradiciju osporavanja mitologijskog misljenja, dok Claudia Schmlders i Heide Gttner-Abendroth
u mitu nalaze nove poticaje za umornu mastu i opustosenu znanost bez/
/protiv zena. Dok Wesel raskrinkava Bachofena kao izumitelja novog mita, njegovo djelo do danas ostalo inspiracija objema autoricama za
ideologizirano osporavanje vladajuce, patrijarhalne ideologije. Da vrijeme sazrelo da matrijarhatska/matricentricna tradicija jedne drugaCije
shvacene moCi predstavlja pozeljni izvor nove utopije, slazu se svi autori.
MoguCi prigovori neznanstvenosti te teze ocito su bespredmetni. Premda mozemo prihvatiti Weselovu ogradu da ma kakvu proslost imale
zene, nijedna ne daje uzor za buducnost17, ne Cini se naodmet napomenuti da zaroniti u proslost, makar i fantasticnu, nije nerazumni korak pri misljenju utopije.

170

4
5
6
7

8
9
10
11
12
13
14
15
16

17

KONJI, ZENE, RATOVI

6
BILJESKE

lzmisljanje tradicije:

U tekstu se raspravlja tri knjige koje, svaka na svoj nacin, promisljaju matrijarhat u njegovim
mitskim, ideoloskim i utopijskim dimenzijama: Uwe Wesel (Uve Vezel), Mit rnatrijarhatu,
Prosveta, Beograd, 1983; Die Wilde Frau: Mytische Geschichten zurn Staunen, Frchten und Begehren, ur. Claudia Schmlders, Eugen Diederichs Verlag, Kln, 1983; Heide Gttner-Aben
droth, Die Gttin und ihr Heros, Frauenoffensive, Miinchen, 1980, 252 str.
Iako knjiga nije opremljena iljeskom piscu, niti podrobnijom karakterizacijom, doblva se
dojam da se radi disertaciji koja pedantnim i rigoroznim znanstvenim postupkom istrazuje
sve mogucnosti koje otvara zadana tema. Izdavacki nemar, pored ove zamjerke, potkrepljuje i
cinjenica da veCina prezimena autoricil navedenih u . dijelu knjige (Etnologija<<) prijevodom nasilno maskulinizirana.
Wesel, nav. dj., str. 29.
Wesel, nav. dj., str. 41-62.
Wesel, nav. dj., str. 75.
Usp. Gejl Rubln, Trgovina zenama- beleske 'politickoj ekonomiji' polnosti<<, u: Antropologija zene, ur. Zarana Papic, Lydia Sklevicky, Prosveta, Beograd, 1983, str. 91-151.
Wesel, nav. dj., str. 161.
Na istim osnovama pripremila i Alison Lurie svoju zblrku Clever Gretchen and Other Forgotten
Folktales, Heinemann, London, 1980. Svoj pristup opravdala cinjenicom sto su u dosadasnjim
izborima (koje su uglavnom sacinili muskarci 19. stoljeca) heroine uglavnom pasivne, dobre,
bespomocne i dosadne - sto se ocekivalo od djevojcica tog vremena. No, tisuce narodnih prica
protuslove takvu shvacanju - njih prepricala . Lurie koja im time zeljela vratiti dobar
glas kod danasnje djece i njihovih roditelja, nadajuCi se da neke od u njima prikazanih junakinja jednoga dana postati isto tako popularne kao sto su danas Pepeljuga i Snjeguljica.
. Schmlders, nav. dj., str. 10.
. Schmlders preuzima Uvi-Straussovu definiciju >>domaceg majstora<< kako opisana u Divljoj rnisli, Nolit, Beograd, 1966, str. 53-54.
. Schmlders, nav. dj., str. 284.
. Schmlders, nav. dj., str. 299.
. Schmlders, nav. dj., str. 300.
. Schmlders, nav. dj., str. 294-295.
. Gttner-Abendroth kao svoj izvornik za izradu strukturne sheme matrijarhatske mitologije
navodi djelo Ranke-Graves, Grcka rnitologija, 1961.
. Gttner-Abendroth, nav. dj., str. 17-22
Ako prihvatimo misljenje americke knjizevne teoreticarke . Annas da znanstvena fantastika
oduvijek ila potencijalno revolucionarna jer zamislja, stvara alternativni svijet koji komentar
postojeceg svijeta i da , vjerojatno zbog tih razloga, gotovo ravnopravan udio zenskih autorica
u tom knjizevnom genreu, ova primjedba na racun Boginje i njenog heroja cini se manje ishitrenom. Pamela . Annas, >>Novi svjetovi, nove rijeci: androginija u feministickoj znanstvenoj fantastici<<, njiZevna srnotra, 1982, 46, str. 78-86.
Wesel, nav. dj., str. 161.

Dan koji svice nadom

Svake godine uoci 8. marta iznova se raspravlja tome treba li slaviti

ili oiljezavati taj lagdan koji mnogi smatraju izmisljanjem tradicije,
mnogi ga vulgariziraju, mnostvo onih koji ga i ne zapazaju. Shvati li
se, pak, 8. ozujka kao simbolicni dan za pokretanje novih zenskih inicijativa, to moze iti program nade usredotocen na buducnost, lisen ideoloskih stega i negativnih konotacija.
U oporom vremenu preispitivanja svih donedavno neupitnih vrednota,
obavezni pocetak proljetnog ritualnog ciklusa oznacavaju zustre rasprave
tome kako (i treba li uopce) oiljezavati Dan zena u nas. Smije li utopijsku nadu medunarodnoj nadnacionalnoj solidarnosti zena i bori za
istinsku ravnopravnost nadomjestiti tek poljubac i kitica cvijeca kojima s ceznjom govore zene u nedavnoj anketi zagrebackoga Vecemjeg
lista? Cini li nas ispraznjenost socrealisticki intoniranih svecarskih uvodnika i svecanih akademija, sve izlizanijih tokom njegove neizbjezne poratne obaveznosti, nuzno siromasnijima za jedan plemeniti i jos nedosegnuti san?
Naime, samo utemeljenje 8. ofujka nije ilo nimalo jednostavno.
r Zetkin, zakonita kuma ovog praznika, morala se posluziti lukavstvom
i svojim velikim autoritetom u medunarodnome radnickom pokretu da
razije predrasudu bespolnom jedinstvu radnicke klase. Na 11. medunarodnoj konferenciji socijalistkinja, odrzanoj u Kopenhagenu 27. kolovoza 1910, predlozila da socijalistkinje svih zemalja organiziraju jedanput u godini svoj dan. On u prvom redu imao sluziti agitaciji za
zensko pravo glasa u kojoj dotad prednjaCio tzv. gradanski feminizam.
Njezin prijedlog naisao na mlaki prijem, te odluku novom lagdanu
ne spominje nijedna od 18 rezolucija te konferencije. Stoga r Zetkin svoj naum propagirala U bazi i na stranicama casopisa Jednakost
kojeg ila glavna urednica. Ideologija radnickog pokreta najcesce

172

KONJI, ZENE, RATOVI

ila

slijepa i zanemarivala zene vlastitim redovima. Upravo posebno zenski socijalisticki dan, osim ostaloga, imao i t zadac da po
zori na dgogodisnj r radnica da se ravnopravno kl radnicki
pokret. Borba protiv proleterskog antifeminizma vodila se jos od polovice 19. stoljeca. Ne proziruCi lkavstvo kapitala, pojedinacni sindikati,
cak i Cisti nacionalni sindikalni savezi, denncirali s zene nazivajCi
ih prljavim konkurenticama. jeftinij radn snag dgo s ih poksavali odstraniti s trzista rada.
Povijesni zaborav
Prvoitna

nelagoda i losa savjest koja ila pozadini temeljenja

Dana zena ogleda se i drugom povijesnom zaboravu i previd. Koji
dogadaj potakao r Zetkin da pravo 8. ozjka odabere za manifestiranje borbene solidarnosti zena? Povijest ovoga praznika n apokrifnih prica i mistifikacija, tek s novija istrazivanja pozorila na to
da s taj datm razliCite sredine pisivale vlastite, nimalo topijske
simbole i tradicije.
Najcesce se spominj demonstracije njjorskih radnica odrzane 8.
ozjka 1857. kojima americkim povijesnim izvorima nema ni traga.
U nas se cesto spominje 8. ozjak 1901. - demonstracije Cikaskih radnica. Dakako, standardni s dekor policajci na konjima i potoci krvi ...
Najzanimljivija svakako potpno apokrifna prica sto s pomno analizirale talijanske atorice Ilde Capomazza i Marisa Ombra knjizi 8.
mart: price, motivi i rituali medunarodnom danu iena (Rim, 1987). Na
primjerima iz vlastite zemlje (kao primjeri poslzili s im materijali i
arhivi Komnisticke partije Italije, Socijalisticke partije, Sindikalne centrale CGL, i dr.) i slicnim primjerima iz drgih evropskih zemalja istrazile s motiv zlog kapitalista koji strajkaCice svojoj njjorskoj tvornici zakljcao tako da se nis navrijeme mogle spasiti od vatre sto
zahvatila zgrad.
Mjesto, vrijeme i broj zrtava tragedije variraj od teksta do teksta.
Stovise, pretelevizijskoj civilizaciji taj motiv i zahvalan predlozak
za prikazivanje oblik fotomontaza i stripova, zanimljivi primjeri kojih
se mog pronaCi Italiji pedesetih godina. Uporna pretraga izvora i literature pokazala da se takav dogadaj doista zio New York 29.
ozjka 1911, pri s izgbljena 134 mlada zivota. Zailjezio ga
list americke sindikalne organizacije Industrial Workers of the World
tekst Kapitalisticki zloCin, objelodanjenome 3. travnja 1911, dakle godin nakon kopenhagenske konferencije.

DAN KOJI SVICE NADOM

173

U tolika privlacnost motiva nevinih zrtava spaljenih na lomaci

kapitala da postao opCim mjestom? Atorice talijanske stdije smatraj da povezivanje tog motiva s stanovljavanjem Dana zena - isticanjem progona, nasilja i krvi - slijedi dobro znani i rasprostranjeni obrazac k klture poznat iz zivota mcenika. se motiv dobro klopio
i patrijarhaln slik svijeta kojoj stradanje najcisCi oblik zenstvenosti. Upisivanje americkog nadahnca tradicij 8. marta moze se objasniti nastojanjem aktivista radnickog pokreta da se vrijeme hladnoratovske napetosti distanciraj od svise izravnih asocijacija na boljsevick tradicij. Zeljelo se naime privuCi siroke mase demokratski orijentiranih zena vlastite redove dajCi zenskome socijalistickom praznik internacionalnije i spontanije konotacije, istodobno ga ciniti niverzal
no citljivom metaforom za potlaCivanje zena nadopisivanjem sakralnih
oiljezja.

Radnice

lomaci

U prilog ovoj hipotezi francske povjesnicarke Lilian Kandel govori

to sto nas motiv radnica na lomaCi posve nepoznat. Nas se meduratni, ratni i poratni napredni tisak neinhiirano naslanja na sovjetsko nadahnce. Tako, naprimjer, Organizovani radnik (3. ozjka 1927), sjecajCi se demonstracija rskih radnica 1913, istice da s rasprsene baj
netama i kndacima podivljalih kozaka i policista, ali aktivnost i pozrtvovnost rskih radnica odsevila radnice cijelog svijeta i otad se 8.
mart slavi kao mednarodni dan zena.
StvarajCi vlastit tradicij 8. ozjka, svaka sredina zimala sastojke
prema potrebama i mogcnostima vlastite klture. Stoga ne i ilo
opravdano govoriti nekome svjesnom falsificiranj povijesne istine. Rijec postpk koji povjesnicar Eric Hobsbawm, nimalo pogrdno,
nazvao izmisljanje tradicije. Navedeni primjeri sgeriraj da se izmisljanje tradicije 8. ozjka oslanjalo na tradicije sto s ih zene ostavljale
tek r izmed borbe i mcenistva. Dok s na Zapad aktivistkinje novih feministickih pokreta poksale same proizvesti nove scenarije
njegova oiljezavanja, nas s se odmicanjem od revolcionarnog razdoblja osmomartovske proslave stapale s pckim tradicijama MajCinog
dana. Takva redkcija prvoitno socijalistickoga zenskog dana pozo
rava na boln ociglednost toga sto s i istinska (ne samo formalna) ravnopravnost i nadnacionalna solidarnost zena jos i danas topija.

174

KONJI, ZENE, RATOVI

Odustanerno li od sadasnjern trenutku prirnjerene pesirnisticke vizure,

8. ozujka rnoze iti jos neispisani list za nove zenske inicijative. Popis
neiscrpan.
rnoze iti aktivna podrska na koju pozivaju aktivistkinje zagrebackog telefona sos za otvaranje sklonista za zene i djecu zrtve oiteljskog
nasilja. Jer, u drustvenoj situaciji u kojoj se svaki rnjesec na telefon SOS
javlja nekoliko stotina zena s vapajern za pornoc, ne rnoze iti govora
ostvarenju ravnopravnosti. Izvornu ideju 8. rnarta rnedunarodnoj solidarnosti zena rnozda najbolje ilustrira akcija osnivanja Jugoslavenske
zenske inicijative za razvoj Kosova koju nedavno pokrenula Sonja Lokar. U osnivackorn proglasu Citarno: Kosovo , bez surnnje, ono jugoslavensko pitanje koje na jednorne rnjestu, socijalno i politicki, zdruzuje
sve elernente razvojnog proturjecja Jugoslavije. Socijalno-klasne i rnedunacionalne, civilizacijske, ekoloske, dernografske, generacijske i suprotnosti rnedu spolovirna. Proglas zavrsava geslorn: Bolje razvoj nego
bratouilacki rat.
Mozda jos nije kasno da na neispisane rnargine osrnornartovske tradicije zene Jugoslavije upisu vlastiti prograrn za nadu, za buducnost.

7
Nova Nova godina:
Od Miadog ljeta
k politickom ritualu'"

Nova godina, socijalisticki praznik naroda Jugoslavije, dan radosti za sve

trudbenike nase zemlje, jer toga dana sumiramo rezultate naseg rada. Svaka
nova godina jedna stepenica vise u nasem usponu prema socijalizmu. Iz
tehnicki i kulturno zaostale zemlje pretvaramo se u naprednu ekonomski nezavisnu i kulturnu zemlju.l
Mi imamo nase svecane dane kao sto 29. novembar, 8. mart, 1. maj i Nova
godina i na te dane cemo mi darivati nasu djecu i prirediti djecji praznik.2
(13. 12. 1948)
U gradovima i se moglo na trgovinama ili raskrsCima okititi veliku jelku,
koja i ila narocito lijepo okicena petokrakom, srpom i cekicem i slicno. (3.
12. 1948)
Ovogodisnja proslava dana 'Djecje radosti' mora imati masovan karakter, zato se nasa organizacija, kao i sve ostale organizacije moraju zaloziti da proslava sto bolje uspije i da postane s vremenom Narodni i i da zamijeni
dosadasnji vjerski praznik.4 (6. 12. 1949)
Proslavi Nove godine treba dati i politicki karakter.s (16. 12. 1949) (podv. L.
S.)

Utopijskirn elanorn, svojstvenirn novirn yripadnicirna elite vlasti, aktivistkinje Antifasistickog fronta zena (AFZ) predvodile su potkraj 1948.
osvajacki pohod na Novu godinu kao socijalisticki praznik, nas svecani dan, buduCi narodni i. U vrernenu kada se niti jedan projekt nije cinio neizvedivim - napredak, kultura, socijalizam/komunizam ili su nadohvat ruke - aproprijacija i resemantizacija jedne tisucljetne tradicije doimala se kao gotovo rutinski zadatak. Cetrdeset godina nakon njihova ispitivanja, ovi su dokumenti vise od svjedocanstva
intenzitetu revolucionarnog erosa jedne generacije. Prigodni tekstovi
zeljenom znacenju Nove godine, upute i okruznice visih odbora AFZ-a
odaslane put siroke baze hijerarhijske piramide, kao i povratni izvjestaji

176

NOVA NOVA GODINA

KONJI, ZENE, RATOVI

>>s terena, ornogucuju narn da u gotovo laboratorijskirn uvjetirna prornatrarno kako su se (uz celik) kalile i tradicije.
Stvaranje, iznasasce tradicije (the invention of tradition) prakticirano
s odusevljenjern u brojnirn zernljarna i s razliCitirn ciljevirna od sredine druge polovice 19. stoljeca, istice britanski povjesnicar Eric Hobsbawrn.7 Poticaje za stvaranje tradicija on uvjetno podijelio na politicke - inicijatori su drzave ili organizirani drustveno-politicki pokreti,
i socijalne koje prornicu neforrnalno organizirane drustvene grupe. Sarno
iznasasce tradicije Hobsbawrn definira kao skup postupaka kojirna oic
no upravlja otvoreno ili presutno prihvacanje pravila ritualne ili sirnbolicke naravi, koja nastoje usaditi odredene vrednote i norrne ponasanja
pornocu ponavljanja koje autornatski irnplicira kontinuitet s odredenorn
historijskorn prosloscu.s Osnovna tri tipa iznasasca tradicije u praksi se
najcesce preklapaju, funkcioniraju kao: 1) uspostavljanje ili sirnboliziranje drustvene kohezije ili pripadnosti gruparna, stvarnirn ili artificijelnirn zajednicarna; 2) ustanovljavanje ili legitirniranje institucija, statusa
ili odnosa autoriteta; ) socijalizacija, usadivanje vjerovanja, vrijednosnih
sustava i konvencija ponasanja.9
Citanje povijesnih izvora uspostavljanju Nove godine kao socijalistickog praznika, grade prazniku (ritualu) cerernoniji, neophodno
situirati i u obzor interesa etnologije. Zarnisljene i realizirane scenarije
ove svetkovine, kako provodena koncern 1940-ih i pocetkorn 1950-ih
godina u nas, rnogu se na taj naCin Citati kao kolektivni tekst, kao rnastovita djela satkana od drustvene grade.10 Geertzova varijanta drustvene sernantike (gusti opis) otvara brojne rnogucnosti interpretacije. Nairne, cilj etnografije gustog opisa (... ) da izvede dalekosezne zakljucke
iz rnalih, ali vrlo gusto strukturiranih cinjenica, da i se potkrijepile
tvrdnje ulozi kulture u konstrukciji kolektivnog zivota, suceljavajuCi te
tvrdnje upravo sa slozenirn posebnostirna.ll
SlijedeCi Geertzov rnetodoloski naputak, ovaj rad zeli otvoriti diskusiju prolernu suceljavanja i povezivanja dviju eksplanatornih strategija: one koja se ternelji na socijalnoj historiji orijentiranoj prerna rekonstrukciji i spoznaji tzv. rnarginalnih drustvenih aktera (kao sto su prirnjerice zene ili njihova organizacija)12 i procesa (iznasasce tradicije), kao
i na prirnjeni gustog opisa koji kadar suptilno i uvjerljivo dokurnentirati spoznaju da za globalne drustvene prornjene nije dovoljno sarno
osvajanje vlasti.
Rijecju, ovaj se tekst (kao prvi korak istrazivanja u toku) usredotociti na slijedece prolernske sklopove: istrazivanjern povijesnih izvora
utvrditi sto prethodilo i uzrokovalo iznasasce socijalisticke Nove
Godine; kojirn se politickirn i sirnbolickirn strategijarna u ovorn slucaju
koristi nova vlast za postizanje revolucionarnih rnijena kulture (kultur-

177

ne revolucije); koje su sociokulturne funkcije novouspostavljenog sekularnog politickog rituala.

SUMRAK STARE TRADICIJE (BOZIC 1945 -

BOZIC 1948)

Ciklus zirnskih narodnih i predstavlja cjelinu sekvenci u Cijern

centru, uz brojne anticipacije/posticipacije od konca studenog do iza
sv. Tri kralja, glavni uzi bozicni skup.l Badnjak/ozic se u narodnoj
tradiciji cesto preplice s Novorn godinorn cernu, pored ostalog, svjedoci
i naziv rnali Bozic za Novu godinu (narocito kod kajkavaca), ili pripjev
stare specificno hrvatske bozicne popijevke Narodi(l) narn se kralj nebeski koji Bozicu govori kao rnladorn ljetu.14 Gavazzi to preklapanje izvodi iz jednog rnnogo starijeg iznasasca tradicije: crkva , potiruCi konkurentske paganske svetkovine, u ritualno-rnagijski kontekst kalendae ianuariae srnjestila daturn ristova rodenja da i ga tek u 16-17.
stoljecu definitivno oiljezavala 25. 12, 1. 1. uvedeno svetkovanje
nove godine u crkvi i javnosti.l5 Mnoge od narodnih tradicija zirnskog
ciklusa specificna su obrada elernenata svetkovanja dana rodenja nepobjedivog sunca (dies natalis solis invicti) koje poznavao Citav anticki
svijet (Bliski istok, Mediteran): istaknuta uloga vegetacije (zelenilo,
borove granCice, gradanski Christbaum); svjetlosti (svijece, kresovi, u
Dalrnaciji kolede-kalende); darova (u starorn Rirnu strenae) i cestitanja ...
Uvazavanje Bozica kao istaknutog daturna cerernonijalnog kalendara
oCito i u prosincu 1945, u periodu dovrsenja politicke revolucije, uoci
donosenja prvog Ustava FNRJ 31. 1. 1946. Vjesnik Narodnog fronta Hrvatske na dan sv. Nikole (6. 12. 1945) izvjestava Nikolinjskorn darivanju sirornasne djece. U toj su se akciji isprepleli caritas i propaganda:

Djeci objasnjavano da ti darovi ne dolaze iz nekog imaginarnog kosa, nego

da im to daju nase narodne organizacije (pojedini ulicni odbori Narodnog
Fronta, sindikalne podruznice, AFZ- primj. L. S.), da su to darovi itovi.l

Prilizavanje Bozica osjeca se u gotovo svakorn prosinackorn broju

Vjesnika, da i kulrniniralo svecanirn izdanjern dvobroja za 24. -26. 12.
1945. Uvodnik na prvoj strani naslovljen Prvi Bozic u slobodnoj Narodnoj Repulici, zaglavlje resi crveno otisnuta cestitka Sretan Bozic! . Popratnorn ilustracijorn dorninira petokraka - parafraza betlehernske zvijezde koja obasjava seljacke kuCice, dok se u daljini naziru
rusevine. 17 Slobodni dom - glavno glasilo Hrvatske repulikanske seljacke stranke 18 donosi prigodne tekstove prvaka stranke, dok ilustracija
predstavlja kakofonicnu igru sirnbola: dva andelcica razapinju lentu s
natpisorn Repulika, koju obasjava crvena petokraka. uvodnika

178

KONJI, ZENE, RATOVI

rnjesavinom novog ideologiziranog diskursa i pohvale starog patrijarhalnog i naglasavaj civilizacijsko znacenje Bozica kao pretkrscanskog nasljeda, koje se odrzalo vid bozicnih i kroz vjekove.l9 Prorninentan klasni pristp (sirornasni, narodni Bozic, nasprarn
pretilnoj svetkovini gospode, nenarodnih elernenata); rnir iz tradicionalnih forrnla cestitanja stavljen stvarni povijesni kontekst zavrsetka
Drugog svjetskog rata, dok se patriotski rnornent - pozivanje na tradicij hrvatskog naroda - gradje slik skladnog spleta bratstva i jedinstva naroda Jgoslavije.
Vjesnik pokazje slik opceg godaja, posebno Zagreb. Alzija na
ilijsk nevin djeCic rnoze se nazreti tekst koji inforrnira da
na sarn Badnjak poceti razrnjestaj djece palih boraca zagrebackirn
porodicarna (njih 1500).20 Radio-Zagreb ernitira prigodne ernisije Citavog badnjeg dana, 24 sata prenosi ponock. Kazalista ne rade od 23.
do 31. prosinca, na prvi i drgi dan Bozica ne rade slzne radnje niti
indstrijska podzeca. pogodnost gradanstvu oglasava se prodljeno
radno vrijerne brijackih radnji i Bozica, davanje plina nekoliko sati
dnevno dulje od oicajenog, kao i posebna prodaja govedine racioniranoj koliCini od 15 dkg potrosac na kpon G - razno - 19-2021, cijeni od 43 din za kg.21 Praznicni broj Vjesnika na Citavih deset
stranica donosi rnali oglasnik kojern privatne i drzavne tvornice, obrtnici, gostitelji i pojedinci, cesto kicenirn jezikorn poslovnirn i inirn
prijateljirna, znancirna, cij. rnsterijarna, dobavljaCirna, kpcirna, cij. gospodarna i Citavorne narod bozicne cestitke. Naredni broj (28. 12) donosi Cestitk borcirna i rkovodiocirna 11. jgoslavenske arrnije prigodorn Bozica i Nove godine k potpisj kornesar-pkovnik Rade Zigic i kornandant-general-rnajor Milan Kpresanin.
Nova godina 1946. docekana kao godina itke za obnovu i izgradnj (1945. ispracena kao godina narodne pobjede) bez posebnih ritualnih oiljezja. Novogodisnji broj Vjesnika donosi prigodn ilstracij
na naslovnoj strani: partizani zdiz zastavu koja se viori. U drugorn plan niz se: zgarista - rnost - traktor - tvornica, ilstrirajCi asocijativni sklop prelaza od 1945. 1946. godin, dok zenski lik s lentorn oko
pasa i petokrakorn zvijezdorn zdigntoj rci personificira Replik.
U idcern r Vjesnik donosi Govor rnsgr. dra Svetozara Rittiga na
svecanoj rnisi zahvalnici crkvi sv. Marka. Msgr. Rittig zapoceo
deum sa Odlicnici, drgovi i drgarice, pozdravivsi predstavnike Narodne vlasti Hrvatske, , konzlarni kor, te predstavnike rnasovnih organizacija, javnog i klturnog zivota.22 U novogodisnjern r Slobodni
dom zelje za sretn i plodn godin, apostrofirajci tirne svoje
agrarne reference, te objavljje prirnljen cestitk brace Srba. . i 7.
sijecnja 1946. Vjesnik donosi notice proslavi pravoslavnog Badnjaka
Zagreb.

NOVA NOVA GODINA

179

Godin dana kasnije zarnrli s koraci sv. Nikole, naznake bozicne

atrnosfere mog se Vjesniku ocitati tek asocijativnirn postpkorn.
Uvodnik Prerna boljern zivot n evocira povijest borbe za slobod, popracen fotografijorn drveca snijeg obasjanog sncem.
Tek na 9. stranici nalazimo cestitk: Urednistvo i prava 'Vjesnika' zele
svirn svojirn citateljirna katolicke vjeroispovijesti cestit Bozic. Adresat
apostrofiran kao grupa gradana odredene vjeroispovijesti, ne vise
Citav narod, dok adresant odredeno urednistvo i prava- ne vise
izdavac, NF.2
Slobodni dom vodnik Cestit Bozic, koji potpisje Franjo Gazi,
seljak, predsjednik Izvrsnog odbora HRSS-a i potpredsjednik vlade
NRH, pored etnografskog repetitorija bozicnih i (jos jedan neatriirani hommage Gavazzij) svoje zelje za mir aktalizira spornenom
netorn zavrsenog Sveslavenskog kongresa Beograd (rniroljiva slavenska zajednica).24
Javni, rnedijski diskurs Bozic 1946. pokazje znacajke prelaznog
olika. Ponovno naglasena civilizacijska dirnenzija praznika (irnplicitno sprotstavljena vjerskoj), dok se sarna bozicna porka aktalizira
naznakarna- Vjesniku to navjestanje boljeg zivota, Slobodnom
domu rnir med ljdirna dobre volje. Radio-Zagreb ernitira sarno nekoliko prigodnih ernisija, kina Zagreb rade uoicajeno, jedino kazalista ne d predstave na Badnjak, dok broj oglasa - cestitki sveden
na sarno 25 prigodnih poslanica, glavnorn obrtnika i pojedinaca.
Nova godina 1947. nije posebno svecano oiljezena, no zarnjetne s
neke novine odnos na prosl godin. vl se prvi oglasi za svecane proslave (Hotel Esplanade Zagrebu), te novogodisnji govor
rnarsala ita, popracen slzbenirn fotoportretorn niforrni. Prograrnatski govor predsjednika Replike nadalje se redovito pojavljivati svakog 1. sijecnja.25 Slijede brojni moilizacijski tekstovi, podjednako Vjesniku i Slobodnom domu (1. 1. 1947), spjesirna i daljnjirn zadacirna
obnovi i izgradnji prigodorn skorog pocetka petogodisnjeg privrednog
plana.26
Bozic 1947. oznacava jasn prekretnic prerna dotadasnjern vazava
nj i toleranciji predrevolcionarnih tradicija. OCigledno se rdl
podvajanja njegov tretiranju analiziranirn glasilirna. U Slobodnom
domu jos vijek istaknta svecana atrnosfera, ali s intenzivnorn prirnjesorn aktalizacije-politizacije tradicionalnih rnotiva. Uvodnik- cestitka Franje Gazija - pateticno apostrofira socijalni rnornent: sze gorCine rnjesto darova na podnozj bozicnog drvca koje s lile sirornasne
rnatere, med koje svrstana i rnajka svij nas Hrvata, nasa draga dornovina Hrvatska. U lozi Mladoga kralja (Spasitelja) pojavljje se
veliki sin nase drage rnajke dornovine Hrvatske Josip Broz-Tito i divjunaci koji s se oko njega skpili.27 Ilstracija na naslovnici prikazje

... 1
180

NOVA NOVA GODINA

KONJI, ZENE, RATOVI

idilu seljacke oitelji: majka plete, dijete (sin) igra se na podu, otac za
stolom Cita HRSS-ovo glasilo. Na zidu Titova slika, kao stvarni dokaz lagostanja i napretka u vidu elektrifikacije sa stropa ljesti elektricna zarulja.
Vjesnik prvi put ove godine potpuno presucuje Bozic kao kulturnopovijesni simbol, cime obznanjuje njegovo iminentno povlacenje iz javnog diskursa. Jedini relikti jos su najavljena 15-minutna emisija RadioZagreba 0 Badnjaku i oglas Dame specijalizirane u Becu kod najboljih majstora koja, neestetskom vremenu usprkos, preporucuje svoj salon za njegu lica i tijela.28
Podvajanje u tretiranju Bozica, nagovijesteno 1946, ove se godine dovrsava. Dok Vjesnik ignorira ristov rodendan Qedan rodendan jos
uvijek dolicno oblljezen - onaj Generalissimusa Staljina 21. 12. 1947),
u Slobodnom domu Bozic sve vise klizi prema marginama, prema zatvorenom oiteljskom prostoru, kada se uvodnicar pateticno prisjeca njegova svetkovanja u djetinjstvu, domovinu simbolicki locira u obltelj.
Do takvog obrata nije doslo bez najave. U svom govoru prilikom paljenja prve peCi u najvecoj tvornici hidraulicnih strojeva u Jugoslaviji29
marsal ito, zalazuCi se za budnost i pazljiv odnos prema narodnoj imovini, kritizira izostajanje s posla zbog raznih praznika. Posebno su apostrofirani vjernici (mada njihovo pravo na vjersko uvjerenje nije sporno)
koji ostavljaju posao Cim im svecenici zazvone na sva zvona. Dakako
da su izostanci s posla zbog praznovanja mogli predstavljati stvaran problem, sto ilustrira i podatak da na drugi dan Bozica 1947. samo u Zagrebu
nije radilo oko 11.000 radnika Cime , kako se procjenjuje, izguljeno
oko 1 milijun dinara.O Da se ipak radilo pseudoracionalnom argumentu kad se potiskivalo svetkovanje Bozica, svjedoci odredba Ministarstva
industrije i rudarstva u prosincu 1945. prema kojoj se mirovanje na prvi
i drugi dan Bozica ne placa, te se u dogovoru s Odborom jedinstvenih
sindikata radnika i namjestenika nadoknadivao u slijedeCim radnim danima.l Briga za ekonomsku efikasnost, dakle, nije prvenstveni motiv
prilikom kritike svetkovanja. Potiskivanje Bozica imalo mnogo slozeniju pozadinu. Spomenut cu tek jedan od najprominentnijih razloga. U Beogradu od 26. do 28. 9. 1947. odrzan Drugi kongres Narodnog fronta
Jugoslavije na kojemu nedvosmisleno dokinut postojeCi stranacki pluralizam. javno obznanila hegemoni karakter svoje vlasti (do tada
se deklarirala kao prva medu jednakim strankama),32 Cime dovrsena
i posljednja faza politicke revolucije. Slucaj izgona Bozica iz javne sfere
oznaCio i afirmaciju jednog drugog tipa monopola. Naime, proizvodnja
znacenja/simbola jedan od centralnih prerogativa drustvene moCi. Svi
drugi konkurentski proizvodaCi morali su odstupiti. Sam Bozic , unatoc
svojoj civilizacijskoj/tradicijskoj dimenziji, ipak potpadao pod nadlestvo jedne dobro organizirane hijerarhije s tisucljetnom tradicijom, koja

181

u tadasnjem politickom trenutku ila percipirana kao potencijalno najtvrdokornija opoziciona snaga poretku. Potkraj 1947. dovrsena konsolidacija revolucionarne vlasti, Cime su svi dotadasnji kompromisi mogli
iti anulirani.
Nova godina 1948. oblljezena u Vjesniku i u Slobodnom domu govorom marsala Tita i tekstovima uspjesima u ostvarenju prve godine
petoljetke.
Naredni Bozic ipak , makar posredno, spomenut u Vjesnikovu tekstu
dobrovoljnom radu frontovaca Istre u rudniku Rasa. Posebno pohvaljena cinjenica da na dane 24, 25, i 26. prosinca 1948. radilo 1.169
aktivista NF-. Slobodni dom na dnu zadnje stranice tiska neupadljivu
cestitku svojim pretplatnicima i Citateljima.34

PROIZVODNJA SOCIJALISTICKOG PRAZNIA

(NOVA GODINA 1948- NOVA GODINA 1950)

Potkraj 1948. sve ilo spremno za uspostavljanje novog ceremonijalnog kalendara. Naime, ceremonijalni kalendar jednog drustva, prema
Stevenu Lukesu, funkcionira okupljajuCi sve ljude i naglasavajuCi njihove slicnosti i zajednicku bastinu: smanjujuci razlike i doprinoseCi da jedinstveno misle, osjecaju i delaju.s
politicke i simbolicke strategije stavio u pokret mehanizam
vlasti kako i prekodirao stari ceremnonijalni kalendar s nepozeljnim
predrevolucionarnim i religijskim konotacijama i proizveo socijalisticki
praznik?
Glavni odbor AFZ-a Hrvatske u okruznici od . 12. 1948. svojim nizim odborima obrazlaze potrebu njihova angaziranja pri proslavi Novogodisnje lk. Nije zanemariva Cinjenica da tu okruznicu potpisuje
Sekcija AFZ-a Majka i dijete, kao i to da su djeca posrednici (target
group) pri uvodenju/iznasascu nove tradicije, jer promisljenost povjeravanja tog zadatka ona otkriva upravo organizaciji zena. OCigledno da
svijest Zilavosti tradicije kao itnog konstitutivnog elementa grupnog
nacionalnog identiteta, cak i u visokoideologiziranom i politiziranom
drustvu, kakvo ilo jugoslavensko u razdolju revolucionarnog etatizma, prijecila njezino izravno osporavanje. Zato AFZ kao najmanje politizirana masovna organizacija, zaslufua za rjesavanje brojnih tzv. prakticnih zivotnih prolema37 (osoito pri zbrinjavaju djece ), ali u isto vrijeme i sastavni dio transmisionog mehanizma kojim realizirala svoju politicku liniju, delegirana kao idealni medij za izvrsenje te zadace.
AFZ-i povjereno koordiniranje suradnje sa svim masovnim organizacijama (pionirskom i omladinskom organizacijom, sindikatima, Crvenim krizem, Savezom boraca, NF) i narodnom vlascu (s povjerenis-

182

KONJI, ZENE, RATOVI

tvom trgovie i opskrbe, prosvjete, i dr.), te s armijom. Pored toga, AFZ

i propagadu kampaju u tisku, radiju, posredstvom
masovih sastaaka i predavaja, preko aktiva agitatora i istruktora
tereu, dekoracijama izlozima koji obzaiti rezultate brige
rd vlasti za djecu i omladiu, izradom i distriucijom grafikoa i fotografija uspjesima petogodisjeg l. Parole i citate valjalo lijepiti zidovima, dvoraama i ulicama, stavljee su u opticaj i prigode zacke, plakati, te dva dijapozitiva za prikazivaje u kiima.S
potkrepa propagadi imali su posluziti i suptili olici represije. Miistarstvo trgovie trebalo osigurati dovolju koliciu igracaka, slatkisa i voca, Miistarstvo suma jelke, vodeCi racua da se osigura,
za Bozic, g za Novu godiu, tj. stavi u slobodu prodaju k 26.
prosica.9 Rijecju, politicke strategije izasasca v Nove godie temeljile su se orgaiziraoj akciji (moilizaciji politickih orgaizacija
i stvaraju razliCitih specijaliziraih komisija za proslavu, kao r. za a
bavku darova, za dekoraciju, za abavku jelke i za izradu programa),
propagadi i priudi.
Simbolicke strategije zasivaju se resematizaciji elemeata postojece tradicije i postupcima liskim obrascu amalgamacije kojeg Edward Shils odreduje kao odbacivaje/modifikaciju elemeata koji su se
prethodo smatrali sastavim dijelom d od tradicija i adomjesta
jem tih elemeata odgovarajuCim elemetima iz druge tradicije.40 U
prilog tome moze se avesti uputa Miistarstva prosvjete NRH eo

orgaizirala

phodosti uvazavaja lokalih posebosti:

ImajCi vidu nastojanje da proslava Nove godine nosi obelezje narodnog
praznika, te da potisne i suzblje znacaj verskih praznika, sadrzina tih priredbl
treba da d pazljivo prostudirana na osnovu lokalnih uslova, tako da bud
radostan i lep dozivljaj za omladin, da se ociste od uticaja misticnih i simbolicnih obreda koji s z takve proslave cesto ili vezani. Bas zbog specificnosti oblcaja u pojedinim krajevima nase zemlje nije moguce slati detaljnija
i opstevazeca uputstva koji elementi da se kljuce u program i opremu priredbl. U krajevima gdje postoji tradicija krasavanja jelke, drvce predstavljati ukrasni element, ali osnovni element proslave treba da bude irani program i organizovanje zakske i eventualno darivanje povezano sa zabavnom
priredbom. 41

Isprva kao predlozak samog izvodeja rituala jos mogao posluziti

tekst Proslava Nove godie u SSSR-u (1948)42 gdje osoit aglasak
stavlje orgaiziraje proslave u javim prostorima (trgovi, domovi
kulture i sl.), masovost ucesika i eizbjezu jelku (sa socijalistickim oiljezjima). No uskoro se, u skladu s eskalacijom kriticosti
prema prvoj zemlji socijalizma, traZ:e autohtoa rjeseja. Narocito lose
prosao Djed Mraz koji kritizira kao euspio boljsevicko-klerikali
(sv. Nikola) bastard, contradictio in adiecto ('mraz' doosi ista, i-

NOVA NOVA GODINA

183

kog predstavlja i ikog jos i usreCio).43 U diskusijama origial

oj persoifikaciji v godie trazio se pogodi lik iz s rd kji
zevosti. Prijedlog da se uvede Zima d buduCi da Nova
Godia mora zorno docaravati pocetak ovih uspjeha, ovih radosti
kako za djecu, tako i za citav arod.44 Nako adahutih i opsirnih
diskusija i kozultacija sa strucjacima (pedagozima, kjizevicima i umjeticima), odluceo da darove djeci dijeli Nova Godia, persoifi
ciraa mladom djevojkom odjeveom u zivopisu arodu su.
Ona se moze predstaviti tako kao da na putu srela staru godinu koja
pricala njihovu rad staroj godini i predala darove za njih.

Alternativa ovom prijedlogu i Stari Partiza koji dolazi djeci da

vidi kako cuvaju tekovie borbe i, posto saza za jihov rad i rezultate, agraduje ih. 45 Iako stari Partiza, simbol kotiuiteta s odredeom historijskom prosloscu (Hobsbawm) i kao takav pogoda grada za izasasce tradicije, iti , iti mlada djevojka isu uspjeli
dulji rok istisuti bacusku Nikolu - Djeda Mraza.46
Ekstrapolacijom elemeata ozacitelja iz rasprava tome sto ima iti
z v Nove godie moze se ustaoviti sv ideoloska jedadzba ovog prazika, koji doiva zaokruzei olik potkraj 1949, kada
uvede aziv D djecje radosti (v. talicu).
Okvima uputstva za proslavu Nove godine daju opcu shemu odvijaja
ceremoije:
) kratki govor (veCim) pionirima izvrsenj Petogodisnjeg plana, s tim
vezi bolji i radosniji zivot djece. Govomik treba iti predstavnik Narodne vlasti, NF ili komiteta; ) kratki program iz neke price ili bajke gdje ima kazalista lutaka; ) krasen bor Gelka); d) darivanje djece; Nova Godina med
djecom koja ih dariva; ) primanje najboljih pionira i daka kao posjetilaca
Narodnih vlasti, masovnih organizacija.47

__.
NOVA
GODINA

simbol
bdcnosti

SOCIJALIZA

__. . . - - - - - - - .
DANDJECJE

TRUDBENICI
__. NASA DJECA __.

RADOSI
~...--_ _ _ ____)

Dakako, r varijacije zadaih uputstava tereu odrzavale su

i mastu u ispisivaju kolektivog teksta.48 Jesu li te masove proslave (samo zagrebacku cetralu proslavu upriliceu Velesajmu posjetilo oko 40.000 djece49 doista uspjele u amjeri da se zaborave
vjerski prazici,so tesko ocijeiti. No, dv da jihovom
realizacijom uspostavljea sekularna ceremoija ciji zadatak da prikazuje ( ... ) postojaje drustveih odosa, opredmecuje i postvaruje
ideje i vredosti koje su u iti uglavnom evidljive. (... ) prikazuje
simbole jihove egzistecije, implicitim ukazivanjem postulira i oza
kovljuje jihovu 'stvarnost' .51
r

.
184

KONJI, ZENE, RATOVI

NOVA NOVA GODINA

~d

.,D

...."

<.)

;
....

Z.o

185

Ptikaz politickih i simbolickih strategija pri stvaranj nove tradicije

mozemo rezimirati i graficki.52 Iz takvog se prikaza moze oCitati nekoliko razina razmatrane pojave. Cim sucelimo elemente rituala staroj
i revolcionarnoj tradiciji, ocavamo kako svaka tradicija na svoj nacin
maniplira zadanim spektrom njihovih referenci. Rijecj, ritalni simboli
koje svom znacenjskom l saire ritaJ53 nove Nove godine sazimaj mnoge reference, sjedinjjCi ih jedinstveno saznajno i osjecajno polje. Victor Turner zapazio da svaki ritalni simbol ima lepez ili spektar referenci. One teze medsobnom povezivanj veoma razlicitih signifikata.54 Postpkom sceljavanja dvij tradicija postaje transparentnija sama temeljna struktura ritala. Iz nje mogce ocitati semanticki potencijale nove Nove godine, koji jedno i objasnjava
sav trud lozen resemantizacij stare klturne tradicije. Naime, temeljnoj strukturi ritala ne proturjeCi niti cinjenica da s njezini spektar
referenci 1signifikata izvedeni iz razliCitih podrcja drustvenog iskstva
(etickih, normativnih, ideoloskih sstava).55

OD MLADOG LJETA POLITICKOM RITUALU

i
:;:1

;:~;:,~up;:~fuz ~"~~~u;:~p~
U~!~" ;:~s U)]: ~~u;:~;:~:
V~VN3W3'l3 HIN'lVfl~HI I::>N3"3d3" W~)l3dS

Nedvosmisleni zahtjev za politickim karakterom proslave Nove godine

realiziran na dvije razine. Eksplicitna doktrinarna dimenzija56 dolazila
do izrafaja oba.veznom govor predstavnika politicke elite okplje
nim sdionicima (roditeljima i djeci). Varirane s dvije teme: nove pobjede izvrsenj petogodisnjeg plana i briga narodne vlasti za d i
dznost djece prema domovini.57
Ponegdje s se pioniri kljCivali svojevrsnim zavjetom (... da
Citi i Citi, da moCi iti dosljedni gradani nove itove Jgoslavije),58
dok drgdje ila tolika vika djece da se govornika nije l i
govornik i nesretan.59 Zbog toga odlceno da se d djeci
odrzavaj samo kratki govori. No, implicitna politicka porka oznacena vec i prisstvom predstavnika narodne vlasti, partije, masovnih organizacija i Seljackih radnih zadruga, te prijemima pri Savez boraca 1
za pionire.
Rijecj, nova Nova godina prilizava se rital pod znakom politike
koji pojacava, iznova stvara i organizje representations collectives (kako
i rekao Durkheim), nesto sto predstavlja posebne modele politickih paradigmi drstva i naCina na koje ono funkcionise. 60 Ukoliko novi praznik promatramo kao politicki rital, njegove s dimenzije 1funkcije mnogostruke.
Najprominentnija spoznajna fnkcija - praznik Cini razmljivim
drstvo i drustvene odnose, slzi organizaciji znanja proslosti i sadasnjosti i vecava sposobnost zamisljanja bdcnosti.l Iz spoznajne di-

't
186

NOVA NOVA GODINA

KONJI, ZENE, RATOVI

187

menzije moze se izvesti i funkcija drustvene kontrole. Naime, institucionalizirane aktivnosti kakve su rituali mogu da sluze potkrepljivanju i
ozivljavanju dominantnih i zvanicnih modela drustvene strukture i
drustvene promene (... ).62 Proucavanje bujanja novih ceremonijala/rituala u sovjetskom drustvu takoder potvrduje ritual kao jedan od delotvornih naCina usadivanja normi i vrednosti vladajuce ideologije. 63 Ne
treba zanemariti niti integrativnu funkciju politickog rituala: pored vrijednosne i politicke (integracija u socijalisticku zajednicu/drustvo), u Jugoslaviji kao visekonfesionalnoj drzavi neprijeporna kulturna integracija
- jedinstveni praznik kao zajednicki nazivnik razliCitih kulturnopovijesnih tradicija.
li novi praznik u burno vrijeme svog nastanka (za neke smak, za
druge pocetak svijeta) mogao iti i izvor uzitka? Nesumnjivo da su 120
kg ijelog kruha i 50 kg salame koje za proslavu u kotaru Drnis osigurao rudnik Siveric,64 ili 10 dag bombona djetetu bacenih na selo,
Ples prascica u izvodenju baleta N i zvuci fanfara na zagrebackom
Trgu Republike (31. 12. 1949) znacili otklon od svakodnevice, predah od
oskudice na tegobnom putu u svjetliju buducnost.
Ustolicenjem (nove) Nove godine Bozic kao vjerski/civilizacijski praznik, ili naprosto narodni oblcaj, niti odumro, niti i zaboravljen,
kako to prizeljkivao projekt iznasasca tradicije. Bio potisnut u privatnu sferu u kojoj istrajao do danasnjih dana kao simbol identiteta
(civilizacijskog? - nacionalnog? - konfesionalnog?).65 Nova godina
apsorirala u javnom prostoru (podjednako ritualnom i diskurzivnom)
nelagodni kompromis stare i revolucionarne tradicije.

BILJESKE
Ovaj tekst predstavlja sa.Zetak istra.Zivanja tok, koje ilo prezentirano kao referat na godisnjem strucnom sastank Hrvatskog etnoloskog drstva 3. . 1988. godine.
>>Dan djecje radosti<<, ZDAZH, nedatirano, Arhiv Institta za historij radnickog pokreta Hrvatske (IR).
2 >>Zapisnik sa sastanka gradskog izvrsnog odbora AFZ-a odrzanog 13. XII 48. ( ... )<<, ZDAZH
(13. 12. 1948), AIHRPH.
3 >>0lasnom odbor AFZ-a Dalmacije; Gradskim odborima AFZ-a; Kotarskim odborima
AFZ-a<< (Okrznica GO AFZ), ZDAZH (3. 12. 1948), AIRPH.
4 >>Zapisnik od dne . XII. 1949. Sastavljen na prosirenom sastank Sekretarijata Od!asnog odbora AFZ-a Bjelovaru<<, ZDAZH (. 12. 1949), AIHRPH.
5 >>Zapisnik sa sastanka Glavnog odbora AFZ-a odrzanog 1. XII. 1949. povodom priprema za
proslavu Nove godine<<, ZDAZH (1. 11. 1949), AIHRPH.

Dokmenti AFZ-a (1945-1953) dio s arhivskog fonda Konferencije za drstven aktivnost

zena Hrvatske (ZDAZ), AIRPH.
7 Eric Hobsbawm, >>Mass-Prodcing Traditions: Europe, 1870--1914<<, : Tl1e fl11'e/1tion " Tradition, ur. . Hobsbawm, . Ranger, Cambridge University Press, Cambridge, 1985, str. 23.
8 Eric Hobsbawm, lntrodction: Inventing tradition<<, nav. dj., str. 1.
9 Nm'. dj., str. 9.
10 Clifford Geertz, The Interpretation " Cultue, Basic Books, New York, 1973. str. 449.

11 Nav. dj., str. 28.

12 Nije na odmet spomenti da se etnologija i socijalna historija posebno priiizavaj istra.Zivanj
povijesti zena. Talijanska etnologinja Ida Magli stovise smatra da povijest zena moguce jedino
>>pisati na etnoloski nacin, imajCi pred sobom slik cjelokpnog razmatranog razdo!ja, historizirajCi sve institcije svakodnevnog zivota, ne osvjetljavati samo 'dogadaje' itne s najzeg
politickog stanovista dominantne klase<< ( trebalo i dometnti i spola- . L. S.) Nav. prema
Ginevra Conti Odorisio, Donna societa nel'OO, Blzoni, Roma, 1979, str. 10.
13 Milovan Gavazzi, Godina dana hrvatskih narodnih oblcaja, knj. 11, Matica Hrvatska, Zagreb,
1939, str. 5.
14 Nav. dj., str. 54.
15 Nav. dj., str. 55.
1 Vjesnik, V, 19, . 12. 1945.
17 Vjesnik, V, 212, 24 - 2. 12. 1945.
18 Slobodni dom, Zagreb, (33), 49, Bozic, 1945. Ovo glasilo izdaje frakcija Hrvatske seljacke
stranke koja 1944. prisla NF-. HRSS to vrijeme i jedina dozvoljena nekomnisticka
stranka Hrvatskoj. Druga frakcija HSS-a Iojalna Vlatk k, poksala takoder tiskati
vlastiti opozicioni Iist Narodni glas covjecnosti, pravice i slobode (izdavac Marija, dova Stjepana Radica) no prvi- i jedini- broj od 20. 10. 1945. i odmah zabranjen. Usp. Vojislav
Kostnica, Kosta Cavoski, Stranacki pluralizam ili monizam, Univerzitet Beograd, Institt
drstvenih naka, Beograd, 1983, str. 72-73 i 59.
19 Cak i povrsno citanje na cinjenic da s se njihovi atori oilno slzili navedenom
Gavazzijevom stdijom.
20 Vjesnik, V, 209, 21. 12. 1945.
21 Vjesnik, V, 211, 23. 12. 1945.
22 Vjesnik, VI, 217, 3. 1. 194.
23 Vjesnik, VI, 513, 24. 12. 194.
24 Slobodni dom, 50--51, Zagreb na Bozic, 194.
25 Vjesnik, VII, 518, 1. 1. 1947, str. 1.
2 Narodna skpstina prihvatila zakon petogodisnjem razvitk narodne privrede FNRJ za
period 1947-1951. 28. 4. 1947.
27 Slobodni dom, 52, Bozic 1947.
28 Vjesnik, VII, 822, 24. 12. 1947.
29 >>Govor marsala Tita radnom kolektiv 'itovih zavoda Litostroj' Ljijani<<, Glas rada, Organ
glavnog odbora jedinstvenih sindikata Hrvatske, , 3, Zagreb, . 9. 1947.
30 >>Plenm mjesnog sindikalnog vijeca Zagreba<<, Rad, VI, 8, 17. 1. 1948.
31 Vjesnik, V, 211, 23. 12. 1945.
32 Kostnica, Cavoski, nav. dj., str. 99, i Katarina Spehnjak, >>Narodni front Jgoslavije<<, Povijesni
prilozi, 1984, 3(1), str. 42-45.
>> Tri hiljade frontovaca Istre dobrovoljno radilo prosinc rudnik Rasa<<, Vjesnik, IX,
114, . 1. 1949.
4 Slobodni dom, 52, 24. 12. 1948. Od . 12. 1948. iz zaglavlja Slobodnog doma nestaje i posljednji
HSS-ovski relikt, geslo >>Vjera Boga i seljacka sloga.
5 Stiven Ljks (Steven Lkes), >>Politicki rital i drustvena integracija<<, ultura, 198, 7-74-75,
str. 147.
>>O!asnom odbor AFZ-a Dalmacije ( ... )<<, (Okruznica GO AFZH), ZDAZH, . 12. 1948,
AIHRPH.
7 Usp. Lydia Sklevicky, >>Mjesto i zadaca AF:l-a postrevolcionarnim mijenama drstva NR
Hrvatske 1945-195<<, : Razvoj, dileme i perspektive jugoslavenskog socijalizma, knj. 1, Kom
nist, Zagreb, 1988, str. 247-258.
38 >>Plan propagande za proslav 'Dana djecje radosti'<<, ZDAZH, nedatirano, AIHRPH.
9 >>Zapisnik sa sastanka za formiranje komisije vezi zadataka proslave Nove godine odrzanog
9. XII. 1949. 1 sati<<, ZDAZH (9. 12. 1949). AIRPH. Indikativan podatak da optzba
za >>neodrzavanje nastave na Bozic<< mogla iti kvalificirana kao disidendski gest par excellence.
Usp. >>Uklanjanje pet profesora s tehnoloskog faklteta Svecilista Zagreb 1951-195<<,
Scientia Yugoslavica, 1 (3-4), 1987, str. 129-1.
40 Edward Shils, Tradition, Faber and Faber, London-Boston, 1981, str. 275.

188

KONJI, ZENE, RATOVI

Dopis: NRH, Ministarstvo prosvjete kulture i umjetnosti, Glavno odboru AFZ-a Hrvatske
od 3. XII. 1949, Zagreb, ZDAZH (3. 12. 1949), AIHRPH.
42 >>Proslava Nove godine u SSSR-u, nedatirano, prilog dokumentu ZDAZH, (13. 12. 1948),

41

AIRPH.

43 Centralni odbor AFZ Jugoslavije, ZDAZH (17. 11. 1949), AIHRPH.

44 Isto.
45 >>Plan propagande za proslavu Dana djecje radosti<<, ZDAZH (1948), AIHRPH.
46 Usp. Dunja Rihtman-Augustin, >>Djed Mraz<<, u: Dunja Rihtman-Augustin: Etnologija nase
svakodnevice, Skolska knjiga, 1988, str. 103-106.
47 >>Okvima upustva za proslavu Nove godine<<, ZDAZH (1950), AIHRPH.
48 Usp. >>Izvjestaj proslavi Nove godine<<, ZDAZH (1950), AIHRPH.
49 /sto.
50 >>Zapisnik sa sastanka odrzanog u Glavnom odboru AFZ-a povodom priprema za proslavu
Nove godine dne. 10. XI. 1949.<<, ZDAZH (10. 11. 1949) AIRPH.
51 S. F. Mur i . G. Mejerhof (Sally F. Moore, Barbara G. Meyerhoff), >>Svetovni rituali. O!ici
i znacenja<<, ultura, 1986, 73-74-75, str. 112.
52 Zbog ogranicenog prostora ne mogu detaljno opisivati sve elemente navedene u ovom prikazu.
53 Za odredivanje pojma rituala posluzit cu se veoma opeenitom Lukesovom definicijom rituala
kao >>pravilima odredene aktivnosti simbolickog karaktera koja privlaci pa:Znju ucesnika na objekte misli i osjecanja koje smatraju posebno znacajnim<<, Lukes, nav. dj., str. 142-143.
54 Lukes, nav. dj., str. 143, iljeska 2.
55 Isto.
56 >>Doktrinarna dimenzija povecava efikasnost ceremonija uspostavljajuCi podesne radne veze izmedu odredenog izvodenja i sirenja sistema postuliranih ideja i vjerovanja<<, Moore, Meyerhoff,
nav. dj., str. 113.
57 >>Teze za predavanje 'riga narodne vlasti za djecu i duznost djece prema domovini'<<,
ZDAZH, nedatirano, AIRPH.
58 >>Sa proslave Novogodisnje jelke, skola Jezevo<<, ZDAZH (3. 2. 1949), AIHRPH.
59 >>Zapisnik sa sastanka Glavnog odbora AFZ-a Hrvatske odrzanog dne 8. XI. 1949. god.<<,
ZDAZH (8. 11. 1949). AIHRPH.
60 Lukes, nav. dj., str. 156.
61 Isto.
62 Isto.
63 ristl Lejn (Christel Lane), >>Ritual i ceremonija u suvremenom sovjetskom drustvu<<, Kultura,
1986, 73-74-75, str. 195.
64 Izvjestaj proslavi Dana djecje radosti<<, ZDAZH, (sijecanj 1950), AIHRPH.
65 Zanimljivi su podaci iz SR Slovenije koji ukazuju na to .da velika veCina stanovnika ove repulike slavi Bo:ZiC (80% ), tek polovica od njih slave ga iz vjerskih razloga. Usp. Nenad Ivankovic, Slovenski korak dalje<<, Danas, VI, 296, 20. 10. 1987, str. 16--17. Pladoyer za civilizacijsku<< interpretaciju Bozica daje Dunja Rihtman-Augustin, Velika pomutnja<<, Danas, VI,
298, 3. 11. 1987, str. 5.

8
Profesija etnolog:
Analiza pokazatelja statusa profesije

ETNOLOZI U ZANIMLJIVOM VREMENU

U nedjelju 8. listopada 1989, na zagrebackom Trgu Repulike, organizatori medijski eksponirane akcijel potpisivanja zahtjeva za vracanje
Fernkornove skulpture bana JelaCica, postavili su na mjestu gdje nekada stajao postament spomenika malog drvenog konjica, djecju igracku.
Monumentalnu klasicisticku skulpturu, negdasnji simbol Zagreba, nadomjestili su proizvodom narodnog rukotvorstva iz njegove okolice (selo
Laz). Umjetnicki artefakt tzv. visoke kulture simbolicki nadomjesten
proizvodom tzv. narodnog/puckog rukotvorstva. tek jedan od, u
posljednje vrijeme sve cescih i javno registriranih, primjera preispitivanja
povijesnih i kulturnih tradicija u nas, njihove reaktualizacije, resemantizacije, ili suvremene (politicke) upotrebe. Ovamo spadaju i primjeri koristenja dijelova narodnih nosnji, pjevanja puckih ili tradicijskih popjevaka kao simbola identiteta u novom povijesnom kontekstu.
Rijecju, zivimo u interesantnom vremenu. Svjedoci smo, sudionici svakako, sukrivci mozda- suvremenih nelagoda u kulturi, nelagoda s kulturom. Nelagoda koje nedvojbeno zahtijevaju interpretaciju. No, tko
pozvan, tko kvalificiran, da takve interpretacije podastre javnosti? Moze li tko polagati pravo monopola na njih? Iskustvo kazuje da se do sada
redovito desavalo da su meritorne<< interpretacije dolazile gotovo iskljuCivo iz sfere sluzbene politike.
Cilj ovog istrazivanja prolematizacija slijedeceg pitanja: jesmo li
mi kao etnolozi/etnologinje dorasli izazovima (i nedacama) vremena, naseg sada i ovdje? Jesmo li prepoznatljivi i prepoznajemo li sami sebe
kao pripadnike/ce profesije?

190

KONJI, ZENE, RATOVI

Sociolosko odredenje profesije, naime, istice da njezina itna odrednica monopol nad nekim kompleksnim dijelom znanja i prakticnih
vjestina.2 Profesionalizacijom se oznacava proces stvaranja i oformljivanja novih profesija na temelj sve specaliziranijih znanja i vjestina koje
s fnkcionalno vazne za drustvo. Kontinirano odvijanje procesa profesionalizacije znacajka razvoja zapadnog civilizacijskog krga vec
nazad vise stoljeca, ali pravo nase vreme svjedoci njegovoj najburnijoj ekspanziji. Sve znatnija profesionalizacija, dominacija profesionalne
nad tehnickom podjelom rada, karakteristika razvijenih, postindstrij
skih drstava.4 Propitivanje statsa neke profesije nije k akademsko
razmatranje. Ono jedno znaCi i postavljanje pitanja karakter globalnog drstva - stpnj njegovog razvoja i dosegntom stpnj demokraticnosti.
Profese, naime, vijek imaj poseban polozaj i odnos prema vladajcoj klasi, grupi ili eliti. Monopol nad podrcjem svog djelovanja profesija moze .odrzati samo njegovim zakonskim sankcioniranjem, sto izvedivo tek sl ako oni koji imaj moc drstv priznaj ta prava
profesiji. Drugim rijecima, da li neko drustvo imati razvijen
nek profesij, i kakav polozaj ta profesija imati, ovisit spremnosti nosilaca moCi da priznaj potreb za takvim tipom ekspertize.S Dakako, sistemi moCi podjednako kao i pojedine znanosti ili kltrne pojave, nis imni na povijesne mijene.
Poznavanje drstveno-povijesnog kao i politickog konteksta nastanka
i razvoja etnologije nezaoilazno , dakle, pri razmatranj njezinog s
vremenog polozaja kao profesije. Etnologija Hrvatskoj, primjerice,
presla stoljetni t od svog formativnog razvoja kada se oglasila kao
proizvod podjednako nacionalnog romantizma i znanstvenog pozitivizma. Tada , sazvucj s politickim i ekonomskim teznjama seljastva
kao potlacene klase, izgradivala teorijski okvir i metodoloska orda da
izrazi njihov znanstveni svjetonazor.
Danas se, pak, nasla poziciji koja , prema ocjeni Olge Spek (ali
i mnogih drugih etnoloskih djelatnica/ka), marginalna drstv, ali i med ostalim drustvenim znanostima.
Primjenom analize osnovnih elemenata koji s itni za odredivanje
svake profesije na etnolog, poksat ocrtati njezin svremeni stats
Hrvatskoj. Pri tome se, pored spoznaja koje pruza disciplina sociologija profesije, koristiti i rezltatima ankete provedene med clanovima
profesionalnog druzenja etnologa - Hrvatskog etnoloskog drstva.

PROFESIJA

ENOLOG

191

ELEMENTI PROFESIJE ETNOLOG

Osnovni se elementi profesije klasificiraj prema slijedeCim pokazateljima:

1) stpanj razvijenosti osnovnih teorija i tehnika koje Cine sistematski
zaokruzen cjelin i osnova s za profesionalni atoritet;
2) stpanj monopola na strcn ekspertiz, tj. koliko pripadnici neke
profesije mog iskljciti nepripadnike da obavljaj taj posao i koliko
taj monopol drstveno sankcioniran;
) stpanj prepoznatljivosti profesije od strane javnosti;
4) stpanj organiziranosti profesije (mogce ga razabrati prateCi
razvoj 1funkcioniranje institcija za profesionalno obrazovanje, profesionalnih druzenja, te tipova organizacija kojima se pripadnici neke profesije najcesce zaposljavaj);
5) stpanj razvijenosti profesionalne etike?7
Stupanj razvijenosti teorija i tehnika profesije etnolog

Utvrdeno da neko zanimanje prerasta profesij kada se obavljanje djelatnosti pocinje zasnivati na sirem specificnom teorijskom znanju
i metodama.s Sklop teorijskih znanja i tehnika koje svaka profesija nz
no propisje kao obavezni korps Cinit , dakle, temelj profesije. Stupanj profesionalizacije, tj. stvarno olikovanje profesije iz posve akademske discipline, ovisit mjeri kojoj se iz njih razvijati aplikativnost.
Dakako, i kontekst formiranja etnologije konkretnom globalnom drustvu odredit njezin dominantnu teorijsku orijentaciju kao i stpanj i
smjer njezine primjenjivosti.
Tesko govoriti profesiji koliko ne postoji minimalni teoski konsenzs tome sto i i njezin predmet i metoda. Da li taj, prvi i
temeljni predvjet profesionalizacije neke discipline, zadovoljen sl
hrvatske etnologije?
Poput mnogih drugih humanistickih znanosti etnologija drugoj
polovici ovoga stoljeca pocela guhiti svoj predmet, stvrdila Dnja
Rihtman-Agstin na pocetk svoje knjige Etnologija nase svakodnevice.9 No, takva kriza identiteta, mjesto osjecaja urgentnosti preispitivanju vlastitog naslijeda koje odlikovalo zapadnoeuropska dhovna kretanja, U nas kao da poticala na sve rigidnije pridrzavanje minlih teorijskih pretpostavki: onih becke kulturno-historijske skole, Radiceve teorije narodnoj kulturi (... ).10 Etnologija ila nespremna da odgovori
na takav izazov, budCi da dgo vremena zazirala od teorijskog di-

192

PROFESIJA ETNOLOG

KONJI, ZENE, RATOVI

skursa zastupajuCi stanoviste: neka oni drugi, oni dokoni, filozofiraju, mi

cemo za to vrijeme marljivo istrazivati, teorija doCi nakon toga.ll
Tako, primjerice, profesor Milovan Gavazzi, korifej i ucitelj niza generacija studenata etnologije od 1927, kada zapocinje radom na Katedri za
etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u svom opseznom opusu
(preko 200 biliografskih jedinica) uopce ne iljezi Ciste teorijsko-metodoloske radove.l2 Neizbjezna posljedica macehinskog odnosa prema
teoriji i izostanak teorijske kritike.l Umjesto spoznaje mjesta i zadace
teorijske kritike kao pogonskog motora razvoja znanosti, dugo podrzavan privid jedinstva etnologije.
Ovoj prilici, naravno, nije primjerena daljnja elaboracija konsekvenci
takvog teorijskog zaostajanja hrvatske etnologije, 14 kao ni suvremenog
prijepora a(nti)teorijskih i teorijski inovativnih promisljanja. No rezultat tog procesa ilo podvajanje etnologije u jednom dugotrajnijem razdolju na tzv. arheo-etnologiju (pristup koji dominantan, iako ne
vise posve iskljuCiv, na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i etnologiju suvremenog zivota (na Cijoj teorijskoj artikulaciji
vec gotovo dva desetljeca sustavno djeluje Zavod za istrazivanje folklora).l5 Nedosljednost u definiranju osnovnih teorijskih kategorija poput
naroda, tradicije, i kulture dodatno potkrepljuje sliku tog raskola. Moglo i se, slijedeCi navedenu liniju podvajanja, razmisljati ne
doprinosi 1i postojanje dviju paradigmi (etnologija kao historijska znanost etnickim skupinama16 nasuprot etnologiji kao znanosti kulturi
razlicitih drustvenih slojeva i skupina, 17 kulturi/folkloru kao povijesnom procesu) neprepoznatljivosti i deprofesionalizaciji etnologije. Mozda i konstruktivniji pristup predstavalo jasno priznanje i legitimiranje
tih razlika, poput kolega s Oddelka za etnologijo Filozofskog fakulteta
u Ljuljani, koji oziljno razmisljaju uvodenju novog naziva Odsjeka
koji i glasio: Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju.
Ne smijemo zaboraviti da i drustveni kontekst u kojemu djelovala
i razvijala se suvremena etnologija u Hrvatskoj i neprijateljski nastrojen spram onog socijalnog sloja (seljastvo) kojeg radicevska narodopisna paradigma stavljala u zariste interesa (revolucionarni diskurs snatrio dokidanju idiotizma seoskog zivota), kontekst koji u samoj
ideji tradicijske kulture i sklon vidjeti prezitke nenarodnih rezima. Situaciju dodatno komplicira antiprofesionalizam kao drustveni stav.l8
Rijecju, gledano izvana, tesko raspoznatljiv sklop teorijskih znanja
i tehnika koje i imale odlikovati etnologiju, sukladno tome i etnologija kao profesija nedovoljno prepoznatljiva.

193

Stupanj monopola profesije etnolog

Institucionalizacija profesije nemoguca bez odredenog, od drzave

potvrdenog monopola na obavljanje svog posla. Uz pomoc tog monopola
profesija sebe stiti podjednako od laika koji neovlasteno (bez adekvatnog
obrazovanja) upadaju na njezin teritorij, ali i od vlastitih pripadnika koji
se ogrijese profesionalnu etiku. Istim autoritetom ona takoder stiti i
svoje pripadnike od intervencije izvana - od laika i1i drzave.
Prvi korak prema monopolu nad profesionalnom ekspertizom predstavlja obrazovanje. Katedra za etnologiju sa seminarom osnovana na
zagrebackom Filozofskom fakultetu 1924. godine, otkada neprekidno
proizvodi skolovane etnologe.19 Istrazivanje provedeno na populaciji
clanstva Hrvatskog etnoloskog drustva ( podrobnije jos iti rijeci) upozorava na Cinjenicu da danas to obrazovanje u oCiglednom
raskoraku sa stvarnim potrebama, nazovimo ga uvjetno, trzista radne
snage etnologa. Pored toga, jos smo i danas svjedoci sistematskih diletantskih i amaterskih upada na teritorij etnologa. Svaki dobronamjerni ljuitelj uzima si pravo da saire i istrazuje - narodno lago
svacija svojina, kulturi kao takvoj da i ne govorimo!20
Drugi faktor itan za uspostavljanje staleskog monopola jasno razgranicenje sfera kompetencije, tj. odnos izmedu granicnih profesija. Etnologija se slicno kao i povijest i1i sociologija, bavi istrazivanjem drustva
kao cjeline. No, drustvene znanosti u mnogo cemu prolematski se uvjetuju, iako imaju svoj poseban predmet izucavanja i svoju posebnu metodologiju21. Deklariravsi se, od svojih pocetaka, kao povijesna znanost,22 etnologija. u trenutacno vazecoj sistematizaciji znanosti u Hrvatskoj podvedena pod (i podredena) povijesnoj znanosti sto se odrazava
i u nazivu titula za visa znanstvena zvanja: ne postoje magistri i1i doktori
etnologije, vec samo odgovarajuCi znanstveni stupnjevi povijesnih znanosti. Upravo zbog potrebe stalne budnosti nad granicama vlastite discipline, profesije se stalno nalaze u vise i1i manje obrambenoj pozi.23
Profesionalni jezik i profesionalni zargon jedan su od veoma efikasnih
naCina obrane monopola. Pored prvenstveno tehnickih funkcija, zadatak
profesionalnog zargona da olaksava medusobno prepoznavanje clanova profesije (funkcija odrzanja grupog morala i olaksavanja identifikacije ), te da javnost drzi na distanci ( da ne razumije cemu se radi).24
Kodificiranje jezika, odnosno definiranje osnovnih pojmova neophodan
korak u konstituiranju svake znanosti. Da i se moglo komunicirati u
znanosti, moramo imati set jasno definiranih pojmova koji imaju svoj
smisao jedino u okviru odredene discipline i nemaju svoj pandan u sva-

194

KONJI, ZENE, RATOVI

kodnevnom jeziku ili, ako ga i imaju, u svakodnevnoj komunikaciji taj se

pojam razlicito i neprecizno definira.25 Etnologija u ovom slucaju ne
dostize razinu profesije, buduCi da (poput sociologije, primjerice) nema
jedinstvenog paradigmatskog okvira, odn. odredenja osnovnih pojmova.
Posljedice toga su, pored otezane znanstvene komunikacije, i cesti i neizbjezni nesporazumi izmedu strucnjaka i laika. No dok namjerno drzanje javnosti na distanci pomocu profesionalnog jezika karakteristicno
za mnoge etablirane profesije (u nasem drustvu takvima ismo mogli
smatrati odvjetnike i lijecnike ), etnologija, poput ostalih profesija s kracom tradicijom, osigurat monopol tek svojom vecom popularizacijom.
Stupanj vanjske prepoznatljivosti profesije etnolog
Titula profesije jedan od itnih i drustveno vrlo upotrebljivih izvora obavijesti nekoj osoi. Ona pokazuje mjesto pojedinca u drustvenoj podjeli rada, njegovo obrazovanje, ocekivano ponasanje, polozaj na
drustvenoj ljestvici moCi i ugleda ... Zbog toga mozemo govoriti fenomenu jasne prepoznatljivosti profesija od strane javnosti, kolektivnim
predodZama u Durkheimovom smislu. 26 Pod kakvu kolektivnu predodzbu laici moCi podvesti etnologe - magistre/doktore povijesnih znanosti? Mogu li od njih ocekivati neki specificni tip ekspertize?
Etnolozi ne pripadaju lako prepoznatljivim profesijama i zbog drugih
razloga. Korisnici njihovih usluga nisu pojedinci (kao npr. kod lijecnika).
Ne postoji jasna slika tipu njihove ekspertize, vec i zahvaljujuCi Cinjenici da razina razvijenosti drustva jos nije nametnula potrebu za
znanstvenim pristupom svim drustveno-kulturnim fenomenima. Ne/prepoznatljivosti odredenih profesija pridonosi i tip drustvenog sistema.
Najuproscenije receno, demokratska drustva odlikuje zelja da stalno budu informirana sei, tako da ekspertiza koju pruzaju razliCite drustvene
znanosti postaje sastavni dio javnih informacija i prepoznatljiva javnosti
(... ). U nedemokratskim drustvima, ukoliko su jos nerazvijena, ne postoji
potreba da drustvo sei nesto znade; ukoliko su razvijena, onda oic
no imadu gotove odgovore date u projekciji buduCih globalnih ciljeva.27
Olaksavanje interakcije medu grupama, kao jedan od prominentnih
zadataka drustvenih znanosti u demokratskim drustvima, ocigledno nije
i jedan od ciljeva za koje nasa novija etnologija pozvana (ili se samozvanim stupanjem u dijalog s politikom izborila). U drustvu u kojemu praksa revolucije ila veoma dugo i jedina teorija kulturne mijene,
u kojemu su masovne i cesto forsirane migracije sa sela u gradove ile
dio nedodirljivog ideoloskog projekta, etnologija svojom sutnjom i na-

l
PROFESIJA

ENOLOG

195

izgled dobrovoljnim progonstvom u neku daleku, izvanvremensku tradiciju (u arheo-etnologiju) sama pridonijela vlastitoj marginalizaciji.
Stupanj organiziranosti profesije etnolog

stupnju organiziranosti neke profesije zakljucuje se na temelju stupnja organiziranosti institucije za profesionalno obrazovanje; tipova organizacije u kojima se profesije najcesce zaposljavaju, te organiziranosti
profesionalnih udruzenja.28
Potvrduje li obrazovanje etnologa hipotezu da Obrazovanje za profesiju iti organizirano u skladu s ocekivanim tipom organizacije u kojoj
se zaposljavati i ciljevima koje treba realizirati?29 Ciljevi koje i etnolozi mogli realizirati u razliCitim tipovima organizacija veoma su razliCiti, te se stoga namece pitanje jesu li u socijalizaciji za profesiju sadrzane pripreme za mogucu prilagodbu razliCitim ciljevima. Odgovore
cemo potraziti u rezultatima ankete medu clanovima Hrvatskog etnoloskog drustva.
Neprijeporno da su profesionalna udruzenja instrumentalna u toku
procesa profesionalizacije, moze se naCi i misljenje da predstavljaju prvi stupanj profesionalizacije nekog zanimanja.O
Hrvatsko etnolosko drustvo osnovano 1959. godine, kao ogranak
Etnoloskog drustva Jugoslavije. i podatak ilo moguce interpretirati
kao tridesetogodisnje zaostajanje struke (od 1924. kada osnovana katedra za etnologiju ), no poznato da na organiziranje profesionalnog
udruzivanja i na ciljeve udruzenja direktno utjece stupanj demokraticnosti sistema. Naime, totalitarni rezimi ne poznaju niciji monopol osim
vlastitog politickog monopola, (i) osujecuju rad i ciljeve profesionalnog
udruzenja i negiraju monopol znanja i vjestina.l U totalitarnim (i njima slicnim) rezimima profesionalna udruzenja imaju samo jedan ciljrazmjenu strucnih iskustava i znanstvenih misljenja, okviri su im posve
neutralni. U drugim su, pak, tipovima sistema ciljevi visestruki, variraju
od cisto strucnih i staleskih, do djelovanja na vladu i utjecanja na sire
drustvene ciljeve. Iz statusa i tipova aktivnosti profesionalnih udruzenja,
dakle, mozemo zakljuCiti odnosima u globalnom drustvu. Iako profesionalno udruzenje etnologa u Hrvatskoj (poput ostalih profesionalnih
udruzenja) djeluje u okruzju stalnog trenda deprofesionalizacije ono, za
razliku od udruzenja sociologa primjerice, nije nikada prekoraCilo zadane mu granice: nije se (preglasno, i1i barem javno) zalagalo za autonomiju profesije, za profesionalnu aritrazu u drustvenim pitanjima, nije
se izjasnjavalo potrei demokratizacije drustva, za postovanje ljudskih

196

KONJI, ZENE, RATOVI

prava i sloboda, i tome slicno. Moze se, dakako, razmisljati da li distanca od politike korisna za razvoj profesije. No, Cini mi se, da su pozitivni poeni (onemogucavanje, i1i barem smanjivanje mogucnosti instrumentalizacije profesije i njezinih djelatnika, njihovog stavljanja u sluzbu
dnevne politike) mnogo manji od negativnih, to guljenje autenticnih prikljucaka na drustvene procese, zatiranje vlastitog glasa u javnom
diskursu, odijanje vlastitog dijela odgovornosti za dobroit i razvoj Citavog drustvenog sustava. 32

PROFESIJA ETNOLOG

ih

slojeva, istitucija i procesa. Tada i se otvorile r mogucnosti

za aplikaciju etologije, time i jeziu istisku profesioalizaciju. U
takvoj i situaciji etologija ila prisiljena astaviti kriticku teorijsku samorefleksiju bez koje nemoguc prikljucak na mogostrukost drustveih iteresa i dosluh s potrebama vlastitog vremea.37

ETNOLOZI

Formulacija
Profesionalna etika etnologa

Profesionalna etika kao skup normi, vrijednosti, ciljeva kojima i se

trebali rukovoditi pripadnici neke profesije u primjeni svog profesionalnog znanja djelomicno formalna, djelomicno neformalna.33 Formalna se sastoji u pisanom etickom kodu koji oicno sistematican,
eksplicitan i altruisticki, neformalna oicno mnogo sira i internalizira
se kroz proces obrazovanja i profesionalne socijalizacije (usvajanje profesionalnog duha).
Dva clana statuta mogla i se protumaCiti kao pokusaj kodificiranja
ponasanja pripadnika Hrvatskog etnoloskog drustva: onaj prestanku
clanstva u HED-u (cl. 13) i instituciji suda casti Cija funkcija da
rjesava sporove i nesuglasice medu clanovima koji su u vezi s radom
Drustva (cl. 23).34 No niti jedan od njih ne sakcioira profesioala
pitaja. Tu cijenicu takoder moguce povezati s prolemom deprofesioalizacije globalnoj drustvenoj razini koja, povezaa s radikalo
egalitarnom vrijedosom orijetacijom direkto asrce eticki
kod.35
Ova kratka invetura osnovnih elemeata profesije primijenjeih
etologiju sugerira zakljucak da se , unatoc postojaju istitucio
alih pretpostavki za zi konstituiraje, jos ne moze. govoriti kao
ustanovljeoj profesiji. Zaimljivo vrijeme u kojem zivimo, pored ko
kretih d, otezava progoze razvoja etologije kao profesije. No
moguce ekstrapolirati dvije suprote tedecije razvoja. Ukoliko se
tred deprofesioalizacije astavi, it pogodee sve profesije. Najteze
, dakako, iti pogodene koje nisu dovoljo afirmirae i profesioalizirae, gdje struci monopol na ekspertizu izravo kokurira politickom moopolu.36 Dakle, taj tred direkto ugrozavati napredak
profesioalizacije etologije Ciji (najsire shvacen) predmet, kultura i
diamika jezinih mijena. U ajoptimistickijoj varijati, ukoliko se ozi
lji projekt demokratizacije drustva, jacat svijest potrei za tipom
ekspertize kojeg i etologija mogla pouditi drustvu u potrazi za sto
sveobuhvatijom samospozajom svojih razliCitih segmeata - drustve-

197

prolema

SEBI SAMIMA

i opis nacrta istrazivanja

Cak i vrlo u primjena navedeih osovih elemeata profesije

na profesionali status etnologije ne pruza etolozima mogo povoda za
samozadovoljstvo. No kako stojimo s vlastitim videjem s profesije?
Dozivljavaju li etolozi sami sebe kao pripadike profesije? U sviju
1989. godie Hrvatsko etolosko drustvo uputilo svojim claovima a
ketu Ciji cilj i prikupiti empirijske podatke statusu profesije. Anketni se upitik sastojao od 14 pitanja38 koja su predstavljala operacioalizaciju cetiri sv elemeta profesije prema modelu profesije iz
studije Josipa Zupaova i Zeljke Sporer. ri cilj istrazivaja i
odgovor ishodisno pitaje: mozemo li govoriti etologiji kao profesiji?
Metoda prikupljanja podataka

Anketom koja distriuirana postom obuhvacea Citava populacija

HED-a, ukupo 174 l.39 U roku od pet tjedaa pristigao 51 odgovor (29,3% ).
Takav broj doiveih odgovora mozemo iterpretirati dva i.
Opceito poznato da nedostatak anketiraja pomocu poste veliki
broj uskraceih odgovora (50-75% ), sto zaCi da se do zavrsetka ake
tiraja z kakvim uzorkom raspolazemo i koliko priklada za
predvidene aalize. 4 0 S obzirom to da rijec ciljanoj populaciji,
polazili smo od hipoteze da iti zaiteresiraa da doza sto vise
sei.

Veliki broj uskraceih odgovora i tu hipotezu potvrdio, iz cega se

zakljucak iskom stupnju profesionale svijesti etologa, i to
onih koji svojim uclanjenjem u HED barem lateta naCi gaje takve
aspiracije. Upravo zbog te Cinjenice i moguce smatrati reprezetativ
nima provedea ukrstaja svih varijali sa svima, te tim rezultatima
necu ovom prilikom izvijestiti.41
No, temelju osovnih obavijesti koje su respodeti aonimu
anketu dali sei (pitanja 1-4), moze se ipak vjerovati da i zakljucci
m

198

KONJI, ZENE, RATOVI

PROFESIJA ETNOLOG

mogli iti plaziilni. Spolna districija respondenata, naime, odgovara

spolnoj districiji Clanstva (odgovorilo 76,5% zena, od 70,7% zena
kpnom clanstvu, te 23,5% mskaraca od kn 29,3% ). di da
se evidencija Clanova HED-a ne vodi prema dobnim skpinama, ne mozemo tvrditi da 1i i ona reprezentativna za li. Tome prilog
govori i cinjenica da veCina respondenata dobnim skpinama koje
se mog smatrati najaktivnijim godinama za formiranje i smjeravanje
profesionalne karijere, te da pravo njihova motivacija za sdjelovanje
anketi odrazava zainteresiranost za daljnji razvoj i sdbln profesije.

Podrucja

5,6

()

1,

6,1

obrazovanje za komunikaciju i suradnju s korisnicima us/uga

(4) nesto drugo

Podrucja (ponudeni odgovori u kominacijama)

(1)
(1)

+ (2)
+ (4)

(1) + (2) +()

+()

(1) + (2) +()+ (4)

% odgovora

godina

29,4

2.

1-40

godina

5,

41-50 godina

9,8

4. 51-60 godina

17,6

1. do

5. 60 i vise

15,6

1
2

odgovori u%
1,

4,4
0,0

2,2
8,9

anketu

7,8

na profesionaln formacij (pitanje 1), veCina respondenata

profesionalno formirani etnolozi (82,4% ), nesto drugo diplomiralo 7,8% respondenata, 9,8% ih nije zavrsilo dodiplomski stdij. Ovi
rezltati pozoravaj na Cinjenic da se, natoc svojim profesionalnim
prerogativima, HED dosljedno ne pridrzava odredenja prema kojem
za profesij potrebno tzv. visoko obrazovanje.
U

rang

(1) teorijska znanja

(2) metode i tehnike terenskog istraiivanja

(2)
Dob (godine starosti) respondenta

odgovori u %

199

odnos

Prikaz rezultata

Prvi element profesije - stpanj razvijenosti osnovnih teorija i tehnika koje Cine sistematski zaokrzen cjelin i tvore podlog profesionalnog atoriteta - poksala sam tvrditi posredno, vidom one radove
koji propitj svremene teorijske prijepore, odnosno stanje etnologije
kao znanosti.42
Ne zeleCi osporiti poticajnost svremenih trendova prozimanja granicnih disciplina43, niti zagovarati neki znanosti neprimjereni teorijski monolit, zakljcak nedvosmislen: etnologija Hrvatskoj jos vijek ne posjedje prepoznatljivi minimm teorijskog zajednistva na teme1j kojeg
i mogla prema van graditi svoj profesionalni atoritet. Takav zakljcak potkrepljj i odgovori na pitanje podrcjima s kojih clanovi
HED-a s najvec potreb za daljnjim strucnim savrsavanjem
(pitanje 11). Rezltati s slijedeCi:

Odgovori na ovo pitanje kz da velika veCina respondenata

78% razlicitim komblnacijama odgovora) iskazje latentn
nesigurnost odnos na ovladavanje temeljima profesije - teorijska znanja i metode.
stpnj monopola na strucn ekspertiz poksat zakljCiti na
teme1j odgovora na pitanja participaciji respondenata strukturama
moCi (pitanja 15 i 16).
Districija prema fnkciji drustveno-politickim zajednicama/organizacijama (na razinama od opCinske navise) ila slijedeca: preko
polovice Clanova HED-a (58,3%) nije vrsilo funkcij; jedn do tri funkcije obnasalo 25,0% clanova, vise od 3 funkcite 16,7% clanova.
d respondentima ilo 83,3% neclanova S. Cinjenica da 41,7%
clanova HED-a ilo nekoj poziciji donosenja odlka, jos vijek ne govori mogcnosti osiguravanja drustveno sankcioniranog monopola na
profesionaln ekspertiz. Vjerojatnije pretpostaviti da s takvi, i inace
drstveno aktivniji clanovi, skloniji shvatiti odgovaranje na anket kao
svoj prvenstveno drustven, ne samo profesionaln obavez.
Iako jedna od pondenih ocjena/odgovora (pitanje 14, polozaj etnologa drstvu) marginalnom drstvenom polozaj etnologije vidi
prednost (nedostatak pritisaka planiranj istrazivanja), svojoj povijesti hrvatska etnologija nije vijek ila apoliticna, tj. strani od stvarnih drustvenih/politickih kretanja. Politizacija na kojoj krajnjoj liniji
iznikla (afirmacija seljastva kao temeljnog socijalnog sloja, njegova kl
tura kao najatenticniji odvjetak nacionalne klture, povezanost sa
stranackim tradicijama Hrvatske seljacke stranke, i sl.), postrevolcio
narnom period Cinila smnjivom i ideoloski dvojbenom. DrugaCiji pristp seljastvu i tradiciji od onog kakvog hrvatska etnologija
gajila izmed dva rata nije se artiklirao ozracj nove komnisticke
vladavine, te stoga definitivna marginalizacija i stagniranje etnologije
na (teorijsk) razin pocetka 20. stoljeca logicna posljedica takvog povijesnog razvoja.44 Ne zelim, dakako pledirati za politizacij profesija ili
njihove politicke koalicije ilo koje vrste.45 No drustvena loga svake
(kn

200

KONJI, ZENE, RATOVI

znanosti,

PROFESIJA ETNOLOG

poseice drstvenih

znanosti, pored neprekidne skepse podrazmijeva i stalan kriticki dijalog s nosiocima moCi. Prekid komnikacije
odreden znanost/profesij sd na zivotarenje i/ili irelevantn pozicij drstvu.

Obrazovanje etnologa, pored jasne sfere kompetencije (odredenja odnosa izmed tzv. granicnih disciplina) takoder faktor vazan za mogcnost odredivanja profesionalnog monopola. Ilstrativno da velika
veCina respondenata nema postdiplomskog obrazovanja (74,5% ih nije
magistriralo, 84,3% nije doktoriralo ). No znacajno da med etnolozima s doktoratima znanosti ima jednaki postotak onih koji s doktorirali etnologij, kao i nesto drgo (7,8% ), dok na trecem stpnj
(magisterij) sitacija znatno bolja: etnologij magistriralo 21,6% respondenata, nesto drgo 3,9%.
stpnj vanjske prepoznatljivosti i organiziranosti profesije etnolog
zakljCit na temelj pitanja dr zaposlenja respondenata (pitanje br. 6), karakter radnog mjesta (br. 7), te stpnj iskoristenosti
etnoloskog znanja (br. 9).
Podrucje zaposlenja:

odgovora

kultura (muzej, zastita spomenika, centri za kulturu)

znanost (fakultet, znanstvena ustanova)
student
obrazovanje
bez stalnog zaposlenja (povremeno radi)
ostalo

rang

52,9
1.4

1
2

9,8
2,0
2,0
2,0

4-6
4-6
4-6

VeCina etnologa (preko polovice) zaposlena , dakle, mzejima,

centrima za kltr i zastit spomenika klture. Da li ih njihovo obrazovanje adekvatno priprema za ta zvanja? Tek odnedavno stdenti etnologije na Filozofskom fakltet Zagreb slsaj predmete mzeo
logija i zastita spomenika klture ( dvosemestralno ), no oni se ne
predaj okviru Odsjeka za etnologij, vec ih di etnolozi slsaj sa
stdentima povijesti mjetnosti, arheologije, povijesti.46 Mnoge generacije etnologa koji s se nakon diplome zaposljavali mzejima socavale
s se s nizom prolema.47 Obrazovanje za profesij, dakle, nije dosl
h s ocekivanim tipom organizacije kojima se etnolozi najcesce zaposljavaj.

Karakter radnog mjesta

cisto etnolosko
djelomicno etnolosko
neetnolosko

Ukpni

odgovora

rang

68,6
25,0

1
2

6,

postotak Cisto etnoloskih i djelomicno etnoloskih48 radnih

mjesta (93,6%) i i dobra podloga za razvoj profesije, di da s-

201

gerira da se etnolozi, koji s se izjasnjavali prema vlastitoj ocjeni, smatraj pravim ljdima na pravom mjest.
No, pitanje stpnj iskoristenosti etnonoskog znanja na radnom
mjest nesto pesimistickij slik.
/

Stupanj iskoristenosti

odgovora

0-20%
20-50%
50-80%
80- 100%

rang

29,2
27,1
25,8
18,8

1
2

U ovom sl ciniti iznimk, i podastrijeti rezltate krstanja

nekih odgovora na pitanja karakteru radnog mjesta i stpnj iskoristenosti etnoloskog znanja na radnom mjest. Od svih respondenata koji
s odgovorili na anket, rade na Cisto etnoloskim radnim mjestima,
samo 18,8% ima 80-100% iskoristeno svoje profesionalno- etnolosko
znanje. Od svih onih (68,6%) koji s izjavili da imaj iskoristeno etnolosko znanje najvisem postotk (80-100% ), na etnoloskim radnim mjestima radi 27,3%. Nitko od onih koji s odgovorili da rade na djelomicno
etnoloskim mjestima nema iskoristeno etnolosko znanje najvisem postotk. Rijecj, izrazito nepovoljna primjena etnoloske ekspertize sge
rira nedvosmisleni odgovor da ne mozemo etnologiji govoriti kao
profesiji.
Kolektivne predodzbe m kojih profesije postaj prepoznatljive
sadrzavaj tipicno idealno profesionalno ponasanje prema korisnicima.
No vec citirani odgovori na pitanje podrcjima s kojih etnolozi s
najvec potreb za daljnjim savrsavanjem, kz da raznim kominacijama 24,4%, dakle, jedna cetvrtina respondenata osjeca nedostatak
profesionalne naobrazbe za komniciranje i suradnj s korisnicima sl
ga. ipak, pitanj tome kako i koliko cesto zn javnost s rezltatima svoga rada (br. 10), doili smo slijedece odgovore koji ilstri
raj pristnost etnologa strucnoj i siroj javnosti.
Tip aktivnosti
objavlj. u znanstv. 1 strucnim puiikacijama
referati znanstv. 1 strucnim skupovima
postavljanje izlozbl
istupanje u sredstvima mas. komunikacije

redovito

29,2
18,8
22,9
16,8

povremeno

50,0
54,2

ne

20,8
27,9

7,5

9,6

52,0

1,2

Kako vidimo, najveCi postotak respondenata prema vlastitoj procjeni

povremeno komnicira sa strucnom/znanstvenom i sirom javnosc, dok
broj onih koji ne komniciraj veCi ( sl istpanja sredstvima masovnih komnikacija taj postotak gotovo dvostrk) od broja
onih koji to cine redovito.
Vec ilo rijeCi D- kao profesionalnom drzenj. Ono nije
razgranato (nema sekcija), izdaje redovit godisnj plikacij (Etnolos-

202

KONJI, ZENE, RATOVI

PROFESIJA

ka tribla ), godisnje organizira jedno do dva savjetovanja. Iz takvog

tipa aktivnosti ocigledno da su njegovi cevi striktno strucni, to
moguce razabrati i iz nehijerarhijskog principa njegove organiziranosti.
Ona udruzenja koja koriste monopol svoje struke ne samo u korist profesije, vec i za ekonomski proitak svog clanstva (npr. odvjetnicke komore u nas) imaju hijerarhijsku i monolitsku organizacijsku strukturu sto
im omogucava fleksibllnost i brzo reagiranje na vanjske podrazaje. Siroka podrska Clanstva profesionalnim organizacijama dio neformalne socijalizacije u toku profesionalnog obrazovanja. Ako suditi spremnosti clanstva HED-a da se odazove na ovu anketu, ta socijalizacija nije
naroCito uspjesna.
Anketa nije sadrzavala pitanja iz kojih i se izravno moglo suditi
identifikaciji s profesijom i profesionalnoj etici. No pitanje polozaju
etnologa u drustvu (br. 14) koje ilo otvorenog tipa, ipak pruza posredne obavijesti. Moguce ih sazeti prema prevladavajucem tonu:
Ocjena polozaja etnologa u drustvu
los
osrednji
dobar
bez odgovora

odgovori%

79,2
10,4

2,1
8,3

Polozaj etnologije etnolozi ocjenJUJU pateticnim diskursom; ona

zapustena, polozaj sramotan, marginalan, nebltan, mizeran. Proziva se drustvo koje ne poznaje i ne cijeni etnologiju, etnolozi su nevidljivi, oni u nasem drustvu ne postoje. Medu krivcima za
takvo stanje na prvom mjestu su sami etnolozi koji u anketi sebl samima
upucuju mnoge gorke rijeCi samoprijekora: Mislim da u nasem drustvu
etnolozi imaju polozaj - kakav i zasluzuju, znaCi ne i onakav kakav i
trebalo! Grupiramo li uzroke loseg polozaja etnologa/etnologije u drustvu rijecima samih respondenata49 doblvamo slijedeCi grupni portret:
1) uzroci su u sistemu obrazovanja:
zastarjeli sistem studiraja, zastarjelost kadra; studij etologije zaglp
ljjCi, ograice, primitiva; z ekih predavaca smjivo; slabosti
postdiplomskog studija; egativa selekcija katedri.
2) uzroci su u samim etnolozima:
() nekompetentnost etnologa:
iski ivo strucog i zastveog rada; eatraktivost 's robe'; ea
plikativost; teorijsko odredeje predmeta i ciljeva etologije jos vijek
odvajaj od svremee klturoloske prolematike; eaktivost etologa
(r. od 1962. do daas isu blli st apisati etolosk Citak, si
tez tradicijskoj kltri Hrvata, etoloske preglede pojediim regijama,
povijest etologije Hrvatskoj); gotovo ti edostatak teorijsko-metodoloskih istraiivaja ozbllja edostatak hrvatskoj etologiji (kolege

ENOLOG

203

se medusobno bas ne Citaju!!!, primj. L. S.); Hrvatskoj se radi dobrovoiz vlastitog drustva (ne kaze zasto, L. S.).
() nedovoljna probojnost u javnosti:
gradai misle da z sve predmetima koje procava etologija; e
dovolja fiacijska podrska (SIZ-ovi); etolozi premalo populariziraj
struku; premalo se z (... ) vezje se glavom z rd s;
iska razia strucog z ('etografi'); premala borbeost etologa za
struku; javosti, ali i med obrazovaim svijetom cesto se razlikje
etnologa od eologa; slaba povezaost/zatvoreost samih etologa; tezija
'stare i v' etnologije mjesto borbe izmed dobre i lose etologije; pojave
kritizerstva i privatizacija med samim etolozima; edovolja drustvea
moc etologa ( DPO!DPZ); izoliraost etologa proviciji.
3) polozaj kulture u drustvu opcenito:
los poloiaj etologa dio cjelokpog materijalog poloiaja kltre; e
dovolji slh struktra; poloiaj kltre ispod ivoa civiliziraog covjeka
ako kltura margii, d i poloiaj etologa t egdje: potcjejivacki odos prema etografskoj gradi koja se smatra 'balastom '; druge
drustvee zaosti koje zapostavljaj etologij jer i aktiva kao r.
arheoloske iskopie.
4) negativni politicki stavovi:
svom desetogodisjem rad doiivjela sam i to da mi od ekih odgovomih drugova bllo r da zivimo grbaCi drustva i da se bavimo
stvarima koje asem drustveom razvoj is iteresate; (etolo
giji se zamjera da se) struka bavi ecim sto vi, seljacima, kome
to iteresato? ; krivi s i iskompleksirai rukovodioci sa sela, koji
zele prikriti porijeklo i vez sa selom; poistovjecj se il s acio
alistickim ('izvomo rd' s 'acioalim ajgorem smisl rijeCi');
sloboda rada, istrazivaja i objavljivaje vezai z (estruca, atoritama)
miSljeja asih adredeih; kada potrebo da se politika i vlast pokaze
pred vs d folklor, s, kolo to sto prvom red i sto Cii
blt gotovo svega maifestacioog, kada potrebo zaposliti ljde koji se
tome trebaj briti, to sve zablljeziti, obraditi i d pokazati, tada to
sve tr; etologa tko zastititi kada pojedii mocici odlce
gasiti rada mjesta kltri; drustvo se afirmativo odosi s prema
oim zaostima Ciji rezltati brzo doose srd materijal korist
(... ) i mogu staviti fukcij vazece politicke ideologije; etologija se li
zoj proslosti afirmirala stavljajem slZ acioalistickim politickim i
teresima velicajem kltre vlastitog aroda.
ljom izgastv etologa

I tako dalje ... Odgovore na ovo pitanje mnogi su respondenti nizali i

na vise kucanih stranica. No nadasve zanimljiva gotovo klasicna freudovska omaska pri Citanju tog pitanja. Umjesto polozaju etnologa, ve-

204

KONJI, ZENE, RATOVI

PROFESIJA

Cina respondenata komentirala polozaj etologije. Prolem , ipak, u

profesiji ...
Nepravedno i ilo etnologe koji nisu zalili truda niti vremena da opsirno odgovore na anketu optuziti za pasivnu rezignaciju. U svojim odgovorima oni predlazu i neka rjesenja kojima i se popravio los polozaj
struke. Navest cu neka od njih: vesti etologij skol; istraiivaje s
vremeih tema; iterdiscipliiraost; izboriti se za aplikaciju etoloskog
z (trizam, mala privreda, gostiteljstvo, kod drustveih istraiivaja,
pri orgaizacijama za medpodruc i drd srd); etolozi
se moraj ametti drStv i kloiti ljbomoru med sobom; afirmacija
osovi strucih i zastveih rezltata svoga rada; veca pristnost eto
loga svim ivoima ( javosti) kao predvjet i zaostale drustvee svijesti; sdjelovaje etologa i odosa prema zaosti
opceito; etolozi se tr sebe moraj aalizirati i shvatiti da prolem
djelomico i jima.
Iako veCina predlozenih rjesenja konstruktivna i dobronamjerna,
valja primijetiti da niti jedno od njih ne propituje prolem na razini globalnog drustvenog sustava. Umjesto zakljucka, navest cu jedan integralni
odgovor:
Da i mogla teiiti izvjesom drStveom gled, dakle moCi, etologija
Hrvatskoj mora se kostituirati kao profesija svremeom smisl rijeCi.
Kostituirati tom smisl mogu jedio etolozi sami, defiirajem i
ostvarivajem - visokih! - profesioalih kriterija.
ETNOLOZI, NASI SUVREMENICI

Tvrdnjom da zivimo u zanimljivom vremenu, bogatom poticajima za

etnoloska istrazivanja i zahvalnom za etnolosko tumacenje, zapocela sam
ovaj ogled profesiji etnolog. Tu tvrdnju pak moguce razumijevati u
svjetlu kulturnog relativizma. Zelim vam da zivite u zanimljivom vremenu, opaka kletva u istocnjackim kulturama. Zanimljivo vrijeme
i nedefinirano vrijeme, bremenito mogucnostima, ali i izborima, cija
pogieljnost nije na prvi pogled lako raspoznatljiva. No imajuCi u vidu
aktivisticku orijentaciju zapadne civilizacije, tesko se iti othrvati izazovu zanimljivog vremena. Nastojanje za profesionalizaciju etnologije jedan takav izazov. Ona moze iti tek proizvod kolektivnog napora koji
podrazumijeva osvijesteni stav drustvu - njegovoj proslosti, suvremenosti i buducnosti. Postepeno prevladavanje profesionalne nad tehnoloskom podjelom rada vodi nas u buducnost postindustrijskog drustva s vizijama lagostanja i mira medu ljudima i suradnje s prirodom. U onoj
mjeri u kojoj buducnost proizvod svjesne odluke, mjerit se nasa
odgovornost za nju. No pritom nikada ne treba zaboraviti da se buducnost moze prikazati pod obrazinom proslosti.

ENOLOG

205

Prilog: Anketa upucena clanovima HED-a

Hrvatsko etnolosko drustvo, Dure Salaja
N:

41000 Zagreb

Profesija etnolog. Osnovni pokazatelji statusa profesije

UPINIK

Upute za ispunjavanje upitnika:

Molimo da na pitanja odgovarate tako da zaokruzujete svoje odgovore, kod ukrstenih pitanja da
zaokruzite znak >>+<<. Odgovor na zadnje pitanje (br. 14) mozete priloziti na posebnom papiru.
01. Sto ste diplomirali

1. etnologiju (Filozofski fakultet)

2. nesto drugo
.

nisam zavrsila() dodiplomski studij

02. Da li ste magistrirali i sto

1. etnologiju
2. nesto drugo

1. etnologiju
2. nesto drugo

Da li ste doktorirali i sto

04. Dob (godine starosti)

nisam
godina
- 40 godina
41 - 50 godina
51 - 60 godina
60 i vise godina
zena
muskarac

1. do
2.
.

05. Spol

nisam

4.
5.
1.
2.

06. Podrucje u kojem ste zaposleni 1. znanost (fakultet, znanstvena ustanova)

2. kultura (muzeji, centri za kulturu, zavodi za zastitu spomenika i sl.)
. obrazovanje
4. ostalo
07. Karakter Vaseg radnog mjesta
1. cisto etnolosko ( etnolozi istrazivaci, znanstveni radnici i sveucilisni nastavnici, muzejski kustosi, zastita spomenika i sl.)
2. djelomicno etnolosko (radno mjesto gdje etnolosko znanje dobro upotreijivo, ali na tim
radnim mjestima mogu raditi siroki profili drustvenih profesija)
. neetnolosko

08. Vas netto osobni dohodak za travanj 1989:

09. Procijenite stupanj iskoristenosti Vaseg etnoloskog znanja na svom radnom mjestu
1. - 20%
2. 20- 50%
. 50- 80%
4. 80- 100%

10. Molimo da navedete kako i koliko cesto upoznajete javnost s rezultatima Vaseg etnoloskog rada
redovito povremeno ne
1. objavljivanjem u znanstvenim i strucnim puiikacijama
+
+
+
2. referati na znanstvenim i strucnim skupovima
+
+
+
. postavljanje izlozbl
+
+
+
4. istupanje u sredstvima masovne komunikacije (V, radio, novine)
+
+
+
11. S kojeg od navedenih podrucja osjecate najvecu potrebu za daljnjim strucnim usavrsavanjem
1. teoska znanja iz etnologije
2. metode i tehnike terenskog istrazivanja
. obrazovanje za komuniciranje i suradnju s korisnicima usluga
4. nesto drugo
'
12. Da Ii ste blli delegat vrsili funkciju u nekoj drustvenopolitickoj organizaciji ili zajednici (delegat u opcinskoj repuhlickoj skupstini, gradskom repuhlickom vijecu Saveza sindikata, opcinskom ili viSem komitetu S, nekom opcinskom repuhlickom SIZ-u, i sl.)
1. ne
2. da- 1 do funkcije
. da- vise od funkcije
13. Da li ste clan SK
1. da
2. ne
14. Sto mislite polozaju etnologa u drustvu?

206

KONJI, ZENE, RATOVI

PROFESIJA ETNOLOG

BILJESKE

21
22

8
9
10
11
12
1

14

15
1

17
18
19
20

akciju organizirao Hrvatski socijalno lieralni savez (HSLS). Skulptura bana Jelacica, rad
kipara Antona Fernkorna, postavljena 18. na tadasnjoj Harmici, uklonjena pod okriljem noci od 25. na 2. srpnja 1947. i bez objasnjenja pod jos neistrazenim okolnostima. Jedno
pak izvjesno. Ona u postrevolcionarnom period predstavljala simbol kojeg trebalo
simbolicki (ali i tvarno) razvlastiti, svrgnti i odbaciti na >>smetliste historije<<. Za disksij
prolem proizvodnje i svrgavanja simbola kao prerogativa odnosa moCi s. poglavlje Nova
Nova godina - Od 'Mladog ljeta' k politickom rital<<.
Termin profesija socioloskom smisl znaci zanimanje koje ima monopol nad nekim kompleksnim dijelom znanja i prakticnih vjestina za koje potrebno dgotrajno skolovanje, tzv.
visoko obrazovanje te tako postaje jasno prepoznatljivo drstv.<< Nav. prema Josip Zpanov,
Zeljka Sporer, Profesija sociolog<<, Revija za sociologiju, XIV, 1984, 1-2, str. 15. Pri izradi ovog
teksta, kao i njegovog empirijskog dijela, slijedila sam prvenstveno tu stdij koja svojim iscrpnim i teorijski fndiranim izlaganjem osnovnih pretpostavki sociologije kao profesije predstav~a neoyhodan temelj za sstavno promisljanje tog prolema. Takoder dgjem zahvalnost
dr. Zeljki Sporer koja mi kao isksna istrazivacica profesija svremenom drustvu dala mnoge korisne sgestije prilikom izrade anketnog pitnika.
Nav. pr. Zpanov-Sporer, nav. dj., str. 12.
Usp. Veljko Rs, >>Protslovlja izmed indstrijalizacije i profesionalizacije rada<<, Revija za
sociologiju, XIV, 1984, 1-2, str. 52 i 54.
Zpanov, Sporer, nav. dj., str. 13.
Olga Spek, Ethnology in Croatia<<, Etnoloski pregled, 1984, 2-24, str. 17.
Prve cetiri dimenzije ove klasifikacije Cine odvojene sfere koje moguce jasno analizirati i
mjeriti, dok peta dimenzija pridodana zbog toga sto predstavlja posebno va2:an i za profesije
specifican cimbenik; nav. prema Zpanov, Sporer, nav. dj., str. 1.
Isto, str. .
Dnja Rihtman-Agstin, Etnologija nase svakodnevice, Skolska knjiga, Zagreb, 1988, str. .
Isto, str. 4.
Isto, str. 1.
AJeksandra Muraj, Zivim znaci stanujem, Hrvatsko etnolosko drustvo (et !.), Zagreb, 1989, str.
25.
Cvalo se to jedinstvo etnoloske misli, se pri tome nije zamjeCivalo da ta misao stagnira
na razini pocetka 20. stoljeca<<, Dnja Rihtman-Agstin, nav. dj. str. 1.
Za analiz teorijskih prijepora i poksaja teorijskih inovacija hrvatskoj etnologiji, s. med
ostalima, slijedece radove: Dnja Rihtman-Agustin, Strnktura tradicijskog miS/jenja, Skolska
knjiga, Zagreb, 1984; nav. dj., 1988; Narodna umjetnost, Zagreb, 13, 197; Olga Spek, Osnovne znacajke etnologije Hrvatskog od 1945 do danas<<, Zbornik kongresa jugoslavenskih etnologov infolkloristov, 1, njiznica Glasnika Slovenskega etnoloskega drustva, Ljljana, 198, str.
51-5; nav. dj. 1988.
Usp. Olga Spek-Zpan, Osnovne znacajke etnologije Hrvatskoj ... <<, nav. dj., str. 5.
Ono odredenje etnologije koje kao njezin cilj prepoznaje procavanje elemenata kltre pojedinih naroda koji nose etnicka z posredstvom kojih mogce doprijeti do etnogenetickih procesa, odnosno tvrditi etnick povijest pojedinih naroda, kao osnovn kategorij etnologije istice pojam ethnosa. Usp. Vitomir Belaj, Plaidoyer za etnologij kao historijsk znanost etnickim skpinama<<, Studia Ethnologica, Zagreb, Vol. 1, 1989, str. 9-13.
Usp. Dnja Rihtman-Agustin, Pretpostavke svremenog etnoloskog istrazivanja<<, Narodna
umjetnost, Zagreb, XIII, 197, str. 1-2.
Usp. djelovanje antiprofesionalizma na razvoj, odn. kocenje razvoja sociologije, Zpanov, Sporer, nav. dj., str. 17.
Usp. Vitomir Belaj, Sezdeset godina neprekinte nastave etnologije na Zagrebackom sveci
list<<, Etnoloska triina, XVIII, 1988, 11, str. 149-150.
Iskstva istrazivaca Zavoda za istra2:ivanje folklora svjedoce, primjerice, da s vise t ili
prilici da se skobe s lokalnim amaterima koji s se posesivno postavljali odnos na Svoj<<
teren.

24
25
2
27
28
29

40
41
42
43

44

45

207

Usp. Rdi Spek, Polozaj jgoslavenske sociologije<<, Revija za sociologij, , 1989, 1-2, str.
4-5.
Utemeljitelj hrvatske etnologije, . Gavazzi, decidirano poima etnologij kao gran niverzalne povijesti<<, s. AJeksandra r, nav. dj., str. 24.
Usp. Zpanov, Sporer, nav. dj., str. 18-20.
Isto, str. 20-21.
Isto, str. 21.
Usp. Zpanov-Sporer, nav. dj., str. 2.
Zpanov, Sporer, nav. dj., 27.
Isto, str. 28.
Isto, str. 28.
Isto, str. 29.
Isto, str. 29.
Prema misljenj predsjednice drustva vise mandata i dgogodisnje aktivistkinje HED-a, dr.
Dnje Rihtman-Agstin, kojoj ovom prilikom zahvaljjem na poticajnim kritickim komentarima, jedini politicki Cin predstavljao sam naziv drustva.
Zpanov, Sporer, nav. dj., str. 2.
Usp. Statt Hrvatskog etnoloskog drstva donesen na izvanrednoj skpstini odrzanoj 29. 5.
198. odredba prenesena iz prethodnog Statta donesenog na Osnivackoj skpstini HEDa 17. 1. 1975. Zanimljivo spomenti da Skpstina Jgoslavenskog udruzenja za sociologiju
1972. godine Portoroz svojila moralni kodeks sociologa, te da samo postojanje tog kodeksa,
prema misljenj Josipa Zpanova i Zeljke Sporer, na stupanj razvijenosti profesije
sociolog Jgoslaviji.
Usp. Zpanov-Sporer, nav. dj., str. .
Isto, str. 41.
Olga Spek, primjerice, navodi koristi od redefiniranja pojma tradicijska kltura<<. Kada i se
osporio njegov >>povijesno nejasan i relativan stats<< i precizirali drustveni segmenti/povijesna
razdolja na koja se odnosi (npr. kltura radnickih predgrada<< pocetkom 20. stoljeca), lazio
i se motiv etnoloskih projekata spasavanja, odn. konzervatorski stav etnologa. Usp. Olga S
pek, Osnovne znacajke etnologije Hrvatskoj ... <<, nav. dj., str. 2-64. No zasigurno nije najveCi
prolem etnologije vapaj za spasavanjem bastine, vec cinjenica da taj vapaj necjan i da ostaje
neslisen. pak govori prilog tvrdnji drustvenoj nemoCi, dakle, neartikliranosti, profesije.
Integralni tekst pitnika sadrzan Prilog, na kraj ovoga teksta.
Prema podacima doivenima od tajnice HED-a Li Katnar, drustvo broji kn 174
clana. Od toga s 104 clana (59,8%) iz Zagreba, njih 70 (40,2%) izvan Zagreba; zene cine
70,7% (12 clanice), mskarci 29,3% (51 clan). Brojcana nadmoc zena pozorava na jos jedan
faktor relevantan za n statsa profesije, to feminizacija profesije.
Usp. Rdi Spek, Ispitivanje javnog mnijenja, Naprijed, Zagreb, 198, str. 100.
Podaci krstanj varijali, koji mog poslziti kao podloga za d istra2:ivanja i tretirati
se kao pilot istrazivanje, nalaze se arhivi HED-a.
Usp. radove navedene iljesci 14.
Usp. Dnja Rihtman-Agstin, nav. dj., str. 15. Ona se zalaze za suradnj i otvorenost etnologa
(pored tradicionalne suradnje s historiografijom) prema znanostima poput sociologije i socijalne povijesti, psihologije, moderne lingvistike, semiotike, kao i kiernetike, te ekonomske znanosti. U toj otvorenosti, smatra atorica, etnologija ne moze izgiti - ona samo doiva<<.
Na slican naCin ove procese n i Olga Spek koja smatra da s nakon 1945. promjena,
razvoj i klturni napredak postali osnovni ciljevi, tj. zila se reorijentacija vrijednosti
smjeru bdcnosti, za razlik od zagledanosti proslost kulture<<. Nav. pr. Olga Spek, Ethnology in Croatia<<, nav. dj., str. 24.
Nis povijesti ila rijetka pretvaranja znanstvenih disciplina/profesija orde propagande
odredenog rezima. Folkloristika, ali i sami stvaraoci folklora (npr. narodni pripovjedaci) ili s
SSSR- dio agitacionog aparata i Sredstvo za ostvarenje socijalizma i komnizma<<. Usp.
Hermann Basinger, Folklore, : Sowjetsystem und Demokratische Gesellschaft. Eine vergleichende Enzyklopiidie, Sonderdruck, Herder, Freirg/asel/Wien, str. 585-587.
Zanimljiv podatak da Savez mzealaca Jgoslavije ne postoji sekcija za etnografsk m
zeologij.

208

KONJI, ZENE, RATOVI

1
1
1

Nav. pr. Liuse aspar, >> studiju muzeologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu<<, Etnoloska triblna, XVIII, 1988, 11, str. 162.
48 Djelomicno (etnoloska) radna mjesta su sva ona radna mjesta gdje etnolosko znanje dobro
upotre!jivo, ali na tim radnim mjestima mogu raditi siroki profili drustvenih prof_7sija. 5Jva
definicija modifikacija odredenja djelomicno socioloskih radnih mjesta, nav. pr. Zeljka Sporer, Razvijenost socioloske profesije i odnos prema njoj, 1989, neobjavljeni rukopis, str. .
49 Ovo su sve autenticne izjave respondenata, te ih zbog toga necu stavljati pod navodnike nego
cu ih istaknuti kurzivom.

47

Treci dio
v

ZENSA

POVIJEST

9
lzmedu znanosti i umjetnosti:
Pjesme Erike Jong

Ti zapravo i ne zelis iti pjesnik. Prvo, ako si zena, moras iti tri puta bolja
od ma kojeg muskarca. Drugo, moras se pojebati sa svakim. trece, moras
iti mrtva. Iz razgovora s pjesnikom mSkarcem (Zapovijedi)

Osporavanje tih triju pjesnickih i muskih istina provlaCi se kroz sve

pjesme Erike Jong. Cinjenicu da jest zena istice i tematskim izborom
svojih najcescih preokupacija: spolnost i erotsko u odnosu s vlastitim
stvaralackim Cinom veze se na trazenje kolektivnog identiteta zenske
sudine, na trenutke prelazi i u osluskivanje nijemog, tjelesnog jezika
koji , kao i dobar dio zenskog stvaralastva, uronjen u povijesni zaborav.
ArtikulirajuCi svoj kreativni prostor, . Jong mu ga otima, otima ga teretu dnevnog zivota koji time prestaje iti tek lako predvidljiva margina. Kulinarstvo postaje posrednikom u odnosu s prirodom, svijet odbacenih, trivijalnih stvari postaje ogledalom duse - gotovo uopce ne licnost, ili zena, zasigurno ne jos jedna 'poetesa' nego ...
Sylviji Plath (Gorke pilule za mracne dame)

Robert Lowell

Na pitanja ima li pjesnicko umijece spol, . Jong odgovara potvrdno.

Bez izravne veze, i mnogo prije vrlo zive i zucne debate Spolnosti
knjizevnoga stvaralastva koja uzavrela francuske knjizevne krugove,
Jongova u svojoj prvoj knjizi pjesama (Voce & povrce, 1968) osvjestava
taj prolem. Spomenuta debata, gotovo raskol, procvala u kulturi
koja daje prvenstveno rijeci; u jezik oruzje borbe i sredstvo vladanja. 1 dok u ostalom svijetu ilo govora osvjescivanju zena, u Francuskoj se vec culo da prise de conscience mora slijediti prise de la parole.
La parole i njezin rodak le verbe (Logos) ili su donedavna u posjedu
male visokoobrazovane muske elite. Na taj naCin i sami olici dominantnog diskursa odrazavaju vladajucu musku ideologiju.

212

KONJI, ZENE, RATOVI

(... ) Amicija ujeda. Vrati ugriz.

(Gotovo da beskorisno.) Zamisli da si rodena
polucrnkinja poluzidovka u Mississippiju, & jednonoga
Jasno?
Samo imaj na umu da nemas nikakvih prava. Pode li sto zlu
opkolit te & zaurlati Pjesnikinja!
( ...)
RijeCi su skliske & poezija
U glavnom stvar muda,
& posljednja pohvala uvijek stvar negacije:
naime, ne kao zena
naime, zasigumo ne jos jedna 'pjesnikinja' ,
sto znaci
ima picku, ali ne trabunja
& on cmja, ali ne zaudara
& jedina dobra pjesnikinja mrtvac.
(Gorke pilule za mracne dame)

Zagovornici takvih teza (zagovornice u vecoj mjeri), stavljaju u pitanje

objektivnu, impersonalnu poziciju dominantnog diskursa. njima
jezik definiran muskim standardima: oznaka impersonalnosti zamagljuje preferenciju suhog, analitickog, koherentnog. Takav jezik tezi vlasti pokusavajuCi iskazati umijece nad svojim subjektom. Stoga kad zena sebe progovara, prisiljena govoriti sei stranim jezikom, jezikom
u/na kojemu se osjeca nelagodno. Alternativa promjena podrucja imaginarnog, kako i se djelovalo na stvarno. Na taj i se nacin stavile u
pitanje (i u igru) preobrazavajuce snage jezika, njegova sposobnost da
stimulira promjene na ideoloskom i ekonomskom planu.
Julia risteva, jedna od sudionica u toj raspravi, smatra da zensko
stvaralastvo jedino moze iti negativno; ona stavlja u pitanje postojeCi
red stvari, tvrdeCi da zensko nikada ne moze iti definirano. La femme,
n'est jamais f5a. Ono i moralo nastojati da izbjegne definicijama i
prodre iza vladavine Logosa. risteva smatra da njezino istrazivanje
zensko u onoj mjeri u kojoj pokusava rastvoriti pojam identiteta (ukljucujuCi tu i rigidni seksualni identitet) kako i oslobodila snage nepotisnute spolnosti i u pitanju i u drustvu.
Kako rekosmo, Erica Jong ne bavi se teorijskim promisljanjem tih
prolema, no, svi su oni, do jednoga, prisutni u njezinoj poeziji. (Dotice

IZMEE>U ZNANOSTI 1 UMJETNOSTI

213

ih i u prozi, ali su prisutni s manje zestine, zatoceni u klasicnoj formi.)

U potrazi za identitetom valja prokazati ludilo,
(...)
Mislili su da tvoja smrt
ila tvoja posljednja pjesma:
cma knjiga
zlatom urezanih korica
& stranica pepela.
Ali sam mislila drugacije,
znajuCi da ludilo
ne vjeruje u metaforu. (... )
sto smo ti mogli reCi
posto si potonula u sebe
& ila progutana
od svojih pjesama?
(

zemlji Sylvije Plath)

psihoanaliticku retoriku i njezinu Oznaciteljsku

Zavidim muskarcima koji mogu zudjeti
bezgranicnom prazninom
za tijelom zene,
nadajuCi se da zudnja napraviti dijete,
da praznina sama oploditi tamu. (... )
No kako sam zena,
ne moram samo nadahnuti pjesmu
moram i natipkati,
ne samo zaceti dijete,
vec ga i nositi
vec ga i kupati,
i ne ga samo kupati
vec ga i hraniti,
i ne samo hraniti dijete
vec ga i voditi
posvuda, posvuda ...
dok muskarci pisu pjesme
tajnama materinstva.
Zavidim muskarcima koji mogu zudjeti
bezgranicnom prazninom.
(Zavist zbog penisa, Izabrane pjesme)

214

KONJI, ZENE, RATOVI

kao i njihovo dijete, mazohizam (tzv. pasivnost zenske prirode).

Najboljeg roba
nije potrebno tuCi.
Ona se sama tuce. (... )
Ako umjetnica
& prilizi se genijalnosti
sama cinjenica njene darovitosti
neka prouzroci takvu bol
da uzme vlastiti zivot
radije no da nas nadmasi.
& nakon sto umre, plakat cemo
& proglasiti sveticom.
(

poetskom slijedu, Izabrane pjesme)

Ako tezi nepoznatom toposu, onom mjestu iz kojega zena zeli poceti
pisati, valja pomoc prizivati duhove zaboravljenih zena (Mary Wollstonecraft Godwin /1759-1798/ i Mary Shelly);
Byron & Shelly
Sepirili su se kraj jezera
& pisali svoje pjesme
na najcistijem planinskom zraku.
Zene su imale svoje trudnoce
& strahove.
Nosile su njihovu djecu,
prepisivale rukopise,
& slusale govore
slobodnoj ljubavi.
Bratstvo ljudi
nije primjenjivo:
sve sto su zivotu pridonijele
i zivot. ( ... )
Drage Mary,
ilo jasno
da ste ile stvamije.
Kcerke kceri,
majke buduCih majki,
nastojaste se uzvinuti
iznad jadikovki
zenskoj sudini & umrle J?Ii porodu
za prava Covjeka. (... )
(Draga , Draga majko, Draga kceri, Izabrane pjesme)

IZMEOU ZNANOSTI 1 UMJENOSTI

215

Najveca snaga poezije Erike Jong proizlazi iz uocavanja svoje (zenske)

seksualne razliCitosti, iz nastojanja da jezik tijela transponira podrucje poetskog.
( ... )
Zelim'pisati necemu sto nisu zene!
Zelim pisati necemu sto nisu muskarci ( ... )
Umjesto toga
Citam svoju sudinu iz tragova krvi na plahtama. ( ... )
Vraca se ponovo & ponovo na to:
seks.
kako se jako rugali,
ma kakvom pickom nazivali,
ma kako sokirani njeni otac & majka,
uhvaceni u svom krevetu - olaku,
uhvaceni u prvoitnom prizoru
u Disneyjevoj koreografiji,
vraca se
plesu
protiv smrti. ( ... )
(Odasiljanje, Izabrane pjesme)

Stovise, tijelo i pjesma oglasavaju se jednoglasno.

( ...)
Picka gluhonijemo krzno
koje govori crvenim jezikom.
Jezik glas. ( ... )
(Pocetak)

Tijelo prestaje iti ogranicavajuci faktor zenskih potencijala, anatomija sudina onoga sto se tek ima ziti.
( ...)
Tako ostavljam matemicu praznom
& punom mogucnosti.
Svaki mjesec
krv iz plahte
poput dobre crvene kise.
sam vrtlar.
Nista ne raste bez mene.
(Vrtlar, Izabrane pjesme)

Polazna tocka svakog daljnjeg istrazivanja. Ishodisna tama.

216

KONJI, ZENE, RATOVI

(... )
IspitujuCi dugu pjesmu svog tijela
na popristu gdje lezi jasCi,
njezina koljena okviruj lice,
njene grudi & trbuh pod ijelim satorom,
on sklanja pogled
kao da zaboravlja
da njegova ruka
nestala.
Tamno . ( ... )

IZMEOU ZNANOSTII UMJETNOSTI

217

Trudna riza, tjeskoba luka koji trazi svoju dusu i nalazi samo svoje razliCite ljuske. isti, inspirativni luk, kaze ona, nije samouvjereno
krepostan poput proleterskog krumpira, niti sirena poput jabuke. Ne kaCiperka poput banane. Vec skromno, samounistavajuce povrce, upitno,
introspektivno; ( ... )
Voce i povrce sinonimi su za prirodu- mjesto kamo zena pripadala vladajucem ustrojstvu svijeta. njima , osjeca Erica Jong,
ona napokon razvlastiti laznu dihotomiju prirode nasuprot kulturi/
/povijesti

(Objektivna iena)

( ... )

Pjesnikinja u te skrivene predjele pokusava prodrijeti i s pomocu predmeta svakodnevnog zivota - tamnice u koju potrosacko drustvo okovalo zenu lancima od laznoga zlata. Njihovim kidanjem, desimboliziranjem, da se posluzim izrazom iz citirane rasprave, otvara se put napustanju svake filozofije koja na zenu gleda kao na drugo, odsutno ili nepostojece. Dok ona tu, u svom tijelu.

nije praznina,
vocka med tvojim nogama,
vec dgi hodnik historije,
& snovi se njime spustaju
mjeseCini. ( ... )
(Voce & povrce)

I zato slavim mlade zene sto zaplecu svoje bracne veze

& stare zene praznih troba & punih tori za kpovin
I zato slavim narumenjenih bora koje ku smec
I zato slavim sve zene koje cekaju majstore & sve zene koje spavaju s flasama
( ...)
I zato slavim zene koje k bolne cipele & sesire koji se vise ne mog
zamijeniti
I zato slavim njihove vanjstine koje postaj njihova untrasnjost
& njihove nutrine koje postati njihova vanjstina. ( ... )
(Objektivna iena)

Neke od najduhovitijih metafora u pjesmama Erike Jong posvecene

su namirnicama. roz njih pjesnikinja preraduje (jede) prirodu i u isti
mah osjetilno spoznaje.
( ... )
Pjesnik

svijet

bez luka,
bez jabuka
poima zemlju kao velik vock.
svijet

U daljini galaksije svjetlcaj t riiza.

Citav jestivi svemir pada
navodnjena usta ...
(Voce & povrce)

i afirmirati svoje stvaralacke moCi

sti.

da se ne odrekne vlastite specificno-

TrazeCi ljubav, Citala kuharice.

( ...)
Ako se ne i pojavio mskarac koji
(lica zaparena od kuhanja,
grudiju punih jabukova soka
ili vina),
ona i jednog umijesila
od medenjaka,
s praskom za pecivo
da se digne.

volio

Cak s i njezine pjesme

recepti.
Glad, pisala i ona, glad. (... )

ile

(Zena koja voljela kuhati, Izabranepjesme)

Svjesna sam da i svaki sud kvaliteti ove poezije bez knjizevno-teorijske prosudbe i nepotpun. No, i iz navedenog prosedea moguce
zakljuciti njezinoj relevanciji. Uvazimo li misljenje da u danasnjem
povijesnom trenutku, oblljezenom razornim potresanjem spolnih uloga i

~
1

218

KONJI, ZENE, RATOVI

10

'

i
1

i
1'
1

njihove vjekovne uvjetovanosti, la venue l'ecriture podudarno s Cinom

ponovnog radanja (la venue au monde), pjesnistvo Erike Jong u punom
smislu ispunjava istinsku subverzivnu misiju kojoj poezija oduvijek
stremila. Teznju da jezik preiva u lizini tijela, kao i shvacanje jezika
i podsvijesti ne kao odvojenih entiteta, vec prihvacanje jezika kao jedinog
proboja do nesvjesnog, do onog potisnutog, koje oslobodeno potresti
ustanovljeni simbolicki poredak i ono sto Lacan imenovao Zakonom
. Silna popularnost koju to pjesnistvo postiglo, upravo svjedoci
tome da vrijeme za takav pothvat sazrelo.

Zene koje su iskoracile u povijest

DRUGOVI 1 LJUBAVNICI: ROSA LUXEMBURG

cesto se dogada u pisanju iografija Iicnosti ciji su ideali ili veCi od

zivota da sam njihov zivot bude idealiziran, osakacen, sveden na sjene
koje, kako vrijeme promice, postaju sve manje. Ostaju kliseji nespojivosti privatnosti i zivota posvecenog revoluciji, beznacajnosti ljubavi za
jednu zenu ili muskarca naspram uzvisenosti ljubavi za potlacene, za proleterijat ili covjecanstvo. Likovi revolucionarki ukruceni su u bori brige
za sudinu svijeta, u bojnom poklicu, u jurisu .... Rigor mortis koji ne popusta u povijesnom sjecanju. Za Juliju ristevu to su Elektre- 'lisene
himena zanavijek', borci za stvar oceva, hladne od egzaltacije, dramaticne figure pomocu kojih se drustvenim sporazumom gradi predodzba
zena koje zele izbjeCi svojoj sudini zene: to su opatice, revolucionarke,
i (nije iskljuceno) feministkinje.
Sretna okolnost sto Rosa Luxemburg (1871-1919) nije imala telefona: strastveno pisala pisma. Sacuvano i oko 1000 ljubavnih pisama
koja u 17 godina veze odaslala svom ljubavniku i suborcu Leu Jogichesu (. Ettinger, Rosa Luxemburg's Letters to Leo Jogiches, London,
1981). Ona svjedoce odlucnosti da osvoji pravo na srecu, svim nametnutim podjelama (i kliseima) usprkos.
Kad otvorim tvoja pisma i ugledam sest strana ispunjenih raspravama Poljskoj socijalistickoj partiji, ni jedne rijeci svakodnevnom zivotu, klonem.
Usprkos svemu sto si mi rekao ( ... ), pjevam ti uvijek istu otrcanu pjesmu,
zahtijevam licnu srecu. Da, imam prokletu ceznju za srecom i spremna sam
se tvrdoglavoscu mazge cjenkati za svoju dnevnu porciju. (. . 1899)

Lea Jogichesa upoznala kada kao dvadesetogodisnja prognanica

iz Poljske pocela studirati na sveuCilistu u Zrichu. Njemu su ile 23
godine i zajedno su izmislili Poljsku socijalisticku partiju koju Rosa
predstavljala u socijalistickoj internacionalni. Drugarstvo u revolucionarnom radu trajalo do smrti, iako intimna veza prekinuta 1907.

220

KONJI, ZENE, RATOVI

Rosina pisma tim godinama ljbavi otkrivaj da s se njihove zdnje

cesto mimoilazile. Jogiches se njima pojavljje (mozda i nepravedno
jer se ne moze braniti - njemacki s vojnici opljackali njezin radni stol
nakon sto s morili Ros) kao asketski revolcionar, potpno predan
politickoj bori, strastven i samozatajan ispnjavanj svojih dznosti.
Predbacivala da ga opsjedntost politikom cini hladnim, ravnodsnim, slijepim i neosjetljivim prema njoj - zeni k voli. Da se boji
intimnog drgarstva za kojim ceznla. Rosa Luxemburg zeljela sve:
i ljbav i revolcij. Njezina pisma izraiavaj nesptan ceznj za oite
ljskom srecom - zeljela se dati za Lea, htjela imati njegovo dijete.
Nije se stidila malih svakodnevnih zitaka- veselila se novim haljinama, spjesnom vodenj kcanstva. Sanjarila njihovu zajednickom
stan, verandi natkrivenoj vinovom lozom, velikom klavir, ostakljenoj
polici za knjige .... Bila dovoljno sigurna svoj zdnj da se mogla
njome ironicno poigravati:
Skrasimo se kao pravi pripadnici srednje klase. (21. 2. 1902)
Nema tog para na svijetu koji ima takvu priliku kao mi. Radit cemo i
nas zivot iti savrsen. Bit cemo sretni, moramo iti. (6. 3. 1899)

I dok Rosa svojim politickim i teorijskim spisima tvrdila da

zensko pitanje iti rijeseno tek socijalizm, vjerovala da ih njihova ljbav izdiCi iznad historijske nzde. Jogiches i njezin heroj i
ljbavnik: lijep, misteriozan mskarac, opsjednt i nadahnt velikim ciljevima, energican i amiciozan, lojalan i veoma inteligentan. Sve
to snazno privlacilo. Bio otjelovljenje mogceg, bdcnosti.
Nijedan drugi par nema zadatak poput naseg: da jedan iz drugog izgradimo
(3. 7. 1900)

ljdsko i.

Pred Rosom mogao otkriti raznolikost svoje licnosti: opisivala ga

i kao dobrog, miljatog i njeznog. Revolcionar koji znao skhati objed ili pomagao pri iranj nove odjece. Tada i pisala:

sam samo oicna mackica koja voli milovati i iti milovana. (17. 5. 1898)

ipak, Jogiches neprestano poksavao Rosine zahtjeve i nastojanje za potpnom ljdskom egzistencijom svesti na hirove, nedosljednost, gl navik itd., kako i ih zigosao kao seicnost sporedi
sa zahtjevima politicke borbe. s predbacivanja padala to teze sto
i njezin politicki angazman i podjednako strastan.
Uzroke njihove osobne tragedije (jedne od velikih tragicnih ljbavnih
prica socijalizma, kako oznacava Rosin iograf . . Nettl) mogce
oCitati iz razliCitosti emocionalnog prostora koji svakom od njih i
potreban, ili koji se mogao osloboditi za ilo sto osim za revolcionarni
program za koji s se borili.

ZENE SU ISKORACILE U POVIJEST

221

Rosa Luxemburg mogla sve: zivjela podjednako intenzivno i lj

bav i revolcij. Ona doktorirala s briljantnom tezom (1897), njegova
teza ostala nedovrsena. Pisala s neoicnom lakocom i sgestivnosc
na nekoliko jezika, on nije nikada spio pretoCiti plodnost svog m ni
kakvo svislo djelo ni na kojem jezik. Kako rasla njezina slava
njemackom socijaldemokratskom pokret (pristupila 1898. Socijaldemokratskoj partiji), rasla i frustracija predanog aktivista male revol
cionarne partije egzil. Zena k Jogiches volio postala jedna od
najtjecajnijih licnosti evropske politicke ljevice i marksisticke scene, one
iste kojoj posvetio sav svoj zivot. (Rijetko koji socijalist-mskarac
prije 1896. i prilici da svom ljbavnom odnos dozivi takav obrat
konvencionalnih spolnih loga!) Dok Jogiches patio od grizodsja
zbog bogate rente od koje zivio i kojom financirao partijske aktivnosti i Ros, za n ta cinjenica (kao i njezina nehajnost spram novca)
nije ila vise od male teskoce.
Rosa Luxemburg nije se nikada zeljela natjecati s Jogichesom, nije ga
zeljela posjedovati niti ga pokoriti. Poksavala ga voljeti, otkriti, zadrzati njegov naklonost i paznj, izvuCi iz ljsture ... Dgo vjerovala
da spjeti, da se njihova ljbav razvijati sama ako se on otvori i
sdjelje zajednickom zivotnom projekt. nije spio, nis spjeli,
no Jogiches nije nikada nasao snage da ostavi zen koja se stalno obracala onom najboljem njem. Onaje njega ostavila ( doi od 37 godina
sla nov vez s dvadesetdvogodisnjim sinom svoje prijateljice Clare
Zetkin). Jogiches, taj ljbomorni i posesivni mskarac, nije se mogao pomiriti s rastankom. Prijetio da iti, potom i sebe. Nabavila
revolver. Ipak ostao odan do smrti - in 1919. kada
poksao otkriti njezine i.
Pisma Rose Luxemburg L Jogiches svjedoce mogcoj pnini zivota bori za socijalizam. Pisala ih revolcionarka koja se svom vremen sprkos intelektalno razvijala, sazrijevala podjednako politicki i
emocionalno. Pisana s revolcionaru, mskarc koji to nije spio. Ona
to znala i nije tajila.
Znao to i on.

CRVENA

GOLDMAN

Uoicajeni image revolcionarke, prvakinje radnickog pokreta (premda, nikad bas prvim redovima), slika smjernog i, kojega samozatajnost zasjenjje hrabrost, avantru i strajnost, dok besprizivnom odanosc svojoj partiji istice poslsnost kao temeljn vrlin, potiskjCi izrazitij originalnost ideja. Povijest radnickog pokreta zdize kao m
cenic, njezin zivot ocrtava tamnim tonovima, kao nepregledan niz pat-

~
]!i!

222

KONJI, ZENE, RATOVI

nji koje podnosi stoicki, kamena lica pred klasnim neprijateljem. Ona
majka, sestra, drugarica (ponekad drugarica i u smislu supruge ), ali nikada ljubavnica. Radost zivota tabu.
Dakako zivoti zena radnickih boraca (zasto bas ta imenica toliko ustrajava u muskom rodu, opire se transformirati u zenski ekvivalent?) doista jesu ili teski, ali vjerojatno i njih ipak, kad-tad, barem na trenutak
obasjao tracak sunca.
Lik Emme Goldman, koja u povijest usla kao licnost s radikalne
ljevice americkog radnickog pokreta, u svakoj svojoj crti proturjeci toj
shemi. Rodena u Rusiji 1869. godine, u siromasnoj zidovskoj oitelji.
U osamnaestoj godini, utekla sa sestrom u SAD, i na taj naCin izmakla
kucnoj tiraniji grubog i policijskim progonima nakon ubojstva cara
Aleksandra 11.
Naselila se u Rochesteru (drzava New York), i za zivot zaradivala svakodnevnim desetsatnim radom u tvornici odjece, za dva i pol dolara na
tjedan. Amerika ju razocarala vrlo brzo. Nedugo nakon dolaska, udala
se za imigranta Kershnera.
Razocaranje u brak doslo jos brze. Pobjegla u New York, slijedeCi
sirenski zov revolucije.
Vjesanje petorice Cikaskih anarhista 1887. njezin prevratnicki duh
definitivno usmjerilo k anarhizmu (konstantu svog zivota sazela rijecima uglavnom u pobuni) i otada zivjela u vrtlogu radikalne misli i
akcije u Evropi i Americi.
Alix Kates Shulman, autorica iografskog djela Na barikade. Anarhisticki iivot Emme Goldman, opisuje ju kao magnetsku anarhistkinju, feministkinju, radikalnu aktivistkinju, govornicu, spisateljicu, pacifistkinju,
teoreticarku, baicu, pobornicu slobodne ljubavi i svesrdnu podstrekaCicu nemira.
Uskoro Emma Goldman stekla veliku popularnost strastvenim govorima. Imala nepogresiv talent da njima pogodi ravno u centar osinjeg gnijezda: predavanja ateizmu drzala poboznim anglikancima,
slobodnoj ljubavi govorila moralistima, ogranicenostima prava glasa propovijedala sufrazetkinjama. U govorima i u tekstovima pisanim
za casopis Mother Earth (Majka Zemlja) koji pokrenula i uredivala od
1906. do 1918. godine, skrnavila sve prihvacene svetinje burzoaskog
drustva:
Sto sam se s vise otpora suocavala, osjecala sam se vise u svom elementu,

pisala Emma Goldman.

Njezin politicki zivot i dug niz odusevljenih nada sto su se smjenjivale s razocaranjima, od pristanka uz americku obalu do iskustava u
Sovjetskom Savezu i izdaje anarhista u gradanskom ratu u Spanjolskoj.
Za antioljsevicke histerije u SAD, 1919. godine s grupom anarhista

ZENE SU ISKORACILE U POVIJEST

223

deportirana u SSSR. U onemogucavanju slobode govora i partijskom elitizmu vidjela nagovjestaj buducih dogadaja. Tada zapisala:
Trijumf drzave znaCi poraz revolucije.

Ali takva predvidanja, i njezine ideje decentralizaciji, u romansi radnickog pokreta s centralizmom u godinama staljinisticke pomrcine, ostala su nepoznata. SSSR napustila 1922. godine, i ostala pisati i politicki
djelovati u Evropi sljedecih dvadeset godina. Nikada se nije pokorila revolucionarnom puritanizmu, prepoznavajuCi u njemu sjenu Velikog brata:
Cenzura mojih drugova djelovala na mene isto kao policijski progoni: ucinila me sigumijom u sebe.

Jedna od njezinih najpopularnijih izjava kojom razjarila svoje cudoredne, ispravne drugove, kad su spoCitnuli sto ne odustaje od takve
frivolnosti kao sto ples u trenucima kad se sprema svjetska proleterska
revolucija (danas se u SAD moze kupiti majica s tim citatom) glasi:
Ako ne smijem plesati, ovo nije mora revolucija.

Feminizam Emme Goldman bolje odgovara feminizmu sedamdesetih

godina nego senziilitetu njezina vremena. U jeku najzesce borbe za zensko pravo glasa, ona kritizira apsurdan argument da samo sudjelovanje zena na izborim oznaCiti kvalitativni pomak u politickom zivotu.
Prigovara uskom shvacanju emancipacije zena:
One [napredne zene] mislile su da sve sto im potrebno neovisnost
izvanjskoj tiraniji, ali unutrasnji tirani mnogo su pogubniji za zivot i rast,

tvrdi u eseju Tragedija emancipacije iena. Redukcionisticko shvacanje

emancipacije ( formuli: ekonomsko + politicko oslobodenje)
preusko da i obuhvatilo bezgranicnu ljubav i ekstazu sadrzanu u dubokim
osjecajima istinske zene - dragane i majke u pravoj slobodi.

Brak , misli Emma Goldman, prvenstveno ekonomski aranzman,

sporazum osiguranju, mnogo cemu losiji od oicne police osiguranja, jer zena premiju (muza) placa guitkom vlastitog imena, intime, samopostovanja. ljubav, naprotiv, ne.treba zastitu, ona stiti samu sebe.
Slobodna Ijubav i slobodno majCinstvo - to su ideali Emme Goldman.
Kampanju za kontrolu radanja zapocela nekoliko godina prije Margaret Sanger- pionirke pokreta za kontracepciju u SAD. Godine 1916.
uhapsena zato sto javno poducavala upotrei kontraceptiva (uz
parolu: Zene, sirite duh ne maternicu), ali Cim pustena iz zatvora,
pohrlila da ponovi predavanje.

224

ZENE SU ISKORACILE U POVIJEST

KONJI, ZENE, RATOVI

Atoiografija od tisc straica, Zivjeti svoj iivot (1931), primjer

dhovite

atoiroice

samorefleksije, i

dokmet vremea

med ljdima revolcioarnom radickom pokret.

i odosa
Iz se moze do-

zati mogim ljbavima crvee

Emme, i zi dgogodisjem
vodi americkih aarhista.
Nekoliko godia prije smrti, ta emorna revolcioarka sezdeset
i petoj godii dozivjela lv vez s tridesetsestogodisjim mskar
cem, Kaadi. S jim dozivjela ti sklad ideja ( ... ) i t
is moje zeske dse. Do smrti (1940) i se prestala boriti,
postavljati pitaja, voljeti.
drg Alexadru Berkma,

TRI REVOLUCIJE GIUSEPPINE MARTINUZZI

li slava moju raku ikad obasjati?
Ne hajem za to.

Pitaje atorice soeta

Genio, Giseppie Martizzi, ispisao 1890.

odgovor. Pogreb te militate atifasistkije 25. st
deoga 1925. Li prometo se prkos maifestacij borbeoga
istarskog proletarijata protiv fasistickog rezima. Iza lijesa, pod Crveim
iternacioalim stijegom okiceoga simbolicim cvijetom socijalog
oslobodeja islo mostvo laiskih rudara sa zapaljeim fejerima,
gradai i seljaci iz okolih sela, te gradoacelik s opCiskim savjetici
ma.
Dg zivot i pristost svim politickim mijeama Istre druge polovice
19. i prve cetvrtie 20. stoljeca, osim zi eosporne izzetosti, osigurali s Giseppii Martizzi zaslzeo mjesto povijesti. Za razlik
od mogih sazih i zacajih z radickog pokreta asem tl,
zi djelovaje izimo dobro historiografski obradeo.
Rodea 14. veljace 1844. u Li, itelektaloj sredii maloga
grada, provela djetijstvo dosadom lagostaj. Pjesme pocela
pisati vec dvaaestoj, prvi se t v oglasila 1869. baladom casopis. La donna la civilta - Z i ljdeost. OdlCila se za poziv
Citeljice i 1873. postala spletica zeske struce skole Li. Slz
bovala kao citeljica 32 godie Istri i Trst. Atorica zacajih
metodicko-pedagoskih rasprava i dzbeika.
Giseppia Martizzi stasala doba procvata talijaske il
svijesti Istri. Nacioalisticki voda Tomaso Lciai, prijatelj oitelji
i Giseppii km, velike , cak i za svog progostva Veeciji,
smjeravao zi politicko sazrijevaje.
No, za razlik od veCie tjecajih predstavika istarskog iredetizma,
doilo potvrda

ili lieralizam Giseppie Martizzi ikad i i -

225

tislaveskim toovima.

Od 1877. predaje skolama trscaskih radickih

se priklaja hmaisticko-ljevicarskoj, garialdistickoj (replikaskoj) struji ilg pokreta. struja vec 1869. teme
ljila Trscasko radicko drstvo (TRD), s amjerom da privuce radike
svoje redove. U pocetk devedesetih godia rasadik grupa koje
prihvacaj marksizam ideoloskome i orgaizacijskom l. st
prerastaje Giseppie Martizzi od talijaske acioalistkije i
ternacioalistickog borca za radicka prava trajalo godiama.
Kako apisala, zmogla sam postati socijalistkija bas zato sto sam
ila citeljica. Postaje tajica TRD, rkovodi Zeskom sekcijom i Sekcijom za rd prosvjet. Nemorno pise i objavljje. Godie 1888.
osiva vlastiti casopis Pro patria.
List k dvije godie izlazeja kit zbog pritisaka astrijskih
vlasti i skoljavaja s acelima ekstremoga talijaskog acioalizma.
uredica casopisa morala trpjeti prikrivee i otvoree otpore
(postali s ljbomorni patriotsko djelovaje d z, zapisala
). Kad se daljila od zasada acioalizma, proglasili s izdajicom.
njig lirske proze Semprevivi (Stolisti) posvecje 1896. laiskim r
darima. Idce godie st mjesto tajice TRD i prilazi vsv
Talijaskoj socijaldemokratskoj straci Astriji. Upija djela klasika
marksizma. Napadaj jos zesce. Napredi listovi istic kao idol
radika: Gradaska skrabala zabavljaj se jeftiom dhovitosc r
godia i spola s prijateljice spomijCi iensku prevrtljivost, odgovara zi r eki sborac.
Godie 1905. osiva Zesk socijalistick sekcij: kl radice
obrazje i potice ravopravo sdjelovaje radickom pokret.
Svrstavsi se lijevo krilo Socijalisticke strake, k osivaja Kom
isticke partije ltalije (1921) postaje jedna od jeziih temeljiteljica
Trst. Vodi Zesk komuistick sekcij. Iako sdjelje eposredo
stk laiskih rdara (1921. vec 77 godia), zi t i
poplarnost toliki s da pozivaj da d kma zastavi Laiske re-

cetvrti.

plike.

Svako vrijeme ima svoje Citaje pojediih povijesih licosti. Stdija

Giacoma Scottia (Sjeme revolucionarne Istre. Zivot i djelo Giuseppine
Martinuzzi, 'crvene uCiteljice', Rijeka 1979) pohvaljea kao demistifikacija socrealistickog klisea koji zatajivao pola vijeka politicke evolcije
Giseppie Martizzi (. StrCic). No, i mjela adrasti samo
svoje il i klaso porijeklo. Trascedirala ograiceja mt
t vlastitom spol vec pojavom javosti, d pornom borbom
za prava z, osoito oih ajobespravljeijih - radica. Trecoj revolciji Giseppie Martiuzzi povjesicari is dosad posvetili dz z
. Njezia djelatost aktivistkije zeskog pokreta rs od cetvrt
stoljeca i sastavci sto tematiziraj oslobodeje z jos k istisko

226

ZENE SU ISKORACILE U POVIJEST

KONJI, ZENE, RATOVI

priznanje koje treba izaCi iz danasnje upitanosti nad polozajem zene. Od

referata zenskom pokretu na Regionalnom kongresu talijanskih socijalista u Puli 1899. Giuseppina Martinuzzi uvijek nedoktrinarno osjetljiva na postojanje spolnih antagonizama (nerazumijevanja i nasilja) zena
i muskaraca proletera. ObjasnjavajuCi dvostruku eksploataciju zene i
zenskog rada, otklanja optuzbe za nelojalnu konkurenciju i razoblicava
klasnu i natklasnu potlacenost zena.
Lirska, pripovjedacka i programatska proza i poezija, te politicka esejistika s elementima romanticnoga i realistickoga knjizevnog izraza svjedoce nadrastanju spola, nacije i klase ... tri revolucije Giuseppine
Martinuzzi nisu tekle bezbolno. Ali slika lainskog pogreba svjedoci
trajnom ostvarenju teznji njezina zivota.

OD SAMOE DO SLAVE: MARGARET MEAD

Pitanje sto zenama nedostaje da- osim rijetkih iznimaka- osvoje

vrhunce znanstvene karijere, suvremena feministicka kritika neprisutnosti i diskrimincije zena u znanosti obrce naglavacke. Umjesto toga propituje sto to u znanosti odija zene.
Odgovori su mnogoznacni: Prirodnim i tehnickim znanostima feministkinje zamjeraju posvemasnju ravnodusnost za posljedice koje primjena njihovih otkrica moze imati na pojedinca i drustvo, cak i na opstanak Citavog covjecanstva. Surova kompetitivnost i spletke u sistemu
napredovanja ponajvise se oslanjaju na veze i poznanstva muskoj liniji. Utrka za rezultatima ne ostavlja znanstvenicima slobodan prostor (
ni vrijeme) za privatni, oiteljski zivot ...
No kulturna antropologija/etnologija, nasuprot tome, ima reputaciju
da privlaCi zene. Vjerojatno zbog toga sto sjedinjuje strast da se uoci
detalj i teznju za spoznajom cjeline jedne kulture. Ljudsko tijelo, jezik,
oicaji i rituali, materijalna kultura, religija proucavaju se kao podjednako vazni. Dok eksperiment u laboratorijskim uvjetima pruza istrazivacu
iluziju da vlada situacijom, proucavanje stvarnih ljudi i njihova naCina
zivota zahtijeva od znanstvenika sposobnost da se prepusti situaciji.
Osim toga, antropologiji vlada misljenje da kao profesija otvorena
zenama. Spektakularna karijera Margaret Mead (1901-1978) zasigurno
najvise pridonijela toj mistifikaciji.
Potkraj kolovoza 1925. dvadesettrogodisnja doktorandica, zaljuljena
u romanticne price juznim morima R. L. Stevensona, stajala uz ogradu palube putnickog broda koji klizio u tropski bujnu luku otoka Pago-Paga. Luka ila puna usidrenih ratnih brodova americke pacificke
flote, avioni su nadlijetali brodove, mornaricki orkestar svirao ragtime. Margaret Mead se iskrcala i iznajmila sobu u rasklimanom hotelu

227

koji Somerset Maugham opisao u jednoj od svojih prica. Tako

devetomjesecni boravak Ciji rezultat i prvi antropoloski bestseler Sazrijevaje Samoi (1928) i svjetska slava njegove autorice.
Bavljenje antropologijom i tek jedan od mogucih izazova za studenticu s elitnog zenskog sveuCilista Barnard koje se kolegice sjecaju kao
projektila naijenog energijom, inteligencijom i znatizeljom u ocekivanju
lansiranja. Bila odluCila da u zivotu postigne nesto veliko - sto, to
i nije ilo tako vazno. Njezina zenska klapa s Barnarda predvodila u
eksperimentiranju svim novim idejama. Uz solidno obrazovanje toj su
generaciji zena ili liski i psihoanaliza i feminizam, ideje (i praksa) seksualnog oslobodenja. Izazvale su javnu salazan kada su se na petogodisnjicu oktobarske revolucije pojavile u studentskoj lagovaonici okruzene crvenim svijecama i zastavama i otpjevale Internacionalu. Ismijavale su se nevinosti i njegovale duboka i kreativna zenska prijateljstva (koja nisu iskljuCivala ni seksualnu liskost) i punim pluCima sudjelovale u zivotu njujorske intelektualne boheme. Otvorenost za sve novo
na svoj naCin simbolizirala antropologija. mlada znanost, prema
rijeCima Meadove, dvadesetih godina nudila odgovore na proturjecja suvremenog svijeta koji glavinjao izmedu gustare glupih argumenata
19. stoljeca zasnovanih na etnocentrickoj superiornosti - izolacionizmu, viktorijanskom moralu i ksenofoiji i novih putokaza koje su naznacili Marx, Freud, Havelock Ellis i njezini ucitelji, znameniti antropolozi Franz Boas i Ruth Benedict.
Freudu se pripisuje da na upit nekog sugradanina sto misli da i
normalna osoba morala dobro raditi, odgovorio liebe ud arbeite (u
iti i raditi). Margaret Mead u stvari ila natprosjecna. Objavila
28 knjiga i 181 znanstveni rad, uz mnostvo novinskih tekstova i kolumna, televizijskih nastupa itd. Sto se, pak ljubavi tice, iako sitna i nelijepa (najbolje sto i se u prilog njezinu izgledu danas moglo reCi jest
to da u mladosti imala lice slicno Micku Jaggeru), Citavog zivota
privlaCila muskarce. I potkraj zivota Sex appeal njezina uma i , prema rijecima brojnih svjedoka koje njezina iografkinja Jane Howard
(Margaret Mead. life, 1984) intervjuirala, neodoljiv. Udavala se tri puta,
uCinila i to opet da nije imala preceg posla. Svoga prvog muza iz studentskih dana ostavila upoznavsi na povratku kuCi sa Samoe lijepog i
briljantnog Novozelandanina Rea Fortunea. Za njega se udala na putu
za Novu Gvineju kamo ih vodio zajednicki istrazivacki rad. Margaret
se vratila kuCi s te ekspedicije s iljeskama za novu knjigu, takoder bestseler Odrastaje Novoj Gvieji (1930). S druge zajednicke ekspedicije s Reom vratila se s iljeskama za knjigu Spol i temperamet tri
primitiva drustva (1935) i s kandidatom za treceg muza, antropologom
Gregoryem Batesonom. Bateson, pripadnik engleske aristokracije i akademskog establishmenta rodnoga Cambridgea, kao suprug potrajao

l
1

228

KONJI, ZENE, RATOVI

malo dulje, u tom braku rodena i jedina kCi Margaret Mead. Nisam
mogao vise drzati s njom korak, pozalio se Bateson nakon njihove rastave.
Radni hiperaktivizam i intelektualni razvoj u bliskom dosluhu s preokupacijama i prolemima vlastitog vremena zasluzni su za planetarnu
popularnost te znanstvenice. Vec od prvih knjiga traZila potvrde za
teoriju kulturnog determinizma svog mentora Boasa, za teoriju koja razlike medu kulturama i u ponasanju ljudi ne tumaci prirodnom zadanoscu, nego uvjetovanoscu kulturnom tradicijom.
Siroku su puliku privukla djela koja sadrzavaju implicitnu kritiku zapadne civilizacije upozoravajuCi na neprirodnost konkurencije, seksualnog potiskivanja i ljubomore, zatvorene male oiteljske zajednice, strogog odgoja djece .... DajuCi argumente za njihove teze, postala saveznicom razlicitih progresivnih ideja i pokreta- dr. Spocka (argumenti za
neautoritarni odgoj djece), feminizma (uloge spolova su naucene, ne
urodene ), ekologije, omladinske kontrakulture sezdesetih godina Gavno
se zalagala za legalizaciju pusenja marihuane, napadala seksualnu represiju ).
Svoje izvjestaje iz egzoticnih drustava dopunjavala usporedbama
sa suvremenom americkom kulturom ne ostajuCi puki promatrac drustvenih promjena.
Ruth Benedict pripisuje se ova izjava ucenici i prijateljici: Ona ne
namjerava postati najbolji antropolog, vec najcuveniji. MoZda u toj, nesumnjivo ispravnoj procjeni, ima i ponesto prijekora jer Margaret nije
krenula stopama svoje uciteljice. Citavog zivota ila zaposlena najvecem americkom muzeju American Museum of Natural History i premda predavala na svim sveucilistima koja drze do svoga dobroga glasa,
nije se ograniCila samo na akademsku znanstvenu karijeru. diskriminciji zene u tom okruzju poucio ju i primjer same Ruth Benedict koja
tek nakon 25 godina rada na SveuCilistu Columia, nekoliko mjeseci
prije smrti, promaknuta u zvanje redovnog profesora. 1 danas u znanosti koju Margaret Mead ucinila svojinom najsire pulike u SAD najveCi postotak nezaposlenih zena doktora znanosti (40,5 % ). U onim sredinama (poput nase) gdje veCinu etnologa cine zene, profesija ima nizak
drustveni status.
Niti cini jedna lasta proljece, niti slava Margaret Mead jamCi zenama
ravnopravan tretman u profesiji. Ona tek pokazuje put.

SVOGA TELA GOSPODAR(ICA): MARGARET SANGER

Dok kao mala djevojcica iz prenapucenog radnickog predgrada u

sjeni smrdljivih tvornica dizala pogled k plavicastim brezuljcima koji su

ZENE SU ISKORACILE U POVIJEST

229

skrivali otmjene vile i Cijim su se obroncima micale sicusne figure majki

koje su u predvecerje igrale kroket i tenis sa svojim muzevima, djelujuCi
tako svjeze i mlado, u lijepim cistim haljinama, namirisane, Margaret
Sanger (1879-1966) evrsto odluCila: taj svijet jednom osvojiti. Margaretina majka mirisala mlijeku koje u njezinoj uspomeni nikada
nije prestalo teCi: rodena kao sesto od jedanaestero djece koja su, iako
sva dobrodosla, samo pridonosila siromastvu oitelji. Voljela svoju
oitelj, ali mrzila taj cadavi industrijski gradic Cija beznacajnost prijetila da uzme mjeru njezinoj amiciji. Spoznavsi njezin talent, dvije starije sestre zrtvovale su skromnu ustedevinu i poslale na skolovanje.
Ostavivsi s trinaest godina roditeljski dom, krenula put briljantne karijere jedne od malobrojnih feministickih aktivistkinja porijeklom iz radnicke klase, utemeljiteljice i karizmatske voditeljice pokreta za kontrolu
radanja.
Suprotno uoicajenim kliseima, zene su i u tradicionalnim drustvima
imale stanovit stupanj kontrole nad vlastitim tijelom i reprodukcijom. U
nasim su krajevima ile poznate specijalizirane majstorice koje dicu
gnjavu, u 19. stoljecu kriticari zadruznog zivota zigosu pojavu sto zene
Za prepricit porod Stokakve }ekove (vractva) uzimaju, tiskati Se daju,
samo da decu iz utrobe ma kako izteraju. NajveCi ginekolog antike Soranos iz Efeza (98-138. n. .) nabraja u svojim spisima niz kontracepcijskih sredstava koja u vagini unistavaju spermu. Takvi su pripravci ili
najrasprostranjenija kontracepcija sve do 16. stoljeca, kada epidemija
sifilisa u Evropi potakla otkrice platnenog pretka danasnjeg prezervativa.
Rijec condum zapisana prvi put 1706, vjeruje se da dr. Condum
i dvorski lijecnik engleskoga kralja Charlesa 11. Condum uz vaginalne spumice i najpopularniji kontraceptiv u 18. stoljecu. Kada 1840.
izumljena vulkanizacija gume, kondom (prezervativ) postao mnogo
pouzdanije sredstvo zastite i se prodavati na ulicama Londona i
ostalih gradova. ipak, mnogim se muskarcima nije mililo njime tratiti
vrijeme su zene, nezasticene od nezeljenih trudnoca i dalje radale,
abortirale i masovno umirale.
U prvoj polovici 19. st., kada se medicinska profesija u usponu uspjela
razracunati s vjesticama i baicama- majstoricama za ugnjavit dite
- Charles nowlton objavio (anonimno) 1832. u New Yorku poucni
prirucnik poeticnog naslova Plodovi filozofije. ObracajuCi se zenama cija
ga stradanja nisu ostavila ravnodusnim u toku vlastite lijecnicke prakse,
na pristupacan naCin izlozio funkcioniranje tijela, spolnog Cina i podrobno opisao tehnike za sprecavanje zaceca. PreporuCivao , uz upotrebu spumice, ispiranje vagine iljnim preparatima 5 do 10 minuta nakon snosaja. njiga ubrzo zabranjena, kad se pojavila Daily Telegraph konstatirao: Nema nikakve razlike izmedu te opake knjige i
otrovane hrane. Dr. nowlton za svoj doprinos zenskom uzitku i

230

KONJI, ZENE, RATOVI

zd~~vlj~ nagraden sa tri mjeseca roije. Dok i na prisilnom radu,

knJ1ga postala bestseler i prvo izdanje rasprodano u 125.000 primjeraka. Slijedio ju prirucnik Charlesa Drysdalea Fizicka, seksualna i
prirodna religija (1855.) koji naglasak stavlja na tehniku (u tom pionir~k~myokusaju netocno izracunanu) ustanovljavanja ne/plodnih dana koJa . 1 dan~s popularna, ~soito u religioznih zena (zlobnici nazivaju
Vatikansk1 rulet). Kada 1886. Henry Allutt napisao Prirucnik za suP::ge u koj~mu pre~o~uca tzv. holandsku kapicu, prethodnicu danasnje
diJafragme, 1zbacen 1z udruzenja lijecnika. njizica , pak, prodana u
390.000 primjeraka.
~. ipak, .sv_~ su. to ili osamljeni viteski pokusaji. Propagandu kontrac~pciJe OSUJe:~vali SU zakoni za zastitu cudoreda i zeljezni zakon medicske profesiJe:. ~arga~et Sanger im nagovijestila rat- i poijedila.
Ona, dakako, I 1Zumila kontracepciju za zene, cak nije ni ila njezina
Pt;~ zago_v~rnica, al~ organizirala zenski pokret za kontracepciju u prV?J .cetvrti 20. ~~!~. Apatiji, cak i neprijateljstvu tadasnjih feminist~Ja _usprkos, uc~la kontracepciju feministickim pitanjem. Smatrala
da slaba kost od toga sto se zene bore za jednaka prava ili za bolju
n.~obra~bu ~~ ne mogu kontrolirati vlastito tijelo. Tek im kontracepC1J~ dat1 k~~~c za ?~am. s~o~ode, isticala . Bila svakako jedna od
naJomrznu11J1h fem1stkJa Jer demistificirala seks kao nuzno zlo: kao
duznost ili puko sredstvo prokreacije. Zena koja moze uzivati z straha
od kazne doimala se opasnom poput prethistorijske zmijurine.
. Margaret z~nat me~~ci_nske se~tre izuCila u trogodisnjem segrtovallJU . za~uste?1m ~m~ckim bolcama. Pred kraj skolovanja pojavio
se z ~1t~z-1zbav1telj u liku perspektivnog arhitekta Williama Sangera. P~veo JU u (v~astitu) ijelu kuCicu na brijegu, no Margaret ubrzo
shvatil_a_ da Se U tOJ me~afori uspona ne iscrpljuju ceznje iz djetinjstva.
~=~~li11 su se u.~r~e ~~d1~alnog ~ew Yorka ~ Greenwitch Village. PriklJ~:11I su se Soc~Jal1stickoJ stranc1, Margaret se vratila svom zvanju med1cske sestre 1 pocela posjeCivati ijedne radnicke cetvrti. Nizali su se
stravicni prizori: deset ljudi u jednoj soi, bez hrane i novca da uzdrzavaju pre~obrojno_ potomstvo. Subotom su se stvarali repovi zena
P~_ed ops~ur~~~ mJ:st~ gdje su se jeftino obavljali abortusi. Mnoge od
1h ~ 1 doz1VJele 1ducu subotu. Bogati znaju sve trikove, mi radamo
svu ~JeCu<~- tuzile i }? se radnice. Smijale su se kada i im govorila
cmtusu znterruptusu 11! kondomu. Suocena s odbojnim stavovima vodeCih feminist~inja cij~_je_o~novna preokupacija u to doba borba za pravo glasa, okrece se sociJalistima za podrsku. Pocela s predavanjima za
Zdra~stve~u komisiju -~ocija~isticke stranke, iz kojih nastala serija cla?a~a 1 b~osura Ogramcavan;e porodice namijenjena radnicima. Izdavala
casop1se P?~unjena iena (1914), Revija za kontrolu radanja (1915) i
neumorno ag1t1rala. Kada uspjela svladati otpore tiskarskih poduzet-

ZENE SU ISKORACILE U POVIJEST

23 1

nika ( posao za Sing-Sing, draga gospodo!), zaskocile i policijske zabrane. Godine 1916. otvorila sa sestrom i prijateljicom (nisu
uspjele pridoiti niti jednog lijecnika) Savjetovaliste za kontracepciju.
Pet stotina zena potrazilo u prvih nekoliko dana njihovu pomoc,
onda policija upala u Savjetovaliste i uhapsila sve tri. No ni to nije
moglo zaustaviti zenski pokret za kontracepciju.
Margaret Sanger jedna od rijetkih revolucionarki koja dozivjela
ostvarenje svojih ideala. Vec 1937. ozakonjeno pravo na savjet kontracepciji. Osnovan - , ironije! - Komitet za kontracepciju Americkog lijecnickog udruzenja. Naslijedivsi imetak svog drugog muza,
osnovala istrazivacki centar koji financirao otkrice spirale (IUD)
i hormonske kontracepcijske pilule 1959.
Nije ila ni skromna ni samozatajna. Voljela iti u centru paznje i
nije prastala onima za koje mislila da i se s njome mogli natjecati. U
povijest uCi kao feministkinja. No iografija Margaret Sanger tipicna
za zenu koja u muskom svijetu imala amiciju i sposobnost da se
iz veoma skromnih pocetaka uspne na sam vrh. Morala otrpjeti razlicite, cesto i nelagodne saveze - od radikalnih do najkonzervativnijih
politickih krugova (neki od lijecnika koji su poceli prihvacati ideje kontrole radanja ili su izraziti rasisti i eugenicari), do (bogatih) muzeva.
Borila se za zensko pitanje, ali nije trpjela potencijalne suparnice. No
jedno izvjesno: djelo koje svima nama Margaret Sanger ostavila u
nasljede podsjeca na to da kontrola radanja pridonosi kvaliteti spolnog
zivota (ne samo sigurnosti) i na to da jedino svjesno izabrano majcinstvo dostojno svog imena.

GENIJALNE GUBITNICE GENIJA:

MILEVA MARIC-EINSTEIN, SYLVIA PLATH

Nakanila sam danas pisati Milevi Maric-Einstein (1875-1948), zeni

koja mogla uCi u povijest znanosti kao briljantna matematicarka, ali
zivot zavrsila kao anonimna i zaboravljena ivsa supruga jednoga genija. No istodobno sam, prelistavajuCi ovogodisnji kalendar znamenitih
zena, sto ga izdao njemacki nakladnik dzepnih knjiga Suhrkamp (koji
, za razliku od enciklopedija Leksikografskog zavoda, zailjezio Maricku), ustanovila da se upravo 11. veljace 1988. navrsiti 25. godisnjica
dana kad neprezaljena pjesnikinja Sylvia Plath (1932-1963) u svojoj
tridesetoj godini, bolesna od zivota, uronila glavu u plinsku pecnicu i vise
se nikad nije probudila.
Pjesnikinja i matematicarka, jedna Amerikanka u egzilu u Engleskoj,
druga Srpkinja u egzilu u Svicarskoj; tamno pijanstvo poezije nasuprot
beskrajnoj lakoCi pronicanja u apstraktni svijet matematickih formula -

l
232

ZENE SU ISKORACILE U POVIJEST

KONJI, ZENE, RATOVI

i jedna frapantna slicnost. Upravo me ta slicnost oslobodila dileme u

izboru Ciji da odraz, od njih dvije, potrazim danas u zrcalu zenske povijesti. su, naime, postale zrtvom preteske (da li i nemoguce) veze
izmedu (zenske) kreativnosti i braka.
Brak moguce, stovise, Cini se to uoicajeno i neupitno, promatrati
kao vrhunsko ostvarenje zenske zudnje. Brak kao pravna i idealna zajednica muskarca i zene, skladni dom u kojemu zenska ruka na oltar
svakodnevice prinosi tzv. male stvari - opojan miris opranog rulja, toplinu juhe, djecji smijeh ... Ili: pokakane pelene, neoprano sude, lose podijeljeno siromastvo, ratiste u kojemu nakon itke ostaju razbacani slomljeni udovi, masnice i pregazena razijena srca. Zivot i jedno i drugo,
ili od svega pomalo. Da li brak kao zenska zelja iskljucuje i neobuzdanu
potrebu za kreativnoscu, teznju k apsolutu? Povijest zena pruza izoilje
dokaza da su se te dvije zudnje najcesce isljucivale i potirale. Izbor za
zenu (i) neizbjezan, cijena visoka: samoca ili stvaranje, zrtva u svakom slucaju. Suvremeni, pak, feminizam, kao i komunisticka utopija konacnog rjesenja zenskog pitanja, priziva sliku novog mutanta - superzene koja jednom rukom slika ili pise roman ili znanstvenu knjigu,
drugom ljuJja dijete, trecom mijesa rucak, cetvrtom dotjeruje sminku na
nasmijesenom licu. zivot i dalje proturjeCi, iako zena danas vise no
ikada dosad samouvjereno i tvrdoglavo pokusava. Samo one poznaju
svoje zapetljano knjigovodstvo doitaka i guitaka.
Mileva Maric rodena u itelu (Vojvodina), peta zena (i jedina
na svojoj godini) koja studirala matematiku i fiziku na sveucilistu u
Ziirichu. Na istoj godini studija i i Albert Einstein, kojemu imponira
njezina lakoca shvacanja, ustrajnost i sposobnost da pronade jednostavna
i elegantna rjesenja teskih matematickih proiema. Vjencali su se 1903.
Od tada odustaje Mileva Einstein od svih vlastitih znanstvenih amicija
kojima takoder kompenzirala prirodenu bolest kuka koja zadavala smetnje pri kretanju. Nije pristupila diplomskom ispitu, na pitanje
zbog cega ne zeli patentirati stroj za mjerenje elektronskih titraja u cijem
konstruiranju sudjelovala pod svojim ( ne muzevim) imenom, odgovorila : Zasto? mi smo sada Ein Stein (Jedan kamen)! Ein Stein
znaCilo: nakon rodenja prvog djeteta cjelonocna suradnja na teoriji
relativnosti, nakon kucanskih poslova bez icije ispomoCi i nakon zbrinjavanja studenata koje su Einsteinovi zbog svojih oskudnih prihoda ili
prisiljeni uzimati na stan. Njezin tocan udio u radu na teoriji relativnosti
necemo nikada saznati. Originali spisa su unisteni. Ali matematicku podlogu teorije Einstein uvelike zahvaljuje Milevi: Trebao sam svoju zenu, uvijek naglasavao, >n mi rjesavala sve matematicke proie-

233

Kada 1921. taj rad okrunjen Nobelovom nagradom, sav novac

predao njoj. Godine njihova braka posvecene razvoju teorije relativnosti
(1905) Einsteinovo su najplodnije razdolje. Mileva se sa svojim muzem
selila kako su slijedile njegove profesure na sveuCilistima u Pragu, Ziirichu i Berlinu. Kako Einsteinova slava raste, nakon rodenja njihova drugog sina (1910) opada njezin udio u njegovu radu. Cini se da su braku
time naruseni temelji. Kada izija prvi svjetski rat, vec zive odvojeno. Uz
glasovitog profesora, Mileva ne djeluje dovoljno reprezentativno. Brak
razveden 1918. Dok Mileva Maric na pocetku svog odnosa s Einsteinom samouvjereno tvrdila da moze postati isto tako dobra fizicarka
kao i njezini muski kolege, sada ostalo tek uzgajanje cvijeca, novcane brige, davanje satova i samounistavajuca briga za dusevno bolesnog
drugog sina. Kada 1965. taj sin umro, njemu se pisalo kao sinu
preminulog profesora Einsteina. Majka nije spomenuta.
Ona umrla u jednoj ciriskoj bolnici, nepoznata i ogorcena.
Istinsko znacenje lirike Sylvie Plath prepoznato tek nakon njezine
smrti. Neoican senziilitet buduce pjesnikinje oiljezen dozivljajem
oceve smrti kada ilo tek sedam godina. lako vrlo uspjesna studentica na elitnom sveucilistu, smrt trajno gleda zavodljivim pogledom. Depresije, psihijatrijsko lijecenje, krize opisane u autoiografskom
romanu Stakleno zvono. Na studijskom putovanju u Englesku susrece
mladog pjesnika Teda Hughesa. Udaja 1956. vide svoj brak kao
mogucnost da se medusobno poticu na knjizevnom polju. Tek se poslije
pokazalo da Hughes i taj na kojega njihova veza imala plodotvorniji ucinak. Godine 1960. Sylvia rada kcer, 1962. sina- sve manje
vremena za pisanje, sve vise svakodnevice, klatno raspolozenja njise se
sve lude. Nakon rodenja sina muz ostavlja i trazi rastavu. Sylvia pretpostavlja da ga odija njezina (prisilna) kucevnost; priznaje da u toku
braka potisnula svoj rad. Sama sebe hrabri: Postat cu istinski aktivna
zena- ne sluzavka-sjena koja sam ila. Posljednji val optimizma i plinska pecnica koja usla u legendu.
Njezine pjesme kojima do metafizickih duina dolazi nerijetko kuhinjskim metaforama ostaju kao memento: The smog of cooking, the smog
of hell (... ) (Miris kuhanja, miris pakla ... ) Samouijena malim larima i
penatima (kucnim duhovima) kojiia znala govoriti s njeznoscu ...
Nikada necemo sa sigurnoscu znati i li Mileva Maric-Einstein doista
ostvarila karijeru znanstvenice koju su omogucavale natprosjecne
sposobnosti, niti i li se Sylvia Plath othrvala sirenskom zovu smrti da
su ostale same. Bez Alberta Einsteina ili Teda Hughesa.
Znamo samo to da su s njima ile na guitku.

234

KONJI, ZENE, RATOVI

NASA GOSPA OD TIBETA: ALEXANDRA DAVID NEEL

Za viktorijanske gospodice iz boljih krugova, od polovice 19. st. Veliko krstarenje u egzoticne krajeve bilo dio uoicajenog opceg obrazovanja. No, one medu njima koje su iz raznih razloga ile sklone pretjerivanju i otiskivale se samostalno na putovanja ile su ekscentricno
drustvance.
Alexandri David Neel lutanje , cini se, ilo u krvi. Prvi put pobjegla s pet godina. Lunjala Vincenneskom sumom sve dok kuCi nije
priveo dezurni policajac. Kada su se iz Pariza njezini roditelji preselili u
Bruxelles, pohadala strogu samostansku skolu, gdje stekla i solidno
muzicko obrazovanje. Drugi ijeg vodio petnaestogodisnju Alexandru
pjesice duz belgijske obale u Nizozemsku, gdje se ukrcala na brod za
Englesku. S osamnaest pregazila planinski prijevoj Sv. Gothard kako
i oisla talijanska jezera. Njezina se prtljaga sastojala od balonera i knjizice mudrih maksima (Tesko zivjeti pod prisilom nuznosti, ali to niposto nije nuzno.). Konsternirani tom eskapadom, roditelji su odluCili
da uvedu u visoko drustvo, vjerujuCi da to iziti iz glave daljnje
ludovanje. Predstavljena kao deitantkinja belgijskoj kraljevskoj oite
lji.
Drustvu dvorske kreme Alexandra pretpostavila drustvo anarhista.
Bruxelles u to doba i glavno sastajaliste evropskih anarhista, Elisee Reclus, prijatelj njezina (poput Victora Hugoa, koji ju ljuljao
kao djevojCicu) - njihov neokrunjeni kralj. Pod njegovim pokroviteljstvom, ubrzo izgradila teorijsku podlogu (Poslusnost smrt, poucavao Reclus) daljnjih pothvata. U Londonu uCi engleski, u Parizu
sanskrt. Tamo se preobraca na budizam.
ZahvaljujuCi neocekivanom nasljedstvu, ona provodi osamnaest mjeseci na Cejlonu i u Indiji. Indija koju otkriva nije ni pripitomljen svijet
engleskog radza ni bajkovite raskosi maharadza, vec Indija mudracaprosjaka. U Benaresu upoznaje svog prvog ucitelja koji, odrekavsi se svijeta, zivi gol u ruzicnjaku. Vraca se 1893. u Belgiju bez preijene pare,
roditelje zatjece pred bankrotom. Pokusava se bezuspjesno izdrzavati
novinarstvom, no uspjesnija kao operna pjevacica. U Parizu ju cuo
Massenet i preporuCio za naslovnu ulogu u svojoj operi Manon. Ne doiva angazman u Pariskoj operi jer odija audiciju u direktorovu krevetu.
U toku angazmana u Tuniskoj operi upoznaje svog buduceg muza. Bracnu dosadu razija pisanjem. Objavljuje knjige Racionalni feminizam
(1909) te Budisticki modemizam i budizam Bude (1911). Kada se i ta razibriga pokazala nedostatnom za Alexandrin nemirni duh, gospodin

ZENE SU ISKORACILE U POVIJEST

235

Neel predlaze malo putovanje. Ljeta 1911. otisnula se u Aziju. Predvideno sestomjesecno putovanje potrajalo trinaest godina.
Cejlon, Indija, Sikim, Tiet ... Bila prva Evropljanka koja upoznala Dalaj-lamu i primila pouke lamaistickih mudraca. Godinu dana
provela sama u spilji na Himalaji, u lizini peCine svog ucitelja, mistika
poznatog tome sto nezgodne himalajske kozje staze kratio letenjem.
No, trebalo proCi jos mnogo godina da ostvari svoj san: prodrijeti
u srce Tieta, grad Lhasu, nedostupan strancima. Tri uzaludna pokusaja:
dvije godine lutanja pustinjom Goi, jedan izgon engleskih kolonijalnih
vlasti. Uspijeva se proiti kao 56-godisnjakinja, u cetvrtom pokusaju,
preko zapadne ine. Potkraj 1924, prerusena u prosjakinju, kose obojene u crno i nagaravljena lica ostvarila ono cemu njezino ime postaje
slavno u cijelom svijetu. povratku u Evropu 1925, objavljuje knjigu
Putovanje jedne Pariianke Lhasu.
Ostatak dugog zivota provodi na svom imanju u Francuskoj, koje pretvara u tietsku tvrdavu meditacije. Poduzela jos nekoliko kraCih putovanja u Aziju, upravo dovoljno dugih da s pristojne udaljenosti osluskuje eksplozije drugog svjetskog rata (to uspjela i u prvom svjetskom
ratu.)
Alexandra David Neel postala jos za zivota spomenik- Nasa gospa od Tieta. Avanturistkinja, feministkinja, anarhistkinja (pocast su
uspjeli odati jos pariski anarhisti sezdesetosmasi), davno prije no sto
to ilo iole respektailno. Autorica brojnih knjiga koje su pulici
na Zapadu prilizili svijet istocnjacke mistike. Popularna i citana do danasnjeg dana (upravo izislo englesko izdanje putopisa Lhasi,
Joumey to Lhasa, Beacon PressNirago ), iako ima zlobnika koji insinuiraju njezinim minhauzenovskim sklonostima. Osoito su se okomili na
vjerodostojnost opisa scene samoizljecenja, kada , navodno, provela
nekoliko dana izguljena u mecavi, bez hrane i zaklona, iscasenih nogu
i Cizama rasparanih od ostrog leda. No, bez obzira li vise uzivala u
mistifikaciji ili u mistici, ila mistik vokaciji. Iskusala se kao budistkinja, teozofkinja, slobodna zidarica ... Svoje dugo putovanje kroz stoljece i preko kontinenata- Alexandra David Neel zavrsila u 101. godini, srusivsi tako jos jedno od pravila lijepog ponasanja.

236

ZENE SU ISKORACILE U POVIJEST

KONJI, ZENE, RATOVI

DUGI MARS ZIVOTA DING LING

Vjerujem da bi neka imaginarna anketa u kojoj se trazi ime jedne zenske licnosti iz proslosti ili sadasnjosti ine zavrsila predvidljivim rezultatom: pobljedila i Jian Quing. Medijski eksponirana zloglasna prva
udovica potpuno, naime, potvrduje evropocentricnu (da li i univerzalnu?) stereotipnu predodzbu nekoliko naCina kako zena moze stupiti
na javnu scenu. Ikonografija sirenske zavodnice, spletkarice iza trona
svakako najeksploatiranija. Demonizacija Jian Quing koja svojim zenskim carima i lukavoscu iskoristava Zedonga - dobrog vladara,
Cini dostojnom nastavljaCicom loze Lady Macbeth, liskom i razumljivom i izvan njezina civilizacijskoga kruga.
Jedan od mnogih primjera antiteze Jian Quing mogla i iti Ding Ling
koja u svom dugom zivotu uspjela postati i njezinom zrtvom. Rodena
1905, Ding Ling ila vrsnjakinja, svjedokinja i sudionica kaoticnog .
stoljeca potresanog revolucijama u ini. Njezino se ime provlaci kroz
citavu studiju Jonathana D. Spencea Vrata Nebeskoga mira (Penguin Books, 1982), kulturnu povijest ine i njezinih revolucija od 1895. do 1980.
Sun-Yat-senovu revoluciju 1911, kojoj pisala u svojim romanima,
dozivjela gledajuCi preobrazbe svoje majke i probudene nade njezine
generacije zena koje su se borile za ravnopravnost. Majka se tek kao
tridesetogodisnja udovica zajedno s njom upisala u skolu. Prihvativsi izazov da se ukljuci u satove gimnastike, skinula tradicionalne poveze sa
stopala i nakon mnogo pretrpljenih boli i vjezbanja napokon (i to ne
samo simbolicno) stala na vlastite noge. Ding Ling rasla u drustvu
feministkinja, energicnih i hrabrih zena majCine generacije. Odgojena na
razgovorima i literaturi koja kritizira brak suceljujuCi mu slobodnu ljubav
i kohabltaciju, pobunila se protiv unaprijed ugovorenog braka koji su
utanacili jos starci iz oceva klana. Uspjela ga izbjeCi zahvaljujuCi tome
sto njezin upis u dotada iskljucivo musku skolu i popracen tolikim
zgrazanjem da se mladozenjina obltelj laka srca odrekla takve bestidnice.
Ding Ling mogla nastaviti skolovanje jer ga njezina majka prekinula
zaposlivsi se kao uciteljica da moze uzdrzavati.
Polozila prijemni ispit na sveucilistu u Shanghaju 1923. nakon sto
sama proputovala ini, bezuspjesno trazila zaposlenje, nauCila ponesto sindikalnom organiziranju i novinarstvu od prijatelja koji su
suradivali u anarhistickim i feministickim casopisima. Na godinu se prebacuje na studij u Beijing, jer se to uCinilo najzgodnijim naCinom da
se iskobelja iz ljubavnog trokuta. Tamo se krece u knjizevnim krugovima,
studira i zivi s vrsnjakom Huom epinom, takoder aspirantom na knji-

237

zevnu slavu. No kako Hua vise od pisanja (prilicno konvencionalne)

poezije privlaCila politika, 1926. sele se u Shanghai, koji zbog postojanja
internacionalnih zona i nesto lieralnije klime postaje prijeziste cvijeta
kineske lijeve inteligencije. Ding Ling pocinje 1927. objavljivati novele i
u nekoliko godina uspijeva objaviti tri veoma zapazene zblrke.
Protagonistice su zene - cesto marginalke - seljanke, prostitutke,
provincijalke u velegradu, razocarane intelektualke. Njihovi su zivoti opisani neuljepsano, bez dvolicnosti laznog moraliziranja. Za to vrijeme Ijubavnik Ding Ling potpuno se posvetio revolucionarnom radu. Uhapsen
i ubrzo smaknut u sve zesCim Guomintangovim progonima komunista
1931. godine. Ostavsi sama s tek rodenim sinom, Ding Ling nastavlja
njegovu misiju. Pise roman zivotu lijevih intelektualaca (Svjetlo pred
). Uhapsena kao komunisticka aktivistkinja 1933. i zajedno s
muskarcem s kojim zivi provodi tri godine u kucnom zatvoru. Pobjegla
ostavivsi ga samog s njihovom kceri u rukama Guomintanga. Nakon
niza obavljenih partijskih zadataka dolazi 1937. na teritorij koji drzi Crvena armija. Prihvacena s odusevljenjem kao priznata knjizevnica i kao
progonjena aktivistkinja. Rukovodi kulturnim sektorom, radi s narodom,
prosvjecuje zene i zdusno ispunjava sve zadatke koje povjeravaju
Zedong i povijesni vode revolucije. Prve godine provedene u Yananu
jesu godine revolucionarne ekstaze: i oskudica i primitivni zivotni uvjeti
ili su za Ding Ling cista poezija.
Biljezila s odusevljenjem kako prozivljava drugu mladost, kako hoda bosa i u jednostavnoj vojnickoj uniformi, da ne pada tesko sto se
danima nema gdje oprati. No postupno postaje sve kriticnija prema herojskom rukovodstvu Dugog marsa. U svojim tekstovima otkriva ijedu,
patnje naroda, dvolicnost i borbe za vlast iza prividno vedrog lica jananskoga komunizma. Tako intoniran tekst Misli povodom 8. marta (1942)
u kojem razoiicuje seksualnu (i ostalu) eksploataciju i ponizavanje zena
u revolucionarnom pokretu, zablljezit niz uspona i padova koji se
u njezinu zivotu smjenjivati iducih desetljeca. feministicki eksces priavio i ukor od samog Zedonga, revnosne samokritike
nisu mogle spasiti od protjerivanja sa svih funkcija i dvogodisnjeg preodgajanja na selu. Pomilovana kada se ukazala potreba za licnoscu
pogodnom i atraktivnom za pokazivanje stranim novinarima (knjizevnica
- revolucionarka). Rad na provodenju agrarne reforme, kamo upucena 1946, postaje grada za njezin novi roman Sunce sja nad rijekom
Sang-ganom (1948). rijeka trijumfalno vraca u Beijing 1949. godine, i to ravno u srce nove vlasti. Postaje visoka funkcionarka u kulturi:
osniva i vodi brojna udruzenja, institucije, casopise, radi u propagand-

238

ZENE SU ISKORACILE U POVIJEST

KONJI, ZENE, RATOVI

n odjelu . Ali placa i cijenu sudjelovanja u igri moCi: denuncira

kolege u nemilosti, odrice se vlastite proslosti kao malogradanske iluzije, ekscentricnosti, mrzovolje ....
Kada 1954. osjetila muklo kuckanje paklenog stroja vlasti, bjezi
pred Cistkama. No svejedno iva optuzena za dozivotno antipartijsko djelovanje, za pisanje pornografije (rane novele zenama), za vlastohleplje,
castohleplje i tvrdoglavo negiranje optuzaba. Samokritike nisu dovoljne
- 1957. izbacena iz i smijenjena sa svih duznosti. Prognana
sjever, lizu granice sa SSSR. Kasnije se tog progonstva sjecati s nostalgijom. U drustvu s dugogodisnjim partnerom knjizevnikom Chenom
Mingom jos moze ukrasti poneku mrvicu romantike medu seljacima iscrpljenima gladu u hladnoj i zaitnoj provinciji. Pravi pakao pocinje
1966. novim uzletom Maova kulta licnosti i divljanjem tzv. Kulturne revolucije. Prokazana kao antipartijski element, pada u ruke pripadnicima
Crvene garde. Rastavljaju od Chena, teski fizicki rad smjenjuje se s
borbenim sesijama psihicke torture i fizickog zlostavljanja. Unistavaju
nacrt novog romana. Chen porucuje prokrijumcarenim ceduljicama: Studeni dani pretvorit se u proljetni povjetarac. Nikada, nikada ne ocajavaj!
Usponom Jian Quing studen ju jos vise stegla. Ding Ling 1970. sprovode u zloglasni beijinski zatvor Quincheng. Tamo u samici provodi pet
godina. Pustena 1975. iznenadno, kako ila i uhapsena. Potpuno
rehailitirana tek 1979.
Ding Ling umrla godine 1987. Ostaje pitanje hoce li Citatelji Zapadu (ali i zapadni autori koji njoj pisu) moCi pojmiti radikalnost i
raspone jedne takve egzemplarne egzistencije?

l
239

S UKRASNOM VRPCOM: FRIDA

Fridi Kahlo smrt se najavila vec u sestoj godini kada preboljela djecju paralizu. U petnaestoj se zagledala duboko u oCi. Postedjela ju
u prometnoj nesreCi i nije ispustila iz vida do kraja zivota. Poput vjernog psa uz nogu gospodara.
Frida Kahlo rodena 7. srpnja 1910. - u godini izijanja meksicke
revolucije u Coyoacanu, slikovitom predgradu Ciudad de Mexica. Kako
zapisala u svom dnevniku, oCi prodornog pogleda naslijedila od svog
Guillerma madzarskog Zidova, fotografa, tijelo uspaljene cednosti
od majke Matilde, stroge meksicke katolikinje. Jedan kozmicki trenutak nepaznje oiljezio Citav njezin zivot. Tramvaj udario autobus u

kojemu se vozila aspirantica studij medicine. Metalni rukohvat razmrskao zdjelicu i izasao kroz vaginu, trostruki prijelom kicme. Duga razdolja nepokretnosti, 35 operacija, cetiri gotovo fatalna ,
posljedica neutazive zelje za potvrdom vlastite plodnosti. Culna prisutnost boli iduca cetiri desetljeca. kako da sama opisivala svoje slikarstvo, ma kako su ga prijatelji i kriticari nastojali klasificirati, bol
opipljiva tema svih njezinih slika. Bol zbog boli. Naslikala scenu nesrece, fantazmagoricne prizore brojnih bolnica u kojima su lijeCili. Bol
zbog agresivne uspravljenosti ljudskog i u neprestanom ogledu s prirodnim tokom: Korijeni, platno iz 1943. jedan od mnogih autoportreta
Fride Kahlo kojemu lezi ispruzena, pomirena s nijemom mudrosti prirode, njezino srce, unutrasnji organi i noge granaju se u korijenje koje
prolistalo pobjedonosnim zelenilom. Bol zbog izdane ljubavi: cuveni
autoportret Dvije Fride- rasporenih grudi- jedna ima Citavo srce
Cija se arterija napaja krvlju iz slike voljenog izdajnika, druga, raspolovljena srca, krv polako istjece ... Na njezinim platnima bol oslikana u
svim moguCim verzijama, analiticki i simbolicki, lirski ili groteskno.
Fridu Kahlo nisu boljele samo njezine boli. Sa sedam godina, izvjestava u dnevniku, opaza drustvene nepravde, sa 13 postaje Clanica Omladinskog saveza komunista, sa 17 pristupa Meksickoj komunistickoj partiji. Od tada datira i njezina opCinjenost djelom Diega Rivere. Jedan od
njegovih murala krasio i amfiteatar osnovne skole koju polazila.
ratkotrajna slikarska pouka koju zapocela nekoliko mjeseci prije
nesrece, pomogla da, prikovana uz krevet i invalidska kolica, zavarava boli slikanjem. Bilo 17 godina kada svoje slike odnijela
ogled Diegu Riveri, slavnom slikaru i poznatom komunistickom intelektualcu. susret i pocetak dozivotne ljubavne veze. Ozenili su se
dvije godine kasnije. Brak slona i goluice, komentirali su Fridini roditelji vezu s mnogo starijim korpulentnim Riverom.
Frida intenzivno zivjela njihov odnos. Cak ga portretirala kao
petog idola svoje mladosti, uz Marxa, Lenjina, Staljina i Zapatu. Revolucionarni zanos iskazan u dnevnicima i autoiografiji (1953) i drustvena
angaziranost nisu reducirali njezino slikarstvo socrealisticku formulu.
Za vrijeme boravka u Parizu 1938. bracni par Kahlo-Rivera pomaze Lavu Trockom u ijegu pred Staljinovom 6svetom. Trocki se seli u Meksiko
i nakon nekog vremena provedenog u njihovoj kuCi postaje im prvim
susjedom u Coyoacanu, gdje ga 1940. ipak sustize cekic u produzenoj
ruci Generalissimusa. Trocki flertovao, navodno i dosta oziljno, s Fridom koja mu za rodendan naslikala autoportret kojemu odjevena
u pozlacena leptirova krila. Andre Breton dosavsi Trockom u pohode

240

ZENE SU ISKORACILE U POVIJEST

KONJI, ZENE, RATOVI

ostao fasciniran tim darom i Fridinim slikarstvom koje definirao kao

nadrealisticko. Tako ga prikazao i katalog njezine prve samostalne
izlozbe New York.
Breton mislio da sam nadrealistkinja, ali to nije istina: nikada nisam slikala
snove, samo vlastit stvamost,
opirala se Frida Kahlo. Premda i nakon toga sdjelovala na vaznim
izlozbama zajedno s prvacima nadrealizma.
Razvela se od Rivere 1939. vrijeme kada on prozivljava strasn
avantur s njezinom sestrom. Nanovo s se ozenili godin dana kasnije
San Francisc gdje zive do 1943. Vracaj se Meksiko gdje samo
ka slikarica pocascena mjestom profesorice na Eksperimentalnoj mjet
nickoj akademiji La Esmeralda.
i mnoge zene cijoj zdnji istaknto mjesto imala revolcija,
Frida Kahlo nije izravno propitivala polozaj zene svijet. aten
ticna mjetnica, ona to neprestano cinila.
Slikar mora iti koristan drustvu, borac koji klasni

oruzjem slikarstva,

zapisala . Njoj , t najvecih, bilo dano da nadraste taj socrealisticki klise. Njezini s izvori nadahnca meksicko k slikarstvo 19.
stoljeca, flora i fana svom tropskom izoilj, slikarstvo Boscha i Bruegela, Meksik drze predstavnicom progresivnog realizma.
Obdarena svim sposobnostima zavodenja i navikla da se krece med
genijalnim mskarcima, kako dozivio Breton, izbjegla jednom
jos opasnijem klise. Nije podijelila sdin mnogih, svojedobno ravnopravnih sdionica avangardnih mjetnickih smjerova koje s s protokom
vremena klizile k povijesnoj margini i ostale zapamcene konvencionalnim zenskim logama mza i ljbavnica.
Umjetnost Fride Kahlo ukrasna vrpca opasana oko bombe,
zapisao

Breton.

NEKE NOVE SVILENE BUBE: RADHA KUMAR

Ocekivala sam da gledati svilen sarij, kakve sam cesto

sretala na mednarodnim feministickim konferencijama. Zamotane
krotke sarije, one s se spaljenom retorikom obrusavale podjednako na
mrski patrijarhat i na imperijalisticki Zapad, na Cijim s fakltetima i
dalje stdirale.

241

Radha Kmar, 36-godisnja sitna Indijka, kratke, prosijede kose, odjevena nehajno-sportsk d, svojom pojavom osporila stereotip
nevine i atohtone, tradicijom obavijene Indije. Njezini s roditelji pripadnici generacije koja se borila za nezavisnost i izgradnj moderne Indije. s stdirali Engleskoj, gdje s se i poznali. Svojim s brakom prekrsili stroge kastinske podjele. Majka, svecilisna profesorica
ekonomske povijesti, porijeklom iz najvise kaste brahmana (svecenika). Otac, strcnjak ministarstvu petrokemije, jest vaisya iz potkaste
banija (bankara, zemljoposjednika).
No, Radha radikalizm otisla nekoliko koraka dalje. Jos tok
skolovanja delhijskoj elitnoj i nacionalno osvijestenoj skoli, scenici
- komnisti prisilili s da proci Komunisticki manifest. Njezina
cimerica na stdij engleske knjizevnosti Cambridge Citala naglas feminsticki bestseler ienski eunuh Germaine Greer. Bila isprva
sokirana.
Namjeravala sam se Engleskoj dobro zabavljati, nositi lijepe haljine
i imati mnogo decki, priznaje danas. Ali, infekt feminizma nakalemljen
na vec pristni marksisticki virs. povratk Indij, polovicom sedamdesetih godina, kljCila se rad radikalnog ljevicarskog krzoka.
Izdavali s casopis za radnike na hindij i sdjelovali radnickim akcijama. Bila i dezurna feministkinja grpi i pisala polozaju zena.
Kada na SveCilist Jawharlal Nehr u New Delhij, gdje pisala
magisterij iz povijesti, osnovala s drgim zenama feministick gr, njezini s ih drgovi-ljevicari spremno proglasili malogradanskim frakcionasicama. Zavrsilo tako da s i sami brzo postali feministi.
Radha pravo dovrsava knjig povijesti zenskih pokreta lndiji od
polovice 19. stoljeca do danas. iskat feministicka izdavacka k
koja nosi naziv Kali, boginji plodnosti i vremena koja indijskoj
mitologiji simbolizira istovremeno stvaranje i nistenje.
U Zagreb, sekciji Zena i drustvo Socioloskog drustva Hrvatske,
Radha odrzala predavanje svremenom zenskom pokret Cijem
stvaranj i sama aktivno sdjelovala. Akcija koja 1979. oznaCila medijski proboj zenskog pokreta na cijelom prostoru Indije ila kampanja
protiv morstva zbog miraza. pojava (procjenjje se da se jedno
takvo bojstvo dogodi svaki dan) osoito rasprostranjena sjevernoj Indiji. Seoski doseljenici gradove iz Pandzaba dolaze zenskim mirazom
do gotovine za stvaranje malih podzeca.
Ako zenina oitelj ne pristane da i nakon zakljcenja braka neprestano povecava dogovoren svot, zeni se dogodi nesreca, naprimjer eksplozija plinske peCi ili se oklizne bnar. Feministkinje s spjele do-

242

KONJI, ZENE, RATOVI

kazati da cestale novinske vijesti takvim slcajevima ne govore losoj

kvaliteti peCi indijske proizvodje ili natprosjecnoj sklonosti zena nesretnim slcajevima. Najmasovnije demonstracije svremenoj Indiji, koje
s pridonijele nacionalnoj koordinaciji svih feministickih grpa, prili
cene s 8. ozjka 1980. Povod ila oslobadajca presda policajc,
kojem ilo dokazano da silovao jedn zen.
s akcije, prema misljenj Radhe Kmar, pokazale da se prvoj
fazi svoje borbe zene r drzavi. Traze zastit i nove zakone koje
im ona izdasno daje (npr. Indija ima najostriji zakon protiv silovanja),
no prave promjene ipak izostaj. Stoga pocetkom osamdesetih, feministkinje razvijaj nove oblike samopomoCi. Osnivaj zenske centre diljem
zemlje s namjerom da d zatvorene zajednice i da tamo pronad tradicijske elemente podrske. Poplariziraj pojam saheli (sestra, pratilja,
drgarica igri) i potic atenticn zensk solidarnost. nije znaCilo
samo pomoc nevolji. Organiziraj i zenske festivale, na kojima se zii
zavaj zene razlicitih drustvenih slojeva. Razmjena osobnih iskstava i
strategija prezivljavanja spjela privuCi i zene sa sela te ih ciniti samosvjesnim sgovornicama gradankama. U tom razdolj osoito poplarna reinterpretacija starih mitova, kojima se traze primjeri zatrte
zenske kreativnosti i zaboravljenih strategija borbe.
Brojcano impresivan zenski pokret Indiji potkraj osamdesetih postigao jedan od svojih ciljeva. Zainteresirao politik za polozaj i proleme zena. No, Cinjenica da se sve vodece politicke stranke r
zenama s obecanjem da potpomagati njihove interese i stvaraj cak
vlastite zenske organizacije, razjedinjje i inace slab zenski pokret. Drgi
cinilac marginalizacije feministickih akcija s pozamasna sredstva iz
razvijenog svijeta, mcenog griznjom savjesti, koja s povod desetljeca zena pocela pritjecati Indij. Rivalstvo i borba zenskih grupa za
te fondove, namijenjene razvojnim programima, nmg, prema
ocjeni Radhe Kmar, stvaranje jedinstvenog zenskog pokreta Indiji.
ipak, za n to nije razlog za predaj. Pored feministickog aktivizma dovrsava i doktorat iz povijesti. Pise tekstilnim radnicama Bombayu s kraja 19. stoljeca. Jer - bez spoznaje svom sdjelovanj
povijesti, zene nikad nece postati sbjekti vlastite povijesti, vjerje Radha Kmar.

11
U osvitu hrvatskog feminizma

BORBA SRCA S RAZUMOM: DRAGOJLA JARNEVIC

ZiveCi mnogocem ispred i svom vremen sprkos, knjizevnic DraJarnevic resio za zivota epitet jednog od mzeva ilirske dobe,
prema istoimenoj litografiji iz 1870. koja prikazje 59 portreta istakntih
iliraca (med mzevima z n i Sidonija Rido). Tri desetljeca
poslije smrti proglasena najvecom nasom- sidjelicom (!), njezina
prva iografkinja, Adela MilCinovic (1907), izrazavajCi opcedrs
tveni stav, portretirala kao jedn od
gojl

ostarjelih gospojica, koje

i izgrizati sebe i druge.
Dobrohotniji anonimni
kako

mog

ator

samo jos

ljiti

pse, macke i druge zivotinje

sa zeljom da

rehailitira

pise 1910.

ila sve do najnovijeg vremena nepravednije osudivana nego sto

sluzila.

to za-

Pavao Pavlicic, pisCi otvoreno pismo casopis

(1986), mnogim dvornim paternalistickim frazama zeli cijenjen gospodicn obraniti od nametnte loge rsiteljice t
implicirajCi da (knjizevno) svjedocenje ( ne )cjelovitosti zenskog iskstva odredenog vremena irelevantno (stovise i stetno) za njezino djelo.
Tek najnovija knjizevnokriticka stdija dr. Divne Zecevic, Dragojla
Jamevic (Lier, Zagreb, 1985), vratitl pnin knjizevne i ljdske (Citaj
zenske) egzistencije.
Rodena 1812. Karlovc, Dragojla Jarnevic provela veCi dio zivota
tom provincijskom grad, s kraCim boravcima inozemstv (Venecija,
Graz, Trst) gdje slzbovala kao kcna Citeljica. Povijest njezina zivota
prica potrage za identitetom, borbe za individalno oslobodenje i osloNas

svremenik

Repulika

"'1

244

U OSVITU HRVATSKOG FEMINIZMA

KONJI, ZENE, RATOVI

bodenje vlastita naroda, borbe jednog autsajdera protiv ravnodusnosti,

osamljenosti i siromastva, u trazenju nedostizna ideala ... Ona ujedno
i nalicje zivota Velikodusnih ilirskih kceri - zagrebackih plemkinja i
gornjogradskih gospoda, elegantnih pokroviteljica ilirskih salona (kakva
bila i Sidonija Ruido ), slika jednog zivota izvan ideala zene kako
ga odredilo mlado gradansko drustvo.
Najvise podataka tom egzemplarnom zivotu ispisano na 1.194
stranice njezina dnevnika vodenog od 1833. do smrti 1875. godine. Divna
Zecevic, stavljajuCi ga uz bok dnevniku Miroslava rleze, veCi dio studije
posvecuje pomnoj analizi i afirmaciji dnevnika kao ravnopravna knjizevnog zanra. Cinjenicu da nije do danas u cijelosti objavljen objasnjava
sudinom zene i potcjenjivanjem tog zanra u hrvatskoj knjizevnosti. s
primjernom senziilnoscu ta autorica prepoznaje Jarnevickine radikalne
tematske inovacije, bez presedana u toj istoj knjizevnosti.
Vec sredinom 19. stoljeca Dragojla Jarnevic realizira motiv koji se
u engleskoj knjizevnosti javiti na pocetku 20. stoljeca u djelu D. . Lawrencea (1885-1930). Cijelog zivota zaljuljena u ilirca Ivana Trnskoga,
Jarneviceva tek popustivsi navaljivanju mladahnog lieutnanta druge
Banske regimente u zrelim godinama upoznala tjelesnu ljubav.
Stvar Cinjena - niti nesmiem zaliti. Cetrdesetu godinu sam minula, i u
ovoj doi tekar razbludila se ....
zapisala u dnevnik 1852. Trajan romanticarski motiv borbe srca s
razumom prozima njezine zapise novim ljubavnim dozivljajima s
mladim seoskim momcima.
Miko onaj uzrok, koji mi svadi duh i serdce; razum brani decaka od 21
godine, dakle upravo na polovicu mladi od mene; brani mi prostaka, seljana,
neodhranjena niti za pomisao meni spodobna - ludo serce zahteva: mladost, zdravlje, zivahnost i uzitak... (1853)
Dozivljaj drugog covjeka, seoskih momaka koje Dragojla, nauzivsi ih
se, oprema mirazom i ozeni, nije iskljucen putenoscu i posredovanjem
novca, zapaza D. Zecevic.
OtimajuCi tegobnoj svakidasnjici (... variti, peCi, mesti i siti i kerpati ... ) mrvice vremena za knjizevni rad, Jarneviceva se bori s oskudicom
zaradujuCi sivanjem i poducavanjem djece. Nakladnici vracaju rukopise kad zatrazi honorar, no ako ih daje besplatno, obasiplju pohvalama. novca kao lajtmotiv dnevnika govori ne samo bori za
opstanak nego i naporima da se izbori osobna nezavisnost. Cijelog zivota u potrazi za stalnim zaposlenjem, Jarneviceva uvodi knjizevni model
zaposlene zene u drustvo vjerne supruge ili fatalne (posrnule zene ).

245

Brak kao jedini ispravni model zenske egzistencije odbacila za sebe

vec u dnevnickom zapisu iz 1842:
Derzovito se moje serdce uzbune, kada pomislim, da
morala: i ne znam sto pokomost.

muzu podlozna

iti

No, u jednoj kasnijoj noveli ocrtala viziju braka ravnopravnih partnera s potpunom slobodom intimnog zivota. Tuznu stvarnost oiteljske
farse razotkriva kad kreposna sestra zeli preoteti decka ili kad
majka naziva Starom koilom, njezin rad tvoje grintavo posrano pisanje. Jarneviceva u svom dnevniku i kriticarka drustvenih odnosa:
prepoznaje kukavice i hulje u politickim licnostima, podmitljive Cinovnike (naiguzice) sto varaju seljaka...
No, svakako za ocjenjivanje suvremenosti ove spisateljice presudno
to sto ona, prema ocjeni D. Zecevic, prvi put u hrvatskoj knjizevnosti
uspostavlja model osobnog zivota utemeljen na idealu intimne slobode
koji okrece vladajuCi model odnosa spolova. Jovan Skerlic, jedan od rijetkih kriticara, zapazio to vec 1910. nazivajuCi spisateljica ilirska
(... ) oslobodenog duha zena. sto nije mogla prihvatiti ideju zenskog
prava glasa ( dnevnik nije za razmatranje ove ludosti ... , 1871) tek
dug vlastitu vremenu. Ipak tom vremenu usprkos realizirala dotad
u nas neslucenu mogucnost zivota zene. Zivjela na svoj nacin (zbog
cega nije potrebno proglasiti rusiteljicom tabua)- vec to dovoljno
za afirmaciju jedne od temeljnih ideja povijesti zena.

PATULJASTA

AMAZONA

HRVATSKOG FEMINIZMA:
MARIJA JURIC ZAGORA

Da li i sitna, neugledna zena bez odlicnog pedigrea mogla u nas,

na prijelomu stoljeca, izrasti u pravu profesionalnu novinarku evropske
reputacije, najuspjesniju spisateljicu . stoljeca, politicku licnost burne
narodne borbe, da uz to nije ila i militantna feministkinja? Usudujem se vjerovati da ne i! Stoga mjesto zvijezde u jos nenapisanoj
povijesti feminizma u Hrvatskoj osigurano Mariji Juric Zagorki (18731957). Kako to istice Stanko Lasic (njizevni poceci Marije Juric Zagorke,
Zagreb, 1986.) koji prvi na primjeren nacin prepoznao njezin feminizam, ona od samog pocetka stvaranja svijes.ti polozaju zene u svijetu
prihvatila
dato stanje kao nesto od cega se krece prema slobodi,
covjek definitivno osuden.

ne kao nesto na sto

246

KONJI, ZENE, RATOVI

Novinarskoj profesiji usmjerila ju mladenacka fascinacija politikom.

Nakon brojnih i teskih zivotnih iskusenja 1896. postaje clanom redakcije
Obzora, najrenomiranijeg hrvatskog dnevnika. Unatoc visokom pokroviteljstvu iskupa Strossmayera, vlastitom talentu i manijakalnoj radinosti,
Citavo vrijeme djelovanja u Obzoru ila izlozena sikaniranju i poruzi
njegova najmocnijeg covjeka, Sime Mazzure. Za njega Zagorka ila
bez imena i ugleda, nitko i nista, zagorska kravarica, zarazena
socijalistickim mentalitetom i feministickim novotarijama. Kada
1897. organizirala tiskarske radnice u Kolo radnih zena, Mazzura ga
zabranio, zaprijetivsi otkazom, redarstvo ju smatralo umobolnom. Skandal istog ranga poput organiziranja zenskog radnickog pokreta
ile su njezine akcije protiv rasprostranjene upotrebe njemackog jezika
u Zagrebu. Zagorka stvorila neke vrste ulicnu organizaciju protiv
svapcarenja angaziravsi dake, studente i djevojke koji su zaustavljali
ljude na ulici i upozoravali ih da govore hrvatski. Ubrzo su protiv nje
poceli gradom kruziti plakati ovakva sadrzaja:
Tko zna stogod nekoj ludakinji sufrazetki koja ulicama Zagreba zaustavlja
kulturne gradane s nekim zenskama i poziva ih da ne govore njemacki? Tko
tu ludakinju 'svaboZderku' nade, neka odvede u ludnicu, ili na redarstvo,
da se grad oslobodi odurne muskarace.

Doista, iskoracivanje zene iz propisanog mjesta (supruga, majka)

ivalo protumaceno kao siguran simptom ludila. No, Zagorka ne posustaje. Objavljuje u Obzoru seriju portreta zena (1901-1903) Cime svjedoci intuitivnoj spoznaji nuznosti upisivanja zene u povijest. Na vrhuncu opcenarodnog pokreta protiv huena (od ozujka do srpnja 1903) dozivjet , prema vlastitom iskazu, najljepse dane svog zivota kao njegova istaknuta protagonistkinja. Punih pet mjeseci fakticno vodila Obzor (posto su glavni urednici uhiceni) i ila clan Glavnog staba Narodnog pokreta. Od svih akcija u kojima sudjelovala, najglasovitije su ile
demonstracije zena koje organizirala protiv huena. Lukavstvom
uspjela dovesti tisucu zena pred banski dvor i pred citavom evropskom
javnoscu poniziti samodrsca kojemu zbor zena klicao: Dolje krvnik
Hedervary.
Prijete , cak i nakratko zatvaraju, istomisljenici obasipaju pohvalama. Frano Supilo pise 1907: ZagorCice, Vi ste muz na mjestu.
Mada suborci priznaju dostojanstvo i drustveni status muza, ona
ne moze, ne zeli i nije dopusteno zaboraviti da samo zena. Drzi
na stotine predavanja austrougarskim zemljama zeni i politici, solidarnosti, narodnoj borbl, zenskom glasackom pravu .... 1909. sudjeluje
u polemici naprednoj zeni i danasnjim muskarcima, u kojoj formu-

U OSVITU HRVATSKOG FEMINIZMA

,.

247

lira svoj pogled na emancipaciju zene. U Zagorkinoj viziji napredna zena skladno sjedinjuje covjeka i zenu: ona mora izgradivati sebe u tom
idealu, muskarca odgojiti da prizna ljudskost i to SVOjim ponasanjem, superiornom tolerancijom. 1 sama nastojala odgajati zene u
tom duhu putem zenskih listova kojima ila glavna urednica: ienskog
lista (1925-1938) i Hrvatice (1939-1940).
Ni Zagorka spisateljica ne odustaje od svojih feministickih ideja. Izbjegla zamke pisanja S tezom, no androgini zenski likovi njezinih
romana (Gordana, Nera) i protagonistice dramskih tekstova (Evica Gupceva) svjedoce afirmaciji predodzbe aktivne zene koja ravnopravno sudjeluje i pokrece povijesna zblvanja.
Iako samoubojstvo glavne junakinje autoblografskog romana Kamen
cesti (1936) ukazuje na nemogucnost uspjesne egzistencije zene u neprijateljskom okruzju, sama Zagorka umire u visokoj starosti, istovremeno obozavana od svojih Citalaca i omalovazavana od knjizevnih i politickih mocnika. No, dok danas Lasicevom knjigom osigurano mjesto u povijesti hrvatske knjizevnosti, nenapisana povijest feminizma jos
nije vratila dug.

JUNAINJE

NOVE ZEMLJE:
UGLEDNE HRVATICE U EMIGRACIJI

U grupnom portretu kopaca kauri-smole na Novom Zelandu, sjekaca

secerne trske i1i prasume u Australiji, rudara u Pennsylvaniji na prijelomu stoljeca nema zena. Surov svijet nasih iseljenika, ljudi koji ne obltavaju Ameriku nego zive u njezinu podzemlju, kako ih opisao jedan od
njihovih slavenskih dusebriznika, muski svijet. Koji su pretpakao nastavale nase iseljenice, otkriva li praznina u pogledu majke sa zaplakanim djetetom na Ellis Islandu u podnozju i slobode fragment iz povijesti nasih zena?
U Hrvatskoj supruge upozoravaju svoje muzeve da
izmijeniti, jer tamo zene imaju vise moCi.

se u Americi stvari

Tu, kako naziva, legendu koja polozaju zena u SAD kolala

u Hrvatskoj na pocetku 20. stoljeca, zablljezila Emily Balch u knjizi
Nasi slavenski sugradani (Our Slavic Fellow Citizens, New York, 1910),
prvom cjelovitom znanstvenom istrazivanju iseljavanja Slavena u SAD,
potkrijepljenom analizom njihove autohtone kulture i drustva. Dok
odvazna profesorica Balch sa suputnicom pjesaCila nasim selima (1905.),
knjizevnik dr. Ante Tresic-Pavicic prokrstario SAD Preko Atlantika

11'!11

'1. i
!

248

KONJI, ZENE, RATOVI

do Pacifika. Zivot Hrvata Sjevemoj Americi, Zagreb, 1907). Svojim

cifrastim stilom ocrtao americke zene kao mutante atletskoga, muska-.
rackog drzanja.
Njeznost, i ono sto mi Evropi nazivamo vjecno zensko, nemaj cijene. Zena
treba da mskarac tiel, ponasanj i src. Uije li zena mza ili lj
bavnika, to jnakinja dana.

Citira i amerikansku poslovicu koja kaze da ondje dobro mackama i zenama, tesko ljudima i konjima, aludiraju na zeninu Slobodu
u svietu i zakonsku zastitu.
Dakako, iseljavanje zena iz nasih krajeva nije nadahnjivala niti pucka
legenda, niti Tresicevo indignirano karikiranje moderne zene. U prvoj fazi emigracije (1880- pocetak 20. stoljeca) domovinu, tada mrsku
Austro-Ugarsku, napustali su mahom mladi, neozenjeni muskarci u potrazi za boljim zivotom i s evrstom nakanom da se vrate Cim steknu nesto
kapitala. u iducem razdolju oni ubrzo, posto su dovoljno zastedjeli, salju novac za put svojim oblteljima ili buducoj zarucnici. Amelia Batistich,
poznata novozelandska knjizevnica naseg porijekla, u knjizi autoiograf
ske proze Pjevaj vilo planini (prevedeno u Zagrebu 1981) ispisuju
tradiciju svih onih snaznih dalmatinskih zena koje su unosile hrabrost
u zivot u ovoj stranoj zemlji, prepune iskrene pionirske odvaznosti i
ljezi pricu tome kako na prijelomu stoljeca fotograf dolazio tri puta
u godini u Zaostrog slikati djevojke koje su htjele poslati fotografiju u
Ameriku (to i sinonim za sve prekomorske zemlje) u nadi da
n muza. dolasku i susretu sa zarucnikom na nevideno mnoge
djevojke nisu mogle sakriti odbojnost, no potraznja za nevjestama iz domovine ila takva da se lako mogao n odgovarajuci prosac koji i
otkupio njezin putni dug i tako stekao suprugu bez muke i napora
prepiske. U razdoljima intenzivne ekonomske migracije i oskudice u
vlastitu selu takva udaja ila jedina prilika za mnoge mlade zene da
se plasiraju na zenidbeno trziste.
Za razliku od nevjesta s razglednice, kako su nazivali takve djevojke
iz Hrvatske, pripadnice nekih drugih slavenskih naroda ile su cak i prethodnica svojim muskarcima. Tako su npr. neudate Slovakinje odlazile
same u SAD gdje su se mahom zaposljavale kao kucno pomocno osolje.
. Balch navodi nevjericu kojom popraceno pismo jedne od njih svojoj
ivsoj milostivi u domovini u kojem javlja kako se americki poslodavci
prema njoj lijepo odnose - pozdrave prije nego stogod zapovjede,
povrh svega jos i nosi sesir! (Komentar i: ne moze iti istina!).
cehinje koje su vec oko 1869. pocele ctolaziti u grupicama zaposljavale

U OSVITU HRVATSKOG FEMINIZMA

249

su se kao kvalificirane radnice u njujorskim tvornicama cigara i slale novac za put svojim muzevima.
Zene iz razvijenijih slavenskih krajeva s takvim iseljenickim putanjama
ile su i vidljivije u zemlji iseljenja, ali i kao subjekti znanstvenih istrazivanja (Cehinje su, npr. imale i svoj casopis ienske Listy koji se zauzimao za zensko pravo glasa). Povijest zena sa slavenskog juga koje su u
prvim desetljema iseljenickog zivota sakrivene od oCiju javnosti, vec
prolem za istrazivanje. Ipak, ile su prisutne u svim porama iseljenickog
zivota.
Mama se sjecala za nas, pise Amelia Batistich svojoj majci. Majke
su u svojoj tradicionalnoj ulozi prenosile na djecu bastinu starog kraja
- jezik, oblcaje, moralne vrednote. One su cesto primale u svoje kuce
stan i hranu sunarodnjake samce, postajuCi boarding-boss (gazde) u
malim enklavama nasih ljudi (boarding hoses). Kuhale su, prale i spremale danonocno, poboljsavaju tako oblteljski budzet. Dijelile su sudblnu svoje klase: mnogi strajkovi ne i uspjeli da nisu podrzavale i bodrile
svoje muskarce u surovom klasnom boju. Stjepan Lojen (Uspomene
iseljenika, Zagreb, 1963) sjeca se njihove velikodusnosti. Drzale su svoje
stanare besplatno za strajkova i velike ekonomske krize, svojim tijelima
stitile strajkase od napada kozaka - privatne policije poslodavaca.
Slovenka Anna Clamenc, junakinja strajka u rudnicima bakra u Calumetu (SAD) 1913. osnovala prvu zensku organizaciju za potporu strajkasa.
Milena Ganovic-Sotra jedna od prominentnijih figura srpskog
radnickog pokreta americkih Srpkinja. Za ekonomske krize i nase iseljenice napustaju izolaciju domova jer su ih kao jeftiniju radnu snagu
poslodavci radije zaposljavali. Suocene sa svijetom najamnog rada, poCinju sudjelovati u aktivnostima sindikata, kulturno-prosvjetne i politicke
organizacije. Osoblta zasluga nasih iseljenica u antifasistickoj mobllizaciji i prenosenju istine NOB-u. Kako i sto bolje pomogle borcima
i stanovnistvu u starom kraju, osnovale su 1944. u Pittsburgu Centralno vijece americkih Hrvatica sa zadatkom da s Vijecem americkih Hrvata i Hrvatskom bratskom zajednicom prikupe pomoc u vrijednosti milijun dolara. Uz prvu predsjednicu te organizacije Rose Plodinec, za
pocasne predsjednice izabrane su Borden-Balokovic i operna diva
Zinka Kunc-Milanov.
Svakako, svojim znojem i istrajnoscu nase su iseljenice od pionirke
Divljeg zapada Anne Pipinich, koja svojim rukama vukla plug pustarama tek osnovane drzave Montane, do brojnih aktivistkinja suvreme-

250

KONJI, ZENE, RATOVI

nih iseljenickih organizacija, izgradile vec same

mjedi.
Povijest ostaje tek da vjerno to zailjezi.

U OSVITU HRVATSKOG FEMINIZMA

sei

spomenik trajniji od

SPOROST-OPOROST: KNJIGA RADE IVEKOVIC

Fascinira Cinjenica da u knjizevnosti poput hrvatske, bez izrazenijega

kontinuiteta feministicke kulture i samosvijesti (ako izuzmemo nekoliko
casnih iznimaka poput Dragojle Jarnevic, Marije Juric Zagorke, primjerice ), vec cetvrti put u ovom desetljecu nalazimo znalacki tretiran jedan
od omiljenih toposa suvremenog feminizma i zenskog pisma: odnos majka-kci. KCi iz romana Suncane Skrinjaric Ulica predaka (1980) ne
ublazava usijanje paralizirajuceg nepotkupljivog pogleda djeteta. Ono
pamti kolosalnost svih majCinih zloCina intenzitetom upravno-proporcionalnim svojoj sicusnosti. Irena Vrkljan (Svila, skare, 1984) vraca se smjerno na mjesto zloCina, u djetinjstvo, kako i ih pokusala iskupiti u
nekoj sivoj bezvremenoj odraslosti Cije neizljeCive rane prekriva svilenom
paucinom. 1 autoiografski roman Slavenke Drakulic Hologrami straha
(1987) savrseno kontroliranim stilom ljusti sloj sloj patine sentimentalnosti koja prekriva neizrecivu istinu zenskog rodoslovlja.
Najnovija knjiga Rade Ivekovic Sporost-oporost (Graficki zavod Hrvatske, 1988) svjesno izmice moguCim zanrovskim odredenjima. Rada
Ivekovic poznata kao autorica veoma sirokog dijapazona interesa: uz
sustavno bavljenje indijskom filozofijom (napisala nekoliko veoma zapazenih knjiga), djeluje kao knjizevni kriticar, popularizira zenske studije
i feministicku kritiku znanosti i filozofije, njezine prijasnje dvije knjige
sairu razmjenu epistolarnih eseja s Bogdanom Bogdanovicem... Previranjem igrivih mijena razina iskaza - samom svojom formom njezin najnoviji tekst afirmira jednu od ideja koje na razlicite naCine tematizirati: Kako uzgojiti/sacuvati mnostvenost oCista (oCitovanja vlastitog i)
neprestano ugrozavanu civilizacijskim-drustveno-politickim-ideoloskim
zahtjevom za svodenje na neupitni (ocinski) cvrsti okvir. Ali istinsko
vezivno tkivo teksta znaci opipavanje (mnoge stranice svjedoce culnosti
te ceznje mjesta majke u zivotu kceri, traganje za oziljkom prekinutog
dodira, za dosezanjem punine odnosa. se susret, sluti autorica, ima
zi:i ~ jeziku (Ova knjiga mnome napisana, od tebe proCitana).
Jez1k tutkalo, melem koji i mozda mogao zakrpati razliku.
U naporu prevodenja majke u jezik Rada Ivekovic prolematiku
jezika promislja u kontekstu razmatranja njegovih izrazajnih mogucnosti

251

u suvtemenoj umjetnosti, cesto citirajuCi duhovne saveznike svoga pothvata - od gramatike orijentalnih jezika do Prousta i Handkea, ili velikih svecenica zenskog pisma. Pomno pripremajuCi zudeni susret s majkom, upusta se u veliko spremanje kucanstva djetinjstva i mladosti. Bez
sentimentalnosti i poniznosti, jedino prizivajuCi obuhvatno milovanje
majCina pogleda odgadat , jedan jedan, prasan mit utopije kojom
generacija otaca revolucionara obdarila ovu vrsnjakinju drzave. Brutalna nametljivost i onog autoriteta (svjetonazora koji simbolizira),
lijedi pred tragom neuhvatljive majke ... Odbacivanjem odnosa dominacije, odnos majka-kCi ukazuje se kao odnos izvan povijesti, nasilja, umiranja. Fiksira se kao ponavljanje koje ne uija, koje prolazi kroz drugoga, koje pretpostavlja i traZi treceg ne iskljucuje ga.
Sporost-oporost priori prokazuje teoretiziranje (te(r)orizam).
ipak, onaj tanahni, zameteni puteljak, parafrazu pupcane vrpce koja vodi
k majci i brise razlikovanje medu njima (majka postaje kCi i obratno ),
koja ih sazima u nekoj pred(post)povijesti, potrazit autorica u svakom
dostupnom (teorijskom) referencijalnom okviru. Prkosnom lezernoscu
opunomocenice postmoderne Rada Ivekovic ispisuje svoju intelektualnu
autoiografiju. Vodi nas prostranstvima indijske kozmogonije, teksaske
pustinje, olovnim krajobrazima nase stvarnosti nakon revolucije, pariskim teatrima, handkeovskim brisanim prostorima- k sutljivoj, izmastanoj majci.
Ovoj knjizi, primjerenoj svojoj suvremenosti i otvorenosti, moguce
priCi na mnogo nacina, i zasigurno svaka citateljica/citatelj to uCiniti
na svoj naCin. U knjizevnosti koja vec dulje vrijeme glavinja u traganju
za autenticnim izrazom - od egzotike borhesovskog podrazavanja, do
nasilnog braka podzanrova- Sporost-oporost, kao posljednji u nizu samosvjesnih zenskih glasova, definitivno prekida s tradicijom samozatajne
sutnje.

ISPRED MOGUCNOSTI RECEPCIJE:

VERA STEIN ERLICH
Prolematika odnosa spolova promatrana kao indikator odredenog
modela kulture i kao drustveni odnos si generis, na svojstven naCin predstavlja vezivno tkivo raznorodnih radova Vere Stein Erlich objavljenih u
cetrdesetogodisnjem rasponu. Od objavljivanja knjige Kolektivni rad savremenoj skoli 1933. godine, do teksta Regionalne razlike emocionalnoj

252

KONJI, ZENE, RATOVI

klimi, posljednjeg objavljenog rada 1974. godine, ta tematika leitmotiv

njezinog plodnog i angaziranog djela.

Analiza koja t, danasnjem vremen ponovno aktaliziran, prole
matik stavlja zariste svog zanimanja, ima sans da poksa ispniti
visestrk zadac. , prvom red, ponovno otkrivanje onih znanstvenih i plicistickih radova te atorice koji s vrijeme svog nastanka,
tridesetih godina bili ispred mogucnosti recepcije vlastite sredine. No,
oni nam danas govore neoicnom svjezinom i aktalnosc vec i stoga sto
se javljaj prepoznatljivoj atmosferi ponovljene svjetske ekonomske i
drustvene krize. Pored toga otvara se mogcnost da nakon cetrdesetogodisnjeg povijesnog iskstva tvrdimo stpanj razgradnje one slike svijeta Cije dezintegracijske procese atorica vec tada razmatrala, kao i
stpanj ostvarenja topijskih mogucnosti koje tadasnja kriza vladaj
ceg modela klture nagovjestavala. Naposljetk, osvrt na odnos spolova
djel Vere Stein Erlich olaksava nam i evalacij pionirskog karaktera
njezinih radova, di da postoji mogcnost sporedbe s bogatom s
vremenom literaturom koja prolematizira ist tem, nastala kao
odgovor drustvenih znanosti na poticanje novih drustvenih pokreta, i to
poseice neofeministickog pokreta sedamdesetih godina.
Razmatranje odnosa izmed spolova djel Vere Stein Erlich pratit
cemo okvirima specificnog konteksta raznih podrcja njezinog istrazivanja i djelovanja.
Prvu skpin Cine radovi s podrcja psihologije i pedagogije, gdje
odnos spolova prolematiziran kontekst kritike gradanske porodice.
Osoit naglasak na kritici spolnog determinizma districiji moCi i
hijerarhijskoj strukturi oitelji, te specificnoj socijalizaciji mske i zenske
djece. Polarizacija spolnih loga koja rezltat takve socijalizacije Cini
okosnic jednog inace svagda latentnog, no katkada i veoma ostrog, manifestnog konflikta - rivaliteta i nerazmijevanja mskaraca i zena kao
odvojenih drustvenih grupa.
Drga skpina radova vezana z plicistick i javn djelatnost Vere Stein Erlich, i nadahnta kritickim anga2manom sirem kontekst
borbe za demokratizacij drustva tridesetih godina. Usredotocivsi se na
razolicavanje atoritarnog karaktera spolne i dobne asimetrije raspodjeli drstvene moCi, te na prevladavajc praks diskriminacije koja
njegova neizbjezna posljedica, ona stavlja znanstven analiz slzb
neposrednog mijenjanja drustvene svijesti i stvarnosti.
Konacno, di da s antropoloska istrazivanja te atorice danas
najbolje poznata, ovdje cemo samo naznaCiti mjesto i naCin na koji
prolem odnosa spolova njima pristan. Osvrnt cemo se i na promis-

U OSVITU HRVATSKOG FEMINIZMA

253

ljanja kojima Erlichova tijekom posljednjeg desetljeca zivota nastoji

ocijeniti dosege promjena tradicionalnom model odnosa med spolovima. U njima oCigledna teznja k reafirmaciji nekih aspekata tradicije na strb aktalnog stanja.
U prvim pliciranim radovima atorica, psiholog prvoitnoj vokaciji, bavi se prolemima odgojnog i obrazovnog procesa okvir takozvanog pokreta nove skole. Serija knjiga objavljena od 1933. do 1936.
godine - Kolektivni rad svremenoj skolil, Individualna psihologija
skolskoj praksi2, Metoda Montesori3, i Danasnje dijete - Prolemi suvremenog odgoja4- pokazje sirenje njezinog zanimanja od poplarizacije

nove skole koja predstavlja kriticko osporavanje te tradicionalne represivne institcije k prolematici razvojne psihologije, da i se naposljetk
sredotoCila na kritik gradanske porodice.
Vera Stein Erlich prva nasoj sredini koja s odsevljenjem i odobravanjem izvjestava pokret nove skole koji djelovao prednacistickoj Njemackoj. U spomentim radovima nastoji opisati novu odgojn
praks koja osporava represivn spreg atoritarne skole i oitelji. Skol
razolicava kao represivn institcij sto slzi obnavljanj atoritarne
ideologije odgajajCi svoje sticenike za nepitno prihvacanje postojecih
drstvenih loga i odnosa. Najaktivniji cinioci pokreta nove skole s,
njenim rijeCima, silno zamasni i revolcionarni omladinski i zenski pokret. U knjizi Kolektivni rad svremenoj skoli opisana s temeljna nacela tog pokreta. On se zasniva na isticanj racionalnosti nasprot naglasavanj cvstvenog odgoja i iracionalnog idealizma lut nd Boden
ideologije koji zastpaj tez da se razmom ne mogu rijesiti socijalni
prolemis, te na izgradivanj slobodne i kriticne licnosti nasprot podanickoj poslsnosti i, naposlijetk, vodenj koedkacije kao predvje
ta stvaranja jednog novog, bliskog, spontanog i slobodnog odnosa med
spolovima. Opisane s samosvjesne djevojke, intimna prijateljstva izmed pojedinih mladica i djevojaka sto nis smetnja rad niti koga
znemiruj. Zajednicki odgoj djelje naroCito na obaranje predras
da razlicitim prirodenim svojstvima mskarca i zene, pise atorica
knjizi Danasnje dijete. lstice se da koedkacija nije k mehanicko stvaranje mjesovitih razreda. Tek ako odgajate spio raziti predrasde
inferiornosti djevojaka sto ih djeca donose skol, smije se govoriti
rezltatima koedkacije.

Erlichova tim radovima tek ovlas dotice socio-ekonomske i povijesne razloge drstvene krize, di da teziste zanimanja smjerava na
mikrorazin drstva - sitacij pojedinca i oitelji. TragajCi za zro-

'
'

254

U OSVITU HRVATSKOG FEMINIZMA

KONJI, ZENE, RATOVI

cima neslobode i nelagode, t se psihoanalitickim kategorijama i interpretativnim modelima. Iako se najvise oslanja na individaln psihologij Alfreda Adlera, radovi iz tog razdolja otkrivaj atoricino poznavanje Freda i Reicha.
Vera Stein Erlich razracnava s atmosferom nejednakosti kojoj
govori psihologijskom analizom mehanizama primarne socijalizacije.
Osoit paznj poklanja drustvenoj konstrkciji spola i lozi seksalnog
potiskivanja, te funkciji porodice kao posrednika nesvjesnog obnavljanja postojecih nejednakosti. Nove ekonomske prilike, zakljcje ato
rica, zaostrene postojecom krizom, soCile s pojedince s neodrzivosc
zatecenih modela spolnih loga i patrijarhalne porodice. Nzda ekonomske emancipacije velikog broja zena nespojiva s prevlasc mskaraca
porodici. No, trazenje novih modela odnosa med spolovima nije se
pokazalo kao jednostavan i bezbolan proces. Dok s jedne strane to
prelazno razdolje ilo oiljezeno nesnalazenjem pojedinca, s druge
rezltiralo stvaranjem zenskog i omladinskog pokreta.
ritika gradanske oitelji Vere Stein Erlich temelji se, kako smo vec
spomenli, najveCim dijelom na psihoanalitickim spoznajama. Psihoanaliz poima kao kriticko orde privilegiranih marginalaca. s prvom
red proleterizirani intelektalci, mladi i zenski clanovi velegradskih
familija koji S zivali prava druge klase, t iz Srednjih i krupnih gradanskih slojeva7. Psihoanaliticka teorija stetnosti zatomljenih
i potisntih poriva, shvacanj atorice, odrazava r zena protiv
svakog gnjetavanja, koje tom historijskom moment postalo Cista
nepravednost i brutalnostS. No, ona se ne zastavlja samo na toj ravnini
kritike oitelji. Zene i djeca s, pored podjarmljivanja seksalnom
pogled i na drugim podrucjima podlozni mskarc, osoito ekonomskom pogled. Citavo doba patrijarhata ispnjeno atoritetom,
pise atorica knjizi Danasnje dijete9. Patrijarhalna porodica samo
jedna instanca atoritarnog drstva te stoga ne iznenadje sto ona ne
ostavlja mnogo mjesta za ostvarivanje ni izgradivanje drugarstva, jednakosti i solidarnosti.lO Upravo kriza nacetog atoritarno-patrijarhalnog
sklopa vladajce klture koja rezltirala otvorenim konfliktom ne/privilegiranih Clanova oitelji, stvorila predvjete za razvoj pokreta za
emancipacij zene. No, atorica natoc izrazenim simpatijama za taj pokret istice opasnost nepotpne emancipacije, takvog stanja na kojem
zene jos i danas najvise participiraj. Stari olici drstvenog vjetovanja
spolnih loga postali s neadekvatni i sprotnosti s izrazenim aspiracijama deprivilegiranih grupa, dok do kvalitetnog pomaka nije doslo.

255

Stare lg nis potpnosti odbacene, one s tek modificirane nekim

novinama, sto sl zena dovelo do pkog dvajanja loga.
Osoito s liska svremenim feministickim analizama opazanja Vere
Stein Erlich koja se odnose na proces socijalizacije zenske djece. Ona
potvrdj poznat izrek Simone de Beavoir da se zena ne rada, vec
da se zenom postaje.
1 naposljetk, itna instanca kritike drstvene vjetovanosti zenstvenosti predstavlja osporavanje ideologijske mistifikacije te vjetovanosti,
zaodjevene nacelo zenske prirode. NajoCljiviji primjer dogma
materinjem instinkt koji iolosk Cinjenic sto zene radaj d zeli
predstaviti kao tvrdnj prilog majCinstva kao najadekvatnijeg poziva
zene. Erlichova argmentirano osporava takvo idealiziranje majke kao
prirodne i instinktivne odgojiteljice i zalaze se za racionalni, nea
toritarni odgoj spolova.
RezimirajCi prikaz te skpine psihologijskih rasprava Vere Stein Erlich valja istaCi da njima atorica analizirala itne determinante odnosa med spolovima. Zenske stdije, disciplina koja znanstveni stats
izborila sedamdesetih godina, ponovno s aktalizirale mnoge teme
kojima ona pise tridesetih godina. Stdije svremenih atorica raspon
od Simone de Beavoir, Jliet Mitchell, Ann Oakley, Adrianne Rich,
Elisabeth Badinter, Nancy Friday, Elene Gianini Belottill i mnogih dr
gih s oiljem novih vida i empirijskih potkrijepa potvrdj ispravnost
njezinih hipoteza i svjedoce pionirskom karakteru atoriCinih radova.

Vera Stein Erlich djelovala svojim napisima okvirima bogatog i

raznovrsnog zenskog pokreta Jgoslaviji izmed dva rata. U njima na
poplaran naCin iznosi teze iz znanstvenih radova, cesto ih i radikalizira. Svoje feministicke tekstove objavljivala zagrebackom tjednik
Zidov, te beogradskim mjesecnicima Zivot i rad i iena danas. Suradnja
potonjem zasigrno rezltat veza stvorenih takozvanom kl dr.
Bene Steina, njezina spruga.12 Zena danas sto izlazi Beograd od
1936-1940. godine glasilo komnisticki inspiriranih zena koje, slijedeCi
politik Narodnog fronta, izdaj svoje glasilo i pridruzj se gradanskim
feministickim organizacijama trazeCi nacin za legalnim javnim djelovanjem. Neke od aktivistkinja i suradnica posjeCivale s spomenti klb
kCi V ere Stein Erlich.l
u tekstovima objavljenim glasil zagrebacke zidovske opCine iidov
tok 1935. godine14 prolematik emancipacije zene promatra i komentira okvir aktalnih zivanja zidovskoj zajednici. S ponosom i
nadom pise polozaj moderne jevrejske zene prvim kicima

1
11

,
'

256

KONJI, ZENE, RATOVI

U OSVITU HRVATSKOG FEMINIZMA

257

'

1!

(kvucama), ispravnom postavljanju zenskog pitanja unutar cionistickog pokreta, ucestalim pojavama diskriminacije zena u radu samih zidovskih opCina, te uspjesima jevrejske zenske organizacije WIZO koja
pomaze svojim clanicama da predu granice svog uzanog privatnog zivota i nadu vezu s realnim svijetom, s onim stvarnim socijalnim i nacionalnim pritiskom koji daje poticaja za rad.15
U pulicistickim se radovima autorica cesto osvrce na drustvenu praksu feministickih pokreta. U napisu Prava zena, prvom u seriji javljanja
u Zeni danasl konfrontira misljenje potrei, odnosno izlisnosti feminizma u drugoj polovici tridesetih godina. Protivnici jednakosti zena istupaju s tezom njihove eliminacije s trzista rada (iz zvanja) i osporavanjem aspiracija za sudjelovanjem u javnom i politickom zivotu (artikuliranom u zahtjevu za pravom glasa) i zagovaraju zatvaranje u porodicu,
unutar koje neka bude ono prirodno, bezazleno i djetinjasto stvorenje
na veselje sei i svojima.
Razloge otpora zenskom pokretu nalazi u Cinjenici sto on ne predstavlja samo jos jedan napad na patrijarhalne i autoritarne mehanizme drustvene regulacije vec i u njegovim dalekoseznijim aspiracijama i prianjaju
uz interese sirokih slojeva17. Antifeministi mogu zagovarati podjelu
sfera za spolove, no praksa otkriva zastrasujucu neimastinu, eksploataciju zena, prisilno radanje zbog zabrane regulacije poroda Ger oni su
strogi cuvari morala). Erlichova ih prikazuje kao one krugove koji vide
rjesenje sviju poteskoca u ratu, koji tvrde da sve vrline dozrevaju tek
pod oruzjemls. PoijajuCi u istom tekstu argumente protiv prosirenja
zenskih prava, za koje smatra da ne mogu ni u jednoj tocki izdrzati kritiku, Vera Stein Erlich u prilog svojim stavovima iznosi tezu povijesnim
sansama marginalnih grupa. Ona smatra da su nove grupe, ranije bespravne, mnogo zrelije nego sto su to proricali protivnici njihove emancipacije, i to stoga sto su istorijski prisiljene na kriticki stav.
Ekonomska kriza dovela u pitanje vec postignute uspjehe feministickog pokreta - pravo na obrazovanje, ulazak zena u zvanja, demokratizaciju patrijarhalne porodice. Na zene se gleda kao na konkurente,
dok i one same uvidaju tegobnost poluemancipovanog polozaja, istice
autorica u tekstu Zena i porodica tiskanom u casopisu Zivot i radl9.
No, taj uzmak nije imao reprekusije iskljucivo na planu javne djelatnosti
zena. u privatnom zivotu on uzrokovati regresiju na prezivjele patrijarhalne forme oitelji i uzdrmati novostecenu samosvijest zena.
U pojedinim tekstovima Vera Stein Erlich posebno se bavi prolema
tikom porodice. Tako clanak Istrazivanja porodici tiskan 1937. go-

dine u Zeni danas20 predstavlja pledoaje za znanstveno potkrepljivanje

aktualnih diskusija pro i contra porodice.
RezimirajuCi znacaj pulicisticke djelatnosti ove autorice, valja istaCi
neke proleme koji i u danasnjem znanstvenom proucavanju odnosa spolova zauzimaju vazno mjesto. prolematiziranje odnosa emancipacije zene u privatnoj i javnoj sferi, te radikalna kritika ahistorijskog poimanja kategorija priroda i kultura. Erlichova naglasava drustveni karakter procesa formiranja spolnosti i kodificiranog razliCitog ponasanja, pri
njene ideje pokazuju veliku liskost sa sofisticiranijim rezultatima
suvremene antropologije zena, osoito sa shvacanjima Sherry Ortner21 i
odredenjem sistema spola/roda kojim Gayle Ruin oznacava sklop
aranzmana kojim jedno drustvo pretvara iolosku spolnost u proizvode
ljudske djelatnosti22. Pored toga treba ukazati i na autoricino angazirano
shvacanje zadace empirijskih drustvenih znanosti kao itne instance
drustvene kritike.
Zavojit i mjestimicno tegoban put kojim Vera Stein Erlich stigla
do reputacije i karijere socijalnog antropologa. U vise napisa prikazala
svoju evoluciju od prve ankete provedene u razdolju od 1937. do 1940.
godine, zapocete upitnikom od 130 pitanja porodicnom zivotu i polozaju zene u tradicijskoj kulturi, provedene u 300 jugoslavenskih sela.
Pocetkom sezdesetih godina konacno objavila svoje pionirsko istrazivanje u cjelovitoj pulikaciji - knjizi Porodica transformaciji tiskanoj
prvi put 1964. godine (Naprijed, Zagreb ). Prolemi obradeni u toj studiji
pripadaju krugu socijalno-psiholoskih aspekata istrazivanja porodice:
prolematika autoriteta, konflikata i rivaliteta, ljubavi i mrznje, grupacija
unutar porodice, ranga i pozicije clanova i procesa transformacije svih
odnosa. Velike razlike u porodici raznih krajeva Erlichova istrazivala
prvenstveno s historijskog i ekonomskog gledista, naime dodire, sukobe
i infiltracije koji su izvana djelovali na podrucju i na prilagodavanje citavog zivota nadirucoj novcanoj ekonomiji.2
Odnos spolova u socijalno-antropoloskim radovima Vere Stein Erlich
pracen u kontekstu proucavanja procesa transformacije tradicijske porodice kojoj dobna i spolna razdioba ila temelj Citave strukture. Teziste se, dakle, pomice s radikalne kritike jednog historijskog olika porodice, k istrazivanju njezine evolucije. U daljnjim studijama nastalim
sezdesetih i sedamdesetih godina, Erlichova razraduje i prosiruje prole
me vec sadrzane u okviru tog zamasnog projekta. rajem sezdesetih godina u jednom tekstu predlaze ponavljanje svoje pionirske studije nakon

'i
1,11

,
IL

258

KONJI, ZENE, RATOVI

vremenske distance od trideset i tri godine. narocito intrigantnu nepoznanicu spominje emocionalne veze clanova porodice. U toj se tocki
krug autoriCinih interesa na neki naCin zatvara: preden put od interesa
za individualnu sudinu otudenog pripadnika gradanskog drustva, preko
otvorenosti za interakcije ljudi okupljenih u drustvenim pokretima, tradicijskim seoskim zajednicama, nazad do sudine pojedinaca u vremenu u kojem se jos nisu stisali tektonski potresi onih drustvenih i kulturnih mijena kojima pise na pocetku svoje karijere. Potrebu takvog
istrazivanja potkrepljuje njenom misljenju neutemeljenim i proizvoljnim tvrdnjama ucestalim u casopisima i popularno-naucnoj literaturi,
koje svojim autoritativnim tonom zele impresionirati Citaoca. su
tvrdnje da brak nema buducnosti, da sentimenti pripadaju proslosti. Iako
Erlichova sklona priznati da se na povrsini opaza velika bezobzirnost muskaraca, i teske traume koje svakodnevno dozivljavaju zene
svih generacija u intimnim odnosima, ona to stanje pripisuje cinicnom
odbacivanju vaznosti dijadickih odnosa. Na tragu takvih razmisljanja Vera Stein Erlich vise ne slijedi interes za porodicu kao povijesno uvjetovanu/promjenjivu kategoriju, vec promatra kao univerzalnu ljudsku
tvorbu. Stovise, u predgovoru knjige Jugoslavenska porodica transformaciji, za temelj tako univerzalisticki shvacenoj porodici uzima osjecajno povezivanje ljudi i individualisticku komponentu ljudske naravi,
sto su prerogativi/aspiracije tek porodice razvijenog gradanskog drustva.
Pored toga, autorica se poziva i na covjecje organsko ustrojstvo 24 i
rezultate istrazivanja slicnih oblika udruzivanja kod antropoida (citira
Konrada Lorenza i Desmonda Morissa). U tim radovima ioloskom determinizmu pridruzuje se i kulturni determinizam pri interpretaciji polozaja zene25. Istaknuta takoder autoricina teznja za reafirmacijom
tradicije. inzistiranje na tradiciji, kontinuitetu, na odreden nacin stoji
u suprotnosti s kritickim odnosom spram njene bremenitosti hijerarhijskim i autoritarnim elementima koje autorica razolicava u radovima iz
tridesetih godina. Takav prenos tezista interesa moguce razumjeti
ukoliko uzmemo u obzir okolnosti pod kojima su ti interesi izrazavani.
Tridesete godine nagovjestavaju katastrofu svjetskih razmjera, lom svih
poznatih tradicija, regresiju u barbarstvo. Sezdesete i sedamdesete, pak,
daju vise nade u kontinuitet ljudskog opstanka, tako da shvatljiva teznja za vjecnim, filogenetskim istinama - one se ponovno Cine mogucima ...
Mirmacija ljudske afektivnosti nadaje se kao panaceja i za sve ziljske
manjkavosti odnosa medu spolovima.

U OSVITU HRVATSKOG FEMINIZMA

259

Znanstveno djelo ne vrednuje se prema odgovorima koje daje, vec pr~

venstveno prema prodornosti i otvorenosti pitanja koja postavlja. Otvorenost u radovima Vere Stein Erlich iskazuje se konzekventnim pozivanjem na praksu kao jedini kriterij vrednovanja tudih i vlastitih rezultata.
Znanstvena i publicisticka promisljanja te autorice odnosu spolova u
vremenu brzog povijesnog toka ucrtala su nova podrucja relevantnosti i
upitanosti tamo gdje su nekad ila ijela prostranstva samorazumljivosti,
trome i uspavane, nepomicne prirode. Ako pri tom promisljanju Erlichova s vecom pomnjom promatra polozaj zena u tom odnosu, to zato
sto njihov prosvjed protiv nejednakosti predstavlja historijski novum na
ovom tlu i otvara neke, jos nedostignute, utopijske mogucnosti. Postojanje autonomnog zenskog pokreta tridesetih godina osiguralo javni prostor za artikulaciju tog prosvjeda. On danas zatrt u zaborav, i stoga su
radovi Vere Stein Erlich sto se bave tom prolematikom dozivjeli istu
sudinu.26 Nakana ovog prikaza ila da barem djelomicno ispravi tu
nepravdu.

BILJESKE
2

Kolektivni rad savremenoj skoli, Minerva, Zagreb, 19.

psihologija skolskoj praksi, Minerva, Zagreb, 194.
Metoda Montesori, Minerva, Zagreb, 194.
Danasnje dijete - Prolemi svremenog odgoja, Atlas nakladnog zavoda u Zagrebu, Zagreb,

lndividalna

19.

Kolektivni rad... , nav. dj., str. 8-11.

Isto, str. .
7 Individalna psihologija..., nav. dj., str. 11.
8 Isto, str. 8.
9 Danasnje dijete ... , nav. dj., str. 11.
10 Isto, str. 11.
11 Simone de Beauvoir, The second sex, Penguin Books, Baltimore, 1975; Juliet Mitchell, Women's
Estate, Penguin Books, Baltimore, 197; Ann Oakley, Women Confined: Towards Sociology of
Childblrth, Martin Robertson, Oxford, 1980; Adrianne Rich, Woman Bom. Motherhood as
Experience and Instittion, Virago, London, 1977; Elisabeth Badinter, L'amor en pls. Histoire
de l'amor matemel XV!Ie- siecle, Flammarion, Paris, 1980; Nancy Friday, Mother/My
Self: The Daghter's Search for Identity, Fontana/Collins, 1979; Elena Gianini Belotti, Dalla parte
delle bamblne, Feltrinelli Editore, Milano, 197.
12 Dr. Stein inicirao i osnivanje Radne zajednice za individualnu psihologiju; u njoj su se okupljali pedagozi, lijecnici, psiholozi, sociolozi koji su nastojali nadrasti pomodni interes i isprazno
intelektualiziranje izvornim socioloskim istrazivanjem, obrazovnom i medicinskom praksom.<<,
prema: Zorica Stipetic, Argumenti za revolcij - Agust Cesarec, CDD, Zagreb, 1982, str. 282.
1 Usp.: Mladen Ivekovic, Hrvatska lijeva inteligencija 1918-1945, Naprijed, Zagreb, 1970, knjiga
I, str. 280-287.
14 SlijedeCi tekstovi objavljeni su u tjedniku Zidov: >> uspjesima feministickog pokreta<<, 9, 1. .
195, str. : >>Zene i opCinski izbor<<, 40, 27. 9. 195, str. 8-9; >>0 aktiviranju zena<<, 52, 20. 12.
195, str. 4. U kasnije objavljenom tekstu >>Alfred Adler: Povodom smrti osnivaca individualne
psihologije<<, 24, 11. . 197, str. 5, istice zasluge Adlerovih teorija (ali i njegovog ucitelja Freuda) u razoblicavanju >>konvencionalne lazi sretnoj i zadovoljnoj porodici.
5

.,

r
260

15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26

KONJI, ZENE, RATOVI

0 aktiviranju zena<<, nav. dj.

>>Politicka prava zena<<, iena danas, I, 1936, 1, str. 15; >>IstraZivanje porodici<<, , 1937, 5-6,
str. 7-8; >>Omladinska pitanja<<, , 1938, 14, str. 15-16.
>>Politicka prava zena<<, nav. dj.
Isto.
>>Zena i porodica<<, Zivot i rad, Socijalno-knjizevni casopis, 1938, juli-avgust, sv. 10 i 11, str. 11
-12.
>>IstraZivanja porodici<<, nav. dj.
Sherry Ortne~, >>Zena spram muskarca kao priroda spram kulture?<<, u: Antropologija zene,
Zbornik, ur. Zarana Papic i Lydia Sklevicky, Prosveta, Beograd, 1983, str. 152-183.
Gayle Rubln, >>Trgovina zenama: Beleske 'politickoj ekonomiji' polnosti<<, isto, str. 93.
>>Sudblna jedne ankete: Umjesto predgovora<<, u: Jgoslavenska porodica transfonnaciji, Lier,
Zagreb, 1971, str. 17.
>>riza ili transformacija porodice<<, GlediSta, XV, 1974, , str. 336.
>>An Antropologist's View of Different Gender Roles<<, rukopis.
U popisu >>Vaznijih c\anaka<< spomenutih U knjizj Jgos/avenska porodica transfonnaciji, nav.
dj., str. 505, ne nalazimo ni jedan od autoricinih feministickih clanaka koji ne i i danasnjim
standardima ili kadri izdrzati znanstvenu kritiku.

12
Biologija kao sudbina

JAJNICI NA TANJURIMA

Odstrane li se pazljivo svi uresi kojima se cifrasto nastoji obrazloziti

opravdanost diskriminacije spol, ostaje tek jedna Cinjenica koja razlikje zene od mskaraca - njihova tijela. Teorije mske speriornosti
kao posljednji argment prizivaj iologij. medicina - disciplina koja se nalazi na razmedi iologije i socijalne politike, svijeta laboratorija
i svakodnevnog zivota - javnosti podastire interpretacije ioloskih teorija. ImajCi na m pravo t funkcij medicine i njezin doprinos seksistickoj ideologiji, dvije aktivistkinje zenskoga zdravstvenog pokreta
SAD Barbara Ehrenreich i Deidre English pstile s se ranim danima
novoga feministickog pokreta to da istraze socijaln historij zena i
medicine Americi (Complaints and Disorders. The Sexual Politics of
Sickness. 1973).
U svom s pamflet, do danas cesto citiranom i potkrijepljenom brojnim novim istraZivanjima, posle od vjerenja da idejama koje zenama lansira, seksizam medicini efikasna snaga drustvene kontrole. Svoje
s istrazivanje sredotoCile na razdolje od druge polovice XIX. do dvadesetih godina naseg stoeca, jer tom razdolj pravo medicina postaje glavnim poristem za znanstveno opravdanje potlacivanja zena,
prezevsi stafetn palic od religije koja zenin zl i bolesn narav
prozrela jos od Evine eskapade. i razdolje kada se formira medicinska profesija, kao mski elitizam koji definitivno razvlastio ono sto
nakon progona vjestica ostalo od zenskog atoriteta na dr lijecenja i farmakologije.
Zene onda (kao sto ostalom, nis ni danas) nis ile jedinstvena sk
pina, niti s ile potlaCivane na isti naCin. Za zene iz vladajcih klasa
drustvo propisivalo zivot dokone tromosti, za one iz obespravljenih
slojeva tezak rad itacnog tempa. zene i djeca vec s od seste godine

111'11
1!

,,i'l'
1

262

radili i sesnaest sati na dan tvornicama i radionicama za minimalne

nadnice, gazdina zena bila ures koji svjedoCio njegovu sh.
Njezina dokonost, krhkost i djetinjasto neraspoznavanje Stvarnosti
pruzali s mskarc dokaze prestiza koje novac sam ne i ngao
priaviti. Stoga se iomedicinska misao pobrinla za dva razliCita kta
gledanja. Bogate s zene prikazane kao prirodeno bolesne, preslabe i
svise krhke za sve osim za najfrivolnije razibrige, siromasne s, kao
da se radi posve razliCitim ljdskim podvrstama zenki, smatrane zdravima i robstnima. Zene gornjih slojeva ile s bolesne (sto opravdavalo da ih preziru kao slabe i defektne ), zene radnicke klase smatrane s nezdravima (kako i se racionalizirao strah od njihove opasne
i okaljavajce prirode).
Dosada i ogranicenost egzistencije zena gornjih slojeva podpirala
moridni klt hipohondrije - zenske invalidnosti - koji se javlja polovicom XIX. stoljeca. Bolest dominirala njihovom zenskom sbkl
turom, razna ljeCilista i specijalisti za zenske bolesti nic posvuda pr
zajCi im mogcnost da se neCim bave ne radeCi nista. Njihove bolesti (i
bankovni racni njihovih mzeva) Cinili s se gotovo neiscrpnima. Zbog
toga medicinska profesija sn - ii itk s preostalim iscjeliteljicama i baicama, ali i sa sfrazetkinjama koje s sve nestrpljivije
kcale na vrata medicinskih faklteta- svesrdno podrzavala mit zenskoj fragilnosti. lslo se dotle da se bolest izjednacivala sa zenstvenosti.
Mskarac koji nije poznao bolesne zene, nije poznao zene, pisao
1888. filadelfijski lijecnik S. Weir Mitchell. Zenska bolezljivost ila
odlican argment da se zenama onemogCi ilo kakva drga vrsta aktivnosti. Prema rijecima jednog zakonodavca iz drzave Massachsetts:
Dajte zenama pravo glasa i morat cete izgraditi ldnice svakoj pokrajini i sd za razvod braka svakom grad. 1 obrazovanje moglo imati
prijetece posljedice: Ako zelimo da zena potpnosti ispni svoj materinsk zadac, ne smije imati mski mozak. Ako i se sposobnosti zene
razvile do istog stpnja kao i mskarca, njezini i organi stradali i doili ismo odbojan i beskoristan hirid, pisao svojoj znanstvenoj
raspravi njemacki lijecnik . is. Kad s prirod i psihologij zene
sveli na njezin reprodktivn fnkcij, lijecnici s sa sigurnosc sta
novljivali, iza svih boljetica - od glavobolje do kurjih i - smetnje
funkcioniranj jajnika ili maternice. Pbertet, menstracija, trdnoca
i menopaza definitivno s proglaseni bolesnim stanjima. Dr. Bliss s
ponesto prezira rekao: Utjecaj jajnika nad razmom oCitje se zenskoj lkavosti i himbenosti. Medicinski model zenske prirode tjelov
ljen psihologiji jajnika doveo do ostrog razgranicavanja reprodk
cije od seksalnosti. Objasnjeno im da nemaj prirodnih seksalnih

1'

i:

ji
1

1'
,1

,,li

KONJI, ZENE, RATOVI

BIOLOGIJA

SUDBINA

263

nagona. Ako i se takvi pojavili, smatrani s iskljCivo patoloskima. U

potrazi za tom opasnom bolesti (iza cega se skrivao prastari strah i fascinacija zeninom netazivom pozdom), neki s lijecnici podra2ivali
klitoris i grdi svojih pacijentica. Ako bolest dijagnosticirana, tretmani s varirali od propisivanja potpne izolacije i mirovanja (sto cesto ilo jednako nesto lazoj zatvorskoj kazni), zabrane svake intelektalne aktivnosti, do ginekoloske kirurgije. Od 1860. do 1890. osoito
poplarno odstranjivanje jajnika (zvano zenska kastracija). Dr. Barker-Benfield iljezi kako s na sastancima medicinskog druzenja jajnici, kao neka vrsta trofeja, na tanjurima kruzili med lijecnicima. d
indikacijama za odstranjivanje jajnika nalazimo preZderavanje, masturbacij, poksaj samobojstva, izostanak menstruacije, nepokornost i
opakost. Nema nikakve smnje da kirurski zahvat (ili sama prijetnja
njegova izvodenja) ilo djelotvorno sredstvo da se zene odrzi na svome
mjest. Klt invalidnosti pridonio da se evrsti njihova ovisnost
mskarcima (financijski s ovisne z, lijecnik ovisilo njihovo
prezivljavanje ... ). 1 koja i se sdila pobjeCi, ma kako nezadovoljna
ila, kada vjerovala da bolesna ili da bolest vreba na svakom
korak. Na konc, i zelja za promjenom, za aktivnijim i smislenijim zivotom, mogla iti krnski dokaz njihove bolesti.
Dakako, feministkinje i prve lijecnice vec s tada prozrele medicin
kao teorij i praks i kontrole i potlacivanja zena. Lijecnica Mary Pt
nam i pisala 1895: U stalnoj brizi za svoje zivce k im namec
dobronamjerni ali kratkovidni savjetnici, skoro i postati samo k
zivaca. njizevnica i ekonomistica Charlotte Perkins Gilman pozora
vala americke mskarce da s zgojili pasmin zena dovoljno slaih
da ih tretiraj kao invalide, ili dovoljno mentalno oslabjelih da se pretvaraj da to s - cak da im se to svida. lako opozicija postajala
sve glasnija, lkavi ( i pohlepni) protivnik jos dgo nije poklekno. Da
se i do danas prilicno dobro drzi, svjedoci rasprostranjenost i aktivnost
svremenoga zenskog zdravstvenog pokreta.

BOLEST

SUBVERZIJA

Zene, dakako, nis ile samo pasivne zrtve medicinske ideologije koja
drugoj polovici XIX. stoljeca bolest izjednacavala sa zenstvenosti.
Pripadnicima visih klasa na koje takva ideologija ila prvom red
pravljena, otvarala ograniceni manevarski prostor koji s one, makar
nekim aspektima, mogle okrenti svoj korist.
Stvarna ili simlirana, ali drustveno prihvatljiva bolest, oslobadala ih
s medicinskim lagoslovom od bracnih dznosti doba kada kon-

~
... !1

264

KONJI, ZENE, RATOVI

BIOLOGIJA

SUDBINA

265

i'
1

tracepcija ila gotovo nepoznata, veoma riskantan i nelegalan.

Neke su se zene utjecale bolesti da na sebe skrenu pozornost i steknu
izvjesnu moc u vlastitim oblteljima. Novi sindrom, koji su cak i jecnici
ili skloni interpretirati kao otvorenu subverziju, nazvan histerijom.
Bolest pocela poprimati razmjere epidemije i, sazevsi u sebl Citav kult
zenske invalidnosti, postala jezik zenstvenosti same. Zahvacala u
najvecoj mjeri zene vise klase: njezino organsko porijeklo ilo nedokuCivo, uz to bolest ila potpuno otporna medicinski tretman.
Lijecnici su postali opsjednuti krajnje zbunjujucom i najbuntovnijom od
svih bolesti. Na neki naCin histerija ila za njih idealna: nikada nije
ila smrtonosna, zahtijevala neprekidan tretman i ila nepresusno
vrelo honorara. No dok ugladena invalidnost uzivala svu podrsku
lijecnicke profesije, siloviti histericni napadi kvalificirani su kao tiraniziranje i volja za moCi. Napadi i se pojavljivali samo ako netko
i prisutan, nesvjestica, cesto popratna pojava, ako i se u blizini nasao koji meki jastuk... Povjesnicarka Carol Smith Rosenberg ne smatra
takvu ocjenu pretjeranom, jer su za mnoge zene histericni napadi ili
jedina prihvatljiva mogucnost da iskale svoj ijes, ili zatomljenu
energiju. Ali i kao oblik pobune, histerija nije pruzala prevelike mogucnosti. Bez obzira na to koliko se zena utjecalo, ostale su izolirane:
histericarke se ne ujedinjuju niti se bore da promijene vlastiti polozaj. U
krajnjoj liniji taj mali igrokaz mogao im donijeti samo privremeno
olaksanje i neznatnu kratkotrajnu prednost nad stupovima drustva (muzevima i lijecnicima), nakon uvjerljive i dramaticne scene nasle i se
jos ovisnije njima i potkrijepile znanstveno utemeljenu spoznaju
zenama kao iracionalnima, nepredvidljivima i bolesnima. Iako prevladavalo misljenje da histerija odraz stvarne bolesti maternice (sam naziv grcki izraz za uterus ), u medicinskoj se literaturi sve cesce javljaju
prijeteCi tonovi. Jedan lijecnik zapisao: Ponekad uputno obratiti
se pacijentici odlucnim tonom i ako ubrzo ne dode k sei naglasiti da
treba obrijati glavu ili politi ledenom vodom. Umirujuce djelovanje
straha utjecat pozitivno na smirivanje uzbudenih zivcanih centara.
Nadalje su lijecnici preporucivali davljenje histericne zene sve dok napadaj ne prode, udaranje mokrim rucnicima ili ponizavanje i ismijavanje
pred clanovima obltelji i poslugom.
Sto epidemija histerije vise uzimala maha, stav lijecnika sve vise
poprimao karakter odmazde. Svaki izraz nezavisnosti i otpora, osoblto
borba za zenska prava, mogao iti dijagnosticiran kao histerija. S histerijom kult zenske invalidnosti doveden do svoga logicnog zakljucka:
zene su pak prihvatile svoju prirodnu bolezljivost i nasle prostor pobune protiv nemoguce drustvene uloge koja (bogate) zene zatvarala
u geto izolacije i u idiotizam prisilne dokolice.

Dok epidemija histerije u SAD zaostravala konflikt pacijenticalijecnik, u Becu na prijelomu stoljeca Sigmund Freud razvijao metodu
lijecenja koja ju u potpunosti izuzela od domene ginekologije. Psihoanaliza , kaze . Smith Rosenberg, dijete histericne zene. Freud
histeriji pristupio kao mentalnom oboljenju i odbacio traumaticne tehnike n. Njegova terapija, temeljena na razgovorima, pacijenticama
omogucavala to da - priznajuCi vlastiti ijes, pobunu, cak i seksualne osjecaje - konacno prihvate drustveno sankcioniranu ulogu zene.
asicni Freudov spis Dora: Analiza slucaja histerije koji prikazuje strukturu i genezu histerije, do danas najpoznatija rasprava toj temi. Cita
se kao knjizevno i sociolosko djelo, oprema nekih najnovijih izdanja
daje i auru mekih pornica. Dorina se frigidnost jos uvijek smatra jednim od kamena temeljaca histerije i njezinim najduljim simptomom. No
suvremeno feministicko Citanje Freuda uputilo na Cinjenicu da njegova analiza zenske seksualnosti samo djelomicno tocna. Prema rijecima
psihoanaliticarke Marie Ramas ona strukturirana oko fantazije zenstvenosti i zenske seksualnosti koja ostaje neosvijestena, cak uronjena u
nesvjesno ( ... ). Stovise, upucuje na zenski aspekt Freudove licnosti, na
njegovu histeriju. U svojoj pionirskoj studiji Psihoanaliza i feminizam
(1974) Juliet Mitchell zorno pokazala da psihoanaliza nije samo teorija stvaranju rodnog identiteta i seksualnosti u patrijarhalnom drustvu,
nego prozeta jakim ideoloskim bojama. Freud nije i kadar potpuno
objasniti Dorino histericno negiranje seksualnosti kao pronalazenje
kompromisa izmedu odbljanja da prihvati spolne odnose kao odnose
moCi i zelje da se podredi patrijarhalnom znacenju spolnih razlika. On
se i sam nadovezao na jednu od Dorinih fantazija, u kojoj se ova pripadnica becke gornje klase identificirala sa sluzavkama, sto upucuje na njezino nesvjesno izjednacavanje zenstvenosti s ropstvom i ponizavanjem.
U Psihopatologiji svakodnevnog iivota Freud otkriva (kada trazio pogodni pseudonim za svoju pacijenticu Idu Bauer): Dora ilo jedino
ime koje mi palo na pamet. Dora ilo ime sluzavke u njegovoj
oitelji koja morala promijeniti svoje pravo ime Rosa, jer se tako zvala
i Freudova sestra. ime Freud potvrdio da u njegovoj svijesti, kao
i u uobrazilji Ide Bauer, potcinjavanje ilo metafora zenstvenosti.
AnalizirajuCi razloge Freudove nesposobnosti da dokraja pronikne
Dorin slucaj, njegov sljedbenik, psihoanaliticar Rene Major 1974. zakljucuje: Histerija jos uvijek daje anliticaru iluziju moCi koju mu pacijentica oduzima u trenutku kada povjerovao da ju stekao. Suptilna
urota histerije navodi na to da se svlada predrasuda samoj misteriji
zenstvenosti .
Pitanje da li ta misterija doista nerjesiva, ili se radi tome da i
njezino razgrtanje zapravo znacilo kraj jedne dragocjene tlapnje.
Dragocjene jednima, mucne drugima.


11

;i

266

BIOLOGIJA

KONJI, ZENE, RATOVI

CRNA

EVA

1977)

Da smo bolji
smo i prije znali
ovo samo
doprinos mali
teoriji naseg
prvenstva skali.

Vesna (Zagreb, 11.

Ova vragometna posveta iz pera moje prijateljice svjedoci ironicnom

odmaku od dara koji mi poklonila u vrijeme nase prve mladosti. Radi
se knjizi Prvi spol (1971) americke feministkinje Elizabeth Gould Davis, koja njome nastoji dokazati dominantnu ulogu zene u civilizacijskom
usponu covjecanstva. knjiga jedan od mnogih pokusaja, osoito popularnih u okviru tzv. radikalne feministicke struje, koji na vise ili manje
uspio naCin zeli eliminirati mitove sto stoje na putu ostvarenja jednakosti
spolova. Autorice tog usmjerenja osoito iritirala ilijska prica postanku zene. Evu Bog stvorio iz rebra svog prvorodenca Adama, kao
drugi spol ona svoje inferiorno porijeklo nastojala kompenzirati izdajnickim lukavstvom - strategijom svih potlacenih. Mit Adamu i Evi
dozivljavan kao metafora za opravdanje potCinjavanja zene u judeokrscanskoj civilizaciji. I jedan od prvih zagovornika historije zene, americki povjesnicar Vern L. Bullough, okrivljuje Evu zavodnicu (uz Djevicu
Mariju, savrsenu majku) za cinjenicu sto predfeministicko zanemarivanje uloge zena u historiji samo reflektiralo (muske) predrasude i stereotipe vjecnoj prirodi zene. John Stuart Mill, engleski mislilac i jedan
od najodlucnijih zagovornika jednakosti zena u 19. stoljecu, smatrao
nadmocnu fizicku snagu muskarca razlogom potCinjavanja zena.
No, ovih dana americki tjednik Newsweek donio reportazu koja ponovo raspiruje prastaru kontroverzu: odakle dolazimo? Suvremeni znanstvenici, verzirani u molekularnoj iologiji, dosli su do senzacionalnog
otkrica. Za razliku od svojih kolega, paleoantropologa, koji su u potrazi
za tom tajnom svojim kanticama i lopaticama prekapali prethistorijske
sedimente, utvrdili su da se evolucija modernog homo sapiensa zila u
oitelji samo jedne zene. Mada nevoljko, ime za nju posudili su od njezine ilijske posestrime. Dok porijeklo ilijske Eve ne seze u proslost
da1je od 5.992 godine, ta nova Eva zivjela prije otprilike 200.000 godina. Tamne koze i kose, lunjala vrucim savanama subsaharske Afrike
u potrazi za hranom. Bila misicava poput ilderice Irene Celik, moZda
i snaznija: mogla golim rukama razdirati zivotinjski plijen iako vjerojatno radije raila kameno orude. Nije, dakako, ila jedina zena na
zemlji niti nuzno najprivlacnija. Bila naprosto najplodnija, ako suditi
uspjehu kojim razmnazala odredeni sklop gena. Jer njezini su geni
i

11

SUDBINA

267

u svim danas zivuCim ljudima. Za nas, 5 ilijuna njezinih krvnih srodnika,

Eva u generacijskom nizu desettisuCita prabaka.
Do fascinantnog otkrica nase zajednicke pramajke dosla grupa
znanstvenika s americkog Sveucilista Berkeley. Skupivsi placente (posteljice) od uzorka zena Ciji preci potjecu iz ljudskih grupa sa svih kontinenata, slijedili su trag DNA ( dezoksirionukleinska kiselina - molekularna baza svih nasljednih osnova) koji ih doveo do jedne jedine zene
od koje svi vucemo porijeklo. Tkivo iz placente preradeno do tekuceg
stanja kako i se doio ekstrakt DNA koji potjece iz mitohondrija ( dio
stanice izvan stanicne jezgre ), sto proizvodi gotovo svu energiju potrebnu
da se ~tanica. odrzi u zivotu. Mitohondrijska DNA sadrzi gene koji su
isk1jucivo nas1ijedeni od majke (za razliku od DNA u stanicnoj jezgri,
koja 'mjesavina roditeljska gena), tako da iz nje moguce oCitati
kontinuitet oiteljske povijesti koji relativno stalan kroz generacije.
se supstanca mijenja samo mutacijama- slucajnim, izoliranim greskama
u prijenosu genetskog koda, koje onda nasljeduju iduce generacije.
Upravo brojanjem takvih mutacija ustanovljen Evin rodendan. Prosjek
mutacija mitohondrijske DNA u milijun godina dva do cetiri posto,
tako da tom molekularnom proracunu Eva morala zivjeti izmedu
140.000 i 290.000 godina u proslosti.
No, sto se dogodilo s ostalim ljudskim grupama izvan Evine porodice
sirom svijeta? Otkrice zajednicke pramajke poremetilo sve vodece teorije razvoju homo sapiensa, koje se slazu u tome da se ljudska vrsta
polako, neumitnom ravnomjernoscu, razvija na razliCitim dijelovima zemaljske kugle. Zagovornici teorije nove Eve dokazuju da su svi nasi
dosad poznati preci, od javanskog i pekinskog pracovjeka do neandertalca, samo slijepe ulice evolucije. Biolozi s Berkeleya zakljucili su da su
Evini potomci napustili svoju postojinu u razdolju izmedu 90.000 i
180.000 godina. Sigurno da su na svojim putesestvijama susretali neandertalca i druge brojne populacije arhajskog homo sapiensa. No, gdje
god su Evine kceri stigle, samo njihova mitohondrijska DNA prezivljavala. Tajna superiorne istrajnosti gena nase pramajke u tome sto
imala dovoljan broj kceri koje su ih dalje prenosile. Iako se na prvi pogled moze Ciniti nepojmljivim da izvor sve mitohondrijske DNA jedna
zena, znanstvenici taj zakljucak temelje na dobro dokazanom funkcioniranju zakona vjerojatnosti. Potkrepljuju to primjerom lizim svakodnevnom zivotu: i oiteljska imena koja takoder prenosi jedan spol (muski, u nasoj civilizaciji), neprestano izumiru. Nakon 20 generacija, statisticka vjerojatnost da 90 od 100 originalnih prezimena izumrijeti.
Najrevolucionarnije otkrice ovih istrazivanja, osim evolucijske superiornosti nove Eve, Cinjenica da ne postoje znacajne razlike izmedu rasa.
Zapravo, mnoge ocigledne rasne razlike samo su trivijalne adaptacije na
razlicitu okolinu. Potrebno samo nekoliko tisuca godina evolucije da

268

BIOLOGIJA SUDBINA

KONJI, ZENE, RATOVI

se koze prilagodi klimi - npr. tamna koza u Africi za zastitu od

sunca, ijela u Evropi za apsorpciju ultraljuicastih zraka koje su nuzne
za proizvodnju vitamina D.
Cini se da nase iolosko sestrinstvo/ratstvo mnogo dulje no sto
smo mogli ( neki i zeljeli) slutiti! Nije moguce da suvremena znanost
zanemarila Adama, donedavnog nesumnjivog patrijarha. Dakako, i u
ovom slucaju vrijedi spoznaja da ocinstvo mnogo teze dokazati od majCinstva. No, znanstvenici nastavljaju rad na istrazivanju kromosoma
koji se prenosi samo muskom linijom i mnogo ga teze izolirati. U meduvremenu, dok ta istrazivanja ne donesu rezultate, tek jedan privremeni kandidat za Adamovo mjesto. BuduCi da svi potjecemo od Evinih
kceri, ilo koji njihov muski predak mogao iti nas zajednicki pradjed.
Pricekajmo dok se ne rijesi i ta tajna, jer zakljuCivati superiornoj
Velikoj Majci Evi (i superiornosti jednog spola u razvoju civilizacije)
znacilo i ponovo nasjesti apsurdnoj igri odmjeravanja snage. Mnogo
simpaticnija zaluda kojoj podlegao . . Bachofen, tvorac mita matrijarhatu (1861), kada , proucavajuCi drevna drustva u kojima uopce
nije postojao pojam dominacije i vlasti, to zacudujuce oiljezje proglasio
sigurnim znakom ginekokracije - vladavine zena.

NEVINE U LUDNICI

Vremena su teska. Potrebno nam svima malo romantike. Radosno

navjestenje povratka romantizma u grad donosi nam Tanja Vujic u
Politici od 15. rujna 1987. Izvjestava modi koja posljednih mjeseci
zahvatila Beograd. Tekst napisan u maniri nezainteresiranog - objetivnog novinstva informira nas potraznji potvrda- caga nevinosti.
Traze ih zene - od maloljetnica do cetrdesetogodisnjakinja, razliCita
klasno-socijalnog porijekla (ne samo prodavaCice dzidza-midza
beogradskom asfaltu, nego i gospodice iz malo otmenijih krugova).
Ti zahtjevi najcesce stizu iz Beograda i okolice (Obrenovca, Velike Plane, Zemuna, Ripnja). pruzalac usluga apostrofirana Ginekolosko-akuserska klinika u beogradskoj ulici Narodnog fronta. Za 4370,4 dinara komisija (dva lijecnika) koju imenuje nacelnik dijagnostike izdaje
potvrdu nevinosti na memorandumu bolnice. Upitana kvantiteti potraznje sekretar Poslovodnog odbora klinike (zena!) pitijski pedantno izjavljuje da u posljednje vrijeme ima dosta, mozda ne mnogo (sic!)
takvih zahtjeva. U zelji da objasni razloge toj pomami, autorica teksta
anketira neke od traziteljica usluga. One navode da potvrdu nevinosti potrebno predociti majci kad udaje cerku, frajeru kad te sumnjiCi da li si ili nisi, mladozenjinoj oitelji da te ne vrate zato sto nisi
ila cela, i zato sto su prave vrednosti opet na ceni.

269

Cijelim tekstom provlaci se tvrdnja da zene koje traze atest nevinosti

to cine dobrovoljno. Otud i ironicki odmak u naslovu teksta: Najnoviji
'seksisticki hit' u glavnom gradu: Ogradivanje od seksizma kao pojma
koji oznacuje sistematsko potlacivanje/ponizavanje zena u sklopu patrijarhalne kulture. Svi se doimaju spokojni: zene koje se dobrovoljno podvrgavaju kontroli vlastite intime, njihove oitelji i oitelji njihovih buduCih muzeva (jasno, ako su ispunile uslove za virgo intakta), ginekolozi jer opet doleprsala zlatna koka (protjerana legalizacijom abortusa), drustvena zajednica jer se vracaju prave vrednosti i romantika u
sivilom opustosenu svakidasnjicu.
No, mozda ipak, mozda ipak nije bas sve najbolje u najboljem od moguCih svjetova... ? Sokirana autorica ovih redaka bori se s dvostrukom nelagodom. Delikatno suditi pojavi u drugoj sredini na temelju nedovoljnog broja podataka. Autorica, sociologinja i feministkinja, odlucuje se za manje zlo. Pokusat Citateljima i zainteresiranim kolegama
predociti hipoteticki referencijalni okvir za jedno moguce istrazivanje
ove mode.
Podvrgnut najprije sumnji svoju pocetnu reakciju - nije li moZda
rijec histeriji prouzrocenoj pojavom opasnog AIDS-a? Tesko. Postojanje virusa AIDS-a ne moze se iskljuciti testom nevinosti - i nevina zena
moze iti nositeljica ako narkomanka (upotreba zarazene igle), ili
zbog nekog razloga primila transfuziju. ( sto i u tom slucaju s muskarcima kao nosiocima virusa? Sansa da zena Cista smanjuje opasnost sirenja zaraze tek 50 posto.)
Pokusajmo ponovo. Upitajmo se simbolickoj vrijednosti nevinosti
zene, jer stvarne vrijednosti nema. Cinjenica da su za potvrdu nevinosti
zainteresirane oitelji buducih supruznika upucuje na odnos prema zeni
kao razmjenskoj vrijednosti- roi (cak ako zenu svedemo na upotrebnu
vrijednost, postojanje nevinosti nista ne pridnosi/oduzima). Ukupni
odnos razmjene koji cini brak ne uspostavlja se izmedu muskarca i zene,
vec izmedu dvije skupine muskaraca, zena se pojavljuje samo kao jedan
od predmeta razmjene, ne kao jedan od partnera... , pise primitivnim
drustvima antropolog Claude Levi-Strauss u klasicnom djelu Elementarne strukture srodstva.

Dakle, brak u nas pokazuje tendenciju involucije od slobodne zajednice zene i muskarca kako sankcionira nase (i svako moderno) zakonodavstvo, prema ugovornom sklapaju saveza sirih drustvenih grupa
(porodica, plemena, klasa ... ). No, ne trebamo se vracati tako daleko u
proslost. Visoku korelaciju seksualne represije (materijalni dokaz = nevinost) i totalitarnog drustva uoCio Wilhelm Reich: Za osiguranje
brakova potrebno sve dalekoseznije ogranicavanje i obezvredivanje
prirodnih osjetilno-genitalnih teznji, zapisao u Masovnoj psihologiji
fasizma. U istom djelu navodi podatak da 1932. u Njemackoj Sredisnji

270

,,
"!'

BIOLOGIJA

KONJI, ZENE, RATOVI

savez katolickih udruzenja djevica Njemacke najbrojnija katolicka organizacija sa 800.000 clanica. roz uzbudljivu studiju istog povijesnog razdolja, Muske fantazije lausa Theweleita, provlaCi se ideja simbolickog
izjednacavanja tijela zene (buduce) majke s tijelom majke domovine
koja treba ostati Cista, nekontaminirana za penetraciju tvrde muske
jezgre (nacije). Dinamika igre podsvjesnih struktura s ovim simbolickim
predodzbama otvara mogucnost za istrazivanje hipoteze trazenju korelacije naglaska na CistoCi zene i porastu osjecaja (toboznje) nacionalne ugrozenosti. (Glorifikacija nevinosti i razijanje izloga- povijesni
deja vu.) Blizi primjer: usporedo s porastom konzervativne (nacionalne)
ideologije u Francuskoj prije nekoliko godina zailjezena znacajna potraznja za povratkom nevinosti (Politikin tekst takoder navodi zelju za
retusiranjem nevinosti mnogih mladih Beogradanki); zenski casopis
Marie Claire cak i donio (dakako uz mnogo zgrazanja) cjenik tih usluga.
Odbacimo li povijesne/teorijske reference kao prenategnute, nasem
hipotetickom istrazivanju ostaje da ispita jos jednu mogucnost. Anketirane zene izrijekom upozoravaju da zahtjev za (njihovom) nevinoscu dolazi ne samo od oitelji nego i od njihovih partnera. Momci danas mnogo izvoljevaju i moras da budes spremna na sve. (Z. ., 25 godina)
Ako te neki frajer sumnjiCi ( ... ) - ti mu lepo turnes papir pod nos i
moze da se 'slika'. Kada se stvarna nevinost ne pokaze uoicajenim znakom, ti mu lepo pokazes cagu i predes ih za zivot.
Nije li, dakle, rijec i odmjeravanju snage u ratu spolova?! ijelo zene
percipira se kao nesto sto potrebno OSVOjiti, penetrirati, okupirati,
posjedovati- i to ekskluzivno. Wilhelm Reich, psihoanaliticar: Uvodenjem cednosti, zene pod pritiskom seksualnih prohtjeva postaju necedne, mjesto prirodno njezne osjetljivosti stupa seksualna brutalnost
muskarca i tomu odgovarajuce shvacanje u zena da spolni akt nesto
sto ih obescascuje.
Zakljucne napomene: Ova pojava mogla i iti indicija snaznog skretanja (involucije) drustva prema tradicionalistickom modelu. Otvoreno
tretiranje zena kao robe i njihovo dobrohotno pristajanje na to otvara
pitanje sto se dogodilo sa stogodisnjom tradicijom borbe zena za vlastito
oslobodenje na nasem prostoru? li ilo preuranjeno samozadovoljstvo
normativnim uredenjem polozaja i stupnjem oslobodenja zena u nasem
socijalizmu? Dok ginekoloska bratovstina mudro suti, trlja ruCice i proizvodi ateste nevinosti, pacijentice satima cekaju na preglede nuzne za
zivot. Novinarka Politike nas nesmetano (pardon, objektivno) zabavlja
vijestima novoj modi. Tko dignuti glas za obranu integriteta, slobode
i dostojanstva zene?
Odbacimo ulogu zrtve-suucesnika. MoZda jos nije prekasno za jedan
novi aktivizam i osvjestavanje.

SUDBINA

271

U POTRAZI ZA ZABORAVLJENIM SPOLOM

doije sluzbeni poziv za sudjelovanje na uglednoj medunarodnoj
Socijalizam u svetu (Cavtat, 20-23. 10. 1988) naslovljen Dragi
druze, vec unaprijed diskretno upozoren koji dominantni spol marksistickih mislilaca. Malobrojno sudjelovanje zena u dosadasnjim jugoslavenskim delegacijama na cavtatskoj triini nije, cini se; uznemiravalo
domace marksiste. Uredska politicko-ideoloska iskaznica, ne spol, ile
su presudne za sudjelovanje. tradiciji, zene su za okruglim stolom u
Cavtatu, kao i u veCini lijevo orijentiranih partija, kako primijetila delegatkinja Talijanske Luciana Castellina, prihvacane samo ako govore jezikom muskaraca, ako su dio muske kulture. Poznajete li muskarce
marksiste koji poznaju golemu feministicku kulturnu produkciju?, upitala 1987. u Cavtatu.
ZahvaljujuCi tek kritikama koje su jugoslavenskim organizatorima
upuCivali dosadasnji sudionici, i sami senziilizirani aktivnoscu zenskih
pokreta u vlastitim sredinama (lijevim partijama, fakultetima, institutima), ove godine i u sluzbenom programu dosla do izra2aja Cinjenica
da i avangarda ima spol.
Za razliku od proslogodisnje rasprave mogucnosti utemeljenja markstickog feminizma, odrzane u gotovo ilegalnim uvjetima, upornoscu i
zalaganjem zenskog dijela organizacionog aparata- Nadezde Radovic,
Marise Crevatin i Dubravke Popovic- ovogodisnji Razgovor kulturi
zena i duhovnoj situaciji vremena okupio sezdesetak zainteresiranih
sudionika. Iako odrzan u doba popodnevnog odmora, taj razgovor
i daleko od neobaveznog caskanja uz ili rub bazena de luxe hotela
Croatia.
Feminizam, odnosno neofeminizam, kao jedan od novih socijalnih
pokreta ne moze se reducirati samo na socijalni pokret vec i duhovno
kretanje - pokret protiv volje za moc, smatra Blazenka Despot, prva
dama jugoslavenskog marksistickog feminizma. Njezin se uvodni referat
pokazao kao odlicno odabran poticaj diskusiji. Radikalna kritika pojma
moCi i nasilja u suvremenoj civilizaciji izazvala , naime, nelagodu,
cak i negodovanje kod pojedinih ortodoksnijih tvrdih marksista. Neophodnom otreznjenju od mogucih utopistickih zastranjenja (rjesenjem
klasnog, rijesit se automatski i zensko pitanje) pridonijela intervencija sociologinje Silve Meznaric. Ona se zapitala: Kako moguce da u
socijalistickim zemljama, koje se deklarativno zaklinju na ravnopravnost
zena, i dalje postoje svi prolemi kao i u kapitalistickim? Dobar poznavalac stvarnosti socijalistickog svijeta (proputovao ih sve osim Albanije ), Australac Bruce McFarlane, potiskivanje slobodne diskusije polozaju zena oznaCio kao jednu od najvecih bruka u toku cijelog razvoja
socijalizma. njegovu misljenju, djelotvornu kritiku neravnopravnosti

Tko

triini

272

13

KONJI, ZENE, RATOVI

spolova- nase drugarice moraju poceti propitivanjem osobnih iskustava. Jer, tek nakon spoznaje strukture moCi u oitelji, znacenja zenske
seksualnosti i represije, te njihove povezanosti s autoritarnom prirodom
drustva - it moguca dosljedna socijalisticka analiza toga prolema.
Na nastojanje engleskog profesora Ralpha Milianda, koje i sigurno
godilo i usima mnogih nasih sluZenih referentica za zensko pitanje, da
se prizivanjem apsolutnog prvenstva klasne analize zene podijele prema
stupnju tlacenja (burzujke spram radnica), reagirala zustro Luciana
Castellina. Samo odredenje zena kao tlacenih podrazumijeva da se
moraju osloboditi kako i postale iste kao i tlacitelji. Mi ne zelimo jednakost, nego razliku, naglasila . Jer, potvrdivanje prava na razliku, otkrice istinske iseksualnosti ljudskog iskustva naspram apstraktnog gradanina, kojega od burzoaske tradicije potpuno preuzeo socijalisticki
pokret - veliko dostignuce zenskog pokreta u posljednjem desetljecu,
smatra Castellina.
cavtatski razgovor nije iscrpljen u necenzuriranom iznosenju kontroverzi u marksistickim promisljanjima zenskog pitanja. Zenski pokreti
i inicijative priznati su kao relevantne strategije emancipatorske borbe.
Dok se R. Miliand zalozio za samostalnost zenskog pokreta u sklopu
radnickog, njihovu dosadasnju i buducu sukoljenost Castellina ocijenila korisnom i plodnom. U tom smjeru ila osoito indikativna i
diskusija Sonje Lokar, izvrsnog sekretara SK Slovenije:
Slazem se da danasnje politicke organizacije jesu u teskocama, jer ne mogu
neposredno da zagrabe svakodnevno zivljenje, ni svijet rada, ni svijet ljubavi,
ni svijet radanja, ni svijet prirode. (... ) Zbog toga nastaju pokreti koji pokusavaju ta pitanja rjesavati na nov naCin i time razgraduju klasicne politicke
partije te postavljaju altemativnu politicku strategiju, koja vise nije borba za
moc, nego nesto drugo.
Dakako, potreba za osmisljavanjem alternativnih politickih strategija
zadatak koji nadilazi spol, i spolne podjele. No, entuzijazam i interes sudionica i sudionika, kao i pitanja otvorena u tom razgovoru,
opravdavaju zahtjev za njegovim uvrstavanjem i u sljedeCi program cavtatske triine 1989. I to, nadajmo se, u doba primjerenije i duze od poslijepodnevne sieste.

Zenska povijest

PRICE ZIVOTU

Deset zena koje provode period izolacija nakon poroda u jednom lenjingradskom rodilistu, odlucuju prekratiti vrijeme pripovijedajuCi svake
veceri price iz zivota, uzoru na Boccacciov Decameron. U suvremenoj
verziji Julije Voznesenskaje (Julia Voznesenskaya, The Women's Decameron, Methuen, London, 1986) svakog dana zene odaberu jednu temu i prepustaju se bez zadrski. ZapoCinju Prvom ljubavi, i nastavljaju zivotnim situacijama poput Zavedene i napustene, Seks u farsicnim situacijama, uzimaju zatim na nisan Kucke, Nevjeru i ljubomoru, Silovatelja i njegove zrtve, Novac i slicne stvari, Osvetu,
seanse zavrsavaju optimisticnim temama Plemenita djela i Srecka.
njige pisane u emigraciji veoma cesto s negativnim predznakom i
gorCinom opisuju pretjeranosti drustva iz kojih su njihovi autori nasilno
istrgnuti. Takva reakcija, uostalom, ljudski sasvim razumljiva. Ali Voznesenskaja, koja 1980. ila primorana da emigrira, potpuno izbjegla
toj zamci. Njezina knjiga sabrala predstavnice svih socioprofesionalnih
slojeva ruskog drustva: radnicu, znanstvenicu, umjetnicu, sluzbenicu,
stjuardesu, skitnicu (gradanka bez stalnog mjesta boravka), disidenticu, funkcionarku Izvrsnog komiteta gradskog sovjeta (budza, kako
tepa autorica) ... Pripovijedanjem se gradi kompleksnost i vjerodostojnost
likova, njihova unutrasnja motivacija, postupno se sve vise ulaZavaju
granice socijalne distancije, duhovnih i idejnih opredjeljenja. Pred oCima
citalaca odigrava se zlizavanje zena pomocu prepoznatljivosti zajednickih zenskih iskustava.
U studiji posvecenoj pricanjima zivotu (Usmeno pjesnistvo obzorju
knjiievnosti, , Zagreb 1984.) knjizevna teoreticarka BoskovicStulli istice da se njihova popularnost temelji na danasnjem opcem du-

274

KONJI, ZENE, RATOVI

hovno

stavu u kojeu prevladava orijentacija ka cinjenicnosti. Govoodnosu dokuentarnog i fikcionalnog, autorica satra da u svako pricanju i izisljanja, i da se pripovjedacka fikcija korijeni vec
u s Cinu pricanja kad ono olikuje radnju. Pitanje odnosu zbilje
i izisljanja u knjizi ienski Dekameron, grada koje svakodnevica sovjetske zene u drugoj polovici sedadesetih godina, zania prvenstveno u onoj jeri u kojoj taj knjizevni predlozak dokuent povijesti zena. Iako u veCini suvreenih drustava pozitivno zakonodavstvo
izjednacava sanse obaju spolova vec na startu utrke za uspono na ljestvici drustvene i, l zena koje uspijevaju (ili pristaju) na otudujuCi put ka vrhu. Povijesna znanost koja (poseice u nas) svoj pogled
jos upravlja prvenstveno r ti sferaa, gui stoga iz vida iskustva
tzv. oicnih ljudi, osoito zena. Specificno zenska iskustva - poput aj
Cinstva, kucnog rada, ucenja spolnih uloga, seksualnosti, polozaja u braku i oitelji, odnosa s drugi zenaa, i jos noga druga - predvidena
su i otpisana kao izvanpovijesna, kao vjecno vracanje istoga ... No, proble bespolnosti povijesti nije s proble nevidljivosti zene i
uskarac kao konkretno, culno i ostaje zatajen u fascinaciji igrom
struktura moci. S iskustvia pojedinaca (kao konkretnih uskaraca
i zena, ne kao t s tzv. Velika povijest nece OStati s suh
kostur. upravo pricanja zivotu kao eleentarni knjizevni i use
noknjizevni oblici daju sliku povijesti i tzv. usenu povijest cine povijescu iz usta naroda, satra dr. Boskovic-Stulli. njizevna djela koja
se, poput Zenskog Dekamerona, nadahnjuju pricanjia zivotu, citatelju
(i povjesnicaru) pruzaju obavijesti t koje su osjecaje i ljudske reakcije njihovi autori satrali oguCi i vjerojatni u dano razdoblju.
Inzenjerka Natasa i radnica Olga otkrit detalje zivotu u pogonu,
pukotinaa u tvornicki ogradaa, kroz koje zene bjeze sa sastanaka
kako i stale u repove za hranu. Skitnica Zina i disidentica Galina crtaju
racne slike iz zivota Zek-a (zatvorenika U radni logoria), bez
uskog patosa naprijer Solzenjicina. Stovise, doktor iologije Larisa,
zakljucit iz svog intinog prijateljstva s poznati disidento: i
zaista dao zivot za covjecanstvo, ali ni prsto ne i aknuo za svog susjeda. Doznat cemo (ne )prilikaa seksualnih uzitaka u prekrcani
sustanarski stanovia, posasti alkoholiza (predlozena nova parola: Kouniza vlast sovjeta plus alkoholizacija zelje.), kategorijama prostitutki u zemlji u kojoj prostitucija r sluzbeni izvjestajia ne postoji. Budovanka Valentina, koja u prvi pricama ne
odustaje od sturosti klisea irokratskog jezika, iz dana u dan postaje
ljudskiji lik i izvjestava igraa u hodnicia i. Pricanje se otreCi

ZENSA POVIJEST

275

kriva i svakidasnji know-how zenskih zivota- kako zadrzati nevjerna

uza ili neodlucna ljubavnika privesti aticaru ...
ienski Dekameron nije knjiga s tezo, iako potkrepljuje feinisticke
kritike patrijarhalne civilizacije: govori ucestalosti (seksualnog) nasilja,
ekonoskoj eksploataciji zene, politickoj represiji gradana. Svoj fei
niza autorica upreda u finu nit pripovijedanja svakodnevici. Vlastita
uvjerenja najcesce iznosi pute disidentice Galine. Voznesenskaja kao
vec priznata pjesnikinja, uz Tatjanu Maonovu i druge zene, osnovala
1979. casopis (saizdat) Almanah: Zena i Rusija, feinisticki angazan donio podsijeh (i osporavanja) prijatelja, knjizevnika-disidenata lenjingradskog kruzoka Druga kultura i prijetnju KGB-a. Priklonila se pravoslavno-feinistickoj grupi Marija- jednoj od nekoliko
sovjetskih neofeinistickih frakcija (rscanstvo takoder postalo disidentski pokret ovih dana, izjavit na cudenje ostalih zena autoriCin
alter ego Glina).
Ono sto ovu autoricu najvise udaljilo od suvreene sovjetske disidentske tradicije jest otvoreno i iskreno suocavanje sa seksualni iskustvia zena. Ali usprkos nesputano govoru seksu, junakinje nisu ni
nagovijestile problee poput postizanja orgaza ili seksualne nesigurnosti, nezaoilazne u zapadnoj feinistickoj litera~uri. 1 kada braku
govore s cinizmo i kad ga idealiziraju, junakinje Zenskog Dekamerona
ne osporavaju ideal onoganog braka. Odstupanje od heteroseksualnih nori takoder nije prikazano laskavo.
No dok u tradicijsko zensko pripovijedanju zivotu prevladavaju
likovi nevinih zrtava, Zenski Dekameron svjedoCi kvalitativno poa
ku u prvoj zelji socijalizma. U portretiranju odnosa spolova ravnopravno se preplice brutalnost i eksploatacija, i njeznost i velikodusnost. Bez
imalo ideologijske pompe, punasna sekretarica lriska zakljucuje Dekameron jednostavno istino: ni zivot ni ljudi nisu s dobri ili zli,
srecu oguce naCi i u najtezi zivotni okolnostia. U jedno su
se slozile sve pripovjedacice:
Zeljele is cta zivot ovdje postane nesto civiliziraniji.

VJESTICE JOS GORE

Na raskrizju prostora povijesnog itskog svijeta, aste i priordijal

nog straha, zapaljena u prvoj polovici lipnja 1987. kuca-loaca nai
jedene vjestice Antal Gruics u nekom adarskom selu juzno od Segedina. Jos tinjajuce zgrariste na rubu . stoljeca r oboriti nase -

----...-276

KONjl, ZENE, RATOVI

dvojbe postojaju vjestica i u metalom obzoru suvremeog covjeka.

Noviska vijest tom dogadaju tek posljedji u mogostoljetom
izu izvjestaja koji svjedoce cijeici da
guce

prosvijecee

ima vjestih zena, koje, koristeCi se mrakom,

reda. (Ovidije, 43. p.n.e. -18. n.e.)

mog

svijet izvesti iz prirodnog

Julio Carlo Baroja u kjizi Vjestice i njihov svet (Beograd, 1979) rezimira vjerovaja ekoliko vjekova klasice starie moCi strix, strije (otuda s striga) koja mu traju poslije propasti Rimskog Carstva, cijeli sredji vijek. Rijecju, izvjese z su imale moc da pretvore u zivotije sebe ili druge ljude, mogle su letjeti u i zavlaciti se
u ajskrovitija mjesta, bile su majstorice za spravljaje vradzia, kojima
su mogle uciiti da se ekoga zavoli ili omrze, izazvati vremeske e
pogode i dozvati bolestie ljudima i zivotijama, ili ih lijeciti. Za pomoc
u sprovodeju svojih strasih sala, te su z mocim saborima poetskim formulama prizivale Hekubu i Dijau, svoje bozice zastitice ...
PisuCi vjesticama iz hrvatskih i srpskih arodih pripovijedaka i vjerovaja, Vuk Stef. Karadzic podastire slica popis i adomece jos da takva z (mahom su to u s starice)
ima

sei

nekakav davolski

dh

(... ) leti kcama i jede ljde,

osoito

mal d.

Narocita poslastica ila im ljudsko srce, krv i digerica, i to prve

stveo vlastite rodie i prijatelja, kako istice Njegos u Gorskom vijencu.
U asim su se krajevima vjestice gole sastajale u guvu, pruzajuCi
tako masti zastrasujucu izvrnutu sliku prirodog reda. Naime, istom
se mjestu tradicioalo sastajala (muska) elita moci zajedice, ovdje se
vijecalo i doosile su se presude odluke.
vjestice tu u, prema etografskim zapisima iz Srije,
d

ZENSA POVIJEST

iz zlatnih tanjura i i iz vrceva dragocijenim kamenjem naresenih.

Dok su u s vjestice izazivale ustaovljei poredak time sto uzivaju

u oilju dok arod istrajava rubu gladi, iz magle kase jesei sredjeg
vijeka vjestica prijeti ezasitoscu svojih seksualih apetita. Budi domiikaci Jakob Spreger i Heinrich ramer Istitoris, pisuCi djelo Malleus
Maleficarum (Malj koji ublja vjestice, 1486) primjecuju:
Sve carobnjastvo proizlazi iz tjelesne pozde koja nezajazljiva
zbog Cijeg s zadovoljenja spremne opCiti cak s davlom.

zena ...

1
1

Malleus ... takvim

ishodisim

277

stavom stavlja pecat stoljeca krscaske

mizogiije.

Carobjastvo pozaju sva ljudska drustva. No progoi vjestica srazm-

jerno su v historijska praksa. Istrazivaci procjejuju da samo kao

posljedica procesa Svete Ikvizicije lomacama kotietale Evrope
od pocetka XIV. do polovie XVII. stoljeca izdimilo 500 tisuca vjestica
i vjestaca, medu jima 85 posto z. Prvi proces u Hrvatskoj, odrza u
Zagrebu 1362. (iljezi Vladimir Bayer u Ugovoru s davlom, Zagreb,
1953) tereti eku Dragicu, optuzeu da medusobo ogadila r
drugove.
Ostale presude koje Bayer avodi u toj opsezoj studiji uopce preciziraju zbog kakvih su carolija optuzeice izvedee pred sud. Prizaja
ajfatasticijih zlocia, medu kojima se istice puteo s vragom koji i se cesto pojavljivao i u liku jihovih muzeva ( lako su ga
prepozale jer i hlada), izudivale su vrlo elaboriraim metodama torture (smrskali su im palce, lomili kosti ogu tzv. spajolskom
cizmom, razvlaCili ih koloturi, itd.). Dok se s vjesticama u Hrvatskoj
vlast obracuava zastveo i pravo solido utemeljeim metodama,
koje su, prema Bayerovu shvacaju, zasovae uvozu asem arodu
straih predodzi preuzetih iz iternacioalog slozeog pojma carobjastva, u ostalim se asim krajevima postupa autohtoi i.
Vuk izvjescuje slucaju u Staojevic iz sela Zabara, koju su
zapovijesti Kara-Dordijevoj kao vesticu privezali uz razaj pekli medu dvije vatre (sto i i usamlje slucaj), te macehi Petra Joksica
iz Topole koju su uili iz pistolja i isjekli ozevima. Nesto civiliziraija
metoda ilo kameovaje, vrijedilo i pokusati da se kamdzijama
izgoi vestiCiji bes. Nerodica koja 1685. pogodila zagrebacku okolicu
ila povod spotaom spaljivaju (bez upletaja crkveog ili svjetskog suda) silesijah vjestica, kako zailjezio sloveski historicar Valvasor.
Vjesticama su u veCii slucajeva proglasavae z. Pouzdai zaci
jihova prepozavaja ili su sijeda kosa i krst ispod s (Njegos),
razrokost, brkatost, puokrvost, zle oCi ... Mogle su iti i uzemirujuCi
lijepe i mlade. No, zasto bas z? Dvozacost koju slika z sadrzi
u kulturama judeo-krscaskog ishodista - izmedu tave i pakla, kuhije
i kozmosa, zastitice i ZderaCice vlastite djece - uCiise pogodim
objektom za projekcije straha, eobuzdae zelje (Baroja), uzrocika
svih zala sto pogadaju pojedice i zajedicu.
Strah od z prerasta u historiju progoa vjestica u vrijeme raspadaja sredjovjekovog drustva i slike svijeta, drasticih promjea u eko-

278

ZENSA POVIJEST

KONJI, ZENE, RATOVI

omskoj,

demografskoj i oiteljskoj strkturi (aprimjer, XIV. stoljec

golem porast broja edatih z). di da se crkva osjeca grozeom
heretickim sektama i seljackim m, zeli taj i odrzati ko
trol d staovnistvom i otkloiti odgovornost za teske ekoomske i
drstvene prilike - sa sebe i plemstva - smatraj antropolog Marvi
Harris i povjesicarka Barbara hm (Daleko zrcalo, Zagreb, 1984).
Osim tih socio-ekoomskih objasjenja daas aktalna i femiistic
ka iterpretacija progoa vjestica. IsticCi jihovu gid dimezij,
zakljcje da posrijedi latetan strah od sbverzivog potencijala m
, ezavisne i samodovolje z.
U doba stvaranja profesija modernom smisl trebalo potisnti
vracar - tradicioaln ljekaric i i, Cije profesioalo z
geeracijama rs zeskom lozom- korist formalo obrazovaih lijecika koji razvlastiti z od kotrole nad vlastitim tijelom i
seksalnosc.

Ako zmemo obzir da vjestica kao paradigma potlaceosti skrsava

kao svremeni femiisticki simbol otpora vladajCim sistemima dominacije proslosti i sadasjosti, d tz i n receti primjer Antal
Grics svjedoCi eizmjernoj daljeosti koja zen dijeli od njezina
potpnog oslobodeja.

RAJ ZENA: PRECIOZE

Sto iena? Razumni majmun. Sto brak?
Konaciste iivih mucenika. Sto Pariz? Raj
iena, cistiliste muskaraca, pakao konja.
(1668)

Bilo i, dakako, pretjerano vjeriti z da s okorjele popravkasice

kod stroge Citeljice Historije. Razzdao ponavljaje svakovrsih b
dalastina, sve do eskapada krvolocne agresivnosti, stalan ures povijesog hoda cijelog plemena homo sapiensa. No, povijest zena, preciznije,
povijest ideja i bori za oslobodenje zena, oiljezavaj cirklarost i zaborav.
Rijecj- historija (z) se poavlja, njezie k slzbea povijesa zaost precizo odstranjje iz miraza bdcih generacija. Moderna povijest svjedoci tome da svako pokoljeje moralo izova sairati zik bastin: osporavaje patrijarhale civilizacije vijek se
otkriva izova.

1
1

279

Nadasve n primjer za potkrep te pesimisticke kostatacije epizoda s preciozama i njihovim svijetom. Nesto istine jima mora iti
pozato tek ekspertima za fracsk povijest XVII. stoljeca. Do daas
jihova slika dopire odljescima iskrivljeog ogledala Moliereovih
Smijesnih precioza (1659) ili Ucenih zena (1672) ponavljajCi stereotip
mogo godina- malo zdravog razma, kako s ih castili njihovi protivici-svremeici.

pozato

da protureformacijska represija vezi s obrazovajem osnazila poimaje z kao itelektalo iferiornih i i prolematic prirod skolovaje jos vise kvari. Cak i za mlade plemkinje
koje s se mogle skolovati samostanima i kod kcih citelja ono se
svodi brusenje maira i mjetnost dopadanja. Ipak, i XVII. stoljec
k s z zahvaljjCi samoobrazovaj, cesto skrovitom i mkotrp
nom, stekle slavu posvetivsi se intelektalom zivot. Stjeciste s takvog
atikonformizma fracski saloi (les salons) Cija s dsa i pokretacke
sage eprizate precioze.
Chaterie de Vivone, markiza od Ramboilleta, dala prvi primjer
svojom glasovitom Plavom sobom. Iako pripadala visokoj aristokraciji,
zivot dvoru i dosada i d, te 1610. svoj t
k otvorila itelektaloj eliti. Tako rode salon kao demokratizacija dvora. Redovito okpljala zene i mskarce, podjedako aristokrate i gradae, koji atmosferi prijateljske jedakosti raspravljaj razlicitim temama. Koverzira se brak, ljbavi, odosima s djecom, r
dl analiza osjecaja, komentiraj mjetnicka djela svremenika.
roz zitak razgovora, ir fraze cestih epistola i kjizeva djela zaceta kril saloa gradi se ideal cestita covjeka (l'honnete homme)
kao protteza prezivjeloj pompozoj slici heroja. Na slobodom teritorij saloa z d ideal pokornosti: stjec ovu samosvijest i
nastoje izmijeniti i, cak i zakone koji ih sptavaj. Nimalo banalnim, adahntim razgovorima nastoje redefiirati odose mskarca i z
, jihovi spisi svjedoce dbokoj smnji mogcost spoja ljbavi
i braka.
Upravo pristp tim temama v se dva sprotstavljea gledista. rs precioze (precieuses prudes) odstrajj mskarce sa svojih sastaaka, iz drstva i oitelji zeleCi izbrisati cak i znakove mske
pristosti jezik. Dok dotad aspiracija z da sdl drstve
om i kltrnom zivot ila ogranicea samosta ili nesigur profesij kurtizae, kreposne s smatrale da za sdjelovaje spirital
om zivot dovoljno odreci se odnosa s mskarcima. Djevicastvo ilo
zalog atoomije zene. Nasprot tome, galatne precioze (precieuses ga-


~!':I
1

280

ZENSA POVIJEST

KONJI, ZENE, RATOVI

281

GRIJEH KOJI NEMOGUCE IMENOVATI:

BENEDEA CARLINI

lantes - tesko prevodljiva viseznacnost: galante za zen moze znaCiti

i slobodna i raspstena) odane ljbavi traze njezin debrutalizacij i
zahtijevaj slobod brak. Zazimaj se za poksno razdolje zajednistva nakon kojeg se moze odlciti za brak ili protiv njega. No, i brak
svaki partner treba zadrzati tn nezavisnost srca i tijela i jednakost
pravima i dznostima. Predvidale s i stalno izmjenjivanje komandne loge kako se ne i spostavili stari olici mske dominacije. Trd
noc s nazivale ljbavnom vodenom bolesc aldirajCi na to da prisilno majcinstvo zavrsava poroljavanjem zene. Zele stvoriti svoj ljbav
n etik, protive se tabiziranj zenske seksalnosti. Njihov program
i otvoreno revolcionaran kada govore novom drustvenom poretk,
zahtjevi (izjednacavanje prava i dznosti, dobrovoljno materinstvo, razvod i sl.) poslzit kao platforma feministkinjama francskoj revol
ciji. njizevna djela nekih od salonskih dama t Madeleine de Sc
dery, Madame de Sevigne, Ninon de Lenclos i Madame de la Fayette
zive do danas nepomcenom slavom.
Unatoc brojnim dokazima intelektalne nadmoCi i sredisnje loge
precioza zivot salona, njihovi ideali i teznje nis prodrli izvan krga
odabranih. Plemstvo na zalaz solidariziralo se s poletnim gradanstvom
spjelom potiskivanj zena iz intelektalnog zivota, strogo ograniCivsi
njihovo obrazovanje na vjestine potrebne za vodenje domaCinstva. Iako
s intelektalno nasljede ideja precioza prezeli mislioci t kartezijanskog feministe Pollaina de la Barrea, tek naslcena sloboda i
osvojene izrazajne mogcnosti zene laze povijest ideja kao kaCiperstvo. Prevrtljivi i nestasni Moliere koji ih oslikao kao stare i dijabolicne sidjelice, spio se dodvoriti svojim mecenama i javnom mnijenj
(irajCi najslaij met), koje do danasnjeg dana znemirava tako
drsko i otvoreno podrivanje patrijarhalnih vrednota.
Na koji naCin danas moze iti relevantan zivotni i misaoni eksperiment precioza? Polarizacija njihovih emancipatorskih strategija prepoznatljiva i rh svremenih feministickih tendencija. reposnim preciozama neoicno nalikje varijanta lezijskog separatizma, preokpa
cije galantnih revolcioniranjem privatnog i drstvenog zivota razaznajemo raspon feministickih strja od socijalistickog do reformistickog
feminizma. Stara nas Citeljica, cini se, moze poCiti postojanj bogate
tradicije bntovnih zena i zilavoj lkavosti patrijarhalnog poretka. Poruka : ne posstati!

Jdith . Brown, profesorica povijesti na elitnom Svecilist Stanford,

imala vraske srece. Listajci inventar Drzavnog arhiva Firenze paznj
privukao naslov dokmenta: Spisi vezi s procesom protiv sestr_e
Benedette Carlini iz Vellana, nadstojnice Teatinskih opatica Pescii, koja
se gradila mistikom, ali otkrivena kao zena zl glas. Znatizeljna da
otkrije sto arhivista iz naseg stoljeca salaznilo toliko da predmet
zaveo tim rijeCima, pstila se Citanje stotinjak stranica dokmenta nastalog od 1619. do 1623. godine. Otkrice nije salaznilo prosvijecen feministkinj - razveselilo znanstvenic! Rezltat knjiga Bestidni Cini. Zivot lezbijske opatice renesansnoj Italiji (Immodest Acts. The Life of
Lesblan Nn in Renaissance Italy, Oxford University Press, 1986) koja
dozivjela paperback izdanje najkracem rok. Ubrzo slijedilo
ostvarenje onoga potajno sanjari svaki historicar dok omamljen prasinom arhivskih spisa. Hollywood pondio da otkpi prava za
film!
Nevidljivost zena povijesti- prvoitni prolem historije zenaprevladan petnaestogodisnjem razvoj discipline sve sofisticiranijim
nacinima postavljanja istrazivackih pitanja i vjestim pronalazenjem arhivskih materijala koji nedvojbeno dokazj povijesnost zenske egzistencije.
Jdith Brown morala se soCiti s novim izazovom: s prolemom neizrecivosti jednog specificnog podrcja zenskog iskstva.
Evropska povijest pokazje koliko dgo se nije prihvacala Cinjenica
da zena moze privuCi zenu. u razdolj od tisc i petsto godina moze
se naCi jedva t posvuda razbacanih referencija na ljbav zena za zene.
Falocentricno shvacanje ljdske seksalnosti gotovo sasvim onemogCilo da se takva ljbav pojmi, zanemarivanje pravu, medicini, teologiji, literaturi i pckim predodZama navodi na to da posrijedi gotovo aktivna spremnost na nevjerovanje. Tek doba protestantizma
ljbav izmed opatica postala knjizevni topos, poslzivsivkao jedna niz optzi protiv pokvarenosti crkve. U Danteovim Cistilist i Pakl,
koji inventariziraj sve poznate grijehe, ima mskih ali ne i zenskih SOdomita. Zeni, koja ionako predindstrijskoj Evropi smatrana
prirodi znatno pohotnijom od mskarca, homoseksalnost i tesko pala
jer ljepota mskarca, prirodnom zakon, nadahnjje zen vecom
zdnjom no sto i to ljepota zene ikad ila kadra, smatra talijanski pisac
XVI. st. Agnolo Firenzola d1 Ljbavne rasprave. Istom kasnom
XVI. st. Brantme, komentator seksalnih izarnosti na francskom
dvoru, kz na to da s istospolne veze med zenama postale veoma
1

l,,i!

282

KONJI, ZENE, RATOVI

uoicajene

i prvi upotreljava rijec lezijka. ( termin usao u siru

upotrebu tek u XIX. st). Prirucnik za ispovjednike iz XV. st, koji se pripisuje Jeanu Gersonu, spominje samo zloCin tako grozan i protuprirodan (... ) da ga nemoguce imenovati. ZloCini koje nemoguce imenovati, koji doslovno nemaju imena, i nisu mogli ostaviti traga. Sutnja
rada zabunu, zabuna strah, smatra . Brown. 1 upravo zato otkrice
crkvene istrage nad Benedettom Carlini tako vazno. Ono pruza rijetku
priliku da se baci pogled izliza na zapadnjacke stavove prema lezijskoj
seksualnosti. Proces nesretnoj nadstojnici samostana Majke Bozje omogucava i uvid u drusveni kozmos u kojemu su cvali takvi stavovi. Pricu
Benedetti Carlini ispricala Judith Brown sa zeljom da njezine grijehe i njezin zivot uzmognemo razumjeti, ali im ne smijemo suditi.
Cim rodena, godine 1590. u apeninskom mjestu Vellano, njezin se
pobozni otac zavjetovao da postati opatica. S navrsenih devet godina
djevojCica poslana u samostan u oliznjoj Pescii. Jos u ranom djetinjstvu stekla auru junakinje iz bajke zahvaljujuCi cudesnom znamenju koje se ukazivalo. No uskoro u samostanu znamenje iz rekvizitarija
pucke kulture zamijenjeno krscanskim simbolima. Junakinja iz bajke krenula stopama svetice. Pocela dozivljavati vizije: prikazivali su se
andeli, Majka Bozja, i naposljetku i sam Isus. Iako isprva sumnjala u
porijeklo vizija (mogle su iti podjednako djelo Boga i Davla), dozivljaj
intenzivne srece kazivao da su ispravne. Naime, dok u nase doba
emocije percipiramo kao posljedicu iskustva, sedamnaesto stoljece ih
smatralo iskustvom sei: one su davale smisao dogadajima i potvrdivale moralne istine. Benedettina komunikacija s bozanskom sferom
kulminirala pojavom stigmata - utiskivanjem ristovih rana na njezino tijelo. Postala cuvena medu stanovnicima Pescie, 1619. opatice
su , unatoc mladosti, izabrale za nadstojnicu. Dopusteno da drzi
propovijedi ostalim sestrama, sto inace ilo zabranjeno jos strogim
zahtjevom sv. Pavla da U crkvi zena suti. Casa cudesa prelila se nakon
Duhova 1619. kada Benedetta objavila da se u viziji ukazao rist
i naredio da priredi njihovu svadbu u samostanskoj crkvi. Misticko
vjencanje odrzano s mnogo pompe, za obreda lsus nasiroko hvalio
(iz Benedettinih usta) vrline i kreposti svoje odabranice, te zaprijetio
gradanima Pescie da im sudina u njezinim rukama.
Crkvene vlasti ionako su sa sumnjom gledale na vizionare koji su remetili ustaljenu hijerarhiju posredovanja do Boga Uedini legitimni posrednici ili su svecenici). Podbodene ekstravagantnom Isusovom hvalom upucenoj nadstojnici ( znano da zelja za pulicitetom neprimjerena istinskom mistiku) uskoro su zapocele istragu. Ali istraga nije uni-

ZENSA POVIJEST

283

stila Benedettinu reputaciju, te i dalje ostala na funkciji nadstojnice.

Sto potaklo drugu istragu 1623. godine nije ilo moguce utvrditi. Mozda su to ili sukoi, intrige i borba za moc u samom samostanu, moZda i njezina popularnost izvan samostana ila prijetnja ustanovljenom
poretku u svijetu u kojemu su politicka i religiozna sfera ile usko isprepletene. No ta istraga nedvojbeno utvrdila da su stigmata ila lazna
(posljedica samoranjavanja), da su njezine vizije ile davolsko djelo, te
da netolerantno i autoritarno rukovodila samostanom.
Ali nitko od papinih istrazitelja nije i pripremJjen za otkrice sestre
Bartolomee Crivelli, Benedettine dugogodisnje druzbenice i njegovateljice u vrijeme bolesti i iskusenja. Njezino svjedocenje ilo tako uznemirujuce da pisaru drhtala ruka dok ga iljezio, i njegov inace
uredan rukopis na trenutke postajao necitljiv.
Bartolomea otkrila da ju u posljednje dvije godine Benedetta najmanje tri puta na tjedan primoravala na ludne radnje, tvrdeCi da to ne
Cini ona, vec njezin andeo cuvar. Benedetta se nije nicega sjecala.
Preostalih trideset i pet godina, do smrti 1661. godine, Benedetta
provela u samici, razvlascena, osramocena i usamljena. No na vijest
njezinoj smrti narod Pescie nagrnuo do samostanskih zidina, da dotakne les ili da se domogne neke relikvije. MoZda nikada i nisu povjerovali pokusajima osporavanja njezinih cudesa.
Na kraju Benedetta ipak poijedila: mala provincijalka izdigla se iz
anonimnosti samostanskog zivota, ostavila svoj trag u svijetu mocnih i
uglednih, ni godine uznistva ni smrt nisu sasvim usutkali.

TRECI REICH, DRUGI SPOL

Ako su zene na sei svojstven nacin, premda ga vladajuca historiografija ne prepoznaje, djelovale kao snaga u povijesti, moze li se govoriti i
njihovoj odgovornosti za razdolja mraka u kojima su gazene sve univerzalne ljudske vrijednosti?
Dakako, zene su cesto ivale prvim zrtvama patrijarhalno-represivna
rezima. No, povijest zena uspjela se vrlo brzo oduprijeti sentimentalnoj
napasti uzdizanja zene kao pateticne zrtve i prirodne cuvarice zivota.
Mnogo vazniju ulogu u razvoju te discipline, ali i u pruzanju inspiracije
suvremenim feministickim pokretima imalo stjecanje raznolikosti uloga koje su zene imale u pojedinim razdobJjima kao aktivne sudionice.
Povijest zena otkrivala heroine i uzore.

284

KONJI, ZENE, RATOVI

Bilo samo pitanje vremena kada se istraiivanja morati suoCiti sa

svojim negativnim junakinjama- onima koje su sutke trpjele zlo, (zlu)rado sudjelujuCi u (vlastitom) poroljavanju ili ga Cinile s novim rezervama okrutnosti.
Najnovija opsezna studija americke povjesnicarke Claudije Koonz
Majke otadiblni: Zena, oblteij i nacisticka politika (Mothers in Fatherland: Women, the Family and Nazi Politics, 1987) okrece naglavce konvencionalno pitanje: sto su im Cinili nacisti?
Ona se suocava sa suucesnistvom zena u zloCinima drustva koje se
temeljilo na glorifikaciji muskosti, ispisujuCi bolne i sramotne stranice
zenske povijesti. Lajtmotiv istrazivanja . Koonz uloga koju zasebna zenska sfera, kao nacisticki odgovor na zensko pitanje, imala u omogucavanju uzasa Treceg Reicha. V u uvodu istice:
fanaticne nacistkinje ili tek nevoljke sljedbenice, zene su odlucno okrenule glave od napada na socijaliste, Zidove, vjerske disidente, hendikepirane
i 'degradirane'. Buljile su u vlastite kolijevke, djecu i 'arijske' porodice. Majke
i supruge su pod vodstvom Gertrud Scholtz-link dale vitalan doprinos nacistickoj moCi cuvajuCi iluziju ljubavi u okolini ispunjenoj mrznjom, na isti
naCin na koji su muskarci odrzavali privid reda u sveopcem rasulu suprotstavljenih irokratskih prioriteta i zapovijedi.

BuduCi da djelovanje nacistkinja njihovim partijskim drugovima ilo

od zanemarive vaznosti, uzivale su isprva znatnu autonomiju.
Njihove vode nadale su se partnerstvu s muskarcima u kojem i svatko
igrao svoju ulogu u izgradnji savrsenog drustva. Tek u kasnijoj fazi postale su sve potCinjenije reproduktivnim i proizvodnim potrebama rezima, na izdisaju Tisucljetnog Reicha zahtjevima totalnog rata.
. Koonz opisuje i zestoku borbu za prevlast medu liderima zenske
organizacije. Pobjednica Gertrud Sholtz-ink, ostajuCi i pola stoljeca
nakon holokausta, bez osjecaja stida i kajanja, dala intervju autorici
zeleCi opravdati zlodjela rezima kojemu vjerno sluZila.
Udovica nacistickog mucenika, majka cetvoro djece, mladolika, plavokosa, atletski razvijena, obdarena znatnim irokratskim talentom, ila
zauzvrat za moc nad zenama sto su ile potcinjene spremna na potpunu poslusnost partiji. Za razliku od nezavisnosti nacistkinja u dvadesetim godinama, njezina organizacija Fraenwerk propagirala prisilnu
sterilizaciju rasno nepozeljnih i prijelaz na ratnu ekonomiju koja
razarajuCi obltelj razotkrila svu dvolicnost nacistickog stava prema toj,
do tada slavljenoj instituciji. Nacistkinje su obllno koristile mizoginiju rezima povlaceCi se u zensku sferu bez odgovornosti, dom kao utoCiste
u okruzju ubllackog rasizma. No, obltelj se pokazala visestruko presud-

ZENSA POVIJEST

285

nom: kao mjesto solidarnosti u svijetu koncentracionih logora, i to ne

samo za njihove zrtve nego i za muCitelje - jedino zenska ruka
mogla ocuvati ravnotezu masovnih ubojica.
AnalizirajuCi specificne uzroke prihvacanja nacisticke ideologije medu
zenama srednje klase, . Koonz istice osjecaj straha koji potaknula
borba za emancipaciju u Weimarskoj republici. Emancipacija zena,
prema rijecima jedne suvremenice, prijetila da emancipira i nase sinove i kceri, cak i muzeve od nase kontrole. ShvacajuCi sebe kao
ugrozenu vrstu u modernom svijetu koji sve manje cijeni ulogu majkecuvarice kucnog ognjista, priklonile su se militantnom i militaristickom
patrijarhatu koji obecavao da ih zastititi od emancipacije i vezati
oceve uz njihove obltelji.
Iako jezgru knjige cini upravo opis djelovanja nacistkinja, autorica
istrazila i brojne drzavne, crkvene i privatne stvari u potrazi za informacijama koje to djelo cine do sada najopseznijim prikazom iskustava zena
u Trecem Reichu. Poglavlja zidovskim zenama i onima koje su aktivno
sudjelovale u otporu fasizmu znatno su sazetija, zbog nedostatka arhivske grade i zato sto rod i tek sekundarni element njihove situacije.
Tek svaka peta presuda za politicke zloCince izrecena zenama, prema analizi dr. Koonz, ne svjedoci njihovoj slabljoj zastupljenosti u otporu Hitleru. Ona smatra da ne smijemo previdjeti mentalitet sudaca i
policajaca koji su nerado hapsili zene upravo zato sto i priznavanjem
tako inferiornog neprijatelja okaljali mit vlastite superiornosti.
njiga Majke otadiblni, koja pocinje intervjuom s nacistickom prvakinjom Scholtz-ink, zatvara krug ispovijescu zene koja prezivjela
strahote koncentracionog logora. Tesko se oduprijeti zakljucku da tek
proturjecna iskustva zena pod nacizmom koja istrazila Claudia Koonz,
do sada potpuno zanemarena u povijesnim istrazivanjima tog razdolja
(poput iskustava Roma, skitnica i drugih zaboravljenih marginalaca),
omoguCiti potpunije razumijevanje jedne od najmracnijih epizoda novije
povijesti.

D ZENE MARSIRAJU

Slika naoruzane zene - djevojka junak, deklica vojak - dakle

srodnice mitskih amazonki, ukorijenjena u narodnim i puckim tradicijama naseg podnelja. Ratnica koja zamjenjuje (brata, muza) u ratu cest motiv hrvatske i srpske, ali i svjetske narodne knjizevnosti. Nosenje oruzja, simbola muskosti, bilo dopusteno i tzv. virdzinama ili to-

ZENSA POVIJEST

286

belijama (u sjevernih l i Crnogoraca)- zeama koje su se

svojoj zelji ili zeljama roditelja zavjetovale celiat i preuzimale
drustveu ulogu muskaraca. Etolozi koji su proucavali tu pojavu isticu
privremei (kad su posrijedi z arodi glavari) i priudi karakter
(kad rijec tobelijama, uglavom zbog ekoomske uzde) ovih pojava. Nije posrijedi, dakle emacipacija ili promjea polozaja z, vec
preuzimaje razlicite drustvee uloge, s atriutima i privilegijama koje
iz toga proizlaze.
No, kako su z u treutku dizaja ustaka i stvaraja partizaskih
jediica dozivljavale sliku aoruzae z?
Desaka Stojic, koja se kao 17-godisja skojevka asla medu 75 z
koje su potkraj kolovoza 1942. stajale u stroju prve iskljuCivo zeske v
formacije, jedistvene u cijeloj povijesti pokreta otpora, objavila
kjigu toj izuzetoj epizodi iz povijesti z.
Prva zenska partizanska ceta (1987) kjiga spomear cija i grada
trebala moCi osporiti zaborav (tko od poslijeratih geeracija uopce
cuo za postojaje zeske cete?) i predrasude (slika partizake s puskom
kao eupita prisutost). Iz se stjece dojam da osivaje Prve ze
ske partizaske cete 25. kolovoza 1942. u selu Trnavcu edaleko od Koreice ilo eki i izude i.

g su licke omladike vec u s 1941. avaljivale da se pridruze

operativim jediicama. Naime, veliki pritisak omladie stabovi a
rodooslobodilackih odreda i skojevska rukovodstva tereu osovali
su vise muskih omladiskih ceta. Zbog Opravdaih razloga (koji u knjizi isu precizirai) ailaze moge otpore. Ali, raspolozeje se usijava
toliko da okruzi komiteti SKOJ-a i za Liku (podrzai Odborom
AFZ-a s Katom Pejovic celu), te Stab Grupe NOP odreda za Liku
pocetku ljeta 1942. odlucuju osovati Prvu zensku licku partizasku

1:

287

KONJI, ZENE, RATOVI

cetu.
Na d osivaja cete doslo u Trnavac 700 z zahtijevajuCi puske.
U cetu ih primljeo samo 75, ubrzo se osivaju Druga zeska ceta,
zeske cete odreda Veleit, te 3. i 4. NOP odreda. Poslije jedomje
sece vojopoliticke obuke ceta rasporedea u sastav 2. licke udarne
brigade. Politicki komesar ila takoder z, Naraca r, voji
su istruktori ili muskarci. Pripadice cete ile su veCiom claice
SKOJ-a koje su se dokazale u suradji s NOP-om. U prosjeku ilo im
18 godia (ajstarijima 32, ajmladima 15 godia. VeCia z ile
su seljake, tek su cetiri uceice gimazije medu mogim epismeim
drugaricama uzivale status itelektualki.

i postojaju zeske cete uglavu historiografskoj literaturi, rad Desake Stojic doosi i
takve podatke na koje su povjesicari s eopravdao posve e
osjetljivi. Velika steta sto su te pojediosti, koje smatram osoitom
vrliom ove knjige, d tek u nazakama i bez iterpretacija kojima i
sudioica ovog povijesog presedaa obogatila s spozaje toj slavoj epizodi povijesti z. Sramezljivost z kada su u toku obuke
trebale da izvedu eku komadu, to sto su vrlo tesko podijele skraCivaje dugackih pleteica musku frizuru kojoj izvjestava autorica,
moze se objasiti patrijarhalim spolim simbolizmom. Njime zei
propisao da slusa, da areduje; sisaje duge kose ila tradiciji
kaza za djevojke koje i dosle zao glas. Ni prizor z ui
formiraih u odijela skrojea od talijaske cebadi i kape partizake s
pus~om u ruci, isprva u suboraca izazivao otpor. Dopisik agitpropa
trud se da popravi dojam: Savi se oko m kolo drugarica kao kita
poljskog cvijeca, izvjestava jima za Licki partizan.
Da u slucaju pristupaja zeskoj ceti dozivljaj slike aoruzae z
ima izrazito :macipatorski , svjedoci autorica avodeCi epizodu
pllkom mucog rasporedivaja za bolicarke kad svaka htjela da
bude borac s puskom u ruci. Biti borac ozacilo emacipatorsko iskustvo sei. moze objasiti duboko usadeu averziju prema ilo kak~- a~azira.~u zeskom pitaju (aktivizam u AFZ-u za rata i posliJe ~Jega Ili p_rema samom spomeu rijeci femiizam zt kasije)
moglh drugaca boraca koje su svoj ovi zeski idetitet stekle kroz
krvava rata iskuseja. No, da taj idetitet i i Iise odredee am~iv~letos~i svjedoce i opisi slobodog vremea: U su oruzja
I S~Im os.tallm zadacima ravopravo su se izmjenjivale s drugovima,
u umJesto odmora krpale su, sivale i prale odjecu borcima, sjeca se
D. Stojic.
.zatizel~u. Ci~atelja i zed za kompleksijim sm pobuduje,
?s~ sm otpora i vr suboraca, argumetacija epri
JatelJske propagade (koje su to ajpogrdije klevete i Iazi kojima se sluzi kako i sprijecio utjecaj zeske cete masovi odlazak omladie u
Dok su

sv ii osivaju

om pozate

partizaske jediice?).

Drugi, opseziji dio kjige i kratki zivotopisi svih pripadica ze

ske cete. Tek poeki od njih sadrzi zametke dramatskih elemeata
ostali su apisai reduciraim jezikom i izu stereotipe iografske ~o
datke._rropustajuCi priliku da se povijesti ratovaja adopise Ijudska dimeziJa. Upravo s zanrovskog odredeja ove kjige iti
zastvea studija, iti memoarsko svjedoceje, iti beletristika - ostav-

288

KONJI, ZENE, RATOVI

lja mnogo nedorecenog, umanjuje mogucnost recepcije i popularizacije

ove vazne teme. Ozivjeti ljudsku puninu pripadnica Prve zenske cete kakvu dosizu primjerice junakinje i junaci proze temeljene na sjecanjima
Sase Bozovic (Ratne ljubavi, 1985) jos ostaje zadatak upravljen buducnosti.

14

!'

"

pred carskim rezom

U prvoj fazi obnove zagrebackih procelja 1983. pojavili su se grafiti

na novoolicenim zgradama: Dolje , Kazne majkama ubojicama,
Kazne ginekolozima koljaCima. Danas su njihovi istomisljenici mnogo civiliziraniji i tehnicki uznapredovaliji. Grad uredno olijepljen naljepnicama Abortus ubojstvo i Volim nerodene. Poruka ista.
Sve polemike ne/dopustenosti izrazito su emotivno obojene i gotovo neprimjetno omogucuju zamjenu teza prema kojoj pobornici
prava na izbor postaju cudesnim pomanjkanjem logike, pobudivaCi na
. Takav salto mortale logike pruza privid da rijec sukobu
zagovornika kao najdrasticnijeg oiika kontrole radanja i njegovih protivnika.
Prolem ipak nesto slozeniji. Posrijedi sukob dva suprotstavljena
svjetonazora, s njihovim etnickim i prije svega politickim implikacijama.
pravu na izbor nasuprot prisili da se pokorava slijepom djelovanju io
loske nuznosti, ili diktatu nekoga, pojedincu nadredenog autoriteta. Dakako, u idealnim uvjetima, zene i muskarci slobodni su svoju volju, i u
najintimnijim pitanjima, podrediti izabranom strogom autoritetu.
podjednako vrijedi i za pripadnike vjerskih i svjetovnih organizacija.
Ako vjernica koja upotreijavala pilulu protiv zaceca ili spiralu kao
sredstvo kontrole radanja ( pobacaju da i ne govorimo) pristane da
njezina vjerska hijerarhija zigose kao ubojicu, to stvar njezina izbora.
OdluCi li iz vjerskih razloga radati vise djece no sto i to mozda inace
ucinila, i to ocjena takvog shvacanja slobode. Sto da kazemo za one
Clanice , broj kojih povijest nece zablljeziti, za koje se u ona herojska
poratna vremena, prije legalizacije , doznalo da su pobacile i
ile sramno, pred svim clanovima partijske celije, iskljucene iz organizacije?

,,
.. ..

290

PRED CARSIM REZOM

KONJI, ZENE, RATOVI

291

1
1

Pravo izbor, odluku sto se u krajjem slucaju ipak tice prije

svega zi tijela - pravo kotracepciju koje ukljucuje (sto zaci
da favorizira) - civilizacijska tekovia. pokazatelj
stupja demokratizacije drustva. Jer sva drustva, svim zabraama i svjetoazorima usprkos, pozaju kotrolu radaja. Sto drustvo zaostalije
i siromasije, te su metode ile i ostale brutalije i cesce zavrsavaju smrcu z. No brutalost i rizik sobom osi i pokusaj kotrole radaja kad
kotracepcija stavljea izva zakoa. Tako , aprimjer, u SR Hrvatskoj u razdolju prije jegove legalizacije (1969), godiu umiralo prosjeco 35 z od posljedica ilegalog . tamim brojkama da
i govorimo.
Zakoski zajamCiti - dopustiti - u kokretim povijesim
uvjetima zaCi od dva zla odabrati m. Izmedu gladi, siromastva i je
govih posljedica, bolesti ovorodeih ili jedostavo esrece, poizava
juceg umiraja z od posljedica elegalog u zamjeu za
kvalitetiji i dostojastveiji ljudski zivot. Jer u situaciji kad
izva zakoa, ioako stradaju ajugrozeiji. Privilegirai se uvijek
saCi, mozda ih to samo stajati malo skuplje.
No svaki, i ovaj izbor, odigrava se tereu moCi. Stoga s
smije cuditi sto su propagade poruke protivika kotracepcije Qedia
metoda koju i i mozda ili skloi preporuciti pozata pod lijepim
arodim imeom Vatikaski rulet) upravljee zeama. Ubojice su
koje odbljaju da u svakom casu i svim uvjetima prihvate zeiu
zadacu d zadacama, uzvisei i jedio dolici visekrati poziv majke.
Njihovi osobi motivi pri izboru sasvim su ezaimljivi. i su uaprijed
osudei kao evaljai. Zeama i jedio jima obraca se rd dijete
svojim razmisljajima u prvim daima svoga fetalog zivota ( uopce
shvacam zbog cega moja mati u brizi- 22. d od zaceca: Kosa
i obrve pocele su rasti. me resi- 67. d) ili gorkim, besprizivim
prijekorom (Daas me moja majka ublla- 80. d). Pamflet . Chaetziga Dnevnik ceda (tiska u Slavoskom Brodu) pomislja to da
mozda paralelo prati Dnevnik majke. to, kao ubojica, iti zasluzuje. Svojom impostacijom ovaj pamflet, iako implicito, prizaje
obrat odosa moCi: pad tisucljetoga muskog moopola kotrolu ze
ske plodosti.
Naime, kotracepcija i pravo prekid trudoce poremetili su postojecu hijerarhiju odosa spolova, cak i sveukupih odosa u drustvu.
Od predmeta razmjee, zudje ili puke kotrole, z postala ravo
pravi l drustva. Z:eski su pokreti, k gotovo stoljete r ctoili itku za odvajaje seksualosti od radaja. Strogi oblteljski patrijarh

gui pokoru

i ovisu

zeu,

stroga i autoritarna drzava

eiscrpi

izvor

podaika, radika i ratika. Stovise, kotrarevolucija potvrdila mogucost

iskljucivo

zeske

moCi u sferi

radaja.

Svjedoci smo zestoke

ko

traofazive.

Kozervativi protivici kotracepcije u SAD presli su u d u pocetku osamdesetih. Pod stijegom borbe Za zastitu zivota postavljali su
bornbe u kliike za plairaje obltelji koje su obavljale . Oko z
za zub zametka. U ovogodisjoj uskrsjoj atikotracepcijskoj kampaji ili su esto umjereiji. Samo su opsjedali kliike i fizicki zlostavljali z koje i pokusale uCi.
Sve u ime zastite (erodeog) zivota. Odgovor tu ajoviju kampaju ile su demostracije koje orgaizirala Nacioala orgaizacija
z, v americka zeska orgaizacija. U mimohodu pred Bijelom
kucom sudjelovalo 30.000 z i skupljeo 600.000 potpisa.
Da i referedum, volja aroda, i jamstvo postovaja prava
izbor svjedoce dv demostracije u Rimu. Protivici legalizacije
postigute referedumom iz 1961. morali su se suoCiti s protudemostracijama jegovih zagovornika koji su osili trasparente. Necemo
dopustiti da nasim zivotima ravnaju ajatolasi. li novi krizarski rat na
pomolu?
Bilo i pogreso vjerovati da ogorcea borba protiv prava na izbor
iskljucivo osveta razvlasteih patrijarha. Tijelo zene i dalje poligon za
pokazivanje drzave moCi. Zeli li drzava smajiti pucanstvo, kao primjer ina, obnarodovati ideala, tj. dopusteni broj djece
oitelji. Ako ga, pak, kai uvecati, uvest , poput Rumunjske, gieko
losku policiju. Ona m bdjeti da promakne id mjeseco krvarenje ijedne svoje podaice. Ako nakon izostaka krvarenja
izostane i ovi podanik, kazne iti drasticne i primjeree. Tko ovdje
ubojica?
Osim prava izbor, civilizacijske i demokratske tekovie u drustvu
koje pojedice svodi na podanike, moramo uvazavati viseglasje stavova. Pristanemo li poslusati izjave ljubavi erodenima koje m salju
anonimi sugradai, moramo iti spremni braiti i zloraiti slobodu
izbora. Jedini nam kriterij pritom mora iti s savjest. Jer, pospjesiti
dolazak erodeih i moguce prisilom. Prastaje bombl pred kliika
ma im adomjestiti pjesmu dobrodoslice. Niti se aljepnicama
nahraniti jihova glada usta.
Dok svijet za sve ne postane mjesto snosljivo za zivot, pravo odluku
sudblni nerodeih - ma kakav i njezi ishod, ma kakva ila metoda
kojom se postiCi - ne smije iti predmet niCijeg licitiranja.

1:

~L

292

KONJI, ZENE, RATOVI

Aktalne rasprave potrebl cak i radikalno novih mjera poplacij

skoj politici Jgoslavije oblljezene s cesto vrlo proturjecnim, konkretnim politickim interesima. Briga za reprodkcij stanovnistva nekim
sredinama (i to za odredene poplacije) rezltirat restriktivnim, antinatalitetnim mjerama. Istodobno drge sredine razmatrati mogc
nost donosenja pronatalitetnih mjera. Nije tesko zamisliti kakve i te
mjere mogle iti sitaciji aktne ekonomske krize. Za pozitivn stim
lacij- prvom red zaposlenost i rjesavanje stambenog pitanja mladih, da ne govorimo povecanj naknade za porodiljski dopst, njegovo
prodzavanje ili realni djecji doplatak - ionako smo vec odavno presiromasni.
Ostaje druga mogcnost- negativna stimlacija, tj. szavanje ili potpno kidanje (legalne) mogcnosti izbora. Drgim rijeCima, opasan
darac pravu na kontracepcij, kli i .
Prirojimo li tome sve ofenzivnije propagandne kampanje protivnika
kontrole radanja, sadasnja sitacija zahtijeva komentar i javni stav. Najpozvaniji s, dakako, strucnjaci iz Zavoda za zastit majki i djece, kojega
Savjetovaliste za planiranje obltelji imalo pionirsk lg edkaciji
protekla dva desetljeca. No, natoc opetovanim, trotjednim nastojanjima redakcije Svijeta da doblje kvalificirane i znanstveno temeljene
komentare teza osporavatelja prava na kontracepcij od dr. Lade Magdic iz SavjetovaliSta, oni s izostali poslije intervencije direktora dr. Josipa Grgurica.
tempora, mores!

BILJESA RADOVIMA U OVOJ KNJIZI

Prvi dio: NEVIDLJM PREDMET

1
1;
/~

Konji, zene, ratovi itd.: Proiem utemeljenja historije zena u Jugoslaviji. Clanak prvoj verziji napisan narudzi urednika britanskog casopisa History
Workshop Newsletter (Oxford). Za potrebe zbomika iena i drustvo. Kultiviranje
dijaloga sto ga Lydia sama uredila (Zagreb, 1987) prosirila njegov prvi dio
pregledom kritika povijesne nevidljivosti zena. Spomenti Zbomik izasao
nakladi Socioloskog drustva Hrvatske, clanak objavljen poglavlj Upisati zene natrag povijest, str. 51-60. Clanak takoder objavljen prvom
r casopisa Gender and History (1989), te knjizi Gli studi sulle donne nella
Universita, Rim 1988).
Kulturnom mijenom do zene novog tipa. Tekst dio magistarske radnje
pod naslovom iene i - povijesna geneza jednog interesa k Lydia god.
1984. obranila na Filozofskom fakltetu Zagreb. Nije smatrala da treba
objavljivati cijel radnju, ovaj dio te stdije izasao u casopis Gordogan,
sijecanj-travanj 1984, br. 15-16, str. 73-111.
Emancipacija i organizacija. Pod naslovom Emancipacija i organizacija: Uloga Antifasisticke fronte iena postrevolucionarnim mijenama drustva Lydia u
proljece 1988. prijavila doktorsk disertacij. Komisija sastavu D. RihtmanAgstin, Vjeran Katnaric i Ivan KvaCic 15. 5. 1988. sa zadovoljstvom predlozila Znanstveno-nastavnom vijec tadasnjega OOUR-a Hmanisticke i
drustvene znanosti Filozofskog faklteta i Zagreb da prihvati, sto ovo i
Cinilo. Potkraj 1989. Lydia zavrsila potrebna istrazivanja za disertacij te
izradila konacan plan rukopisa, sijecnj 1990, neposredno prije odlaska na
kobno ptovanje, dovrsila i prvi dio radnje koji se ovdje prvi t objavljje
cijelosti. Ipak, rijec torz, naglom prekid, jer tekst ostalom i zavrsava
zarezom i podsjetnikom za daljnj razrad.

294

KONJI, ZENE, RATOVI

Drugi dio:
OD ANTROPOLOGUE ZENE DO POLIICE ANTROPOLOGUE
Nu.Znost zenske perspektive u antropologiji. Claak objavlje u casopisu
Hrvatskog etoloskog drustva Etnoloska triblna br. 4-5, 198, str. 121-126.
Matrijarhat: Prijepor mitologije, ideologije i utopije. Claak objavlje u
godisjaku Istituta za etologiju i folkloristiku (prije Zavod za istrazivaje folklora) Narodna umjetnost knj. 21, 1984, str. 69-76.
Izmisljanje tradicije: Dan koji svice nadom. Claak pod aslovom Otkada
se zapravo i zasto slavi medunarodni Dan zena objavlje u listu Danas br. 16,
8. . 1988, str. 69-70; du i aktualiziraa verzija istoga claka objavljea
pod aslovom Dan koji svice nadom u listu Svijet br. 5, 10. . 1989, str. 11-12.
su claka ila tek priprema za veCi rad zu i ritualu 8. marta koji
autorica izijela sjajom predavaju toj temi odrzaom u Muzeju revolucije, i poovljeom u tadasjem Zavodu za istrazivanje folklora u ozujku 1989.
Nova Nova godina: Od Mladog ljeta k politickom ritualu. hommage profesoru Milovau Gavazziju, claak objavlje u casopisu Hrvatskog etoloskog
drustva Etnoloska triblna br. 11, 1988, str. 59-72. Isti claak pod aslovom
The w New Year, or how traditio was tempered objavlje u East European Politics & Societies 4, 1990, te dv pod aslovom Sumrak stare tradicije, v Nova godia: Bozic 1945-1948, Vijenac 1994, br. 26 (22. 12. 1994),
str. 17-18.
Profesija etnolog: Analiza pokazatelja statusa profesije. Tekst prirede
temelju referata odrzaoga 2. (zadjem) kogresu Saveza etoloskih
drustava Jugoslavije u listopadu 1989. u Zadru. Objavlje posthumo u zboriku Simboli identiteta. Studije, eseji, grada, Zagreb 1991, str. 45-67.

Treci dio: ZENSA POVUEST

Izmedu znanosti i umjetnosti: s2 Erike Jong (pogovor). L. S. okusala se
1981. kao prevoditeljica poezije. Prijevod zirke pjesama Voce i povrce
autorice Erike g popratila zaimljivim pogovorom (Erica g, Voce i
povrce, prijevod i pogovor Lydia Sklevicky, Graficki zavod Hrvatske, Zagreb,
1981, pogovor str. 8-89) koji daje uvid i u Lydiji prevoditeljski/pjesicki pogodie

tecijal.

VeCi dio ovoga poglavlja i claci sto ih autorica objavljivala u zeskom

Svijet. U skladu sa strukturom ove kjige ti su, uglavnom kraCi pui
cisticki radovi, okupljei u ekoliko majih poglavlja.
i podaci svim objavljeim radovima Lydije Sklevicky sabrai su u Bi
liografiji radova sto ju istrazila i izradila Anamarija Starcevic Stambuk, koja
i pomogla pri uredivaju ove knjige.
tjediku

D. R.A.

CITIRANA LITERATURA
Annas, Pamela .: Novi svjetovi, nove rijeci: Androginija u feministickoj znanstvenoj
fantastici, njiievna smotra, 46, 1982, str. 78-86.
Arbeiterbewegung nd Feminisms, ur. Emest Bornemann, Ullstein Materialen, Frankfurt, 1982, str. 18-19.
Ardener, Edwin: Belief and the pro!em of women<<, u: The Interpretation of Rital, ur.
. S. La Fontaine, Tavistock, London, 1972. Citirano prema . Milton, Male Bias
in Anthropology<<, Man, 14, 1979, 1.
Arzensek, Vladimir, Struktura i pokret, Institut drustvenih nauka, Beograd, 1984.
Badinter, Elisabeth: L'amor en plus. Histoire de l'amor matemel XVIIe- siecle,
Flammarion, Paris, 1980.
Bahtin, Mihail: Estetika slovesnogo tvorcestva, Nauka, Moskva, 1979.
Bahtin, Mihail: Marksizam i filozofija jezika, Nolit, Beograd, 1980.
Banac, Ivo: With StalinAgainst Tito. Cominformist Splits in Ygoslav Commnism, Comell
University Press, Ithaca and London, 1988.
Banton, Michael: >>Voluntary AssociationS<<, I Antropological aspects, u: Intemational
Encyclopedia of the Social Sciences, ur. David L. Sills, The Macmillan Company and
the Free Press, New York, Reprint Edition, 1972, Vol. 15, 16, 17, str. 357.
Barjaktarevic, Mirko: >>Pro!em tobelija (virdzina) na Balkanskom poluostrvu<<, Glasnik
etnografskog mzeja Beograd, 1965-1966, 28-29, str. 273-286.
Bausinger, Hermann- Felix . Oinas- Carl Stief: >>Folkloristik. Folklore<<, u: Sowjetsystem nd Demokratische Gesellschaft. Eine vergleichende Enzyklopiidie, Sonderdruck,
Herder, Freiburg!asel/Wien, 585-587.
Beauvoir, Simone de: The second sex, Penguin Books, Baltimore, 1975.
Belaj, Vitomir: >>Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost etnickim skupinama<<,
Stdia Ethnologica, Vol. 1, 1989, str. 9-13.
Belaj, Vitomir: >>Sezdeset godina neprekinute nastave etnologije na Zagrebackom
sveuCilistu<<, Etnoloska triblna, XVIII, 1988, 11, str. 149-150.
Benjamin, Walter: >>Povijesno-filozofijske teze<<, u: Uz kritiku sile, Razlog, Zagreb, 1971.
Bertosa, Miroslav: >>Povijest i etnologija u 'novoj historiji'<<, Nase teme, 32, 1988, , str.
1572-1582.
Berus, Anka: >>Za ucvrscenje organizacije<<, Zena borbl, 1943, br. 1, str. 6-7.

296

KONJI, ZENE, RATOVI

Bilandzic, Dsan: istorija Socijalisticke Federativne Replike Jgoslavije, I. dopnjeno

izd., Skolska knjiga, Zagreb, 1985.
loch, .: Une etde regionale: geographie histoire?, Annales d'histoire economiqe et sociale, 6, 1934, str. 81.
Bock, Gisela: >>Historische Fraenforschng: Fragestellngen nd Perspektiven, : Fraen schen ihre Geschichte, ur. Karin Hasen, Verlag . . Beck, Miinchen, 1983,
str. 52-53.
Bock, Gisela: >>History, Women's History, Gender History, EUI Florence Working Paper
No. 87/291, str. 8.
Bonnie ., Erickson: Networks, ldeologies and Belief Systems, : Social Structure and
Network Analysis, ur. Peter V. Marsden i Nan Lin, Sage P!ications, Beverly
Hills/London/New Delhi, 1982. str. 170.
Broz, Josip- Tito: Zena revolciji, Svjetlost (et !.), Sarajevo, 1978.
Bttolo, Franciscka, >>0 inteligenci i intelektalcih. Pogovor z Angelo Vodetovo, Nova
revija, , 1984, 24-25, str. 2788-2791.
Clifford, James: >>lntrodction: Partial Truths, : Writing Cltre: The Poetics and Politics of Ethnography, ur. James Clifford, George . Marcs, University of California
Press, Berkeley, Los Angeles, London, 1986. str. 1.
Conti Odorisio, Ginevra: Donna societa ne/'600, Blz()ni, Roma, 1979.
Cook, Karen S.: Network Structres From an Exchange Perspective, : Social Structre
and Network Analysis, ur. Peter V. Marsden i Nan Lin, Sage P!ications, Beverly
Hills/London/New Delhi, 1982, str. 182.
Copans, Jean: >>De l'ethnologie l'anthropologie, : Copans, Godelier, Tornay, Backes-Clement: L'anthropologie: science des societes primitives?, Editions . ., 1971.
Corrado , Barbara: >>Angels in the Devil's Workshop: Leisured and Charita!e Women in Nineteenth-Centry England and France, : Becoming Vzsile: Women in
Eropean istory, r. Renate Bridenthal, Cladia Koonz, Hoghton Mifflin Company, Boston, 1977, str. 296-324.
Davin, Anna: >>Feminism and Labour History, : People's History and Socialist Theory,
ur. Raphael Samel, Rotledge and Kegan !, London, 1981, str. 177.
Delphy, Christine: >> Materialist Feminism is Possile, Feminist Review, 2, 1979, str.
87.
Despot, Blazenka: Zensko pitanje i socijalisticko samopravljanje, Cekade, Zagreb, 1987.
Durkheim, Emile: The Division of Labor, Glencoe, Free Press, 1947.
Duranovic-Janda, Sasa: Zena radnom odnos, Naprijed, Zagreb, 1960.
Edholm, Felicity- Olivia Harris- Kate Yong: >>Conceptalising Women, Critiqe
of Anthropology, 3, 1977, 9-10, str. 101-130.
Erickson, Bonnie .: >>Networks, ldeologies and Belief Systems, : Social Structre and
Network Analysis, ur. Peter V. Marsden i Nan Lin, Sage P!ications, Beverly
Hills/London/New Delhi, 1982.
Erlich Stein, Vera: Danasnje dijete- Prolemi svremenog odgoja, Atlas nakladnog zavoda Zagreb, Zagreb, 1936.
Erlich Stein, Vera: Individalna psihologija skolskoj praksi, Minerva, Zagreb, 1934.
Erlich Stein, Vera: Jgoslavenska porodica transformaciji, Lier, Zagreb, 1971.
Erlich Stein, Vera: Kolektivni rad savremenoj skoli, Minerva, Zagreb, 1933.
Erlich Stein, Vera: Metoda Montesori, Minerva, Zagreb, 1934.
Erlich Stein, Vera: >>Alfred Adler: Povodom smrti osnivaca individalne psihologije,
Zidov, 24, 11. . 1937, str. 5.
Erlich Stein, Vera: >>lstrazivanje porodici, Zena danas, , 1937, 5-6, str. 7-8.

CITIRANA LITERATURA

297

Erlich Stein, Vera: >>riza ili transformacija porodice<<, Gledista, XV, 1974, 3, str. 336.
Erlich Stein, Vera: >>0 aktiviranj zena<<, Zidov, 52, 20. 12. 1935, str. 4.
Erlich Stein, Vera: >>0 spjesima feministickog pokreta<<, Zidov, 9, 1. 3. 1935, str. 6:
Erlich Stein, Vera: >>Omladinska pitanja<<, Zena danas, , 1938, 14, str. 15-16.
Erlich Stein, Vera: >>Politicka prava zena<<, Zena danas, 1, 1936, 1, str. 15.
Erlich Stein, Vera: >>Sdina jedne ankete: Umjesto predgovora<<, : Jgoslavenska porodica transformaciji, Lier, Zagreb, 1971, str. 17.
Erlich Stein, Vera: >>Zene i opCinski izbor<<, Zidov, 40, 27. 9. 1935, str. 8-9.
Erlich Stein, Vera: >>Zena i porodica<<, Zivot i rad, 1938, sv. 10 i 11, str. 11-12.
Evans, Sara: Personal Politics: The Roots of Women 's Lieration in the Civil Rights Movement & the New Left, Vintage Books, New York, 1980.
Feldman, Andrea: >>Eine alternative Fraengrppe in Zagreb: Zwischen Aktivisms nd
Fraenforschng<<, : Die ngeschriebene Geschichte, Dokmentation des 5. Historikerinnentreffens in Wien, 16. is 19. April 1984, Wiener Fraenverlag, Wien, str.
113-123.
The Female Body in Westem Cltre, r. Ssan R. Sleiman, Cambridge, 1986.
Filipovic, Milenko S.: >>Zene kao narodni glavari kod nekih balkanskih naroda, Godisnjak balkanoloskog institta NR i, 11, Sarajevo, 1961, str. 139-157.
Friday, Nancy: Mother/My Self: The Daghter's Search for Identity, Fontana/ /Collins,
1979.
Friganovic, Mladen: Demografija. Stanovnistvo svijeta, Skolska knjiga, Zagreb, 1987.
Galtng, Johan: >>After Camelot<<, : The Rise and Fall of Project Camelot, ur. 1. Horowitz, Cambridge . 1. . Press, 1967, str. 296.
Gavazzi, Milovan: Godina dana hrvatskih narodnih i, knj. 11, Matica Hrvatska, Zagreb, 1939.
Geertz, Clifford: The Interpretation of Cltre, Basic Books, New York, 1973.
Gerhard, Ute: >>Die Fraenrechtserkliirung der Olympe de Goges<<, Die N Gesellschaft. Frankfurter Hefte, 36, 1989, 7, str. 605.
Gianini Belotti, Elena: Dalla parte delle bamine, Feltrinelli Editore, Milano, 1973.
Gjkic, Mirjana: >>0 privrednoj aktivnost zena Jgoslavije od 1918-1953<<, Ekonomski
pregled, 12, 1954, str. 817.
Gttner-Abendroth, Heide: Die Gttin nd ihr Heros, Fraenoffensive, Miinchen, 1980.
Gross, Mirjana: Historijska znanost, Sveciliste Zagreb, lnstitt za hrvatsk povijest,
Zagreb, 1976.
Gsfield, Joseph R.: >>Social Movements<<, 11 The Stdy of Social Movements, : International Encyclopedia of the Social Sciences, ur. David L. Sills, The Macmillan Company and the Free Press, New York, Reprint Edition, 1972, Vol. 13, 14, str. 448.
Hasen, Karen: >>Einleitng<<, : Fraen schen ihre Geschichte, ur. Karin Hasen, Verlag
. . Beck, Miinchen, 1983, str. 7.
Heritage of Her Own: Toward New Social History of American Women, ur. Nancy F.
Cott and Elizabeth . Pleck, Simon and Schster, New York, 1979.
Herskovits, Melville .: Cltral Anthropology, nopf, New York, 1955.
Hobsbawm, Eric: lntrodction: lnventing tradition<<, : The Invention of Tradition, ur.
. Hobsbawm, . Ranger, Cambridge University Press, Cambridge, 1985. str. 1.
Hobsbawm, Eric: >>Mass-Prodcing Traditions: Europe, 1870-1914<<, : The Invention of
Tradition, ur. . Hobsbawm, . Ranger, Cambridge University Press, Cambridge,
1985, str. 263.

298

KONJI, ZENE, RATOVI

Horvat, Josip: Preiivjeti Zagreb. Dnevnik 1943-1945, SveuCilisna naklada Lier (et
al.), Zagreb, 1989.
Hwitz, Edith F.: >>The International Sisterhood, u: Becoming Visile. Women in E
ropean History, ur. Renata Bridenthal and Claudia Koonz, Houghton Mifflin Company, Boston, 1977, str. 339.
Ivankovic, Nenad: >>Slovenski korak dalje, Danas, VI, 29, 20. 10. 1987. str. 1-17.
Ivekovic, Mladen: Hrvatska lijeva inteligencija 1918-1945, knj. 1, Naprijed, Zagreb, 1970.
Ivekovic, Rada: >>Studije zeni i zenski pokret, Marksizam svet, 8(32), 1980, str.
14-1.

The Invention of Tradition, ur. Eric Hobsbawm and Terence Ranger, Cambridge University Press, Cambridge, 1985.
Jalusic, Vlasta: ,, politiki potrebujemo podporo zensk... (Subjektivacija zensk v proletarsko razredno zavest ali kako nastala podoba proletarke) (1890-1914), Razprave,
Prolemi, 279-280, XXV, 1987, 7-8, str. 31-49.
Jancar, Barbara: >>Women in the Yugoslav National Liberation Movement: An Overview, Stdies in Comparative Commnism, Los Angeles, vol. XIV, 1981, 283, str.
143-14.

Kasic, Biljana: >>Uloga Agitpropa u Slavoniji (1945-1950), Casopis za svremen

povijest, 20, 1988, 1-2, str. 173.
Kaspar, Liuse: >>0 studiju muzeologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Etnoloska
trihina, XVIII, 1988, 11, str. 12.
Katunaric, Vjeran: Dioba drustva, SDH, Zagreb, 1988, str. 49.
Katunaric, Vjeran: ienski eros i civilizacija smrti, Naprijed, Zagreb, 1984.
Kecman, ovanka: iene Jgoslavije radnickom pokretu i ienskim organizacijama 19141941, Narodna knjiga/ISI, Beograd, 1978.
Kostunica, Vojislav i Kosta Cavoski: Stranacki plralizam ili monizam, Univerzitet u Beogradu, Institut drustvenih nauka, Beograd, 1983.
Kolar-Dimitrijevic, Mira: >>Polozaj i zarade radnih slojeva Zagreba od 1918-1931. godine, u: Radni slojevi Zagreba od 1918. do 1931, IHRPH, Zagreb, 1973, str. 183-377.
Koonz, Claudia: Mothers in the Fatherland: Women, the Family and Nazi Politics, Methuen, London, 1987.
rajacic, Bosiljka: >>Od obmane do izdaje, iena borhi, 1944, br. 7, str. 5-.
Lane, Christel (ristl Lejn): >>Ritual i ceremonija u suvremenom sovjetskom drustvu<<,
Kltura, 198, 73-74-75, str. 195.
Lerner, Gerda: The Majority Finds Its Past, Oxford University Press, Oxford, 1979.
Lerner, Gerda: >>Placing Women in History: 1975 Perspective<<, u: Lierating Women's
istory, ur. Berenice . Caroll, University Of Illinois Press, Chicago - London, 197,
str. 5.
Levi-Strauss, Divlja misao, Nolit, Beograd, 19, str. 53-54.
Liberalizam i socijalizam: Lieralne i socijalisticke ideje i pokreti tl Jgoslavije, ur.
Dragoljub Micunovic, Centar za filozofiju i drustvenu teoriju, Beograd, 1984.
Lukes, Steven (Stiven Ljuks): >>Politicki ritual i drustvena integracija<<, ultra, 198,
73-74-75, str. 147.
Lurie, Alison: Clever Gretchen and Other Forgotten Folktales, Heinemann, London, 1980.
Mackintosh, Maureen: >>The Sexual Division of Labour and the Subordination of Women<<, u: Of Marriage and the Market, ur. . Young, . Wolkowitz, R. McCullagh,
CSE Books, London, 1981, str. 1-15.
Metikos, Draginja: >>Bilo to prije cetrdeset godina<<, Zena, br. 5-, 1982, str. 19.
Miscevic, Nenad: Filozofija jezika, Naprijed, Zagreb, 1981.

l
CIIRANA

LITERATURA

299

Mitchell, Juliet: Women's Estate, Penguin Books, Baltimore, 1973.

Moore, Sally F. i Barbara G. Meyerhoff (S. F. Mur i . G. Mejerhof): >>Svetovni rituali.
O!ici i znacenja<<, Kltura, 73-74-75, 198, str. 112.
Mrazovic, Karlo: >>Jedinstvena narodnooslobodilacka fronta Hrvatske nasa velika i
snazna porodica<<, iena borhi, 1944, br. 9, str. 1-2.
Muraj, Aleksandra: Zivim znaci stanjem, Hrvatsko etnolosko drustvo (et al.), Zagreb,
1989.
Neumann, Franz: Demokratska i atoritama driava. Stdije politickoj i pravnoj teoriji,
Naprijed, Zagreb, 1974.
Newton, Judith L. (et al.): >>Editor's Introduction<<, u: Sex and Class in Women's History,
ur. Judith L. Newton, Mary . Ryan and Judith R. Walkowitz, Routledge and Kegan
Paul, London, 1983, str. .
Oakley, Ann: Women Confined: Towards Sociology of Childhirth, Martin Robertson,
Oxford, 1980.
Oakley, Ann: >>The Invisile Woman: Sexism in Sociology<<, u: The Sociology of Hose
work, Martin Robertson, Oxford, 1978, str. 2
Obradovic, Marija: >>Koncepcija narodne demokratije<<, Osloboaenje Hrvatske 1945, str.
297.
Opacic Canica, Stanko: Narodnooslobodilacka borba stvorila zenu novog tipa<<, iena
borhi, 1943, br. 1, str. 5.
Ortner, Sherry: >>Zena spram muskarca kao priroda spram kulture?<<, u: Antropologija
iene, Zbornik, ur. Zarana Papic i Lydia Sklevicky, Prosveta, Beograd, 1983.
Papic, Zarana-Lydia Sklevicky, >> antroplogiji zene<<, Revija za sociologij, 1-2, 1980.
Papic, Zarana: Sociologija i feminizam, , Beograd, 1989.
Prokop, Ana: Poloiaj iene porodicnom prav FNIO, AIHRPH, ZDAZH, 1948.
Polic, Radko: >>Novi lik slovenske zene<<, Zena borhi, 1944, br. 10, str. .
Popov, .: >>Formiranje AFZ-a 1942, Rezultat stava prema zenskom pitanju i posledice politike Narodnog fronta<<, GodiSnjak filozofskog faklteta Novom Sad, VI,
191, str. 32.
Poulantzas, Nicos: Driava, vlast, socijalizam, Globus, Zagreb, 1981.
, Lucian W.: >>Political Culture, u: Intemational Encyclopedia of the Social Sciences,
ur. David L. Sills, The Macmillan Company and the Free Press, New ork, Reprint
Edition, 1972, Vol. 11, 12, str. 218.
Radelic, Zdenko: >>Prvi kongres Jedinstvenih sindikata Hrvatske<<, Casopis za svremen
povijest, 20, 1988, 1-2, str. 117 i 128.
Rakar, Anica: >>Prosvjeta temelj svakog napretka<<, iena borhi, 1944, br. 10, str. 12.
Rich, Adrianne: Of Woman Bom: Motherhood as Experience and Institution, Virago, London, 1977.
Rihtman-Augustin, Dunja: Etnologija nase svakodnevice, Skolska knjiga, Zagreb, 1988.
Rihtman-Augustin, Dunja: Struktura tradicijskog miSljenja, Skolska knjiga, Zagreb, 1984.
Rihtman-Augustin, Dunja: >>Djed Mraz<<, u: Dunja Rihtman-Augustin: Etnologija nase
svakodnevice, Skolska knjiga, 1988, str. 103-10.
Rihtman-Augustin, Dunja: >>0 zenskoj subkulturi u slavonskoj zadruzi<<, u: iena seoskoj kltri Panonije, Etnoloska trihina, Posebno izdanje, Hrvatsko etnolosko drustvo,
Zagreb, 1982, str. 35.
Rihtman-Augustin, Dunja: >>Pretpostavke suvremenog etnoloskog istrazivanja<<, Narodna mjetnost, XIII, 197, str. 1-23.
Rihtman-Augustin, Dunja: >>Velika pomutnja<<, Danas, VI, 298, . 11. 1987. str. 5.

!1

300

KONJI, ZENE, RATOVI

Ritig, Svetozar: Vjtestvo, posestrjmstvo jdea!jzam narodne borbene zene, Zena

bori, 1945, br. 12-1, str. 4-6.
Rosaldo, . Z.: >>Woman, culture and socjety: theoretjcal overvjew, u: Woman, Cl
tre and Society, ur. . Z. Rosaldo L. Lamphere, Stanford Unjv. Press, 1974, str. .
Ruin, Gayle: >>Traffjc Women: Notes on the 'PoJjtjcal Economy of Sex', u: Toward
an Anthropology of Women, ur. Rayna R. Rejter, Monthly Revjew Press, N. . &
London, 1975, str. 178-180.
Ruin, Gayle (Gejl Ruin): Trgovjna zenama: beleske 'poJjtjckoj ekonomjjj' polnostj<<, u: Antropologija zene, ur. Zarana , Lydja Sklevjcky, Prosveta, Beograd, 198,
str. 91-151.
Rus, Veljko: Protuslovlja jzmedu jndustrjja!jzacjje profesjonalizacjje rada<<, Revija za
sociologij, XIV, 1984, 1-2, str. 7-58.
Scott, Joan W.: Westem Societies: Docmentary History, Volume 11, Alfred . nopf,
New York, 1982.
Scott, Joan W.: Gender: Useful Category of Hjstorjcal Analysjs<<, American Historical
Review, 91, 1986, 5, str. 1054, 1067-1069.
Scott, Joan W.: Women's Claims to Equal Rights<< (summary), Salzbrg Seminar- Session 271, Gender and the Hmanities, Salzburg, 1988.
Shils, Edward: Tradition, Faber and Faber, London, Boston, 1981.
Sills, David L.: Voluntary Associations<<, 11 Sociological aspects, u: Intemational Encyclopedia of the Social Sciences, ur. David L. Sills, The Macmillan Company and the
Free Press, New York, Reprint Edjtjon, 1972, Vol. 15, 16, 17, str. 74.
Singer, Milton: Culture, The Concept of Culture<<, u: Intemational Encyclopedia of the
Social Sciences, ur. David L. Sills, The Macmillan Company and the Free Press, New
York, Reprjnt Edition, 1972, Vol. , 4, str. 52.
Sklevicky, Lydia: Antjfasisticka fronta zena- kulturnom mjjenom do zene 'novog tipa' <<,
Gordogan, VI, 1984, 15-16, str. 77-111.
Sklevicky, Lydia: Karakteristike organizjranog djelovanja zena u Jugoslaviji u razdolju
do Drugog svjetskog rata<<, Polja, Novj Sad, , 1984, 1. djo, br. 8, str. 415-417;
2. dio, br. 09, str. 454-456.
Sklevicky, Lydja: Mjesto zadaca AFZ-a u postrevolucionarnjm mijenama drustva, NR
Hrvatska 1945-195<<, u: Razvoj, dileme i perspektive jgoslavenskog socijalizma, knj.
1, Komunist, Zagreb, 1988, str. 247-258.
Sklevjcky, Lydia: Nova Nova godina - Od 'Mladog ljeta' k politickom ritualu<<, Etnoloska triina, XVIII, 1988, 11, str. 59-72.
Sklevjcky, Lydia, Organizirana djelatnost zena Hrvatske za vrijeme Narodnooslobodilacke borbe 1941-1945<<, Povijesni prilozi, Zagreb, 1984, (1), str. 85-127.
Sklevicky, Lydia: iene i moc: Povijesna geneza jednog interesa, neobjavljena magistarska
radnja, Filozofski fakultet, Zagreb, 1984,.
Slocum, Sally: Woman the Gatherer: Male Bias In Anthropology<<, u: Toward an Anthropology of Women, str. 49.
Social Structre and NetworkAnalysis, ur. Peter V. Marsden Nan Ljn, Sage Pulications,
Beverly Hills/London/New Delhj, 1982.
Spehnjak, .: Narodni front Jugoslavije (SSRNj - razvoj, programsko-teorijske osnove
i procesi u drustvenoj praksj 1945 - 198)<<, Povijesni prilozi, 1984, (1), str. 6-45.
Spehnjak, Katarina: Organizaciono-poljticki aspektj djelovanja Narodnog fronta u Slavoniji 1945-1951<<, Casopis za svremen povijest, 20, 1988, 1-2, str. 184
Stjpetic, Zorica: Argumenti za revolcij - Agust Cesarec, CDD, Zagreb, 1982.

CITIRANA LITERATURA

301

Strachey, Ray: The s: Short History of the Women's Movement in Great Britain,
Virago, London, 1978.
Stremec, Nada: Nasa zenska stampa<<, Zena bori, 1945, br. 16-17, str. 42-4.
Stuard, Susan Mosher: The Annales School and Feminjst istory: Openjng Dialogue
wjth the American Stepchild<<, Signs, Chjcago, vol. 7, 1981, no. 1, str. 135-14.
Spek, Olga: Ethnology in Croatja, Etnoloski pregled, 1984, str. 2-24
Spek, Olga: Osnovne znacajke etnologije Hrvatskoj od 1945. do danas<<, Zbomik
kongresa jgoslavenskih etnologov in folkloristov, 1, njjznjca Glasnjka Slovenskega etnoloskega drustva, Ljuljana, 198, str. 51-65.
Spek, Rdi: Ispitivanje javnog mnijenja, Naprjjed, Zagreb, 1968.
Supek, Rdi: Zanat sociologa, Skolska knjiga, Zagreb, 198.
Supek, Rudi: Polozaj jugoslavenske socjoJogjje<<, Revija za sociologij, , 1989, 1-2,
str. 4-5.
Siric-Bogetjc, Ljuinka: Odluke Pete zemaljske konferencije radu medu zenama
i njihova reaJjzacija u perjodu 1940-1942<<, Peta zemaljska konferencija . Zbomik
radova, IHRPH/Skolska knjiga, Zagreb, 1972, str. 82-8.
Thewelejt, aus: Mske fantazije, GZH, Zagreb, 198.
Thnessen, Werner: The Emancipation of Women: The Rise and Decline of the Women 's
Movement in German Social Democracy 1863-1933, Pluto Press, London, 197.
sion and Method in istorical Sociology, ur. Theda Skocpol, Cambrjdge Universjty
Press, Cambridge/London, 1984.
Wesel, U. (Uve Vezel,): Mit matrijarhatu, Prosveta, Beograd, 198.
Die Wilde Fra: Mytische Geschichten zm Stanen, Frchten nd Begehren, ur. Claudia
Schmlders, Eugen Diederichs Verlag, Kln, 1983.
Wolchik, Sharon L.: ldeology and Equality: The Stats of Women jn Eastern and Western Europe<<, Comparative Political Stdies, 13, 1981, 4, str. 458.
Women in Revoltionary Paris 1789-1795, Selected Documents, Translated with Notes
and Commentary Darline Gay Levy, Harriet Branson Applewhite, Mary Durham
Johnson, Universjty of Il!jnois Press, Urbana, Chicago, London, 1979.
Yjnger, . Milton: >>Prejudice<<, 11 Socjal Discriminatjon, u: Intemational Encyclopedia of
the Social Sciences, ur. David L. Sills, The Macmillan Company and the Free Press,
New York, Reprjnt Edition, 1972, Vol. 11, 12, str. 449.
Zagorac, Veda: Ostvarujmo ravnopravnost u izgradnji domovjne<<, Zena borbl, 1945,
br. 12-13, str. 15.
Zemon Davjs, Natalie: 'Women's History' in Transition: The European Case<<, Feminist
Stdies, 1976, Spring-Summer, No. , str. 83-103.
Zimbalist Rosaldo, Mjchelle: The Use and Abuse of Anthropology, Signs, 1980, 5, str.
409.
Zena drustv i privredi Jgoslavije. Statisticki bllten br. 133, Savezni zavod za statistjku,
Beograd, 1959.
Zupanov, Josip-Zeljka Sporer: Profesija sociolog<<, Revija za sociologij, XIV, 1984, 12, str. 11-46.
Zuvic, : Zastavica i na njojzi pise, doit tko uradi vise<<, iena bori, 1945,
br. 12-13, str. 16-17.
s. n.: Borbenj put zena Jugoslavije<<, Leksjkografski zavod Sveznanje<<, Beograd, 1972,
str. 126-127.
s. n.: Govor marsala ita radnom kolektivu 'itovih zavoda Litostroj' u Ljuljani<<, Glas
rada, , 36, 6. 9. 1947.

302

KONJI, ZENE, RATOVI

s. n.: Nova hrabrost i novi moral<<, Razgovor s Marijom Soljan-Bakaric, iena, 198, br.
-4, str. 17.
s. n.: Plenum mjesnog sindikalnog vijeca Zagreba<<, Rad, VI, 8, 17. 1. 1948.
s. n.: >>1 kongres kulturnih radnika Hrvatske<<, Zena borhi, 1944, br. 9, str. 24.
s. n.: >>Prva konferencija AFZ Hrvatske. Smotra to ila ljubavi, snage i rada<<, Zena
borhi, 194, br. 2, str. 2.
s. n.: >>Uklanjanje pet profesora s tehnoloskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu 1951195<<, Scientia Ygoslavica, 13, 1987, -4, str. 129 - 130.

Casopisi:
Die N Gesellschaft- Frankfurter Hefte, 7, 1989, 6: >>Thema: 1789- Sind Frauen Menschen?<<
Slobodni dom, (), 49, Bozic, 1945.
Slobodni dom, 50-51, Bozic, 1946.
Slobodni dom, 52. Bozic 1947.
Slobodni dom, 52, 24. 12. 1948.
Vjesnik, V, 209, 21. 12. 1945.
Vjesnik, V, 211, 2. 12. 1945.
Vjesnik, V, 212, 24-26. 12. 1945.
Vjesnik, VI, 217, . 1. 1946.
Vjesnik, VI, 513, 24. 12. 1946.
Vjesnik, VII, 518, 1. 1. 1947.
Vjesnik, VII, 822, 24. 12. 1947.
Vjesnik, IX, 114, . 1. 1949.
Zena danas (Beograd, 196-1940)
ienski svijet (Zagreb, 199-1941)

Rukopisi:
Stein Erlich, Vera: >>An Anthropologist's View of Different Gender RoleS<<
Sporer, Zeljka: >>Razvijenost socioloske profesij'e i odnos prema njoj<<, 1989.

BIBLIOGRAFIJA RADOVA LYDIJE SKLEVICKY

Knjige:
198 Antropologija iene, zbomik, & Zarana Papic, priredile i predgovor napisale, s en-

gleskog preveo Branko VuCicevic, Beograd, Prosveta, 9 str.

1987 Zena i drustvo, Kltiviranje dijaloga, uredila i predgovor napisala, Zagreb, Sociolosko drustvo Hrvatske, 181 str. (Bilioteka Revije za sociologiju).
1981 Erica Jong: Voce i povrce, prijevod i pogovor, Zagreb, Graficki zavod Hrvatske,
1981, 92 str. (BilioTeka)

Izvorni znanstveni, pregledni i strucni Clanci:

1976 Od borbe za prava do prave borbe, iena, Zagreb, XXXIV, , str. 92-99 =
Drustveni polozaj zene i razvoj porodice u socijalistickom samoupravnom drustvu,
Komnist, Ljuljana, veljaca 1979, str. 466-475.
1977 Antropolog- heroj u akciji: potrei kritickog preispitivanja etnologijskoantropologijske tradicije, Pitanja, Zagreb, IX, 5/5, str. 69-77.
1977 Jugoslawien - Siidosteuropa - Handbuch, Bd. 1, Casopis za svremen povijest,
Zagreb, IX, 2, str. 96-100.
1977 Kad zena kaze ne- to znaCi ne!, Pitanja, Zagreb, IX, 8, str. 25-5.
1978 Orijentacioi pregled izvora i Iiterature za proucavanje historije socijalisticke
izgradnje, Casopis za svremen povijest, Zagreb, , 15-60.
1979 Drustveni polozaj zene i razvoj porodice u socijalistickom samoupravnom drustvu,
Komni~t, Ljuljana, veljaca 1979, str. 466-475 = Od borbe za prava do prave
borbe, Zena, Zagreb, XXXIV, 1976, , str. 92-99.
1979 Zenski evnuh Zermene Grir u potrazi za izguljenim spolom, njiievna rec, Beograd, 128, str. 6-7.
1979 & f>urda Milanovic: Sadasnji trenutak zapadnoevropskog feminizma - novi institucizirani olici za oslobodenje zena, Argumenti, Rijeka, 1, str. 209-224.
1980 antropologiji zene, Revija za sociologij, Zagreb, , 1-2, str. 29-46 = Adalekok
n antropol6giajhoz, Letnk, 1982, XII, 5, str. 716-76.
1981 Pjesme Erike Jong, (eseji i prijevodi), Delo, Ljuljana, XXVII, 4, str. 12-14.
1982 Adalekok n antropol6giajhoz, Letnk, , 5, str. 716-76 = antropologiji
zene, Revija za sociologij, Zagreb, , 1-2, str. 29-46.

304

BIBLIOGRAFIJA RADOVA LYDIJE

KONJI, ZENE, RATOVI

SKLEVICY

305

1988 Cavalli, donne, guerre, Sulla djfficolta di ritrovare vera storja delle donne in
Yugoslavja, u: Gli studi sulle donne nella Universita, Ricerca transformazjone del
sapere, cura dj Qjnevra Conti Odorisjo, Roma, Edjzjonj Scientifiche Italiane,
str. 99-104.
1987 The fate of the institution of famjJy in the period of revolutjonary change jn society, Balkanologische Veroffentlichungen, Berlin, 12, str. 73-78.
1987 Konji, zene, ratovj, itd., Prolemi utemeljenja historije zena u Jugoslavijj, u: iena
i drustvo, Kultiviranje dijaloga, Zagreb, str. 51-60, (Bilioteka Revije za socjoJogiju).
1988 Mjesto i zadaca Antjfasisticke fronte zena u postrevolucjonarnim mjjenama
drustva (NR Hrvatska 1945-1953), Razvoj, dileme i perspektive jugoslavenskog socijalizma, knj. 1, Komunist [etc], Zagreb, str. 247-258.
1988 Nova Nova godina - od >>Mladog ljeta<< k poJjtickom ritualu, Etnoloska triina,
Zagreb, 11, str. 59-72 = Nova Nova godina- ili kako se kalila tradicija, Gordogan,
Zagreb, 11, 1990, 29-30, str. 88-109 = The new New Year, Or, how traditjon
was tempered, translated Dorothea Hanson, Berkeley, East European Politics
& Societies, 4, 1990, 1, str. 4-29 = Sumrak stare tradicjje, Nova Nova godina: Bozjc
1945-1948., , Zagreb, , 1994, 26 (22. 12. 1994.), str. 17-18.
1989 Emancipated integration or integrated emancipation, The case of postrevolutjonary Yugoslavia, u: Current Issues in Women's Histmy, edited . Angerman ...
[ et !. ], Routledge, London, str. 93 -108.
1989 More horses than women: On the difficulties of founding women's history in Yugoslavia, Gender and History, Oxford and New York, 1, 1, str. 68-75.
1990 Nova Nova godina - ili kako se kalila tradicjja, Gordogan, Zagreb, 11, 29-30, str.
88-109 = Nova Nova godjna- od >>Mladog ljeta<< k politickom ritualu, Etnoloska
triina, Zagreb, 1988, 11, str. 59-72 = The new New Year, Or, how tradition
was tempered, translated Dorothea Hanson, Berkeley, East European Politics
& Societies, 4, 1990, 1, str. 4-29 = Sumrak stare tradicije, Nova Nova godina: Bozic
1945-1948., Vijenac, Zagreb, , 1994, 26 (22. 12. 1994.), str. 17-18.
1990 The new New Year, Or, how tradition was tempered, translated Dorothea
Hanson, Berkeley, East European Politics & Societies, 4, 1, str. 4-29 = Nova godina
- od >>Mladog ljeta<< k politickom ritualu, Etnoloska triina, Zagreb, 1988, 11, str.
59-72 = Nova Nova godina - ili kako se kalila tradicija, Gordogan, Zagreb, 11,
1990, 29-30, str. 88-109 = Sumrak stare tradicije, Nova Nova godina: Bozic 19451948., , Zagreb, , 1994, 26 (22. 12. 1994.), str. 17-18.
1991 Profesija etnolog- analiza pokazatelja statusa profesije, u: Simboli identiteta, (Studije, eseji, grada), uredila Dunja Rihtman-Augustjn, Hrvatsko etnolosko drustvo,
Zagreb, str. 45-67.

1982 Pregled rezultata na jstrazjvanju povjjestj socjjaJjstjcke jzgradnje, Casopis za suvremenu povijest, Zagreb, XIV, 1, str. 89-97.
1982 Tresnjevka u perjodu obnove socjjalisticke izgradnje [ dio ekonomskom razvoju
opCine od 1945-1980], u: Crvena Tresnjevka, Monografija, Zagreb, Institut za historiju radnjckog pokreta Hrvatske, Spektar, Skupstjna opCine Tresnjevka, str.
283-346.
1982 Zenske studije u osamdesetim godjnama, Revija za sociologiju, Zagreb, XII, 1-4,
str. 157-162.
1983 & Zarana Papic: Antropologija zene - novi horizonti analize polnosti u drustvu,
u: Antropologija iene, zbornik, Beograd, Prosveta, str. 7-32.
1983 Nachkriegszeit und 1950er Jahre in roatien, u: Historikerinnentreffen, Dokumentation, 4, Berlin, str. 99-117.
1983 Nuznost zenske perspektive u etnologjji, Etnoloska triina, Zagreb, I-, 4-5,
str. 121-126.
1984 Antifasjsticka fronta zena- kulturnom mijenom do zene >>novog tipa, Gordogan,
Zagreb, VI, 15-16, str. 73-111.
1984 Ispred mogucnostj recepcjje- neki uvjdi Vere Stein Erlich, Revija za sociologiju,
Zagreb, XIV, 4-4, 309-317.
1984 Karakteristike organiziranog djelovanja zena u Jugoslaviji u razdolju do drugog
svjetskog rata, Polja, Novi Sad, 1. dio, , 308, str. 415-417; 2. dio, , 309,
str. 454-456.
1984 Matrijarhat: Prijepor mitologije, ideologjje i utopjje, Narodna umjetnost, Zagreb,
21, str. 69-76.
1984 75. Medunarodni dan zena, Sindikat 85, Zagreb, NIRO >>Radnjcke novjne<<, str.
40-44.
1984 Odnos spolova u znanstvenom i pulicjstickom radu Vere Stejn Erlich, iena, Zagreb, 42 (5-6), str. 62-74.
1984 Organizjrana djelatnost zena Hrvatske za vrjjeme Narodnooslobodilacke borbe
1941-1945, Povijesni prilozi, Zagreb, 3(1), str. 85-127.
1985 AFZ kao potencijaJnj Cimbenik procesa kulturne mijene tjjekom razdolja NOBe, (autorjzirano izlaganje), Prolemi, Ljuljana, 1, str. 71-74.
1985 Emanzjpatorische und integratjve Tendenzen in der Frauenbewegung Jugoslawjens 1918-1953, u: istorikerinnentreffen, Dokumentation, 5: Die ungeschriebene
Geschichte, Historische Frauenforschung, Wjen, Wjener Frauenverlag, str. 94-101,
Frauenforschung, Bd. .
1985 Prolemj jstrazivanja historije SFRJ 1945-1980, Izlaganje na znanstvenom skupu,
Casopis za suvremenu povijest, Zagreb, 17 (1), str. 29-31, 33, 71-75.
1985 Tradjcija drustvenj polozaj zene [ djskusjja na okruglom stolu odrzanom 24. 5.
1985. u okvjru projekta >>Povjjest poJjticke misJj u Hrvatskoj<< knjjzj dr. Dunje
Rihtman-Augustin: >>Struktura tradicjjskog misljenja<<], Nase teme, Zagreb, XXIX,
4-6, str. 412-415.
1986 ModeJj jntegracjje emancipatorskog procesa, Antjfasistjcka fronta zena Jugoslavije
1945-1953, Prolemi, Ljuljana, XXIV, 9 str. 20-23.
1986 NataJje Zemon Davjs, Prema povijesti nade, Gordogan, Zagreb, VIII, 1986, 22,
str. 85-91.
1986 Prvj kongres AFZ-a Hrvatske, Putovj integracjje zena u socijalistjcko drustvo, u:
Oslobodenje Hrvatske 1945. godine, Zbornik Instituta za historiju radnickog pokreta Hrvatske, Zagreb, str. 357-366.
1986 Der Utopje entgegen- Das BjJd der >>Neuen Frau<< im Befreiungskrieg Jugoslawjens (1941-1945), u: Frauenmacht in der Geschichte, Jutta Dalhoff, Uschi Frey,
Ingrjd Scholl (Hrsg.), Diisseldorf, Schwann, str. 229-236.
1987 Zene & zanr, Gordogan, Zagreb, IX, 26-27, str. 153-159.

Predano za tisak:
Sisterhood: Natjonal, Cross-Natjonal, Internatjonal (Yugoslav Feminjst Networks
Between the World Wars), [za antologjju]: All Over the : Women's Intemational Networks in istmy, (Pergamon Press~ SAD), 12 str.

Strucni radovi:
BiJjografski prjJog: Studjje zeni i zenski pokret, Marksizam svijetu, Zagreb,
VIII, 8-9, str. 487-500.
1978 Uredila: Aktualna tema - Zena ili slobodi, Pitanja, Zagreb, , 7-8.

1981

--------~--------------~

306

198

Prevela: Natalie Zemon Davis: Vladavina zena, Simbolicka inverzija spolova i

politicki nemiri u Evropi na pocetku industrijskog doba, Gordoga, Zagreb, 8,
198, 22, str. 92-120.

Radovi na znanstvenim skupovima:

197

1981
1982
1982
198
198

1984
1984
1984

1985
1985

1985
198

Od borbe za prava do prave borbe, Drustvei polozaj z i razvoj porodice socijalistickom samopravom drustv (111. tematsko podrucje: Zene u suvremenom
svijetu), Portoroz 18-20. . 197.
Nuznost >>Zenske perspektive u etnologiji, Uloga i polozaj z tradicijskoj kl
tri, Godisnja skupstina HED-a, 2-27. 1. 1981.
[Diskusija na evropskoj i povijesnoj sekciji], First Itematioal fr Research d teachig Related to Wome, Montreal, Canada, 2. 7. 4. 8. 1982.
Prolem odnosa spolova u znanstvenom i pulicistickom radu Vere Stein Erlich,
Sociologija, atropologija i etologija, Sociolosko drustvo Hrvatske i Hrvatsko etnolosko drustvo, Zagreb, 17-18. 12. 1982.
Nachkriegszeit und 1950er Jahre in roatien, 4. Historikerietreffe, Berlin,
Martz 198.
The Typology of the 19's Women's Lieration Movement in the USA, The Crucial Decade, America i the 1960s, Dubrovnik, IUC, 10-15. 10. 198.
Emanzipatorische und integrative Tendenzen in der Frauebewegung Jugoslawiens,
5. istorikerietreffe, Wien, 16-19. 1984.
Prolemi istrazivaja historije SFRJ 1945-1980, Institut za historiju radnickog pokreta Hrvatske, Zagreb, 6-7. 1984.
AFZ kao potencijalni Cimbenik procesa kulturne mijene tijekom razdolja NOBe, g i obmecje razlike v materijalisticoj teoriji , Zidovsko vprasanje, Ljubljana, 20. -22. 12. 1984.
The Fate of the Institution of Family in the Period of Revolutionary Change in
Society, Die gesellschaftliche Stellg der Fra, Berlin, -7. 9. 1985.
Prvi kongres AFZ-a Hrvatske, Putovi integracije zena u socijalisticko drustvo,
Oslobodeje Hrvatske 1945., Institut za historiju radnickog pokreta Hrvatske, Zagreb, 22-24. 5. 1985.
Der Utopie entgegen- das Bild der >>Meuen Frau wahrend des Befreiungkampfes in Jugoslawien, 6. Historikerietreffe, Bonn, 28-1. 5. 1985.
Emancipated Integration or Integrated Emancipation, the case of post-revolutionary Yugoslavia, Itematioal fr Wome's Histoy, Amsterdam, 24-27.
. 198.

1987
1987

1987
1988

1988

BIBLIOGRAFIJA RADOVA LYDIJE

KONJI, ZENE, RATOVI

Sazetak objavljen u: Itematioal fr Wome's Histoy, Eds. de Bruijin,

de Wildt, str. 159-161.
Miss. Onslow- In the Search of Biography, Uiversity of Bredford fr,
lack Lambs d Grey Falcos, Bredford, -5. 4. 1987.
Horses, Women, Wars, etc., On the Difficulties of Founding Women's History in
Yugoslavia, The Third Itematioal Iterdiscipliay Cogress Wome, Trinity
Colledge, University of Dulin, 6-10. 7. 1987.
Zene migranti kao zanemarena >>manjina, Iseijeici radickom pokret zemaija
iseijeja, Zagreb-Marior, 7. 9. 987.
Mjesto i zadaca Antifasisticke fronte zena u postrevolucionarnim mijenama
drustva (NR Hrvatska 1945-195), Razvoj, dileme i perspektive jgoslaveskog socijalizma, Institut za historiju radnickog pokreta i Centar S za idejno-teorijski rad V. Bakaric, Zagreb, 10. -11. . 1988.
Nova Nova godina, Uloga AFZ-a u stvaranju tradicije, Godisji sastaak Hrvatskog etoloskog drustva, Zagreb, . . 1988.

SKLEVICY

307

1988 Women and Postrevolutionary Invention of Tradition, 12th ICAES (Symposim:

Crret Isses i the Athropology of Geder), Zagreb, 24-1. 7. 1988.
1989 Frauen in der Politik, 70 Jahre Fraewahlrecht, Bonn/nigswinter, 19 -21. 1.
1989.
1989 Kako se svetkovao 8. mart?, Osmi marec- da ali ; okrugli stol, Ljuljana, 1. 2.
1989.
1989 Emanzipation und Organisation: Die Antifaschistische Frauenfront Jugoslawiens
in den Postrevolutioniiren Veriinderungen der Gesellschaft, Fr i der Politik,
Wirtschaft d Wisseschaft, Wiirzburg, 21. . 1989.
1989 Revolution- ein Thema fiir Frauen?, Literatr- Fr- Revoltio, Paderborn,
19-22. 9. 1989 ..
1989 Profesija etnolog, Analiza pokazatelja statusa profesije, 23. kogres SEDJ, Zadar,
2 - 27. 10. 1989.

Radio i

emisije

1984 Uredila seriju od pet emisija : Americkim studijima; napisala uvodne napomene
i komentare tekstova, TreCi program Radio Zagreba, sijecanj i veljaca 1984.
1984 Uredila seriju od tri emisije: Temelji nase socijalne antropologije, TreCi program
Radio-Zagreba, srpanj 1984.
1989 Govorila temi: Osmi mart - simbol trajne ambivalencije polozaja zena, Prvi program Radio Zagreba, 8. . 1989.
1989 Pripremila prilog tradicijama (nakon arhivskog istrazivanja i upoznavanja etnoloske literature) povodom >>Prvog aprila, V Zagreb, (snimljeno 1. . 1989).
1989 Pripremila prilog bozicnim oblcajima, Prvi program Radio Zagreb (obrazovni),
(snimljeno 8. 12. 1989), emitirano 25. 12. 1989.
1989 Pripremila prilog bozicnim oblcajima, Omladiski radio, Zagreb (simijeo 18.
12. 1989), emitirao 24. 12. 1989.
1989 Napisala scenarij (u suradnji s Lj. Grguricem) bozicnim/novogodisnjim tradicijama, Obrazovi program V Zagreb, emitirano 29. 12. 1989. pod naslovom >>Sretna
Nova godina.
1989 Sudjelovala s kratkim prilogom >>revolucionarnom osporavanju tradicije<< u emisiji bozicnim oblcajima, V Zagreb, (simijeo 19. 12. 1989).

Recenzije, prikazi i osvrti

1977 Lazarevic, Aleksandra VSanja: Zivot i djelo brace Seljan, Etnografski muzej u Zagrebu, 1977, 128 str., Casopis za svreme povijest, Zagreb, IX, , str. 14-148.
1980 Sociologija, marksizam i posebne znanosti, Redovna skupstina Socioloskog drustva
Hrvatske, Casopis za svreme povijest, Zagreb, XII, , str. 201-208.
1980 Redovni godisnji sastanak Hrvatskog etnoloskog drustva, Casopis za svreme povijest, Zagreb, XII, , str. 208-214.
1981 The Reversile World, Simbolic Inversion in Art and Society, Barbara . Babcock,
Ed., Naroda mjetost, Zagreb, 18, str. 5-1.
1981 Uloga i polozaj zene u tradicijskoj kulturi, Redoviti godisnji sastanak Hrvatskog
etnoloskog drustva, Zagreb, 2. i 27. sijecnja 1981, Casopis za svreme povijest,
Zagreb, XIII, 2, str. 187-194.
1981 Zenski svijet, Reprint, Konferencija za aktivnost i ulogu zene u drustvenom razvoju RK SSRNH i Izdavacki savjet casopisa Z, Zagreb, 1979, Casopis za svre
me povijest, Zagreb, XIII, 2, str. 17-179.

308

BIBLIOGRAFIJA RADOVA LYDIJE SKLEVICY

KONJI, ZENE, RATOVI

1982 Vujacic, Vidak: Etos Crnogorke, Tradicioali olici i sadrzaji u zivotu Crogorke,
Narodna umjetnost, Zagreb, 19, str. 294-29.
198 Radicki pokret i femiizam, Izvjestaji iz cetraest zemalja, uredik Ernest r
m, 1981, Casopis za suvremenu povijest, Zagreb, XV, 2, str. 212-21.
1985 Duja Rihtma-Augusti, Struktura tradicijskog misljeja, Skolska knjiga, Zagreb
1984, Filozofska istrazivanja, Zagreb, V, 13, str. 8-89.
1985 Vjera Katuaric, Zeski eros i civilizacija smrti, Naprijed, Zagreb 1984, Filozofska istrazivanja, V, 15, str. 85-85.
1985 & Andrea Feldma: U povodu sestog meduarodog susreta historicarki, Casopis
za suvremenu povijest, Zagreb, XVII, 2, str. 139-14.
198 Iformacija Meduarodoj kofereciji povijesti z (Iternatioal f
r Wome's History - ICWH), Amsterdam, 24-27. . 198, Casopis za suvremenu povijest, Zagreb, XVIII, 1, str. 195-199.
1987 Rat u Spanjolskoj 19-199. i jugoslaveski iterbrigadisti, (Muzej revolucije a
roda Hrvatske, 18. 12. 198. - 1. 2. 1987), Nase teme, Zagreb, XXXI, 8-9, str.
1342-134.

1987 Novi putovi proucavaja, Uz zbornik radova Socijala struktura<<. Bilioteka

Revija za sociologiju<<, Zagreb 198. [Jijesnik], Zagreb, 21. 4. 1987. [bez apg.].
1988 Ivekovic, Rada: Sporost- oporost, Svijet, Zagreb, 13, 17. . 1988, str. 2.
1989 Baditer, Elizabeth: Jedno drugo, Svjetlost, Sarajevo 1988, Svijet, Zagreb, 2, 27.
1. 1989, str. .
1988 Rihtman-Augustin, Dunja: Etnologija nase svakodevice, Skolska kjiga, Zagreb
1988, Etnoloska triina, Zagreb, 11, str. 19-170.
1988 z, .: Mothers ig Fatherland. Women, the Family and Nazi Politics, Methue, Lodon 1988, Casopis za suvremenu povijest, Zagreb, 20, 1-2, str. 2-25.
1988 Stojic, D.: Prva zeska partizaska ceta, Koferecija za drustveu a~tivnost z
i porodice RK SSRNH, Historijski arhiv Karlovac, Karlovac 1987, Casopis za suvremenu povijest, Zagreb, 20, 1-2, str. 2-27.
1988 & Anamarija Starcevic-Stambuk: Demos<<, Berlin, Etnoloska triina, Zagreb, 11,
str. 176-177.
1989 Gay, Peter: Freud for Hist9rians (Freud za povjesicare), Oxford University Press,
New York/Oxford 1985, Casopis za suvremenu povijest, Zagreb, 21, 1-, str. 2125.

1989 Jakob Volcic in jegovo delo, Zbornik prispevkov in gradiva = Jakov Vo!Cic i
jegovo djelo, Zbornik priloga i grade [Jakov Volcic und sei Werk, Sammlug
v Beitragen ud Material- Jakov Volcic d his Work, An Anthology of Contriutios d Fieldwork Materials), Hg. von Jurij Fikfak, Istarsko knjizevno
drustvo Juraj Dobrila<< ... [ etc.], Pazin ... [ etc.], 1988, Demos, Berli, 29, , str. 11.
1989 Natioal report ongoing research projects 'The changig role of wome in
society' i Yugoslavia, u: Documentation of Current Research Projects in Progress
1984-1987, edited W. Richter... [et al.], Akademie Verlag, Berlin (DDR), str.
70- 707.
1989 Novi teorijski nered, Zarana Papic: Sociologija i femiizam, IIC, Beograd 1989,
Danas, Zagreb, 2. 5. 1989, str. 48.
1989 Rajkovic, Zorica: Zm smrti [Zeiche des Todes], Izdavacki centar Rijeka/Zavod za istrazivanje folklora, Rijeka/Zagreb, 1988, Demos, Berli, 29, , str.
15-1.

1989 Rihtma-Augusti, Duja: Etnologija s svakodevice, Skolska knjiga, Zagreb

1988, Narodna umjetnost, Zagreb, 2, 1989, str. 245-247.
1989 Rihtman-Augustin, Dunja: Etnologija s svakodevice [Ethnologie useres Alltagslebens- The Ethology of Our Everyday Life], Skolska knjiga, Zagreb 1988,
Demos, Berlin, 29, , str. 157.

309

1 vk regled<< 2-24 (Beograd 1988),

'
1989 Supek, Olga: Ethnology in Croat, Etno os 1
.
N
[ ..
Demos, Berli, 29, , str. 11.
.
.
v
oetke i poslov1ce s eretve
1 g
1989 U kralja od N, , pjesme, zag
d S 1chwo"rter v der Neretva.
"hl
L'd
R"tsel
und
u
pr
Non, str. rza ugen, 1 er, .
R'ddl s d Poverbs from Neretva
In the Land of ig Norin, str. Sto~s, Poem~.t 1 -~ von Zorica Rajkovic GaleRiver], Hg. von Boskovic-Stu unter 1 ~. 1 29 str 21
'
rija Stecak, Metkovic-Opuze, 1987, Demos, Ber , ' ' . h
L'
1
v ., .
v

arice 19. stoljeca [roat1sc popu are 1e1989 Zecev1c, D1vna: Hrvatske pucke pJesm
t' n Secular and Religious Soderblicher des 19. Jahrhunderts - ~opular ro~ .. << Osijek 1988 Demos, Bergbooks in the 19th Cetury], IzdavackJ cetar v '
'

li, 29, , str. 220.

.
di Paolo De Simois, Comue
1990 Europa, Le tradizioni l del Na~ale, ~ra 27 str. 27.
di Fireze, Firenze 1985, Narodna um}etnost, agre ' '

Novinski clanci:
.
Vi k Zagreb 14 11. 1978, str. 1.
Ne teorija samo otvaranJe vrata, ;esm ,
'
'
.
.
z ' 14. 9. 1982, str. 74-75.
Nedovoljo samo bJtJ pravu, Danas, agre '
.
. S .. t Zagreb 11, 22. 5. 1987, str. 44.
Tri revolucije Giuseppine MartuzzJ, v '
'

v
S
..
z

1
19

1987
str.
44-45.
VJeStJce JOS gore, vet, agre , ,
'
.
S
..
z
14 7 1987, str. 42-4.
Stranka Jspred vremena, vet, agre , '
-4
Prica zivotu, Svijet, Zagreb, 15, 17. 7. 1987, str. 42
..
S .. z reb 1 1 7. 1987, str. 42 .
it skoro propast sveta, vet,
ag ' ' .
Crvena Emma, Svijet, Zagreb, 17, 14. 8. 1987, str. 41
44-45
.. .
, .
. S .. t Zagreb 18 28. 8. 1987, str.

Grijeh kOJJ emoguce JmenovatJ, vl)e ,

' '
S
..
z

11
11
1987,
str.
46-47.
. .
.
Junakje v zem1, vet,
agre , 19 '
Nevine u ludnici, Svijet, Zagreb, 20, 25. 9. 1987, str. 42.
.. z
1 9 10 1987 str. 46-47.
'
Borba srca s razumom, SVt]et, agre , 2 '
Kad rijeCi siluju, Svijet, Zagreb, 22, 2. 10. 1987, str. .
.
.
.
S .. z
2 11 1987, str. 2-.
TreC! Re1ch, DrugJ spo1, Vt)et, agre , '
v
"

S
..
z

24
d zene marSJraJu, Vl)et,
agre , , 20 11 1987, str. .
Raj zena, Svijet, Zagreb, 25, 4. 12. 1987, str. 2.
.
. u ducnost,
,
SVl)et,
.. zagre , 2 , 18 12 1987, str. 4.
SJecanJe
.d .f . .
S .. zagre ' 1' 1 1 1988 ' str. 11-12.
D usJ em1zma, Vl)et,

Svi;et Zagreb 2 15. 1. 1988, str. 4 .
Patuljaste amazoke hrvatskog fem1zma, ' '
' '
Crna majka Eva, Svijet, Zagreb, , 29. 1. 1988, str. 40-41.
..
.
.. S .. z agreb ' 4' 12 2 1988, str. 28-29.
Gl gu t geniJa, vtjet,
. . .
. .
S .. z
5 2 2 1988 str. 2.
tanJUma, vet,
agre , '
' .
.d v
D

..
sto slavJ medunarod zena, aIzmJsiJanJe trad1C1Je, Otkada se zapravo za
nas, Zagreb, 1, 8. . 1988, str. 9-70.
.. S .. z 11 1988' str. 42-4.
1988 Bolest kao suverziJa, Vt]et, agre , 6,
8 8 4 1988 str. -1.
. S .. z
d
1
'
1988 Svoga te gospo , vet, agre , ,
.
..

..
S
..
z

9
12 4 1988' str. 42-4.
1988 Drugov1 1JU v1, Vl)et, agre , ,
v
S .. t z greb 10 5 1988, str. 4.
.
k
' '
1988 Sloboste orene zene, vl)e ,
v

L"
S .. z reb 11 20 5. 1988, str. 2-.

v
DugJ
mars
zJvota
Dg
g,
vl)et,
ag
'
'
1988
Od
Samoe
do
slave,
Svijet,
Zagreb,
12,
.
.
1988,
str. 2-.
1988
.. z reb 1 29 7 1988, str. -7.
S
1988 Bomba s ukrasom vrpcom, vet, ag ' '

1978
1982
1987
1987
1987
1987
1987
1987
1987
1987
1987
1987
1987
1987
1987
1987
1987
1988
1988
1988
1988
1988
1988

;,

BIBLIOGRAFIJA RADOVA LYDIJE SKLEVICY

KONJI, ZENE, RATOVI

310

311

'1

1988
1988
1988
1989
1989
1989
1994

U potrazi za zaboravljenim spolom, Svijet, Zagreb, 25, 2. 11. 1988, str. 37.
Darovima razveselimo najblize, Svijet, Zagreb, 26, 16. 12. 1988, str. 33.
Neke nove svilene bube, Svijet, Zagreb, 27, 30. 12. 1988, str. 26.
Nasa gospa od Tieta, Svijet, Zagreb, 1, 13. 1. 1989, str. 36.
Dan koji svice nadom, Svijet, Zagreb, 5, 10. 3. 1989, str. 12-13.
pred carskim rezom, Svijet, Zagreb, 8, 21. 4. 1989, str. 12-13.
Sumrak stare tradicije, Nova Nova godina: Bozic 1945-1948, Vijenac, Zagreb, 11,
1994, 26 (22. 12. 1994), str. 17-18 = Nova godina- od >>Mladog ljeta<< k politickom
ritualu, Etnoloska triina, Zagreb, 11, str. 59-72 = Nova Nova godina- ili kako
se kalila tradicija, Gordogan, Zagreb, 11, 1990, 29-30, str. 88-109 = The new New
Year, Or, how tradition was tempered, translated Dorothea Hanson, Berkeley, East European Politics & Societies, 4, 1990, 1, str. 4-29.

Dokumentacijska grada pohranjena u

Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu
.

Dokumentacija Jnstituta za etnologiju i folkloristiku Zagrebu

1. Zene i moc- povijesna geneza jednog interesa. Magistarski rad 1984. 173+49 str.
IEF rkp. 1281.
2. Politicki rituali 1988/1989. V program; IEF video 127.
3. Izlozi i prodajni standovi prigodom 8. marta 1989. u Zagrebu; IEF foto 27659-27694
(snimio lvan Lozica).
4. 8. mart u Zagrebu; 1989; IEF foto 28252-28315, 28446-28451 (snimio Ivan Lozica).
5. Emancipacija i organizacija. Uloga Antifasisticke fronte zena u postrevolucionarnim
mijenama drustva i kulture (NR Hrvatska 1945-1953); nedovrsena doktorska disertacija; 1989. 127 str. IEF rkp. 1444.
6. & Dunja Rihtman-Augustin: V emisija >>Sretna vam Nova Godina 29. 12. 1989;
IEF video 128.
.

Disketoteka

1. Kalendar i, lzvjestaji, Kutija V, 18, 19.

2. Disertacija, Kutija V, 26/1-VI.
.

Ostavstina

Tematske hemeroteke:
1. Kalendar narodnih/puckih tradicija
(Bozic, Sv. Valentin, Uskrs, 1. april, Dan mrtvih, Dan maturanata, rodendan/imendan).
2. Politicki rituali [ do 1990.]
(Bozic, Nova godina, 8. mart, 1. maj, Dan mladosti, Dan borca, Dan ustanka naroda
Hrvatske, Dan Republike; suvremena politizacija simbola; odnos prema tradiciji;
ozivljavanje starih tradicija; stvaranje/izmisljanje novih tradicija).
3. ienska povijest

Recenzije knjige Antropologija iene:

Ivekovic, Rada: Antropologija zene, Politika, Beograd, 1984, (28. 4. 1984), [bez pag. ]
Jovanovic, Bojan: ritika androcentricne antropologije, jiievne novine, Beograd, 1985,
686 (15. 4. 1985.), str. 8.
Jovanovic, : Zene i njihova posebna antropologija, Delo, [Beograd], , 1984, 10,
str. 152-154.
Karanovic, Zoja: Antropologija zene, Polja, Novi Sad, 1984, 301, str. 156.
Kuzmanovic, Jasmina: Rod, ne spol, Danas, Zagreb, 1984, 113 (16. 4. 1984), str. 62.
Panasiuk, Branislava: Feminizam kao kulturna alternativa, Iz feministickog ugla, Glas
omladine, [Beograd],
Rihtman Augustin, Dunja: Antropologija zene, zbornik, Zena, Zagreb, 42, 1984, 3, str.
77-79.
Sabalic, Ines: Zene, >>Zagrebacka skola, Nin, Beograd, 1984, (6. 5. 1984), [bez pag.]
Stojanovic, Olga: Zene za zene, Mladost, Grad, 1985, 1406, (14. 1. 1985.),-[bez pag.]
Supek-Zupan, Olga: Antropologija zene, priredile i predgovor napisale Zarana Papic i
Lydia Sklevicky, Narodna umjetnost, Zagreb, 21, 1984, str. 151-152.
(): antropologiji zene, Vecemji list, Zagreb, 9. 4. 1984, str. 5.
D. N.: Zena na margini, Feminizam kao alternativna kultura, Dnevnik, [Novi Sad], 1984,
(17. 11. 1984.), str. 17.

Lydiji:

Jelavic, Zeljka & Povrzanovic: In memoriam Lydia Sklevicky (1952-1990), Etnoloska triina, Zagreb, 20, 1990, 13, str. 135-136.
Kasic, Biljana: Lydia Sklevicky 1952-1990, Casopis za suvremenu povijest, Zagreb, 1990,
22 (1-2), str. 257-260.
Kuzmanovic, Jasmina: Lydia Sklevicky, In memoriam, Svijet, Zagreb, 1990, 3 (9. 2. 1990),
str. 30.
Meznaric, Silva: Lydia, 7. 5. 1952-21. 1. 1990, In memoriam- Lydia Sklevicky, Gordogan,
Zagreb, 11, 1990, 29-30, str. 6-7.
Pavlovic, Mirena & Sanja Magdalenic: Pregled dokumentacijske grade ZIF-a 19841988, Narodna umjetnost, Zagreb, 1989, 26, str. 202.
Pavlovic, Mirena & Olgica Tomik: Pregled dokumentacijske grade Instituta za etnologiju
i folkloristiku 1989-1993, Narodna umjetnost, Zagreb, 31, 1994, str. 401.
Rihtman-Augustin, Dunja: Lydia Sklevicky (1952-1990), In memoriam, Oko, Zagreb,
1990, 3 (8. 2. 1990.), str. 26.
Starcevic-Stambuk, Anamarija: Popis objavljenih radova suradnika lnstituta za etnologiju i folkloristiku od 1989. do 1993. godine, Narodna umjetnost, Zagreb, 31, 1994,
str. 370-371.
[s. n.]: Sklevicky, Lydia- Biliografija objavljenih radova u 1989. godini 1[podatke priredila Anamarija Starcevic Stambuk], Gordogan, Zagreb, 11, 1990, 29-30, str. 8.
Lydia Sklevicky, 7. 5. 1952.- 21. 1. 1990. ruh & Ruie 3, Tematski broj casopisa Zenske
infoteke, Zagreb, zima/p~-gljece 1995, 41 str.

Priredila
Anamarija Starcevic Stambuk

IZDAVAC

DRUGA

Nina Zeckovic
Sanja Ivekovic
Radmila Zdjelar
ZENSA INFOTEA
Zagreb, Berislaviceva 14

ZAIZDAVACA

EJurda

neievic

GRAFICA PRIPREMA 1 TISAK

Durieux d.o.o.
Zagreb, Smodekova 2

UVEZ

Lirokon

Zagreb, Planinska 2

Objavljivanje ove knjige podupro Institut Otvoreno drustvo<< - Hrvatska

Izdavacka djelatnost Druga pokrenuta i potporom Frauen Anstiftunga - Hamburg