NLP Tvoje Neogranice 2015 Zagreb

Treneri:
Sytse Tjallingii
NLP Practitioner
NLP Master Practitioner
Certificied Meunarodni NLP trener
I
Marlies Tjallingii
NLP Practitioner,
NLP Master Practitioner
AVP glavni trener
Cocounselteacher
Sadraj
Predgovor ................................................................................................................................................ 3
1.
Vjeba: Ciljevi teaja .......................................................................................................................4
Kako razviti dobar cilj?...............................................................................................................................4
2.
Vjeba: to elite postii s ovim NLP teajem Vae neograniene moi? ...................................4
1. 1. to je NLP? ............................................................................................................ 5
2. Tri ivotna pitanja ..................................................................................................... 6
3.
Vjeba .............................................................................................................................................6
3. Tko je tko? ................................................................................................................ 7

4. Pretpostavke NLP- a .................................................................................................. 9
Objanjenje pretpostavki ..........................................................................................................................10
4.
Vjeba: Tijelo i um...........................................................................................................................10
5.
Vjeba .............................................................................................................................................14
6.
Vjeba: Od prepoznavanja do potivanja .......................................................................................14
5. Izotravanje osjetila .................................................................................................. 15

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Vjeba: to briu naa osjetila? ......................................................................................................15

Vjeba Drvo glava: izotravanje senzora u vienju...................................................................15
Vjeba: Koja informacija nam je stvarno potrebna? .......................................................................17
Vjeba: Koji je utjecaj vae utisnute generalizacije? .......................................................................17
Vjeba: Vaa osjetila vas varaju!!....................................................................................................18
Vjeba: Koliko nogu ima slon? ........................................................................................................19
Vjeba: Vidljivo vaim osjetilima ili interpretacijom? .....................................................................19
Vjeba: Vizualno kalibriranje, poblie promatranje neverbalnih znakova drugih ..........................21
Vjeba: Detalj ili prikaz? ..................................................................................................................22
Vjeba: Postajemo svjesni razlika u tonalitetu: ..............................................................................23
Vjeba: Opaanje tonaliteta............................................................................................................23
Vjeba: Opaajte razlike u pljeskanju rukama i u koracima ............................................................23
Vjeba: Zapaanje linih ekspresija .................................................................................................24
6. NLP komunikacijski obrazac ...................................................................................... 24

to je komunikacija, zapravo? ...................................................................................................................25
20. Vjeba: Modern Communication .................................................................................................25
Pojednostavljen NLP komunikacijski model ..............................................................................................26
21. Vjeba: Tvoja unutarnja reprezentacija (1): ....................................................................................26
NLP komunikacijski model kao strip ......................................................................................................27
Kompletni NLP komunikacijski model ...................................................................................................28
22. Vjeba: Va unutarnji prikaz 2 ........................................................................................................28
Objanjenje NLP Komunikacijskog modela ...............................................................................................29
7. Mapa nije teritorij ..................................................................................................... 31

23.
Vjeba: mapa nije teritorij: .............................................................................................................31
8. Neuroloke Razine .................................................................................................... 32

24.
Vjeba: Neuroloke razine ..............................................................................................................33
9. Nesvjesni i svjesni um ............................................................................................... 35

25.
Vjeba: Proitajte sljedei niz brojeva i prekrijte ga nakon 15 sekundi. .........................................36
10. Proces uenja u 4 koraka ........................................................................................... 37

to je proces uenja u 4 koraka? ...............................................................................................................38
26. Vjeba: Uenje davanja komplimenata ..........................................................................................39
27. Vjeba: Proces uenja u 4 koraka ...................................................................................................40
28. Vjeba : Vai najvaniji uitelji ........................................................................................................40
11. etiri osnovne pretpostavke...................................................................................... 41

1. Svo uenje, ponaanje, promijena je podsvijesno .................................................................................41
2. Ostanite na strani uzroka, a ne na strani rezultata ...............................................................................42
29. Vjeba: Uzrok ili posljedica? ...........................................................................................................42
3. Neograniene predrasude .....................................................................................................................43
30. Vjeba: Promijenite ograniene u neograniene predrasude. .......................................................43
31. Vjeba: od slabe vjere do vrstog uvjerenja ...................................................................................43
32. Vjeba: Jezik uvjerenja ....................................................................................................................45
4. Sredinji nervni sistem nije sposoban pohraniti poricanje ....................................................................46
33. Vjeba: Mali slon .............................................................................................................................46
Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 1
12. Sendvi povratni model ............................................................................................. 47

34. Vjeba: Treniranje sendvi povratne veze ......................................................................................47
Sendvi povratni model u dijagramu .........................................................................................................47
13. Prisnost..................................................................................................................... 48
Prisnost ......................................................................................................................................................51
35. Vjeba: Mo DA, ALI rijei: ............................................................................................................52
36. Vjeba: Ne slaganje i prisnost .........................................................................................................52
Koraanje i vodenje ...................................................................................................................................53
37. Vjeba: Koraanje i vodenje ............................................................................................................53
Prisnost sa samim sobom ..........................................................................................................................53
38. Practice: Rapport ............................................................................................................................53
14. Sustavi reprezentiranja ............................................................................................. 54

39. Vjeba Razvijte svoj najslabiji reprezentacijski sistem ....................................................................54
40. Vjeba/Test zastupanja sustava reprezentiranja ............................................................................55
Tri kue .................................................................................................................................................... 58
41. Vjeba Predikati ..............................................................................................................................58
42. Vjeba glagola .................................................................................................................................59
Neki predikati: ......................................................................................................................................... 60
Znaajke tipolokih sustava ..................................................................................................................... 61
15. Sidrenje .................................................................................................................... 62

43.
44.
Vjeba: Krug nadmonosti: NLP proces samosidrenja ....................................................................65

Vjeba: Spojeno sidro .....................................................................................................................67
16. Osjeti Strah i ..... svejedno to uini! ........................................................................... 68

U Kuiji i izvan kutije .................................................................................................................................. 68
17. Jezik .......................................................................................................................... 69

Snaga jezika ...............................................................................................................................................69
45. Vjeba: Potrebnost mogunosti......................................................................................................69
Teko ili Ne tako lako .............................................................................................................................70
46. Vjeba: ............................................................................................................................................70
18. Hijerarhija jezika ....................................................................................................... 71

47.
Vjeba:Komadanje ..........................................................................................................................73
19. Meta - model ............................................................................................................ 75

Sakupljanje odreenih informacija ...........................................................................................................75
48. Practice: Making a problem smaller ...............................................................................................76
20. Milton model ......................................................................................................... 77

49. Vjeba: Milton Language 1 .............................................................................................................78
50. Vjeba: Milton Language 2 .............................................................................................................79
The technique of the Yes Set .................................................................................................................. 80
51. Vjeba: Yes set ................................................................................................................................80
21. Nenasilna komunikacija ............................................................................................ 81

52.
Vjeba: Walk through the steps ......................................................................................................82
22. Ponovno formuliranje ............................................................................................... 85

to sam traio od ivota ............................................................................................................................86
53. Vjeba: to vidite? ..........................................................................................................................87
54. Vjeba: Reframing thick lined islands ...........................................................................................87
O ponovnom uokviravanju ........................................................................................................................88
1. Kontekst Ponovno uokviravanje .........................................................................................................88
2. Ponovno uokviravanje sadraja .............................................................................................................89
55. Vjeba with reframing ....................................................................................................................91
3. Perceptivna pozicija ...............................................................................................................................91
56. Vjeba: Perceptivne pozicije ...........................................................................................................91
Trea pozicija .............................................................................................................................................93
23. Vie o NLP u (Knjige i web stranice) ........................................................................ 94

Knjige .........................................................................................................................................................94
Web stranice: ............................................................................................................................................94
24. Citati: ........................................................................................................................ 95
Predgovor
Vae neograniene moi" je teaj Neurolingvistikog programiranja (NLP-a).Kako bi bilo divno kada
bismo sumnju u sebe mogli zamijenili samopouzdanjem?elite li imati onu stabilnost koja odlikuje
uspjene ljude?elite li osjetiti zadovoljstvo mijenjanja straha, sumnje i negativnih misli koje se
javljaju kad vam se dogode neki neugodni dogaaji? Na primjer, promijenite ih u zadovoljstvo
saznanja da je nakon svega najvanije iskustvo iz kojeg ete neto nauiti.
elite li uspostavljati lake odnose u svome privatnom ivotu i karijeri? elite li da se vi i va partner s
kojim razgovarate dobro osjeate nakon vaeg razgovora?
Ovu i mnoge druge tehnike ete nauiti u ovom osnovnom NLP-treningu.
Mnogi e se prepoznati u ovome: niste uspjeni koliko bi eljeli biti, izgleda da svaki puta padate u
istu provaliju. Nemate pojma kako se to deava i kako biste to mogli promijeniti na bolje. Ili, elite
neto vano rei dobrom prijatelju, ali ne moete ostvariti kontakt. Ponekad, kada priate s nekim,
uvi odreenu rije zablokirate, jer vas je ta rije podsjetila na bolan dogaaj iz prolosti. U koli nas
ne ue kako da komunicirano jedni s drugima, niti kako da komuniciramo sa samim sobom.
Ovaj osnovni NLP teaj je o ovome: Kako ostvariti bolju komunikaciju? Kako komunicirati na nain da
vas drugi stvarno razumiju? Kako doi do onoga to stvarno elite postii u zivotu? Kako postati
uspjeniji u vaem poslu, privatnom zivotu, drutvu?
NLP je pomalo poput prirunika za va mozak, misli i osjetila. Kod NLP-a nije bitan sadraj vae
poruke. Bit je u strukturi vae komunikacije. NLP vas ini svjesnim vaih nesvjesih procesa i modela.
Kroz teaj ete vidjeti, uti i osjetiti kako komunikacija radi. Nauit ete kako uspjeno komunicirati.
To su metode koje moete primijeniti u vaem svakodnevnom ivotu. to nauite danas, moete ve
danas i primjeniti. Nauit ete neto teorije da vam da potrebnu strukturu, ali ete takoer imati
priliku da primjenite ono to ste nauili kroz razliite vjebe u sigurnom okruenju.
NLP ne kae: trebate to napraviti tako i tako. NLP prua razliite alternative, to znai da moete
birati izmeu vie ponuenih opcija, i da moete izabrati najuinkovitije tehnike. NLP ini vidljivom
strukturu od onoga kako to radite do to radite. Uvijek se postavlja pitanje je li neto uinkovito?
to je to, to elite raditi u budunosti da biste se osjeali sretnima?
Pogledat emo strategije uspjenih ljudi kao to su Nelson Mandela, Majka Theresa, Abbe Pierre,
Martih Luther King, itd. Uit emo tehnike kao to su usidravanje, preoblikovanje, razvijanje snanijih
uvjerenja. Iskusit ete mo bliskosti. Nauit ete kako vam to moe pomoi ako ste svjesni procesa
uenja kroz 4 koraka.
Nauit ete koristiti osnaenijezik i taj e vas jezik pribliiti stvarnosti.
Bit e mnogo prilika da radite s vlastitim iskustvima i da u sigurnom okruju dijelite misli i osjeaje,
ako to elite.
Sytse Tjallingii je iskusan i meunarodno priznat NLP trener koji radi na Windesheim sveuilitu u
Zwolleu u Nizozemskoj.
1. Vjeba: Ciljevi teaja

Opiite dolje u nekoliko reenica situaciju za koju mislite da ste trebali bolje komunicirati.
When did it happen?
Where?
Who were there?
What did you say?
What did the other do?
What did you see?
What did you think?
What did you hear?
What did you feel?
What would you do different?
Kako razviti dobar cilj?

1.
2.
3.
Koristite pozitivne termine (izbjegavajte nisam, ne ili druge oblike poricanja)

Zamislite da ste ga ve postigli i da znate tono to je.
Preuzmite inicijativu i slijedite sljedee korake. elim to, napravit u to (radije nego ja to
moram)
4. Dajte odreen,baziran na osjetilima,opis vaih ciljeva i korake koji su potrebni za eljeni ishod.
5. Ekoloki,to znai da ste ukljuili cjelokupni odnos izmeu osobe i njezina okruenja (socijalno i
fiziki)
6. Budite kreativni i smislite vie od jedne opcije da dosegnete svoj cilj.
7. Prvi korak je specifian i izvodljiv.
8. Budite fleksibilni, poveajte svoje mogunosti da birate.
9. Koja sredstva, kakve vremenske rokove, koje uvjete ete organizirati?
10. Mislite na svoj cilj jo jednom. Da li primjeujete to se promijenilo?
2. Vjeba: to elite postii s ovim NLP teajem Vae neograniene moi?
1.
1. to je NLP?
NLP znai:
NLP je skupina uinkovitih alata pomou kojih moemo promijeniti sami sebe.
NLP se poeo koristiti u SAD-u , ranih sedamdesetih. Richard Bandler i John Grinder su istraivali
strukturu komunikacije i promjene. Pronali su da jezik, neuropsihologija ikibernetika ineosnovu
komunikacije. Nazvali su tu novu tehniku: Neurolingvistiko programiranje.
U poetku su uili i nadahnuli mnogo psihologa, psihijatara, volontera. Mnogi od njih sada koriste NLP
tehnike u njihovoj radnoj praksi. Danas se NLP esto primjenjuje u businessu, managementu,
marketingu i managementu radne snage, u edukaciji uitelja, treniranju te u osobnom razvoju.
Ime Neurolingvistiko programiranje je bilo pokuaj da se u kratkim postupcima opie opus ove
nevjerojatne koliine uspjenih uviaja i vjetina.
Neuro se odnosi na to kako osjetila, um i tijelo rade, te meusobno utjeu jedan na drugoga.
Lingvistino (lingua znai jezik ili govorni jezik) se odnosi na uvid u miljenje jedne osobe koje moe
biti steeno podrobnom panjom na njihovu upotrebu jezika, ukljuujui govor tijela i tonalitet.
Programiranje se ne odnosi na kompjutersko programiranje, ve na studij razmiljanja i modela
ponaanja ili programiranja koje ljudi koriste u njihovom svakodnevnom ivotu. Takoer se odnosi
na mogunost promjene vlastitioga ponaanja. Ljudi esto pomiljaju da NLP znai biti programiran.
Bolje objanjenje imena NLP bi trebalo biti: ne vie pasivan, ili planiranje novoga ivota.Ime
neurolingvistiko programiranje koristi se ve oko 30 godina, pa izgleda da smo zaglavili s njim. Zato
je u globalu skraeno na njegove inicijale NLP.
Moe se rei da je NLP postao uspjean ne radi naslova, ve usprkos njemu. I, suoimo se s tim ako
neto s tako udnim imenom moe postati ovako popularno, mora biti dobro zatoto naslov uope
ne utjee na to.
2. Tri ivotna pitanja

1. Na to se fokusira?
2. Koje znaenje pridaje tomu?
3. to radi?
3. Vjeba
Razgledaj naokolo ovu prostoriju!
Izaberi tri stvari koje ti privlae panju!
Koje im znaenje pridaje?
1. Moj fokus in your personal life
2. Znaenje koje pridajem
3. to bih mogao poduzeti
3. Tko je tko?
Osnivai NLP a: Bandler i Grinder:
Ljudi koji su utjecali na NLP i bili vani za njega:
Richard Bandler Gestalt terapeut
John Grinder jezini profesor
Richard Wayne Bandler (New Jersey, USA February 24, 1950) is an American Gestalt therapist, NLPtrainer and researcher, who developed with John Grinder Neuro-Linguistic Programming (NLP) .
Bandler grew up in Sunnyvale, California, in what is now Silicon Valley.
He began his studies in mathematics eventually earned his bachelor's degree in philosophy and
psychology (1973) at the University of California, Santa Cruz (UCSC) and Master (1975) in psychology
at the Lone Mountain College in San Francisco.
John Thomas Grinder (Detroit (Michigan), January 10, 1940) is a professor in American Anglicism,
linguistic and researcher. Grinder studied at the beginning of the 60s anglistics at the University of
California, Santa Cruz (UCSC). There, later in his academic career, he worked on Noam Chomsky's
transformational grammar, specializing in 'syntax'.
At the end of the sixties, Grinder went back to school to study linguistics and in 1972 he graduated
from the University of California, San Diego on the thesis On Deletion Phenomena in English. At the
beginning of the seventies Grinder worked in the laboratory of George A. Miller at Rockefeller
University in New York City, when he was appointed assistant professor of linguistics at the UCSC.
In 1972 he was approached by the psychology student Richard Bandler, who was working with the
leadership of a study Gestalt psychology in order to participate as a supervisor. Bandler had a lot of
time writing out recordings of Fritz Perls, one of the founders of the Gestalt psychology and also from
Virginia Satir, family therapist. While he was studying psychology , he also had learned about Gestalt.
They started together to investigate especially the non-verbal communication. Their first book was
The structure of Magic.
Virginia Satir, a famous family

therapist
Milton Erickson, successful

psychiatrist, hypnotherapist
Fritz Perls, the father of the Gestalt

therapy
Alfred Korzibsky, Professor of

linguistics and semantics
Gregory Bateson, biologist,

psychiatrist, anthropologist and
cybernitist
Ivan Petrovich Pavlov, founder of

the idea of the reflex
O emu je NLP?
Svatko po roenju ima identitet. Taj identitet oito nije zreo, ali se razvija kroz ono to radimo u
naim osobnim ivotima i to emo i dalje doivjeti. Svaka e osoba dobiti svoja iskustva kroz pet
osjetila: moemo samo gledati, sluati, osjeati, kuati ili mirisati. Ponekad se javlja esto ulo,
ponekad jedno ili vie osjetila nedostaje ili je nerazvijeno. Tako moemo vidjeti da je veina stjecanja i
prerade iskustva ide kroz tri kanala: vizualni, ulni i kinestetiki.
4. Pretpostavke NLP- a
NLP se uvelike bazira na praktinim iskustvima, vie nego na akademskim teorijama, NLP-ove
pretpostavke neke jedinstvene NLP-u, neke posuene od General Semantica, kibernetike itd.
veoma su korisne kao vodii u razmiljanje iza NLP a u cjelini. Zato to su esto izraavane u jednoj
reenici, ponekad su krivo shvaene kao maglovite i/ili idealistike. U stvarnosti, one su sve
ekstremno pragmatine I uinkovite.
Pretpostavke su djelotvorne za tebe, ako u njih vjeruje. One nisu istinite ili lane. Neke od najvanijih
pretpostavki NLP-a su:
1. Potovanje tueg modela svijeta

2. Znaenje vae komunikacije je u odgovoru koji dobijete
3. Va um i tijelo su dijelovi istog sistema, ne moete ih
rastaviti.
4. Mapa nije teritorij
5. Najvanija informacija o nekome je njegovo/ njezino
ponaanje.
6. Ponaanje je prilagodljivo. Aktualno ponaanje je najbolji
izbor.
7. Svako ponaanje ima pozitivnu namjeru.
8. Neije ponaanje ne predstavlja tu osobu, prihvati tu osobu
i moda e eljeti promijeniti njegovo/njezino ponaanje.
9. Svi imaju sve potrebne resurse
10. Ja sam gospodar svoga uma pa tako i vlastitih rezultata
11. Osoba s najveim brojem izbora u danoj e sitaciji
najvjerojatnije dobiti najbolji rezultat.
12. Ne postoji neuspjeh, postoji samo povratna informacija o
aktivnosti
13. Otpor od strane nekoga s kime komunicirate je znak
nedostatka veze
14. Promjena urzokuje promjenu
15. Ne moete ne komunicirati
16. Svi postupci bi trebali poveavati mogunosti donoenja
razliitih odluka
17. Prihvatite stvarnost kakva jest
Objanjenje pretpostavki
1. Potovanje tueg modela svijeta.
Tumaenje: Uspjena komunikacija jedino moe biti izvedena iz potovanja tumaenja svijeta koje
imaju drugi ljudi. injenica je da svatko ima vlastiti model svijeta, ovisno o njegovim/ njezinim
osobnim iskustvima. Dobri su primjeri ljudi koji su imali velikoga uspjeha s potovanjem modela tueg
svijeta: Nelson Mandela, Mahatma Gandhi, Martin Luther King.
2. Znaenje vae komunikacije je u odgovoru koji dobijete

Tumaenje: Ovdje se pretpostavlja da e ljudi reagirati na ono to misle da vi mislite, to moe biti
tono ili netono tumaenje stvarnoga znaenja.
(Molim vas zapamtite da je komunikacija cijela poruka ne samo to ste rekli, ve i svi ostali
neverbalni signali.) Vrijednost ovog tumaenja je u tome to istie, da ako hoemo da ljudi reagiraju
na ono to kaemo, onda moramo priati s njima a ne u njih. To znai da moramo stalno biti svjesni
reakcija drugih ljudi, te stoga prilagoditi nau komunikaciju, bolje nego samo pretpostaviti da su
razumjeli ono to smo htjeli da razumiju.
3. Va um i vae tijelo su dijelovi istog sistema, ne moete ih rastaviti.

Tumaenje: Gledite da su nae tijelo i na mozak/um zasebno bie je bilo razvijeno u medicini oko
1930. i 1940. godine. Ako neto nije bilo u redu s vaim tijelom od glasnog disanja do malignog raka
jedino rjeenje je bila neka vrsta fizikog tretmana.
Unato njegovoj poziciji (doslovno) u centru nervnog sistema, u medicini je steena predrasuda da se
utjecaj mozga/ uma zaustavlja na vratu. Ironino, ovo se pojavilo u isto vrijeme kada je General
Semantics istraivao ideju da je mentalna aktivnost imala izravan odnos s psiholokom aktivnou.
Tek se u zadnjih nekoliko desetljea dolo do provjerenih dokaza koji izvan svake sumnje pokazuju da
je imunoloki sistem, na primjer, integralno povezan s modanom aktivnou tako da, na primjer,
mentalni stres moe blokirati djelovanje imunolokog sistema i time dovesti do pogoranja tjelesnog
zdravlja.
4. Vjeba: Tijelo i um.

Napravite krug kaiprstom I palcem vae lijeve ruke.
Poveite va kaiprst i palac desne ruke kroz prvi krug. Krugovi su meusobno
povezani i rastavit e se jedino povlaenjem jedne od vaih ruku.
Mislite na vrlo ugodnu i uspjenu situaciju i jako potegnite da raskinete krug.
Koliko sile morate upotrijebiti?
Mislite na vrlo neugodnu i groznu situaciju i povucite opet. Da li je malo lake?

Tumaenje: Ovo je moda najvanija samostalna pretpostavka u cijelom NLPu (originalno razvijena od Alfreda Korzybskija, osnivaa General Semantics-a).
Najjednostavnijim rijeima to znai da smo uvijek pomalo odvojeni od
stvarnosti. Crtamo karte, ali karta zapravo nije mjesto koje je
nacrtanoimimoramoreagiratinaono tosezapravodeavaokonas,
raenegodase alimodastarinisuonakvekakvebitrebalebiti. Isto tako, moramo razumjeti da su rijei
samo vrsta stenografije za stvari koje opisuju. Da bi pojasnili to to znai, samo pogledajte rijei na
novanici. to zapravo znai obeajemo da emo platiti donosiocu? Kako bi zapravo izgledali funta
ili dolar odvojeni od novia ili novanice koji predstavljaju ili simboliziraju financijsku vrijednost?
Svaka metafora nije ono to pie; rijei nisu stvari koje opisuju; simboli nisu stvari koje predstavljaju,
vae unutarnje tumaenje nije stvarnost. Pogledajte NLP-ov komunikacijski model.
5. Najvanija informacija o nekome jest njegovo/njezino ponaanje

Tumaenje: Da bi bili uinkoviti u naoj komunikaciji vano je odvojiti ponaanje od osobe. Opis
neijeg ponaanja bez predrasuda moe njega/nju pribliiti stvarnosti i zapoeti strategije promjene.
6. Ponaanje je prilagodljivo, a prirodno ponaanje je najbolji izbor koji postoji

Tumaenje: Drugim rijeima: Ako usvojimo odreeni oblik ponaanja to je zato to je to nekada
funkcioniralo. Mi (ne)svjesno donosimo odluku o tome kako emo se ponaati prema svim naim
iskustvima i uvidima koje u tom trenutku imamo na raspolaganju. Problem je u tome to se esto
ponaamo na nain koji vie nije prikladan. Moram rei da, ako prihvatimo ovo tumaenje, shvaamo
da je najuinkovitije rjeenje pronai novo, vie prikladno ponaanje, bolje nego da se drimo za
izdueno post mortem staro ponaanje (to e jo vie uvrstiti staro ponaanje).
7. Svako ponaanje ima pozitivnu namjeru

Tumaenje: Ovo je najvjerojatnijeNLP-ovanajkontraverznijapretpostavka, sobziromnatodaje
estokrivoshvaena. Ono to zapravo elimo rei jest da svako ponaanje ima pozitivnu namjeru, sve
dokle god je osoba koja pokazuje to ponaanje zainteresirana. Ovo ne znai da je to ponaanje
najbolji izbor (s objektivnog stajalita). Niti znai da e to ponaanje imati pozitivne uinke na bilo kog
drugoga. Klasian primjer onoga to bi mi nazvali obrnuta pozitivna namjera je ponaanje naprasitog
direktora koji postie ponovno samopotovanje gazei ljude pod njim.Rjeenje takvog neprimjerenog
ponaanja je da se pronae nain na koji e se zadovoljiti svrhu nekim vie prihvatljivim sredstvima.
Na primjer, dati direktoru zadovoljstvo da on vie nema potrebe maltretirati svoje zaposlenike.
8. Neije ponaanje ne predstavlja tu osobu, prihvati tu osobu i moda e eljeti

promijeniti njegovo/njezino ponaanje
Tumaenje: Ako kaete: Ti si glup to degradira na nivou identiteta. Ako kaete da tvoje ponaanje
moe biti vie racionalno, potie promjenu.
9. Svi imaju sve potrebne resurse

Tumaenje: Ovo je jedna od kakljivih pretpostavki zato to ne odgovara u potpunosti pretpostavci
na kojoj je zasnovana. to je Erickson zapravo rekao jest da svaki pacijent ve ima sve potrebne
resurse da bi se suoio s trenutnim problemom. Odnosno, na nekom nivou ve su znali kako je
problem nastao i znali su to im je sve potrebno da bi ga rijeili. to zapravo nije isto to i rei da mi
svi imamo bilo koje resurse (ili sposobnosti) da nas izvuku iz svake situacije. ak i ako prihvatimo ovu
pretpostavku, kao to se obino kae, predlaem da moramo primiti na znanje dvije kvalifikacije koje
ja zovem Bradburijeve krunice:
Da bi koristili resurse moramo:
a. Znati da ih imamo, i
b. Znati kako ih koristiti
(iako ne nuno svjesno).
Dopustite mi da objasnim to mislim odnosei se na pitanje kako bi djeca trebala biti educirana.
Neki ljudi, uzet emo u obzir da ve imamo sve potrebne resurse, tvrde da djeca moraju imati
slobodu uiti ono to ele, kada ele, i da e na kraju tako nauiti sve to moraju znati.
Oni u tradicionalistikoj grupi istiu da, poprilino tono, taj pristup jednostavno ne djeluje i da
edukacija zato mora biti paljivo strukturirana i kontrolirana.
Trei, i najstvarniji pristup uzima u obzir sva tri dijela NLP-ove pretpostavke, stoga:
Djeca imaju sve resurse potrebne da ue uinkovito (ako nemaju, kako ue hodati i priati bez
poduka?)
i moraju shvaati da imaju tu sposobnost
... i kako ju koristiti
Drugim rijeima, djeca trebaju pomo i nekoga da ih vodi. Naposljetku, edukacija je ivi process, a ne
statian dogaaj. Prvo i najvanije, moraju nauiti kako uiti. Samo baciti orue ispred njih i oekivati
da se snau s istim je totalno lo poetak. S druge strane, previe strukture i kontrole moe uenje
uiniti dosadnim rutinskim zadatkom. I to smo onda dobili!
10. Ja sam gospodar svoga uma pa tako i vlastitih rezultata

Tumaenje: Ovo je jako vana stavka, zato to znai da smo mi stvarno odgovorni za svoj ivot. to
mi radimo je jako vano, to damo dobijemo natrag, va je izbor odluiti to ete uraditi. To odreuje
vae rezultete.
11. Osoba s najveim brojem izbora u danoj sitaciji e najvjerojatnije dobiti najbolji
rezultat.
Tumaenje:Ovo je povezano s idejom od BATNA (najbolja alternativa je da se ne sloite)
Ako idete pregovarati sa samo jednom opcijom na umu i ne postignete taj odreeni ishod onda
ste u jednosmjernoj ulici. S druge strane, ako imate nekoliko opcija na umu (prioritetno od najdrae
opcije do najmrskije opcije, naravno) onda ete najvjerojatnije postii barem jedan eljeni ishod.
12. Ne postoji neuspjeh, postoji samo povratna informacija o aktivnosti

Tumaenje: Kada neto ne ide onako kako smo to planirali, mi to obiavamo gledati kao
neuspjeh. Ovisno o ozbiljnosti situacije, tada se moemo razljutiti, iziritirati, rastuiti, pasti u
depresiju, biti zabrinuti, osjeati krivnju, itd. Nita od navedenog ne vodi niemu.
Ali to se dogaa ako tu situaciju vidimo kao povratnu silu ,radije nego poraz. Pravo ivotno iskustvo
kako neto ne treba napraviti? Umjesto da mislimo da smo u krivu, neto smo nauili. Umjesto da se
osjeamo loe, pravimo novi plan akcije i pokuavamo ponovno.
Ugodno, ruiasno obojano pozitivno razmiljanje? Ne zapravo. Edison je pronaao oko 1.000
materijala koji nisu pogodni kao vlakno za arulju prije nego je naao ono koje je bilo pogodno. Hrpa
knjiga best-selera su bili odbijani od dvadesetak izdavaa prije nego to su bili prihvaeni za objavu.
I uvijek se sjetite loe talentiranog skauta iz Decca recordsa koji je odbio Beatlese i rekao im da
nemaju budunost u muzici.
13. Otpor od strane nekoga s kime komunicirate je znak nedostatka veze

Tumaenje: Ova pretpostavka vas potie da traite vie odnosa kad dobijete reakciju u obliku Da,
ali
14. Promjena urzokuje promjenu

Tumaenje: esto se govori da jedina osoba koju zapravo moe promijeniti, smo mi sami. NLP ide
jedan korak naprijed i obznanjuje da mijenjanje vlastitog ponaanja neizbjeno ima uinak na ljude
oko vas. Manje poznato gledite, dobijeno iz grane kibernetike, je da kada se jedan element u sistemu
promijeni, cijeli sistem se mora promijeniti na bilo koji nain koji je potreban da se prilagodi promjeni.
Postoji fascinantan mali eksperiment koji demonstrira istinu ove pretpostavke. Grupa od troje ljudi je
sjedila u inae praznoj sobi na takav nain da je svaki od njih na neki nain vie-manje gledao u dvoje
drugih ljudi u sobi. Nitko nije govorio, nitko se nije kretao okolo, ili gestikulirao ili slao druge
neverbalne poruke. A ipak
U svakom pokuaju, nije bilo potrebno vie od dvije minute, da osoba s najsnanijim osjeajima,
pozitivnim ili negativnim, projicira te iste osjeaje na drugo dvoje ljudi.
15. Ne moete ne komunicirati

Tumaenje: Ljudi obino misle da mogu izbjei osobnu odgovornost tako da nita ne kau. Ova
pretpostavka istie da mi konstantno komuniciramo, rekli mi neto ili ne, pomou neverbalnih
signala. U skladu s tim, oito je da se vie moe dobiti prihvaanjem odgovornosti za svoje postupke
nego dranjem na odstojanju.
16. Svi postupci bi trebali poveavati mogunosti donoenja razliitih odluka

Tumaenje: Ovo je dobra vodilja za razliite intervencije i povezana je s pretpostavkom broj 11.
17. Prihvatite stvarnost takvu kakva je

Tumaenje: Samo prihvaanjem situacije takvom kakva je biti ete u mogunosti da poduzmete
neto i promijenite, ako to elite.
Pretpostavke NLP-a su moan temelj na kojemu su sve NLP metode izgraene. Elektromotorna sila je
ta koja pokretu daje snagu i tjera je naprijed. Neurolingvistika misao je da svatko stvara svoju
stvarnost. Stoga su pretpostavke skupina potvrda o stvarnosti, ljudskom iskustvu, ljudskoj
komunikaciji i promjeni.
Pretpostavke NLP-a su uvjerenja. One daju izravnu mo ljudskom ponaanju. U procesu promjene
naeg ponaanja, promjena vlastitih uvjerenja je moan klju.
Ako elimo da kalup uspije, moramo nauiti kako kalupirati ljude koji su uspjeni. Pretpostavke NLP-a
su modelirane prema ljudima koji su uspjeni u ivotu.
Pretpostavke nisu dokazano istinite ili neistinite, ve su jako uinkovite ako ih uzmete ozbiljno.
NLP-ove pretpostavke su preuzete iz razliitih znanstvenih podruja kao to su: psihologija (Freud),
semantika (Korzibsky), transformativna gramatika (Noam Chomsky), teorija sistema (Gregory
Bateson), kibernetika (W. Ross Ashby), pragmatizam (William James), fenomenologija (Edmund
Husserl) i hipnoterapija (Milton Erickson).
Ako prihvatite pretpostavku u potpunosti i integrirate ju, poimanje stvarnosti e takoer biti
formirano u tom smislu. Ono e reflektirati vae (komunikaciju) ponaanje. Vi stvarate najvei uinak
na pretpostavke NLP-a ako ih vidite kao cjelinu, a ne kao odvojene dijelove. One utjeu jedna na
drugu.
Pitanja:
1. U kolikom postotku ste vi odgovorni za svoju komunikaciju?
(Razmislite o tome, svaki odgovor je toan, koji odgovor je najuinkovitiji u vaoj komunikaciji.)
2. I u kojem postotku ste odgovorni za reakcije na vau komunikaciju?
(Ponovno razmislite o tome, svaki odgovor je toan, koji odgovor je najuinkovitiji u vaoj
komunikaciji.)
5. Vjeba
Podcrtajte tri pretpostavke koje vam se ine najuinkovitijima.
Sjetite se situacije u ivotu gdje ste ih primijenili ili ste mogli primijeniti da bi dobili eljeni ishod.
6. Vjeba: Od prepoznavanja do potivanja

Moete uzeti zadnju i prvu pretpostavku zajedno.
Prvo prepoznavati situaciju, postajati svjestan osjeaja u sebi, prepoznati osjeaj u nekom drugome,
tada priznati osjeaj, tada prihvatiti osjeaj takav kakav jest, tada ga potovati i jedino tada moete
poeti misliti o mijenjanu i radu s tom osobom.
Ja sam
Ja nisam savren
Ja nisam dovoljno dobar...
Znam tko sam...
Znam to elim...
Ponekad sam govornik...
Ponekad sam vrlo tih...
Prihvaam sebe...
Poznam sebe, to bi trebao nauiti...
Ja sam tko elim biti...
Radim to elim...
Mora me prihvatiti kakav jesam
5. Izotravanje osjetila
7. Vjeba: to briu naa osjetila?
1. Proitajte sljedei tekst jednom i izbrojite koliko se puta
slovo F pojavljuje.
FINISHED FILES ARE THE RESULTS OF YEARS OF SCIENTIFIC

STUDY COMBINED WITH EXPERIENCE OF YEARS OF
TRUTHFUL WORK AND OF INTENSIVE REFLECTION OF
FANTASTIC BRAINS FOCUSSING ON UNFULFILLED FEELINGS
Zapiiteto:
2. Izbrojitejo jedanput, alisada sa veom panjom. Sada brojim.(zapiite to)

(odgovori su na zadnjoj stranici)
Kakvu radnju izvode naa osjetila?
8. Vjeba Drvo glava: izotravanje senzora u vienju

1. to vidite na prvi pogled na sljedeoj stranici? (pogledajte na samo jednu sekundu). Koliko
glava vidite?
2.
Koliko glava vidite ako pogledate ponovno na jo jednu sekundu?
3.
Koliko lica ete otkriti kada pogledate na jo deset sekundi?
4.
Koliko vremena je potrebno da se napravi unutarnji opis?
5. Koliko vie vidite ako pogledate malo due s vie panje u neije lice, ako imate dui kontakt
oima?
Drvo - glava
to nam je zapravo potrebno da dobijemo potpunu sliku?

Koliko ete vie vidjeti, vie uti, vie osjetiti ako si uzmete malo vie vremena za komunikaciju da
bolje pogledate, ujete paljivije, osjetite vie od onoga to druga osoba eli rei?
9. Vjeba: Koja informacija nam je stvarno potrebna?
Pmrea znvantinesm iaarismvitnja na Elgkensom Sueivtliu ne

rdai nakivku rlakizu kjiom reodm su svola u rjeii sjmeneta,
jdenio to je vnao jset da su pvro i znjade svloo na itosm metsju.
Drgua slvoa mgou btii sljanevta na blio kjoe metsjo. U
muogsonti ste lkao potirtai to pie. Rlzaog je to to atimo
skvao svloo oovejndo, ali skavu reji kao cleniju.
10.Vjeba: Koji je utjecaj vae utisnute generalizacije?

Kako se osjea ova osoba?:
Okrenite stranicu naopake (vidite takoer zadnju stranicu)

vae opaanje?: .
I koje je vae tumaenje?.
Kako iskrivljujemo informaciju u naim filterima?
Koliko vano je uvidjeti razliku izmeu promatranja i tumaenja?
Koje je
11.Vjeba: Vaa osjetila vas varaju!!

Jesu li su horizontalne linije paralelne?
slika 1
slika 2
Koje su razlike izmeu slike 1 i 2?

(Odgovor na zadnjoj stranici.)
to opaanje ini tonim?
Zbog neprestanog pomicanja vaeg oka ini se da horizontalne linije na obe slike prilaze jedna drugoj.
U isto vrijeme ini se kao da skau. Znai da oko nije kamera koja registrira statine slike. Oko
registrira samo promjene u intenzitetu svjetla koje pada na ipke i unjeve mrenice u fovei, koji
su izazvani statikom slikom pokretima oka. Ponekad to oteava precizno zapaanje.
Naa zapaanja su ograniena naim osjetilima. Ne moemo stvoriti unutarnje tumaenje izvan
mogunosti naih osjetila.
12.Vjeba: Koliko nogu ima slon?

1.
Paljivo promotrite ovu sliku.
2.
Koliko nogu ima ovaj slon?
3.
Pokrijte donji dio papirom, koliko nogu sada brojite?
4.
Pokrijte gornji dio, koliko nogu sada brojite?
5.
Dajte objanjenje sa vaim unutarnjim tumaenjem u kombinaciji sa memorijom u
vaim filterima.
13.Vjeba: Vidljivo vaim osjetilima ili interpretacijom?

Popunite desnu stranu: vidljivo vaim osjetilima (=osj) ili interpretaciojom (=i)
1.
Njezine usne su se izduile i miii njezina lica su se napeli.
..
2.
Na njegovom licu je bio topao izraz.
..
3.
Bilo je oito da mu je laknulo.
..
4.
Znao sam da njegovo srce kuca 189 otkucaja u minuti.
..
5.
Zbog odgovornog posla bila je pod velikim pritiskom.
..
6.
Njegov govor se ubrzao i ton njegova glasa se povisio.
..
7.
Kada si ga dodirnuo mogao sam vidjeti znatielju na njegovom licu.
..
8.
Odjednom se njezino disanje usporilo i njezina prsa su se jedva micala.
..
9.
Njezino lice se smrailo kada je pogledala nadesno.
..
10.
Kada je progovorila mogao sam uti radost u njezinom glasu.
..
11.
Kada se nagnuo naprijed njegovo disanje se ubrzalo.
..
12.
Kada se osmjehnula znao sam da je oarana.
..
13.
Njegov glas je zvuao glasnije jer je bio uzbuen.
..
14.
Uglovi njezinih usana krenuli su gore i tada sam znao da je sretna.
..
15.
Boja njegove koe je problijedila i disanje mu se ubrzalo.
..
Napravite ovu vjebu i provjerite rijeenja na sljedeoj stranici.

16.
Sjetite se nekih primjera iz vlastitog ivota u kojima ste interpretirali zapaanja razliito
od onoga to vam je ta osoba kasnije rekla.
to mislite o citatu Friedricha Nietzschea, njemakog filozofa (1844. 1900.)
Ne postoje injenice, postoji samo interpretacija
Percepcija = projekcija
O otrini osjetila
Vaan dio NLP-a jest otrina osjetila: gdje uputiti svoju panju i kako promijeniti i proiriti vae filtere,
tako da primijetite stvari koje prije niste primijeivali. To je svijest o sadanjem trenutnom osjetu. To
je mo sadanjeg trenutka. Kod komuniciranja s drugima to znai primijeivanje malih ali kljunih
signala koji ti otkrivaju kako oni reagiraju. To su male promjene u boji koe, poziciji uglova usana,
ubrzanje ili usporavanje disanja itd.
Kada razmiljamo, to jest, komuniciramo sami sa sobom, to znai da imamo povienu svjesnost o
naim unutarnjim slikama, zvukovima i osjeajima.
Trebate otrinu osjetila da primijetite da li vas ono to radite vodi k onome to zapravo elite. Ako
ono to radite ne djeluje, uradite neto drugo. Morate uti, vidjeti i osjetiti to se dogaa i imati
izbore reakcija. Pregled ovih finih promjena i uskladivanje komunikacije prema njima naziva se
kalibracija vjestina uocavanja promjena u boji koze, dranju,stavu,boji glasa, pa i promjena pulsa.
Svi ovi izvedeni naini obavijetavaju vas kao promatraa i vjebenika strukturalnih elemenata
neverbalne komunikacije. Oni vam daju potrebnu informaciju o sadanjem stanju drugoga i stanju u
kakvom se eli nalaziti. Ono otvara avenije za istraivanje i uinkovite reakcije.
Sigurno misli da sam lud
Luda sam njim
Interpretacijaili zapaanje?
14.Vjeba: Vizualno kalibriranje, poblie promatranje neverbalnih znakova drugih

Teaj: Bandler i Grinder su otkrili da ljudi odjednog do drugog trenutka pokazuju stranomale
promjene i da te promjene imaju strano vano znaenje. Stoga je vano da imate dovoljno otra
osjetila kako bi osjetili te male promjene.
5 vizualnih neverbalnih signala izraza lica
Put a x (cross) for a not nice person/event and a 0 (zero) for the nice one.
1. Boja koe
Svijetla ______________________________________________________ Tamna
2. Napetost koe
Sjajna _______________________________________________________
Simetrina____________________________________________________
Wrinkles:
in forehead:Deep and clear ______________________________________
between Eyes deep and clear ____________________________________
in temple Deep and clear ________________________________________
around mouth Deep and clear ____________________________________
Mutna(ne sjajna)
Asimetrina
Superficial
Superficial
Superficial
Superficial
3. Disanje
Brzina Brzo ___________________________________________________ Sporo
Mjesto Visoko _________________________________________________ Nisko
4. Veliina donje usnice, pozicija ugla usana
Linije ________________________________________________________ Bez linija
Kutovi usana Prema gore _______________________________________ Prema dolje
5. Oi
Fokus Otar ___________________________________________________ Mekan
irina zjenica
Poveane ____________________________________________________ Nisu poveane
Opaanje 1
(u parovima 2 x 6 minuta)
Osoba A zatvori oi i usredotoi njezine misli na osobu koju voli najvie.
Osoba A zakima glavom ako je u potpunosti asocirana .
Osoba B pomae pitanjima: P ogledajte u sliku kao da ga/ju vidite.
ujte ponovno zvuk njegova/njezina glasa. Osjetite kako je biti u
situaciji s tom osobom.
Osoba B promatra i upisuje na prethodnu stranicu 5 vizualnih znakova,
ali samo onih najjasnijih.
Break state: B pita za primijer koliko ima svjetala u sobi
Opaanje 2
Osoba A se fokusira na situaciju s osobom koju najvie ne voli. (kima kada je u potpunosti asocirana).
Osoba B ponovno pomae istim pitanjima.
B promatra i zapisuje najoitije vizualne znakove.
Break state:B pita za primjer kako je osoba A ila na NLP teaj jutros.
Test
Osoba B kae osobi A: Usredotoite se na osobu od ove dvije koju ste posljednju vidjeli.
A se ponovno fokusira najintenzivnije to moe na situaciju s osobom koju voli ili ne voli.
B promatra i zapisuje pet znakova (ne pogaajte odmah, uzmite si vremena za opaanje)
B tumai u skladu s opaanjima. Dali se osoba A fokusirala na osobu koju voli ili ne voli? B osoba
objanjava svoja opaanja.
Napomena: Pripazite da osoba A uzme dovoljno vremena da se stvarno fokusira i asocira!
Promijenite uloge.
Zapiite to ste zapazili i koja je bila interpretacija.
Da li je vae opaanje bilo u skladu s onim to vam je druga osoba rekla o njezinom unutarnjem
prikazu? Ako ne, nije vano, zato to je vjeba namijenjena proirenju otrine osjetila i moe biti puno
uzroka koji su imali utjecaj na vizualne izraze lica.
Koji je va zakljuak?
15.Vjeba: Detalj ili prikaz?

Pogledajte u prikaz nizozemske potanke markice ispod. Opiite to zapaate.
...
Sada pogledajte na prikaz iste markice na sljedeoj stranici.

Zapiite to ste zapazili.
...
Kakav je tvoj zakljuak o tonosti opaanja na blizinu i na daljinu?
...
16.Vjeba: Postajemo svjesni razlika u tonalitetu:

Koliko ivotinjskih zvukova prepoznajete?
Koliko ptijih?
Koliko muzikih instrumenata?
Koliko glasova moete raspoznati ?
Koliko razliitih osjeaja moete razaznati iz glasa?
Zakljuak jest da moemo puno nauiti iz razaznavanja tonaliteta!
17.Vjeba: Opaanje tonaliteta

Osoba A izblebeta priu bez rijei u 30 sekundi. Osoba B slua zatvorenih oiju. Osoba B se usredotoi
na male razlike u tonalitetu:
1
1. Jaina zvuka (jako/lagano)

2. Ritam (regularan /ne regularan)
3. Savijanje glasa i naglaska na odreenim
rijeima ili slogovima (ono moe biti
protumaeno kao questioning or posing)
4. Tempo (brz / polagan)
5. Pauze izmeu rijei i/ili reenica
6. Visina zvuka (izraeno u herz-ima).
7. Boja glasa (priroda glasa, na primjer s mnogo
ili malo overtones)
Zapiite svoja objektivna opaanja u desnu kolonu.
Zatim dajte svoja zapaanja o tome koje su sve emocije bile upletene u priu.
Sluajte radio ili televizor sa zatvorenim oima, bez obzira na sadraj. Popunite tabelu iznad po drugi
put. Koja je razlika u odnosu na izblebetanu priu?
Tijekom dana sluajte razne varijacija tonaliteta glasova oko vas.
Ostavite tumaenje tih glasova za kasnije, vanije je vjebati sa znatieljom i iznenaenjem kod
otkrivanja ove nove dimenzije u svim smjerovima.
18.Vjeba: Opaajte razlike u pljeskanju rukama i u koracima

U troje:
A zatvori oi.
B i C pljesnu rukama odmah ispred osobe A. Svaki put u istoj poziciji.

A opisuje razlike.
Onda ili B ili C ponovno pljesne rukama na istom mjestu.
A opisuje zvuk.
A pogaa dali je to B ili C.
Koraci:
Uinite isto, ali s koracima ili lupkanjem nogu.

Rukovanje
Uinite isto, ali s rukovanjem.

Mali detalji postaju vani ako ih se primijeti.
Postanite svjesniji ogromnih izvora informacija koji postaju dostupni ako ete koristiti vaa osjetila
tonije i fokusiranije.
Milton Erickson, poznati i uspjeni psihijatar jednom je rekao: "Da li ste znali da svaka vlat trave ima
drukiju zelenu boju? Ako uzmete vremena i paljivije promotrite vlati trave, vidjet ete da je to
stvarno istina. Kao biologu ovo mi puno govori. Jedna reenica iz prie Ericksona moe promijeniti
osjeaj dana.
Slian fenomen se deava ako netko upravo kupi auto odreene marke, odjednom tu marku via
svuda okolo. Ili netko tko je trudan, odjednom svugdje vidi trudnice.
Kada sam poeo raditi u Africi otrkrio sam da su Afrikanci jednako razliiti jedni od drugih, ba kao i
Europljani, ali potrebno je vremena da se to spozna.
Kada sam nedavno putovao u Izrael i Palestinu, pokuao sam nauiti itati hebrejski i arapski. Uskoro
sam postao svjestan injenice da neki simboli imaju znaenje, gdje ga prije nije bilo. Odjednom sam
vidio hrpu tekstova koje sam prije previdio. Shvatio sam da je svaki uitelj koji mora uiti itati i pisati
suoen s istim fenomenom. Panjom i promatranjem djeca ue zapaati male detalje koji imaju vano
znaenje ako ih se primijeti.
Sytse
19.Vjeba: Zapaanje linih ekspresija

Pogledajte hrvatske ljude ispod i opiite njihove ekspresije lica.
6. NLP komunikacijski obrazac

Obratite panju na to koliko ete vie detalja izraaja lica primijetiti sljedei put kod drugih ljudi.
to je komunikacija, zapravo?
Robert Birdwhistlle je istraivao ljudsko
ponaanje. Otkrio je da se ponaanje
moe podijeliti na tri tipa:
Fiziologija: To ukljuuje sve to ima bilo
kakve veze s pozicijom dijelova tijela,
izrazom lica itd...
Ton: Ovo ukljuuje sve aspekte glasa;
brzini govora, volumenu, glasnoi,
trenucima tiine, ritmu itd.
Rijei
rijei
ton
fiziologija
to odreuje uinak vae komunikacije?

Uzmimo, na primjer, da vam netko govori neto, za to kae da je jako vano, jako zanimljivo. U isto
vrijeme primjeujete da vas ta osoba jedva gleda, ona je nemirna i die brzo. Primjeujete takoer da
ga jedva moete uti. Da li vjerujete u njegove rijei? Najvjerojatnije ne. Kako je to mogue?
Mehrabian je otkrio da je uinak komunikacije odreen:
U prosjeku 55 posto fiziologijom,
38 posto tonalitetom,
samo 7 posto rijeima koje netko izgovara.
U isto vrijeme je otkrio da je to najee nesvjestan proces.
20. Vjeba: Modern Communication
Professor Albert Mehrabian
Enter the amount of the communication which you miss in the following
ways to communicate:
1. phone
2. email
3. skype
4. if you pick up someone from the airport who is sitting at the arrivals with a thick glass wall between
you.
5. SMS, Twitter,
Pojednostavljen NLP komunikacijski model
FILTERI
Unutarnja
reprezentacija
Vanjski
doivljaj
Brisanje
Stanje
Generalizaija
Fiziologija
Ponaanje
21.Vjeba: Tvoja unutarnja reprezentacija (1):

1. Mislite na neto to vam se svia. (npr. sport, posao, organizacija, hrana, glazba, ples, tid.)
2. Zatvorite oi.
3. Vidite li sliku? Vidite li boju? Pokret? Je li slika velika ili malena? Jeste li vi u slici ili izvan slike?
4. ujete li neto ili nekoga?
5. Kuate li neto ili miriite?
6. Sada zamijetite u kakvom ste raspoloenju.
7. Otvorite oi.
8. Kakva je bila vaa unutarnja reprezentacija?
9. Kakav je bio utisak unutarnje reprezentacije na vau psihu?
10. Kakav utisak ima ovo stanje kada govorite o vaoj unutarnjoj reprezentaciji (kakvo je vae
ponaanje)?
NLP komunikacijski model kao strip
Kupio sam psa
Velikog psa?
S dugom dlakom?
Koje boje?
Koji lijepi pas!
Ne ba velikog.
Ne, s kratkom dlakom.
Tokasti crno-bijeli.
Jest, zaista.
Kompletni NLP komunikacijski model
FILTERI
Unutarnja
reprezentacija
Brisanje
Vanjski
doivljaj
GENERALIZAIJA
Stanje
Fiziologija
Ponaanje
22.Vjeba: Va unutarnji prikaz 2

Zapiite ,svatko za sebe, barem pet rijei, koje vam padnu na pamet u vezi s rijei blagdan.
Koliko puta e tih pet rijei biti spomenute od svih u grupi?
Prebrojte zajedno koliko je svaka rije bila zapisana
Da li je unutarnji prikaz svakog lana grupe za rijei blagdan ista? Kakvu posljedicu to imana vau
komunikaciju?
Objanjenje NLP Komunikacijskog modela

NLP komunikacijski model je najvaniji dio NLP a, , praksa i izvedba potjee od njega. Bez obzira
priamo li o sidrenju, strategijama, vrijednostima, stvaranju ciljeva, sve se uvijek vraa na ovaj
model.
Richard Bandler i John Grinder zapoeli su NLP sa analizom svojstava uspjenih ljudi, koji su uinkoviti
u komunikaciji meusobno i s drugima. Onda su oni to ralanili i predstavili kao model.
Pa, to je to?
Kad vanjski doivljaj ue u na nervni system, nai ga filteri obriu, izmijene i generaliziraju.
Vanjski doivljaj moe biti slika (vizualno), neto to ujemo (audio) ili neto to kaemo sami sebi
(digitalni audio); osjeaj koji imamo to moe biti osjeaj unutar nas ili taktilan osjeaj; miris (njuh) ili
okus neega .
Filteri su vrijeme, prostor, materija i energija, jezik, sjeanja i odluke, meta programi i nae
vrijednosti, uvjerenja i stavovi. Oni filtriraju nae iskustvo i tako stvaramo unutarnje tumaenje. Mi ta
i skustva oznaavamo naim unutranjim dijalogom digitalnim audiom. Moda niste svjesni toga, ali
va unutarnji dijalog stvara prijedloge koje vi dajete vaem podsvijesnomu mu. Vae stajalite, vaa
procjena vaeg iskustva takoer utjee na vrstu prijedloga koji e te dati vaem podsvijesnomu mu.
Evo zanimljivog dijela: mi imamo oko 2 milijuna plus bitova informacija koje u sekundi ulaze u sve
kanale naeg nervnog sistema. Istraivanja su pokazala da je ljudski mozak sposoban primiti 134 bita
u sekundi.
Mozak je informacijska procesorska jedinica i uzima informaciju, procesuira ju u unutarnje
predstavljanje. Da bi se mogao nositi s 134 bita on ih grupira u praktine blokove od 7plus ili minus 2
bloka. Tako da, od 2 milijuna plus bita informacija na sekundu, na mozak je sposoban zaprimiti 134 u
sekundi, pa promislite koliko proputamo.
Ljudski ivani sistem je dizajniran da prepozna obrasce koji postoje meu sadrajem informacija.
Izostavljamo toliko informacija koje vidimo, ujemo, osjeamo itd. Nije u potpunosti mogue da skroz
posvetimo panju svakoj informaciji koja nam doe. Tada nai filteri izbriu, iskrive i generaliziraju
informaciju.
Brisanje
Zbog ogromne koliine informacija kojima smo izloeni, potrebno je neke i obrisati.
Evo dobroga primjera:
Zmija u travi
Pita na nebu.
U nastojanju da razumijemo ono to vidimo, postoji tendencija da obriemo ono to nam nema
smisla.
Distorzija (iskrivljenje)
Do iskrivljenja dolazi kada radimo pomake u naem osjetilnom iskustvu podataka krivo
interpretirajui stvarnost.
Generalizacija
Generalizaciju vrimo baziranu na poznavanju i prolim iskustvima. Generalizacija nam omoguava
uenje povezujui se s stvarima koje smo nauili u prolosti i onda generaliziramo prema tome
iskustvu.
Svi smo iskusili dogaaj da smo bili negdje s nekim i da je taj netko totalno drugaije protumaio
dogaaj kojemu ste prisustvovali ili to nam je netko drugi rekao oboje smo to uli, vidjeli i osjetili,
ali na razliite naine. To je zato to briemo, distorziramo, generaliziramo informacije koje nam
pristiu. Karta nije teritorij unutranja prezentacija koju imamo o nekom dogaaju ne mora nuno
predstavljati ono to se stvarno dogodilo.
Filteri
Meta programi su najnesvjesniji od svih naih filtera, i poznavajui neije meta programe moemo
odreditu kako snetko barata s informacijama.
Vrijednosti su kako procijenjujemo na vanjski svijet; one odreuju to mi vjerujemo da je dobro ili
loe, kao i nae motivacije.
Uvjerenja su rezultati vrijednosti. Ona su pravila koja imamo u naemu ivotu. Uvjerenja su ono to
vjerujemo da je ili nije istina.
Sjeanja filtriraju ono to nam nije poznato. Naa sjeanja se formiraju prema gestaltu ( Prema
Gestaltu : odabrana sjeanja su povezana s odreenim subjektom, totalna suma tih sjeanja e biti
vea nego efekt pojedinane memorije) i, pogotovo kada ostarimo, oblikuju se prema onome sto smo
preradili ili usvojili.
Mi takoer filtriramo prema odlukama u prolosti, te odluke su stvorile uvjerenja i onda filtriramo
prema tim uvjerenjima.
Sa svim tehnikama koje imamo u NLPu,uvijek se vraamo NLPovom komunikacijskom modelu.
U procesu sidrenja, to je stanje(naa unutarnja emocionalna kondicija) to sidrimo u sidrenju.
U strategijama, moemo otkriti kako ljudi dijele i pristupaju informacijama i zapaziti kakvu unutranju
reprezentaciju vole najvie
U modeliranju (temelj NLP a) saznajemo ljudske strategije, vrijednosti i motivacije da bi razumijeli
kako rade to to rade i onda to repliciramo u nama.
Ako elite saznati vie o modelu i razliitim procesima, molim postavite pitanje.
NLP pretpostavka:
Rijei koje koristimo NISU podruje ili vanjski doivljaj ili stvari koje one predstavljaju. (karta nije
teritorij)

Stvarnost nije ista kao na slici koju od nje stvorimo. Selektivna percepcija, interpretacija, pridavanje
znaenja, pamenje, selektivan pristup memoriji i formuliranje rijei rade razliito pri svakom
pojedinanom pristupu ljudima. Ovi osobni imbenici formuliraju nepotpunu sliku i uzrokuju
nepouzdanu refleksiju stvarnosti.
Nae ideje, vizije ili ekspresije realnosti nam mogu dati i produktivnu i neproduktivnu unutarnju
reprezentaciju. Taj koncept, da se ponaamo i osjeamo sukladno naem poimanju svijeta, radije
nego na stvarnoj realnosti, poziva nas da se svjesnije odnosimo prema naim idejama, slikama i
izjavama. Promjena je stoga prije svega promjena percepcije, znaenja i stilizacije.
To su unutarnje karte u naoj glavi koje mi zovemo model svijeta. Ovo naelo proizlazi iz generalne
semantike, pravca u psihologiji o jeziku i simbolima, a odnos sa stvarnim svijetom razvio je Alfred
Korzybski.
Ljudi s rastuim iskustvom e ubrzano vidjeti da svi imaju svoj model svijeta. Taj proces moe biti
poduprt s nekoliko jednostavnih vjebi gdje studenti shvaaju koliko to pridonosi sporijem
osuivanju, stvaranju vie opcija i prepoznavanju i sve veem i veem prihvaanju drugih.
Prakticirajui razliku izmeu objektivnog opaanja naim osjetilima i interpretacije moe vam pomoi
od vaeg poznavanja (osuivanja) do usporedbe s unutarnjom reprezentacijom, od ja sam u
pravu do oboje imamo svatko svoju istinu. Vjeba panje i uvaavanje razlika meu ljudima
pridonosi tom razvoju.
23.Vjeba: mapa nije teritorij:

Napiite najmanje pet rijei koje vam padaju napamet u vezi s rijei praznik ili neke druge
dogovorene rijei.
Koliko od tih pet
rijei e biti zapisano
od strane svakog
lana grupe?
Naznaite za svaku
rije koliko je esto
napisana.
Kakva je unutarnja
reprezentacije
svakog lana grupe u
vezi rijei praznik?
to to znai za nau
komunikaciju?
est slijepih ljudi:
8. Neuroloke Razine
Ponekad je bolje
upotrijebiti
Misija
Koncept neuroloke razine je razvio Robert Dilts, pronalazei inspiraciju u radu Gregoryja Batesona
(vodeeg antropologa, filozofa i vane osobe uranom razvoju NLP a). Inspiriran Batesonom, Dilts
zainje hijerarhiju razina koju um koristi da uredi njegov odnos s svijetom. Dilts je povezao te Logike
razine s neurolokim funkcijama i strukturom mozga. To jest, Neuroloke razine!
Dok je navodna loginost modela bila napadnuta i Diltsova uporaba neurologije ponekad dovedena
u pitanje, skoro svatko tko je radio s modelom svjedoi njegovom sposobnosti da opie ono to bi mi
nazvali Nominalna razina adaptacije. Drugim rijeima, spoj pomak s Identiteta prema Vrijednostima i
Uvjerenjima, koje proizlaze od Identiteta prema Okruenju u kojem pronalazimo sebe.

Klju do zdrave psihe, prema Diltsu, jest da usmjeravamo razine od vrha do dna tako da Identitet ima
Uvjerenja & Vrijednosti da bi stekao potrebne Vjetinu & Znanje da bi demonstrirao prikladno
Ponaanje u Okoliu. Neuroznanstvenici su nasli da Diltsova hijerarhija,po kojoj mozgovne strukture
funkcioniraju po nivoima ,odgovara odnosima izmeu Vrijednosti I Vjerovanja, kao I Vjetina i Znanja
.
Vjetine & Znanje (takoer zvani Sposobnost, ili kompetencija) ukljuuju viu razinu procesuiranja u
kori mozga. Ondje su mentalne karte formirane iz senzornih informacija, drugih mentalnih
reprezentacija i zamiljanja i planovi se stvaraju.
Meutim, Vrijednosti & Uvjerenja koje se odnose na pitanje Zato su povezane s limbnim
sistemom, i, posebice, amygdalinom stimulacijom hipotalamusa. Integracija informacija limbnog
sistema iz kore velikog mozga i regulacija autonomnog nervnog sistema ,znai da psiholoke
promjene kao kakljanje koe i ubrzanje orkucaja srca, esto se deavaju kada radimo na ovom nivou.
Meutim , amygdala moe reagirati na odreene senzorske informacije bre nego to korteks moe
procijeniti i planirati, rezultirajui takozvanom emocionalnom otmicom. Ljudi mogu reagirati prije
nego razmisle i bez bilo kakvog osjeaja za posljedicu kada su njihove Vrijednosti & Uvjerenja
izazvani.!
Zanimljivo da, ponovno preuzimajui od Batesona, Dilts takoer identificira razliite lingvistike
obrasce i rijei povezane sa svakom razinom ( Ovo se odnosi na rijei s desne strane grafikog prikaza)
U Diltsovoj hijerarhiji, to via je razina promjene, vei e biti cjelokupni utjecaj . to ne iskljuuje
promjenu na niim razinama prema gore iako je to mogue tee odrati.
Misija i vizija
Kamo idemo sa svojim ivotom? S kojim ljudima? Koje aktivnosti i mjesta

su u sreditu te vizije naeg ivota/ budunosti i, moda, i na doprinos
svijetu koji planiramo ostvariti.
Identitet
Nae samopouzdanje, na osjeaj sebe, s ime se poistovjeujemo. To

moe ukljuivati identificiranje sa stvarima poput naeg posla, braka,
religije. To moe takoer ukljuivati kako mi tumaimo dogaaje u okviru
naeg samobitnosti.
Stavovi i
vrijednosti
Bilo da vjerujemo da je neto mogue ili nemogue, vjerujemo li da je to

potrebno ili nepotrebno, da li se ili ne osjeamo motiviranim za to.
Sposobnosti i
vjetine
Bilo da imamo ili nemamo uroene sposobnosti i/ili nauene vjetine za

rjeavanje problema na primjeren nain.
Ponaanje
Nae vanjsko ponaanje. To moe ukljuivati, npr., to bi promatra vidio ili

uo ili osjetio kada bismo bili ukljueni u odreenu aktivnost.
Okolina
Nae okruenje: ljudi i mjesta s kojima smo u interakciji i na koje

odgovaramo, kada smo okupirani odreenom aktivnou.
24.Vjeba: Neuroloke razine

1.
2.
3.
Uzmite jedan ozbiljan, ali ne prevelik problem.

Poloi rijei neuroloke razine na tlo s razmakom od 30 40 cm
Zaponi s Okruzjem ili Ponaanjem na dnu, onda hodaj korak po korak prema Misiji i
vrati se od Misije do Okruenja.

4.
Promijeni to bre moe u rjeenje problema
5.
Primjeuje li kako energija tvoje Misije mijenja tvoju neuroloku razinu ako se vrati.
Duhovnost misije: najvia razina,

Koji je moj cilj u ovom ivotu?to je znaenje
moga postojanja? Temelj moga postojanja. Iz
kojeg razloga radim bilo to?
Identitet:
Osnovni Ja osjeaj, moja samoprocjena,
osjeaji i moje posveenosti u ivotu. Da li uvijek
mora ispuniti zahtjeve drugih ili esto trai da
drugi urade ono to ti eli uraditi? Tko sam ja?
to znaim drugima?.
Vjerovanja, uvjerenja i vrijednosti

Sve ideje u koje vjeruje da su istina, tomisli
da je vano? Zato neto radi?
Vjetine, znanje, sposobnost, ovlatenost

Svi naini ponaanja, ope vjetine, strategije,
znanje, ono to orijentira tvoje ponaanje. Kako
radi sve te stvari?
Okreni se i pogledaj od najvie misije do

tvoga identiteta.
to je tvoja krajnja najvanija misija u
ivotu?
Osnovni Ja osjeaj, centar vlastitog

samoprocijenjivanja, osjeaja i
posveenosti u ivotu. Tko si ako izvede
ovu misiju?
Sve ideje u koje vjeruje da su istina, to

misli da je vano?
Koja uvjerenja i vrijednosti odgovaraju
tvojoj misiji?
Svi naini ponaanja, ope vjetine,

strategije, znanje, ono to orijentira tvoje
ponaanje. Kako radi sve te stvari?
Ponaanje
Vae specifino ponaanje i reakcije u vaem
okruju. to radite?
Moete poeti ovdje
Neeljeno ponaanje
Vee specifino ponaanje i reakcije u

vaem okruju.
Koje ponaanje e primijeniti?
Okruje
Vanjske mogunosti ili granice?
Gdje?Kada? S kim?
Gdje?Kada? S kim?
Drugistart
Start
Kraj
9. Nesvjesni i svjesni um
Deset najpoznatijih funkcija nesvjesnoga
1. pohranjuje memoriju, kronoloki i neogranieno'

2. domena je osjeaja,
3. kontrolira tijelo, ima otisak tijela,
4. odrava i titi tijelo,
5. radi kao posluitelj i slijedi instrukcije svjesnog uma'
6. prima informacije od osjetila, filtrira ih te donosi zapaanja izakljuke
7. generira navike, automatizira, stvara rutine (proces uenja 4 koraka),
8.Simbolino,koristi (i reagira) na simbole/metafore'
9.sve uzima osobno, to se temelji na percepciji i projekciji,
10. ne procesuira poricanje
George Armitage Miller

Godine1956. objavljuje-George Armitage Miller "Magini broj
sedam, plus ili minus dva: neka ogranienja naeg kapaciteta
obrade informacija.
George Armitage Miller (1920 - 2012) je bio jedan od pionira na
polju kognitivne psihologije. Takoer je pridonijeo raanju
psiholingvistike I kognitivne znanosti openito.
Psiholzi su imali ideju da se pamenje sastoji od kratkorone i
dugorone memorije. Dok se oekivalo da je kratkorona memorija
vrlo limitirana, tone granice nisu bile poznate.
Godine 1956. Miller e kvantificirati njen maksimalan kapacitet u
svom djelu Magini broj sedam, plus ili minus dva! Testirao je
kratkoronu memoriju koristei naredbe poput ispitivanja osobe da ponovi serije brojeva prezentirane
na papiru. Takoer je putao ljude da rade prosudbe o stimulansu i oznaci te
ih kasnije pitao da se sjete te oznake. tovie, mjerio je panju pitajui ih da
brzo nabroje stvari iz kolekcije od nekoliko razliitih predmeta. Za sve tri
metode Miller je otkrio
da je prosjena granica sedam plus minus dvije stvari.
7+2
Miller je takoer otkrio da neki ljudi pamte dio informacije (komadie) tako da ih meusobno poveu
uz pomo veza izmeu skupina, u mogunosti su primjenjivati granine komade. U Nizozemskoj i
Nijemakoj ti trikovi se nazivaju magareim mostovima. Kratice su primjer za to.
25.Vjeba: Proitajte sljedei niz brojeva i prekrijte ga nakon 15 sekundi.
725195648
Sada zapiite sve brojeve kojih se sjeate pravilnim redoslijedom na papir. To su brojevi koje ste
pohranili u svojoj kratkoronoj memoriji. Koliko ste brojeva zapisali pravilnim redom? Koje skraenice
ili memorijske trikove ste koristili?
Dio drugi: proitajte sljedei niz brojeva i prekrijte ga nakon 15 sekundi
273596168437
Sada zapiite sve brojeve kojih se sjeate pravilnim redoslijedom na papir. To su brojevi koje ste
pohranili u svojoj kratkoronoj memoriji. Koliko ste brojeva zapisali pravilnim redom? Koje skraenice
ili magaree mostove ste koristili?
10. Proces uenja u 4 koraka
1.
Nesvijesno nesposoban
Postati svjestan
2. Svijesno nesposoban
Vjeba
3. Svjesno sposoban
Uigravanje
4. Nesvijesno sposoban
Unlearn: from step 4 to 2 and again to 4
Once more learn: from 2 to 4.
to je proces uenja u 4 koraka?

Ovo je model uenja svjesna sposobnost u 4 koraka. Najranije podrijetlo nije u potpunosti jasno,
iako je US Gordon Training International organizacija imala veliku ulogu u definiranju i promoviranju
njihove uporabe. Proces uenja u 4 koraka objanjava proces i nivoe uenja nove vjetine (ili
ponaanje, sposobnost, tehnika itd.). Najee je poznat kao proces uenja u 4 koraka ili model
uenja svjesne sposobnosti, ponekad i kao ljestve svjesne sposobnosti ili matrica svjesne
sposobnosti, iako se koriste i drugi opisi, ukljuujui terminologiju povezanu s svjesno vjet i
svjesno ne vjet, koju voli koristiti Gordon Training. Ponekad se dodaje peti nivo ili razina na novije
prilagoene verzije. Kako god to zvali, model svjesne sposobnosti je jednostavno objanjenje toga
kako uimo, i koristan podsjetnik da postoji potreba za treniranjem ljudi porazinama.
Uenik uvijek poinje na razini 1 nesvijesna nesposobnost, i zavrava na razini 4 nesvjesna
sposobnost, nakon to je proao razinu 2 svjesna nesposobnost i razinu 3 svijesna sposobnost.
Uitelji i treneri obino pretpostavljaju da su uenici na razini2,iusredotouju se prema postizanju
razine 3, kada su uenici zapravo esto na razini 1. Trener pretpostavlja da je uenik svjestan
postojanja svojih sposobnosti, prirode, vanosti, manjkova, i koristi od dobijene nove vjetine..
Budui da uenici na razini 1 nesvjesnoj nesposobnosti nemaju nita od tih stvari posloenih na
svome mjestu, nee biti sposobni postii svjesnu sposobnost dok nisu u potpunosti postali svjesni
njihove vlastite nesposobnosti. Ovo je osnovni razlog za neuspjeh mnogih treniranja i uenja.
Ako je svjesnost o vjetinama i manama niska ili ne postoji uope tj. uenik je na razini nesvjesne
nesposobnosti uenik jednostavno nee niti vidjeti potrebu za uenjem. Jako je vano uspostaviti
svjesnost o slabosti ili potrebnom treniranju (svjesna nesposobnost) prije pokuaja davanja ili
araniranja treniranja ili vjetina potrebnih da se uenik pomakne s razine 2 na razinu 3.
Ljudi reagiraju na treniranje samo onda kada su svjesni potrebe, i osobnog dobitka koji e postii
njime.
Proces uenja esto postane tei nego je to potrebno, zbog loih osjeaja koje ljudi dobivaju kada
pogrijee u uenju. Loi osjeaji proizlaze iz osuda kao ne radi to kako treba, ne radi to dovoljno
dobro, nikada nee nauiti itd. Ironino je to da su krivi postupci i raenje greaka vitalni koraci u
procesu uenja. A opet naa panja preesto ide na pokuaje izbjegavanja loih osjeaja, radije nego
na uenje iz ruke. Razumijevanje 4razine uenja je vjetina koja pomae da proces uenja bude o
uenju, a ne o loim osjeajima.
1. Nesvjesna nesposobnost
Ne znam da ne znam kako da to napravim. Ovo je razina blaenog ne znanja prije nego uenje
pone.
2. Svjesna nesposobnost
Znam da jo ne znam kako da to napravim je najtea razina, gdje uenje zapoinje i gdje je
formirano najvie sudova protiv nas.
3. Svjesna sposobnost
Znam da znam kako ovo napraviti ova razina uenja je laka nego prethodna, ali je i dalje
neugodna isamo svjesna.
4. Nesvjesna sposobnost
to, kae da sam napravio neto dobro? - finalna razina uenja vjetine je kada postane prirodni
dio nas; ne moramo misliti o tome.
Koristei primjer uenja vonje auta, kao dijete sam prvo misio da sve to trebam napraviti jest sjesti
za volan i okretati ga i koristiti pedale. Ovo je bila sretna razina nesvjesne nesposobnosti.
Kada sam poeo uiti voziti, shvatio sam da u tome ima puno vie nego sam mislio, i postao sam malo
uplaen. Ovo je bila faza svjesne nesposobnosti. Bilo je toliko toga za napraviti i toliko toga za
razmiljati, doslovno stotinu stvari i ponaanja za nauiti.
U ovoj fazi sam poinio mnogo pogreaka, zajedno s predrasudama protiv samog sebe zato to to ve
ne znam raditi. Otputanje predrasuda je ovdje kljuno zato to su pogreke dio procesa uenja. One
su potrebne zato to je uenje esencionalno eksperimentalno i bazirano na iskustvo, pokuaj i
pogreka. Informacija moe biti akumulirana, ali dok nije ispraksana i upotrijebljena, ona je samo
informacija. To nije uenje, a pogotovo nije vjetina.
Vjebajui sam preao na treu razinu uenja svjesne sposobnosti. Puno bolje sam se osjeao ali moja
vonja jo uvijek nije tekla glatko. esto sam morao razmisliti o tome to treba napraviti sljedee, i
zbog toga sam se osjeao nezgodno i nelagodno.
Napokon, nakon dovoljno vjebi, doao sam do dijela gdje vie nisam morao razmiljati o svakoj
sitnici to sam radio dok sam vozio. Razmiljao sam o inu vonje samo kada me neto upozorilo na
to. Postao sam nesvjesno sposoban. Zbog lakoe i mirnoe u nesvjesnoj sposobnosti, moja vonja je
postala mnogo sigurnija.
Osjeaji
Vrije
me
me
Neki ljudi imaju iskustvo da kada postanu svjesni neega to ne znaju napraviti, dobiju osjeaje poput:
Kako sam glup! Nikada to neu nauiti! Ovo je preteko za mene! Moemo ovo vidjeti kao 2 korak,
osjeaji su niski.Ali ako ti ljudi ipak odlue nauiti i trenirati, osjeaji postaju bolji (korak 3).Na kraju
kada su toliko vjebali da to mogu napraviti bez razmiljanja i biti zadovoljni radi toga, to je korak 4.
26. Vjeba: Uenje davanja komplimenata

Znanstveno je dokazano da se ljudi koji sebi i drugima daju komplimente redovito osjeaju sretnijima
i uspjeniji su u ivotu. Kompliment treba biti iskren. Ako zaista misli to govori, to najbolje djeluje.
To takoer moe biti i o sitnicama.
Primjer:
Ako netko kasni: Sretan sam da si doao.
Vjeba, dio 1: Dajte sebi nekoliko komplimenata svaki
dan! Zapiite ih i proitajte ih jo jednom sljedei dan.
Oni su kamen-temeljac vae kue samopouzdanja.
Vjeba, dio 2: Dajte kompliment nekolicini ljudi svaki
dan. Koji to ima efekt za druge? What is the to to
vama ini? ak i ako samo pomisli, komplimenti
imaju pozitivan uinak.
27. Vjeba: Proces uenja u 4 koraka

Osoba A kae osobi B u kojem sportu je dobar/dobra
(kao npr. Rolanje, skijanje ili snowbordanje, igrice,
prianje viceva, muzika, kuhanje itd.). Takoer se sjeti
kako ste se nauili nositi s uspjehom, ili razoaranjem,
ljubavi, hodanjem, vonjom bicikla, novim jezikom,
profisionalnom vjetinom, prelaenje ceste itd. Osoba
A odgovara na sljedea pitanja:
Zato si to htio nauiti?
Kako si to nauio?
Koliko ti je vremena bilo potrebno?
Kako si se osjeao kada si po prvi put shvatio da to ne zna
napraviti?
Koja je prva stvar koju si napravio a koju poslije?
Kako si znao da si nauio?
Koja su bila 4 koraka? Zapii ih.
A i B mijenjaju uloge.
28. Vjeba : Vai najvaniji uitelji

Osoba A kae osobi B o troje ljudi, od kojih je najvie nauila
(profesori, uitelji.) A odgovara na sljedea pitanja:
Koje kvalitete su oni imali koje su omoguile da ti uite od
njih?
Kakve uvjete su stvorili, da bi uinili vae uenje moguim
Kako su vas motivirali?
Kad bi bilo mogue da sada, u ovome trenutku, kaete svojim
najvanijim uiteljima neto, to bi im rekli?
Dailalama:
Your enemy is your best teacher
William Glasser:
Mi uimo . . .
10% od onoga to proitamo
20% od onoga to ujemo
30% od onoga to vidimo
50% od onoga to vidimo i ujemo
70% o emu raspravljamo
80% od onoga to iskusimo
Tell me and I listen,

show me and I look,
let me experience and I learn.
95% to uimo jedni druge.
Lao Tzu (604 BC. - 507 BC).

11. etiri osnovne pretpostavke

Uvjerenja i pretpostavke su moan i jak alat ovjeanstva.Pretpostavke su dio naeg modela svijeta.
Na model svijeta je onaj model koji koristimo da bi se nosili s podraajima vanjskog svijeta. Unutar
NLP evih metoda po naem uenju, na start se sastoji od etiri osnovne pretpostavke. Ispada, da
ako prihvatimo te osnovne pretpostavke i integriramo ih u nau dnevnu komunikaciju, sposobni smo
ostvariti rezultate puno bre i lake
Sve te pretpostavke su modelirane od ljudi koji su u mogunosti napraviti mone i uinkovite
promijene u njihovom komunikaciskom ponaanju.
1. Svo uenje, ponaanje, promijena je podsvijesno
SVA UENJA, PONAANJA

I PROMIJENE SU PODSVIJESNI
Sve to nauite, sva vaa ponaanja i sve promijene to se deavaju se skladite na podsvijesom
nivou. Naa podsvijest se odnosi na sve ega mi u ovome trenutku nismo svijesni. Milton Erickson je
onaj koji je mnogo puta koristio mo ovog mohanizma podsvijesti u svojoj terapiji. On se oslanjao na
injenicu da svaki ovjek u sebi ima sve kvalitete da bi bio uspjean u ivotu. A u isto vrijeme, svaka
ljudska kvaliteta je spremljena u podsvijesnom umu osobe. Mjesto ili poloaj na kojemu su spremljeni
Erickson zove podsvijest. Drugim rijeima, sve stvari kojih nismo svijesni.
Naa podsvijest je takoer sposobna baratati svim fiziolokim procesima naeg tijela. Disanje,
probava, rad srca, itd. Sve to smo ikada nauili je negdje u podsvijesti, ak i ako su pobjegli iz
svjesnog uma.
Ova pretpostavka, naravno, ne pokuava umanjiti vanost svjesnog uenja. Ako uite voziti auto, uite
raditi puno stvari u isto vrijeme. Va svjestan um radi naporno da to to prije preda vaoj podsvijesti,
da bi postali nesvijesno sposobni.
Metafora: Ekran je tvoje svesno, a compjuter tvoje podsvjesno.
2. Ostanite na strani uzroka, a ne na strani rezultata

Isaac Newton (16421727) je osniva
modela Uzrok
Posljedica. Postoji pria
da je on jednom leao
ispod jabokovog stabla.
Onda je odjednom
osjetio udarac jabuke o
njegovu glavu. Ovo bi
Stani na stranu uzroka, a ne na stranu rezultata.
moda svaka druga
Think in options.
osoba nazvala
sluajnou, no Newton
je stalno razmiljao o tome i postavio si pitanje: Ako shvatim ovaj dogaaj ozbiljno, to je uzrok pada
jabuke? Poeo je traiti pravi razlog pada i tako je otkrio zakon gravitacije.
Uzimajui ove zakone kao poetno gledite, za svaki problem postoji uzrok, pod uvjetom da vidimo
problem kao rezultat neega.
Uzrok Posljedica uvjerenje nas vodi
Osjeam se
do uvida da ako hoemo rijeiti
Opet e to uinio
bespomono jer
problem, najbolji nain na koji ga
ona
moemo rijeiti jest da promijenimo
uzrok problema. Ili bolje: ako
maknemo uzrok problema, cijeli
problem e nestati. Unjihovim
ivotima, mnogo ljudi mora se
maknuti s pokuavanja mijenjanja
rezultata uzroka. Vi sami ste oni koji
odluuju kako e si tumaiti dogaaje
koje proivite u ivotu. Nikada ne
moete staviti te stvari izvan vas
samih. Ako zna kako bi mogli
utjecati na uzrok, imate klju do
Na kojoj strani (U or P) je ovaj ovjek?
monog osjeaja da drite konce svoga ivota u svojim rukama.
A ena?
Izraz Idi i stani na stranu uzroka se esto koristi u NLP u. On
je jedan od najznaajnijih alata do uinkovitih promijena.
Ljudi koji su na strani uzroka su uvjereni da imaju utjecaja na ono to

se deava u njihovom ivotu. Oni znaju da su sretniji i uspjeniji ako
svijet gledaju kao mogunost rijeavanja problema. Oni mijenjaju
njihov nain razmiljanja i u mogunosti su da vide rijeenje.
Kao metaforu moete gledati na va ivot kao na autobus. Postavite si
ovo pitanje: Gdje elite sjediti? elite li sjediti iza gdje va ivot ovisi o
drugim ljudima? elite li preuzeti volan kao voza?
29.Vjeba: Uzrok ili posljedica?

to biste izabrali?
1. Na to se fokusira?
2. O emu misli?
3. Protiv ili zajedno?
A.
B.
A.
B.
A.
B.
Obino, ja sam fokusirana na pristup.

Ja esto elim izbjei probleme.
Prvo pomislim na rjeenje problema.
Prvo pomislim na uzrok problema.
Mislim da su drugi protiv mene i mislim oni, ti i svi drugi vode brigu o sebi.
Ja mislim mi i svi zajedno
1A
1B
2A
2B
3A
3B
3. Neograniene predrasude
Neograniene predrasude
(Uvjerenja)
Dali ste ikada uli nekoga kako govori:
Ja to ne mogu...
Nisam u mogunosti da to napravim...
Ja sam predebeo, premali, glup, mlad, mrav itd.
Najrae nikada nebi nita poduzeo u vezi toga...
Ovo mi nikada nee uspjeti...!
Uvijek imam lou sreu...!
Ako ste uvjereni u to da neto nee uspjeti ili barem sumnjate u to, koliko et vaa potencijala uloiti
u to?
Ako ste prilagodili svoj mozak na NE USPIJEH, i to se stvarno dogodi, ponovno ste potvrdili vlastitu
pretpostavku da neete uspjeti.
Ponovno ste bili u pravu. Imate novo negativno iskustvo, koje slaete na hrpu s drugim negativnim
iskustvima.
Predrasude su moan okretni mehanizam uma. Predrasude su instruktori mozga. to vie uimo o
ljudskom ponaanju, to vie uimo o izvanrednim moima koje predrasude imaju na na ivot. Prvi
korak k uspjehu poinje s shvaanjem da su predrasude na izbor. Kada vjerujete u uspijeh i
promijenu, onda imate i snagu da to postignete. Kada vjerujete u neuspijeh, postoji velika ansa da
ete ga i doivjeti.
30.Vjeba: Promijenite ograniene u neograniene predrasude.

a) Zapiite deset ogranienih predrasuda, koje primijeujete kod drugih ljudi (ili kod sebe).
b) Promijenite te ograniene u neograniene predrasude ili i osnaavajue predrasude.
c) Koje neograniene predrasude moete pronau u tekstu iznad?
Ovo je teko ----Ovo jo nije lako
31.Vjeba: od slabe vjere do vrstog uvjerenja

Pogledajte vae oslabljene misli i shvatite koja slaba uvjerenja su iza vas.
Imajte pogledati na slabljenje vae misli i shvatite kakvo slabljenje uvjerenja je iza toga.
Pretvorite sada ove slabljenje uvjerenja u jaanje uvjerenja.
Ostvarite ono to stvarno elite.
Odaberite stranu uzroka.
Primijenite ga na neto to moete uiniti sami.

Uinite to pozitivno.
Uinite to malo i blizu. Promijenite to u neto to stvarno elite vjerovati, alijo uvijek ne vjerujete u
potpunosti.
Novi me ef nee
voljeti
elim se dobor
osjeati neovisno o
svom efu
Ja biram kako se
osjeam
Primjer:
Negativna misao
koja nas slabi
to ja ustvari elim
(malo, konkretno)
Osnauzjue uvjerenje
koje arko elite
32.Vjeba: Jezik uvjerenja

U dvoje
Korak 1 Spomenite osnaenje uvjerenja
Primjer: ja sam sladak, imam puno ljubavi, vrijedan sam, imam dozvolu za postojanje
B zapisuje ta uvjerenja u vrh tablice ispod
Korak 2 A spominje ohrabrujua iskustva u kojem je on ili ona ve pokazala ova osnaena uvjerenja. B
zapisuje u noge tablice. Tablica, uvjerenja, postaje snanija I snanija sa to vie primjera uvjerenja
Korak 3 A i B se zamjenjuju
Korak 4 A i B potiu jedno drugo da uine neto s tim uvjerenjima u budunosti
Example:
4. Sredinji nervni sistem nije sposoban pohraniti poricanje
Sredinji nervni sistem nije

sposoban pohraniti poricanje
Rije ne postoji samo u naem jeziku, ne u naim mislima. U procesu stvaranja nae unutarnje
reprezentacije, u dnevnom jeziku naih krivulja misli, na ljudski mozak nije sposoban zapamtiti bilo
kakvo poricanje. injenica je da je jedino mogue ne misliti o neemu, tako da prvi ponemo
razmiljati o tome.
Primjeri:
Ovo ne smijem zaboraviti ima totalno razliit uinak na nae ponaanje nego Ovo moram
zapamtiti
Ne misli na roza slona e vas vjerojatno samo natjerati da mislite na njega. Lake je misliti na sivog
slona i onda je roza slon van vae pameti.
Ne traim od tebe da zapamti broj tvoje kue.
Ne misli na tvoje posljednje jelo.
Ne misli na tvoju zadnjuosnovnu predrasudu.
O emu zapravo razmilja?
Ovo je jako vano znati. Sada moemo davati nama samima i drugima uinkovite poruke upute samo
govorei ono to mi elim osim onoga to ne elimo. Ovo je takoer vano za promijenu, zato to ovu
pretpostavku takoer moe tumaiti kao: Usredotoite se na ono to elite umjesto na ono to ne
elite. Ako se ljudi ele promijeniti jako je vano da daju svu njihovu panju i energiju na njihov cilj, a
ne na njihov problem.
O emu razmiljate, na koje misli va fokus postaje vei i vei.
33.Vjeba: Mali slon

1. Ne mislite na malog ruiastog slona
2. O emu razmiljate?
3. Mislite na malog sivog slona.
4. O emu sada razmiljate?
5. to je najbolja strategija za to da ne mislite na
neto?
12. Sendvi povratni model

Ambiciozni profesionalci esto moraju biti uinkoviti manageri. S ovim na umu, koristan pristup za
osiguravanje konstruktivne povratne veze prema osoblju moe se postii tako da prihvatimo sendvi
pristup.
Gornja krika: Neto pozitivno.
Punjenje: Neto konstruktivno.
Doljnja krika: Jo neto pozitivno.
Takoer je vano imati na umu vae ciljeve u ostvarivanju povratne veze. Oni vjerojatno ukljuuju:
Motivirati zabrinutu osobu;
Ohrabriti ih da nastave s dobrim poslom;
Pomoi im da zatvore jaz izmeu sadanjeg nivoa/razine njihovog posla i nivoa koji ti (i vjerojatno oni)
eli da bude;
Prema tome, s jedne strane, ne elimo demotivirati osobu previe istiui punjenje konstruktivan
element povratne veze. Takoer je jako vano da ne napravimo sendvi s debelim komadima kruha.
Kada to netko napravi, nitko ne moe osjetiti punjenje. Jednako tako je vano ne previe naglaavati
pozitivnu povratnu vezu tako da se zaborave konstruktivne rijei.
U profesionalnim tvrtkama veina zaposlenika se eli razvijati i napredovati. Oni cijene konstruktivnu
povratnu vezu pa je potrebno biti sposoban ju osigurati u smislu motivacije i pomoi. Pristup sendvi
moe biti korisna struktura koja smanjuje izglede da ete morati demotivirati zabrinutu osobu.
Kako bi eljeli da se konstruktivna povratna veza dogodi vama?
Znate kako je vaan dobar osjeaj za proces uenja. Vie ste otvoreni za prijedloge, savjete i kritike
ako ste u neutralnom ili pozitivnom raspoloenju. To je bit sendvi povratne veze. Postoje mnoge
metode povratne veze koje su uinkovite i korisne. Sendvi povratni model je takva metoda koja se
skoro svugdje moe upotrijebiti i biti vrlo uinkovita.
Dati povratnu vezu na ovaj nain je vrlo dobar nain treniranja u gledanju vas samih i drugih na
konstruktivne naine.
34.Vjeba: Treniranje sendvi povratne veze

Vjebajte sendvi povratnu vezu kada netko iz grupe dri prezentaciju.
Sendvi povratni model u dijagramu
Ja mislim da ti (neto odreeno)

radi dobro.
i
Najvjerojatnije bi mogao jo bolje/razliito
Openito, ja mislim da ti ..
(neto pozitivno)
... radi dobro.
13. Prisnost
Biti na istoj valnoj duini
Prisnost je jedna od najvanijih svojstva ili
karakteristika podsvijesne ljudske interakcije.
Uobiajeno je od perspective biti u
harmoniziranju, biti na istoj valnoj duini kao
osoba s kojom priamo.
1. lea i ramena u istovjetnom poloaju
2. kontakt oima
3. noge i stopala u istovjetnom poloaju
4. ruke i dlanovi neznatno razliit poloaj
Postoje mnoge tehnike koje bi trebale koristit u
izgradnji prisnosti, kao: usklaivanje jezika
tijela (tj. dranje, gesteitd.); odravanje
kontakta oi u oi i usklaivanje ritma disanja.
Neke od ovih tehnika su istraene u
neurolingvistikom programiranju.
Klasini neobini primjer prisnosti moe biti naen u knjizi o psihoterapijskim interventnim
metodama Miltona Ericksona. Erickson je razvio sposobnost da ue u model svijeta svojih pacijenata
i, iz te prednosti (uspostavivi prisnost), on je bio sposoban napraviti ekstremno uinkovite
intervencije (da bi pomogao pacijentima prevladati njihove ivotne probleme).
U neurolingvistikom programiranju, Richard Bandler i John Grinder
su primijetili da obiteljska terapeutkinja Virginia Satir usklauje
svoje predikate (glagole, pridjeve i priloge) onima koje koriste
njezini klijenti. Oni su primijetili da Fritz Perls takoer radi sline
stvari sa svojim klijentima. Nadalje je Milton Erickson oponaao stav
tijela njegovih klijenata i pokrete. Meutim, zbog post polio
sindroma, Erickson je bio ogranien u pokretima i nije mogao u
potpunosti uskladiti svoje dranje tijela s klijentima. Umjesto toga,
on bi promijenio njegov glas i poloaj glave u isto vrijeme s
pokretima klijenta. Bandler i Grinder su izjavili da jednom kada je
usklaivanje uspostavljeno, terapeut onda moe voditi klijenta
mijenjajui njihovo vlastito stanje i nudei prijedloge. To je bio nain
da se pobolja odgovornost i komunikacija.
Kako doi do dobre i duboke komunikacije? Kako moete potovati i
cijeniti model svijeta druge osobe i zadrati svoj integritet? U
obrazovanju, terapiji, konzuliranju, biznisu, prodaji i treniranju,
rapport ili empatija je esencijalna da bi se uspostavila atmosfera
povjerenja i participacije, unutar kojih ljudi mogu slobodno
reagirati. to je potrebno napraviti da bi ostvarili prisnost s ljudima,
kako stvaramo vezu povjerenja i odgovornosti, i kako moemo
oplemeniti i proiriti ovu prirodnu vrlinu?
Da bi dobili praktini, radije nego teorijski odgovor, obrnite pitanje. Kako znamo kada su dva ovjeka
u prisnom odnosu?
Dok gledate okolo po restoranima, uredima i mjestima gdje se ljudi nalaze i priaju, kako znamo koji
su ljudi prisni, a koji ne? ini se da komunikacija samo tee kada su dvoje ljudi u prisnom odnosu,
njihova tijela i rijei su usklaeni.
Ono to kaemo moe stvoriti ili unititi prisni odnos, ali to je samo 7 posto komunikacije. Govor tijela
i tonalitet su vaniji. Moda ste primijetili da ljudi koji su prisni obiavaju kopirati i ujednaavati stav,
geste i kontakt oima. To je kao ples, gdje partneri reagiraju i kopiraju pokrete jedan drugoga
vlastitim pokretima. Oni su ukljueni u ples obostrane odgovornosti. Njihov govor tijela je dopuna.
Jeste li se ikada nali u situaciji da uivate u razgovoru s nekim i primijetili da su vaa tijela usvojila
isto dranje? to je prisnost dublja, to je usklaivanje blie. Ova vjetina se ini uroena, budui da se
novoroenad mie u ritmu s glasovima oko njih. Kada ljudi nisu prisni, njihova tijela to reflektiraju
to god da govore, njihova tijela nee biti usklaena. Oni nisu ukljueni u ples i to se odmah moe
vidjeti.
Uspjeni ljudi stvaraju prisnost, i povjerenje. Moemo stvoriti prisnost s kim god elimo time da
svjesno rafiniramo prirodne vjetine koje koristimo svaki dan. Usklaivanjem govora tijela i tonaliteta
moete vrlo brzo ostvariti prisnost sa skoro svakime. Usklaivanje kontakta oima je jedna oita
vjetina i obino jedina koja je svjesno nauena u zapadnjakoj kulturi.
Reflektiranje, po definiciji tono kopiranje, je uglavnom premehaniko i kontraproduktivno.
Usklaivanje govora tijela
Da bi ostvarili prisnost pridruite se plesu druge osobe usklauji se s njezinim govoromtijela,
senzitivno i s potovanjem. To izgrauje most izmeu vas i njezina modela svijeta. Usklaivanje nije
primjetljivo. Ako pretjerate i indiskriminirate kopiju pokreta druge osobe, va partner u konverzaciji
e to obino smatrati vrlo uvredljivim. Moe uskladiti pokrete ruke malim pokretima ruke, pokrete
tijela tvojim pokretima glavom. Ovo se zove Prijelazno reflektiranje.
Moe uskladiti raspodjelu tjelesne teine i osnovnog dranja tijela. Kada su ljudi nalik na jedan
drugoga, onda se i sviaju jedan drugome. Usklaivanje disanja je vrlo moan nain stjecanja
prisnosti. Moda ste ve primijetili da kada su dvoje ljudi u dubokoj prisnosti, oni diu skladno. Ovo su
osnovni elementi prisnosti. Ali ne vjerujte meni. Pratite to se deava kada vi reflektirate druge. Onda
pratite to se deava kada prestanete. Pratite to rade ljudi koji su prisni. Ponite biti svjesni toga to
radite prirodno da bi to mogli rafinirati i izabrati kada ete to raditi.
Neslaganje
Posebno pripazite na to to e se dogoditi kada se ne slaete. Neki ljudi
reflektiraju i usklauju nesvjesno, skoro kompulzivno. Neslaganje je vrlo
korisna vjetina. Najelegantniji nain da zaviite konverzaciju jest da se
iskljuite iz plesa, a ne moete se iskljuiti iz plesa, ako niste plesali uope.
Usklaivanje glasa
Usklaivanje glasa je jo jedan nain kojim moemo ostvariti prisnost.
Moete uskladiti: tonalitet, brzinu, volumen, visinu tona i
ritam govora. Ovo je kao da ste se prikljuili pjesmi ili melodiji neke druge
osobe, stapate se i harmonizirate. Moete koristiti usklaivanje glasova da
bi postigli prisnost u telefonskom razgovoru. I onda takoer moete nai krivi par, mijenjajui brzinu i
tonalitet vaeg glasa da bi zavrili razgovor. Ovo je jako korisna vjetina. Zavriti telefonski razgovor
prirodno, ponekad je jako teko.
Dva ograniena
Postoje samo dva ogranienja u vaoj sposobnosti da ostvarite prisnost: stupanj do kojeg moete
uoiti dranje tijela drugih ljudi, gesta i govora, krivulja, i vjetina s kojom ih moete uskladiti u plesu
rapporta. Odnos e biti harmonian plesi zmeu vaih integriteta. to moete napraviti i u to
vjerovati cijelim srcem, i koliko daleko ste voljni graditi mostove do modela svijeta druge osobe.
Primijetite kako se osjeate kada usklaujete; moete se osjeati nelagodno usklaivati se s nekim
ljudima. Takoer postoji i odreeno ponaanje s kojim se neete htjeti uskladiti direktno. Neete se
uskladiti s krivuljom disanj ako je mnogo bra nego to je to vama prirodno, niti ete se uskladiti s
krivuljom disanja osobe koja ima astmu. Moete reflektirati oboje malim pokretima ruke. Njihanje
tijela moe prorijediti ogledalo u nemirne pokrete osobe. Ovo se ponekad naziva unakrsno
usklaivanje, koristei neka analogna ponaanja radije nego direktno usklaivati. Ako ste spremni
koristiti ove vjetine svjesno, moete stvoriti rapport s kime god hoete. Ne mora vam se sviati
druga osoba da biste s njom stvoriti rapport, jednostavno gradite most do boljeg razumijevanja te
druge osobe.
Stvaranje rapporta je izbor, i neete znati da je uinkovit ili kakve rezultate daje ako ga ne isprobate.
Dakle, prisnost je dodatak verbalnoj poruci. Ako je znaenje komunikacije odgovor koji dobijemo,
stjecanje prisnosti je sposobnost da otkrijemo odgovor.
Prisnost
Govor tijela i tonalitet
Znaenje
Rijei
Koraanje i voenje
Prisnost (rapport) vam doputa da sagradite most do druge osobe: imate nekakvu dodirnu toku
razumijevanja i kontakt. S time ustanovljenim, moete poeti mijenjati vae ponaanje I oni e ga
najvjerojatnije slijediti. Moete ih voditi u drugom smjeru. Najbolji uitelji su oni koji uspostavljaju
prisni odnos, i ulaze u svijet uenika te olakavaju ueniku da ue u veliko razumijevanje toga
predmeta ili vjetine. Oni se odlino slau s njihovim uenicima i dobar odnos ini njihov posao
lakim.
U NLP-u ovo se zove koraanje i voenje. Koraanje uspostavlja most, kroz prisni odnos i potovanje.
Voenje mijenja vae ponaanje koje druga osoba slijedi. Voenje nee raditi bez prisnosti. Ne
moete voditi nekoga preko mosta, a da ga ne sagradite prvo. Kada sam rekao prijatelju da piem
knjigu o neurolingvistikom programiranju, nisam koraao s njim, pa mu nisam mogao objasniti o
emu piem. Zadravati svoje ponaanje i oekivati od drugih ljudi da to razumiju i koraaju s vama je
jedan izbor. Ponekad e donijeti dobre rezultate, a ponekad nee. Ostajui stalno pri svome
ponaanju dobit ete raznorazne rezultate i nee svi biti dobrodoli. Ako ste spremni promijeniti vae
ponaanje da bi promijenili ishod, imat ete vie uspjeha.
Mi stalno koraamo, da bismo se uklopili u razliite socijalne situacije, da smirimo druge, i da sami
budemo smireni. Mi koraamo s razliitim kulturama potivajui njihove strane obiaje. Ako elite ui
u hotel visoke klase, nosit ete kravatu. Ispred sveenika neete psovati. Idete na intervju u prikladnoj
odjei ako ste ozbiljni u dobijanju posla. Koraanje je osnovna vjetina koju koristimo kada
raspravljamo o opim interesima, prijateljima, poslu ili hobijima. Mi koraamo emocije. Kada je netko
koga volimo tuan, mi upotrijebimo ton i ponaanje suuti, a ne viemo Razvedri se!. Radi toga bi se
vjerojatno osjeali jo gore. Mislite dobro, tj. imate pozitivne namjere, ali to ne radi. Bolji izbor bi bio
prvo ogledati i uskladiti dranje tijela i koristiti njean tonalitet koji je usklaen s njihovim osjeajima.
Onda postepeno se mijenjati i podeavati se vie pozitivnom i izvornom dranju tijela. Ako je most
sagraen, druga e vas osoba slijediti. Oni e podsvijesno zapaziti da ste potovali stanje u kojemu su
bili, i bit e voljni slijediti ako ele ii tim putem. Ova vrsta emocionalnog koraanja i voenja je
moan alat u konzultiranju i terapiji.
Prisnost
Upotrijebite isti reprezentacijski sistem

reflektiranj
e
kontakt
oima
usklaivanje,
prilagoavanjeadjust to
meusobno obraanje panje
volja za slijediti
ostvaruje emocionalnu vezu
gradi povjerenje
iskaite potovanje za drugaiji model svijeta
S ljutom osobom, uskladite svoju ljutnju jedan stupanj ispod njihovog. Ako odete predaleko, postoji
opasnost od eskalacije. Jednom kada ste usklaeni, moete ih poeti voditi dolje postepeno u mirnije
stanje smirivajui vlastito ponaanje. Osjeaj za hitnost moe biti koraan i usklaen tonalitetom
glasa, prianjem malo glasnije i bre nego obino.
Ostvarujete prisnost cijenei ono to ljudi govore. Ne morate se slagati s tim. Jedan dobar nain za
napraviti ovo jest eliminirati rije ali iz vaeg vokabulara. Zamijenite ju s i. Ali moe biti
destruktivna rije, ona implicira da ste uli to je reeno....ali...imate neke prigovore koje to sputaju.
I je nevino. Ono se jednostavno nadovezuje i proiruje ono to je ve bilo reeno. Rijei imaju veliku
mo. Razmislite o poduzimanju ove promjene. Moglo bi biti teko. Najvjerojatnije ete shvatiti da se
isplati. I postii ete vie prisnosti. Ljudi koji dijele istu kulturu e imati sline vrijednosti i slian
pogled na svijet.
Slini interesi, posao, prijatelji, hobiji, stvari koje volimo, stvari koje ne volimo, i politika uvjerenja e
stvoriti neto prtisnosti. Mi se prirodno slaemo dobro s ljudima koji dijele nae osnovne vrijednosti i
vjerovanja. Koraanje i voenje je osnovna ideja NLP-a. Ono ubraja prisnost i potovanje za model
svijeta druge osobe. Ono pretpostavlja pozitivnu namjeru i moan je nain prema postizanju
dogovora i zajednikog ishoda. Kako bi koraali i vodili uspjeno morate posveivati panju drugoj
osobi i biti dovoljno fleksibilni u vlastitom ponaanju da bi mogli reagirati na ono to ujete i vidite.
NLP je borilaka vjetina komunikacije: draesna, ugodna i vrlo uinkovita.
35.Vjeba: Mo DA, ALI rijei:

Otporjeznaknedostatkaprisnosti
Budite svjesni ako nekome dajete komentar, postoji mogunost da e primijetiti samo dio onoga to
ste rekli. Razmotri sljedei primjer: Tvrtka je ostvarila profit od 5 milijuna funti ove financijske
godine, ali zavravamo operaciju u San Francisku. Ako to tako kaete, ljudi e zapamtiti samo ono to
ste rekli nakon rijei ali. Sada razmotrite sljedee: Tvrtka je ostvarila 5 milijuna funti profita ove
financijske godine i zavravamo operaciju u San Fransicku. Ako to tako kaete, ljudi e zapamtiti to
ste rekli prije i poslije rijei i.
Saznajte koliko malih rijei radi razliku u vaoj dnevnoj komunikaciji s Da, ali... igra za tri ili vie igraa.
1.
Osoba A pone rundu jedan s dobra ideja (npr: Vani je sunan dan, kako bi bilo da
uzmemo slobodno poslijepodne i odemo na plau?)
2.
Osoba B odgovara .Da, ali ...' i ponudi vlastitu dobru ideju'.
3.
Osoba C i svi drugi lanovi tima ponude njihove ideje, uvijek poinjui s Da, ali...
4.
Runda dva se nastavlja s osobom A koja nudi dobru ideju.
5.
Osoba B odgovara 'Da, I ...' i nudi vlastite dobre ideje'.
6.
Osoba C i svi drugi lanovi tima nude njihove ideje, uvijek poinjui s Da, i...
Primijeujete li razliku?
36.Vjeba: Ne slaganje i prisnost

Osoba A ispria priu koja je vana osobi B.
Osoba B izbjegava kontakt oima, kontrastiranje govora tijela
itd.
Oboje zapiite kako se osjeate.
Osoba A ispria drugu priu, osoba B radi najvie rapporta
koliko moe.
Zapiete kako se osjeate.
Rapport. Nema nikakve veze s papirom s kojim ste doli kui iz
kole s dobrim ili loim ocjenama. Kaite rappoor.
S rapportom sve je mogue
Pretpostavka 15: Sve je usmjereno da opet jednom bude kompletno svoj
Koraanje i vodenje
A
Koraanje
B
Voenje
37.Vjeba: Koraanje i vodenje
Igrajte igru uloga. A je klijent, B mu eli prodati. A ulazi u dian, B ga poinje isto slijediti i tada
pokua voditi. 5 min svatko.
Prisnost sa samim sobom

Jeste li svjesni svojih osjeaja i prihvaate li ih u potpunosti? Jeste li u harmoniji sa samim sobom?
Znate li koji su vai najvei strahovi? Imate li napet odnos s vlastitim podsvijesnim osjeajima? Jeste li
svjesni kako komunicirati sami sa sobom? Ako jeste, onda ste u mogunosti imati prisan odnos sami
sa sobom.
Umjetnost je doi u kontakt s vaim podsvjesnim umom. Dajte si doputenje da vodite i nemojte
forsirati.
Nasmijeite se sebi i diite mirno, uivajte u injenici to ste ivi.
Ako ostvarite napredak u ovoj umjetnosti onda ste
takoer sposobni ostvariti prisan odnos s vaim
partnerom za komunikaciju.
38. Practice: Rapport

Make consciously rapport with someone in your
environment, without wanting to give a message of
yourself, just follow.
Make contact with all your neurological levels, be

congruent
14. Sustavi reprezentiranja

Naa osjetila su ulazna vrata nae percepcije. Sve to znamo o svijetu
spoznajemo putem naih osjetila. Imamo pet glavnih osjetilnih modaliteta ili
sustava reprezentiranja.
Nae unutarnje subjektivno iskustvo je strukturirano u terminima tih
osjetila. Kada razmiljamo, ili preraujemo informacije, mi re-prezentiramo
informacije na nain da su osjetila na jedini kontakt s vanjskim svijetom.
V Vizualni
vid
A Auditorni
sluh
Kinestetiki dodir
O Olfaktorni
njuh
G Okusni
okus
Dio jezika koji koristimo dolazi iz jednog od ovih sistema. Ove na osjetima temeljene rijei zovemo
predikati.
Koritenje jezika temeljenog na osjetilima omoguuje vam da provjerite jeste li ukljuili sve sluatelje,
u pogledu njihovih primarnih osjetila, u potpunu komunikaciju.To vam omoguuje da kreirate
osjetima bogat opis prema kojem se svatko moe odnositi uinkovitije. Ukoliko ste se usuglasili oko
ideje, to je bogatije opiete, uinkovitije e se priopiti.
Vizualni
pogled
slika
svjetlo
izgled
focus
vizija
perspektiva
Auditorni
rei
naglasak
pitanje
klik
ritam
jezik
govor
Kinestetiki
Olfaktorni
dodir
premjestiti
pritisak
rukovati
labavo
bezosjeajan
surov
miris
smrad
daak
dimiti se
sumnjiv
zrak
nozdrva
Okusni
aroma
slatko
apetit
kiselo
hraniti
sono
zainjeno
39.Vjeba Razvijte svoj najslabiji reprezentacijski sistem

Recite jednu ili nekoliko reenica u reprezentacijskom sustavu ste najmanje razvili.
Jezik neutemeljen na osjetilima sadri:
Razmisliti, znati, osjetiti, razumjeti, najave, odluiti se, objasniti, dogovoriti, uoiti, prepoznati, raditi,
sudjelovati, zapamtiti.
Sustavi reprezentiranja (poznati kao senzorni modaliteti ili skraeno kao VAKOG ) je neurolingvistiki
model koji istrauje kako ljudski um pohranjuje informacije. On navodi da za praktine svrhe,
informacija je (ili moe biti tretirana kao da je) obraena kroz osjetila.Tako ljudi govore sami sebi
(auditorni osjet) ak i kad rijei nisu izgovorene, ili prave slike u glavi kad razmiljaju ili mataju
(vizualni osjeaj), ili pak razmatraju osjeaje u tjelu (poznato kao kinestetiki osjeaj).
NLP dri bitnim u ljudskom kognitivnom procesu da je prepoznavanje subjektivnog karaktera iskustva
vrsto povezano, i pod utjecajem injenice da su uspomene i percepcije pohranjene izmeu svakog
osjetila, u umu. To znai da izrazi poput "Sve je nejasno" esto mogu biti doslovno nesvjesni opisi, bez
kojih osjetilni sistem komunicira nesvjesno, gdje um opaa problem u obradi nekog mentalnog
dogaaja.
U NLP-u, razliiti osjeaji i njihova uloga kao procesori informacija, su poznati pod nazivom sustavi
reprezentiranja ili osjetilni modaliteti. Sam model se naziva VAKOG (prema poetnim slovima
pojedinih osjetila). Budui da su okus i miris blisko povezani, ponekad kao etverostruko osjetilno
utemeljeni opis. Submodaliteti su strukturalni elementi osjetilnih doivljaja, kao udaljenost, veliina ili
druga kvaliteta.
Sistemi reprezentacije i submodaliteti u NLP u pruaju vrijedan terapeutski uvid (ili metaforu) te
potencijalno radnu metodu, u to kako ljudski um organizira te subjektivno pridaje znaenje
dogaajima.
Sredinju osnovu NLP-a ini vjerovanje da, kad su ljudi aktivni, koriste sustave reprezentiranja,
koristei unutarnje reprezentacije materijala s kojima su u odnosu, poput razgovora ili pismenog
zadatka. Ove reprezentacije mogu biti vizualne, slune, kinestetike ili ukljuivati ostala osjetila.
Osim toga, osobe mogu stvarati reprezentacije ili podsjeati se neke. Na primjer, osoba zamoljena
da slovka neku rije moe vizualizirati tu rije zapisom na komadiu papira ili ju moe uti kako
zvui ili moe konstruirati oblik slovkanja primjenjujui logika pravila. (pp.138-139)[1]
Prikaz sustava reprezentiranja
Prema NLP u, za praktine svrhe mentalno pohranjivanje dogaaja i uspomena moe biti shvaeno
kao izvedba putem pet osjetila. Na primjer, Einstein zahvaljuje svoje otkrie relativiteta strategiji
mentalne vizualizacije, a mnogi ljudi prilikom donoenja odluka govore sami sa sobom u svojim
glavama.
Nain na koji je to uinjeno, i uinkovitost mentalne strategije, je osnova po kojoj NLP igra vaan dio u
nainu na koji se odvija mentalna obrada. Ovaj pogled vodi do koncepta sustava reprezentiranja, te
klasifikacije ljudi u vrste vizualne, slune ili kinestetike stereotipe. Ova ideja je kasnije
diskreditirana, i ranih 80- tih izbaena iz NLPa, u zamjenu za razumijevanje da veina ljudi koristi sva
svoja osjetila ( svjesno ili nesvjesno) i da dok jedan sistem moe izgledati da dominira, to je esto
kontekstualizirano - globalno postoji balans koji dinamiki varira prema okolnostima i raspoloenju.
NLP tvrdi da u veini okolnosti i za veinu ljudi, tri od pet osjetilnih naina dominira u mentalnim
procesima.:
vizualne misli - oima, mentalna predodba, prostorne svijesti
slune (ili jezine) misli - zvuk, govor, dijalog, bijeli um
kinestetike (ili proprioceptive) - somatski osjeaji u tijelu, temperatura, tlak, a takoer i
emocije.
Druga dva osjetila okusa i njuha, koji su blisko povezani, esto su manje znaajni u opim mentalnim
procesima, te su isto tako esto smatrani kao jedan osjet.
Iz tog razloga, esto se susree pojam VAK u NLP referentnim tekstovima, kako bi nagovijestili ova tri
osnovna sustava reprezentiranja, kao i nain 4-torka (ili VAKOG) ako autor eli ukljuiti sva osjetila
ukljuujui i okus / miris. Isti izraz je takoer poznat kao Prvi pristup (John Grinder), ili primarno
iskustvo (Freud).
40.Vjeba/Test zastupanja sustava reprezentiranja

Oznaite svaku od slijedeih reenica brojevima 1, 2, 3, ili 4.
Koritenjem brojeva iskaite vau preferenciju
4 je najblie vaem vlastitom opisu
3 je sljedei najbolji opis
2 je bolji opis
1 je najmanje odgovarajui opis
1. Donio sam vanu odluku na temelju:
___ intuitivnog osjeaja
___ to zvui najbolje
___ to izgleda najbolje za mene
___ Tonog istraivanja i studija o toj temi
2. Tijekom rasprave sam vjerojatno uglavnom pod utjecajem:

___ tona neijeg glasa
___ako mogu vidjeti njegovo zakljuivanje ili ne
___ logike njegove argumentacije
___ako mogu razumjeti njegove prave osjeaje, ili ne
3. Ja usklaujem svoje osjeaje i misli najbolje :
___na nain na koji se oblaim i kako izgledam
__ po osjeajima koje dijelim s drugima
___po rijeima koje sam izabrao
___po tonu moga glasa
4. Stvari koje obavljam najjednostavnije su:
___ idealni volumen zvuka, pronalaenje najbolje fino ugoenog zvuka na stereoinstalacijama
___s intelektualnog gledita , odabiranje najrelevantnije toke u vezi sa zanimljivim
predmetom
___ odabiranje udobnog namjetaja
___odabir bogate, atraktivne kombinacije boja
5.
___veoma sam osjetljiva na zvukove u mojoj okolini
___veoma sam dobar u brzom razumijevanju novih injenica I podataka
___veoma sam osjetljiva po pitanju odijevanja
___jako reagiram na boje i na izgled nove prostorije
Bodovanje
1
Prvi korak
Upii svoje odgovore iz testa u tabelu sa
strane:
Drugi korak
Upiite brojeve, koji pripadaju svakom slovu.
Svako slovo dobiti e 5 brojeva.
Trei korak
Usporedite ukupan broj bodova koji ste dobili
etvrti korak
Upiite te brojeve u dijagram ispod i spojite
tokice velikim markerom
2
___K
___A
___V
___A
___A
___V
___K
___Ad
___Ad
___V
___Ad
___A
___K
___K
__Ad
___K
___Ad ___V
___A
V
1
2
3
4
5
Total
V:
Peti korak
Svaki rezultat je toan! Koji je tvoj najjai reprezentacijski sustav?
Usporedi svoj KITE s KITE ostalih. Kako to objanjava?
A:
___V
K:
Ad
Ad:
-20
V
-15
-10
-5
K
20
15
10
-0
Ad
5
10
-5
-10
- 15
At
- 20
15
20
Tri kue
1. Jedna kua je smjetena u mirnoj ulici s utanjm lia stabala. U gotovo bilo koje doba dana moe
uti kako ptice melodiozno pjevaju. Ima unutranjost koja tako rjeito pria da je teko ne zapitati se
kako netko ne moe utjeti unutar nje. S vremenom zvuk drvea se pretvara u tiinu, moe uti
vlastite korake, vani u vrtu uje zvuk ptica, povjetarac uti kroz granje, a zvuk vjetra kuca na prednja
vrata.
2. Druga kua je nevjerojatno slikovita kao to moe odmah vidjeti, od srebrno-zelenih stabala od
svjetlosti ulice. Stjee se dojam kao da se samo slikarstvo ugledalo na nju. Vizualno je zapanjujue, od
dugog bijelog trijema ispred do predivnih detalja kojima je obloena i zodova boje bresaka. Prozori su
posvuda pa ima dovoljno svjetla posvuda tijekom cijeloga dana. Toliko je toga lijepog za pogledati, od
uskog svjetlosmeeg stubita do elegantno izrezbarenih hrastovih vrata. Moe provesti dan samo
zastajkujui na svakom uglu i otkrivajui nove stvari.
3. Trea kua je tea za opisati. Mora otii i sam ju doivjeti, jednostavno ju mora osjetiti. Ta je
konstrukcija vrsta i ohrabrujua. Njene sobe imaju karakteristinu toplinu. Na totalno neodreen
nain, dodiruje neto vrlo temeljno u vama. Gotovo njegujui. Ima osjeaj da sjedi u uglu i upija
njene pare i to te ini tako smirenim.
U sva tri sluaja, ja priam o istoj kui. Prvi sluaj je na temelju zvuka, drugi je vizualni, a trei je s
kinestetskog stajalita. Kada bi pokazivao kuu grupi ljudi, da bi u potpunosti oivio njeno bogatstvo,
zakoraio bi u sva tri sluaja. Reprezentacijski sistem svake osobe odreuje koji od opisa ju najvie
mami. Ali zapamti, ljudi koriste sva tri. Najbolji nain komunikacije je koristiti ih sve, istovremeno se
fokusirajui na onaj sistem koji druga osoba najvie koristi.
41.Vjeba Predikati
Poni raditi listu vizualnih, slunih i kinestetikih rijei. Sljedeih nekoliko dana sluaj ljude s kojima
razgovara i odredi koje rijei najee koriste. Tada razgovaraj s njima koristei iste rijei. to se
dogaa? Zatim razgovaraj koristei drugi reprezentacijski sistem. to se dogaa ovaj put?
Temeljeno na Vae neograniene mogunosti, Anthony Robbins stranica 239
42.Vjeba glagola
Oznai sa: V= vizualno, At= auditivno tonski, K= Kinestetiki, Ad= auditivno digitalno
1.
Razumijem te
2.
elim razumijeti
3.
ini mi se jasnim.
4.
Pitam se
5.
Vidio sam sjaj u tvojm oima
6.
Jesi li uspio razumijeti?
7.
Razumijem te
8.
Ne zvui poznato.
9.
elim da ovo pogleda.
10.
Svodi se na to da mi se to to rati ne ini isprvanim.
11.
ujem/razumijem to govori.
12.
ivot se ini toplim I predivnim.
13.
Mislim da e me razumijeti.
14.
Da li me razimije/ govorim li dovoljno jasno?
15.
Ovo je kvalitetna/pouzdana informacija.
16.
evaluiram im se izanalizira.
17.
Ovo je istinito bez imalo sumnje.
18.
ovo se meni uope ne ini razumno/mudro.
19.
ivot je u savrenoj harmoniji.
20.
Nisam sigurna da te pratim/razumijem.
21.
Svjestan sam svojih razmiljanja.
22.
Ima blistavu budunost.
23.
ovo mi je prilino nejasno
24.
zvui li ti ispravno ovo to govorim? "
25.
Ova je informacija tona od rijei do rijei.
26.
Osjeam da razumijem to to
27.
Imam negativan pogled na tvoju prespektivu.
28.
elim da ovo bude kristalno jasno I glasno!
29.
Moja mentala slika ivota je svjetlocava I kristalno ista.
30.
Kada bi ste samo mogli vidjeti moju perspektivu.
Neki predikati:
vizualni
auditivni
kinestetiki
olfaktorni
gustativni
pogled
reci
dodirni
miris
okus
slika
naglasak
pomakni
smrad
sslatko
jasna
pitanje
pristisak
daak
apetit
izgled
klik
rukovanje
smrad
gorko
fokus
ritam
otputanje
smrdljivo
hraniti
pogled
jezik
neosjetljiv
Zrak
sono
perspektiva
govor
surov
nosnica
zainjeno
VIZUALNO
Razumijem to eli
rei.
elim da obrati
panju na ovo.
Jesam li vam jasno
nacrtao?
Znam ispod sjenki
sumnje da je to istina.
To je prilino
maglovito za mene.
Maglovito mi je tvoje
vienje.
Moja mentalna slika
svijeta je svjetlucava i
kristalno jasna
Budunost je arena.
AUDITIVNO
Razumijem te.
elim ovo rei
jasno i glasno.
Da li je ovo to ti
pokuavam rei
jasno?
Razumijem te od
rijei do rijei.
To ti ne zvoni?
Uope mi ne zvui
poznato.
ivot je u
savrenom skladu.
KINESTETIKI
Osjeam das am u
kontaktu s onim to
mi govori.
elim da dobro
shvati.
Jeste li sposobni da
se uhvatite za to?
Ta informacija je
vrsta kao stijena.
Nisam siguran d ate
pratim.
To se svodi na ono
to radi.
Ne ini mi se dobro.
.
ivot je ugodan I
lijep.
Znaajke tipolokih sustava

V: Vidni sustav
Ljudi skloni vizualnom tipu, esto su s tijelom i / ili glavom i oima
usmjerenom prema gore/naprijed. Diu plitko esto sjede naprijed u
stolici/na rubu stolice.. Generalno su dobro organizirani ljudi koji vode
obian ivot. Sjeaju se slika i manje im panju odvlae zvukovi. Mnogi
doivljavaju tekom upamtiti usmene upute jer im um ima tendenciju
odlutati. Vizualno orijentirani ljudima biti e zanimljivo kako stvari
izgledaju. Pojavnost/izgled im je izuzetno vaan. esto su pothranjeni ili
pretili.
S: Sluni sustav
Ljudi koji su skloni auditivnom tipu miu oi u stranu.
Diu iz sredine plua.Za njih je karakteristino da govore sa sobom i da im
buka lako omete. (neki ak miu usnama dok govore u sebi). Lako mogu
ponoviti neije rijei nauene sluanjem. Vole muziku i prianje na
telefon. Pamte koristei korake, procedure i dijelove Ljudi skloni
auditivnom tipu vole sluati to osoba ima za rei I reagiraju na odreeni
ton glasa ili frazu. Zanimat e ih to imate za rei.
K: kinestetiki sustav
Karakteristinno za kinestetini tip je die s dna plua pa moete vidjeti
kako se trbuh mie dok diu. Mogu govoriti polako i i
niskim tonom
glasa. Skloni su fizikom nagraivanju poput tapanja po ramenima ili
snanog stiska ruke. Pamte stvari inei ih ili ponekad lake ue prolazei
kroz to korak po korak. Biti e zainteresirani kad se neto osjeaju
ispravnim.
Ad: Sluno dodirni sustav

Ovo je sekundarni to znai da se razvija kasnije kroz kolu, fakultet. Ovi
ljudi govore ponajvie sebi..Stvari pamte ponavljajui procedure,
sekvence i korake Zanima ih da li tvoj program ima smisla.
Oboavaju analizirati svijet oko sebe. Za njih je vano razmiljati u sebi i
osvjetavati stvari. Oni pokazuju mnoge znaajke drugih sustava.
15. Sidrenje
Definicija:
Sidro: svaki stimulans koji je povezan s odreenom reakcijom.
Sidra se dogaaju prirodno, no takoer mogu biti postavljena
namjerno, na primjer, zvonjenje zvona da bi privukli panju ljudi
il vie prikladno, stajanje na odreenom mjestu kada
odgovaramo na pitanja. Sidrenje: proces asocijacije unutarnjeg
odaziva s nekim vanjskim okidaem (slino klasinom
uvjetovanju) tako da odaziv moe biti brz i ponekad prikriven,
ponovno procijenjen. Sidrenje moe biti vizualno (specifine
geste rukom), zvuno (koristei specifine rijei i ton glasa), i
kinestetiko (kao dodirivanje ruke ili stavljanje ruke na neije
rame.)
Kada netko, tko je u snanom emocionalnom stanju, u trenutku najnapetijih osjeaja tih iskustava
prima specifian stimulans, oboje i stimulans i snano stanje e biti neuralno povezani jedan s drugim.
Moete stvoriti snano stanje sidrenjem. Podesite sidrenje koristei energiju vrijednog, snanog
iskustva u prolosti. Moete, na primjer, misliti o dobivanju vae vozake dozvole, ili nekog drugog
pozitivnog iskustva. Moete aktivirati sidrenje u trenutku kada elite raditi neto ega vas je strah kao
govorenje pred publikom, ili odlazak na ispit.
etiri koraka sidrenja

1.
Sjetite se snanog pozitivnog iskustva iz prolosti.
2.
Upotrijebitespecifianstimulanskaokorakuzamiljenikrugilidodirzadnjeglijevogprstava
edesnerukenanajviojtoci (vidi graf ispod), ponovite to nekoliko puta.
3.
Promijenite svoje stanje
4.
Postavite sidro u akciju da bi napravili test.
Postavljanje sidra
sidrenje
start
kraj
3
intenzitet
osjeaji
vrijeme
etiri kljua k sidrenju
Da bi sidra radila kako treba, potrebno je zadovoljiti etiri kriterija. Ovo nazivamo etiri kljua k
sidrenju:
1. Intenzivnost iskustva, budite u potpunosti asocirani, vidite, ujte, osjeajte kao to je bilo prije,
2. Vrijeme sidrenja (vidi grafikon iznad)
3. Jedinstveno svojstvo stimulansa(ne uzimajte unutranjost vae ruke, uzimajte dodir zgloba ili
korak u krug)
4. Ponavljanje stimulansa (poticaj se mora biti u mogunosti ponoviti).
Sidrenje je proces u kojemu se um prisjea, mijenja stanje ili neku drugu reakciju koja postaje
asocirana (usidrena) s nekim stimulansima, na takav nain da percepcija stimulansa (sidra) voena
refleksom usidrene reakcije koja se pojavljuje. Stimulans moe biti poprilino neutralan ili ak izvan
svjesnosti, a reakcija moe biti ili negativna ili pozitivna. Oni su sposobni biti formirani i pojaani
stalnim stimulacijama, i zato su analogni s klasinim uvjetovanjem.
Definicija: Sidro: svaki stimulans koji je povezan s odreenom reakcijom. Sidra se dogaaju prirodno,
no takoer mogu biti postavljena namjerno, na primjer, zvonjenje zvona da bi privukli panju ljudi ili
vie prikladno, stajanje na odreenom mjestu kada odgovaramo na pitanja. Sidrenje: proces
asocijacije unutarnjeg odaziva s nekim vanjskim okidaem (slino klasinom uvjetovanju) tako da
odaziv moe biti brz i ponekad prikriven, ponovno procijenjen . Sidrenje moe biti vizualno (specifine
geste rukom), zvuno (koristei specifine rijei i ton glasa), i kinestetiko (kao dodirivanje ruke ili
stavljanje ruke na neije rame.)
Kriteriji za sidrenje:
a) intenzitet ili istoa iskustva;
b) vrijeme; na vrhuncu iskustva;
c) tonost u repliciranju sidra.
Mehanizam
Osnovno sidrenje ukljuuje u biti izazivanje jakog sukladnog iskustva ili eljenog stanja, koristei neke
znaajne stimulanse (dodir, rije, prizor) u isto vrijeme je najvie ostvareno. U mnogim sluajevima,
ponavljanje stimulansa e reasocirati i povratiti iskustvo toga stanja.
Postoje rafiniranja i sofisticiranja da bi doveli sidro u to stanje, i suptilnosti ukljuene da bi se oboje
podesili s preciznou, i da bi se izbjegla njihova sluajna neutralizacija.
Tipovi sidra
Sidra ("okida", ili stimulans) mogu doi u beskrajno mnogo oblika: verbalne fraze, fiziki dodiri i
senzacije, odreeni prizori i zvukovi, ili unutranji, kao neto to si sami kaemo, ili sjeanja i stanja u
kojima smo. Proireno stajalite jest da se skoro sve to netko opaa ponaa kao sidro, u smislu da
opaajui ih izazivamo refleksivno neke misli ili osjeaje ili reakciju.
Sidrenje je neutralni proces koji se obino pojavljuje bez da smo toga svjesni, i moe imati pozitivan
uinak, ili biti krivo prihvaeno. Na primjer, tonalitet glasa koji lii na ljutit glas, ne mora zapravo biti
rezultat ljutnje, ali e obino izazvati emocionalnu reakciju u
osobe koja opaa tonalitet i postoji mogunost da se i ta
osoba naljuti.
Kriterij
Postoje odreene spekulacije u tome koje kriterije moraju
biti zadovoljene prije nego se Sidrenje moe formirati kako
spada. Veina se slau da okida mora biti:
Specifian inae ga subjekt nee moi osjeati
U prekidima kada bi bio stalan, ne mogunost osjeanja bi
se kad tada pojavila
Sidreno na jedinstvenu, specifinu i tonu reakciju inae
sidrenje nee uspjeti ostvariti i poboljati niije reakcije
Rua moe niti sidro za ljubav
radi mnogo drugih reakcija koje se povezuju s okidaem.
Takoer je jako vano da ojaavanje sidra (drugim rijeima,
ponavljanje formacije s ciljem ojaavanja) bi trebalo imati pauzu izmeu svakog ponavljanja, zato
to je neuroloka poduka sposobna raditi bilo kako, a samo jedan nain je poeljan. Ovo je primjer
gdje tonost i struktura mogu stvoriti razliku izmeu uspjeha i neuspjeha.
Primjeri
Ako ste, kada ste bili mladi,
sudjelovaliuobiteljskimaktivnostimakojesuvampriinjalevelikozadovoljstvo, a zadovoljstvo je bilo
asocirano sa samom aktivnou, pa kada se sjetite tih aktivnosti ili vas je neto podsjetilo na njih,
ponovno proivljavate te ugodne osjeaje.
Listajui obiteljski album on u vama izaziva ugodna sjeanja i neke osjeaje asocirane s njima.
Djetetova utjeha u ne poznatim situacijama je zagrljaj mede.
Stara ljubavna pjesma budi romantino raspoloenje.
Miris svjee peene pite od jabuka donosi sjeanja na sretno bezbrino djetinjstvo.
Fobije se u ovom smislu mogu smatrati kao vrlo mona sidra vidite pauka, osjeate se prestravljeno
i zgaeno.
Ponovno posjeivanje stare kole ili nekog drugog mjesta izaziva snana sjeanja.
Istraivanje
Ellen Langer je prouavala neobinu uporabu sidrenja u dvije grupe od 75 80 godina starih ljudi na
Harvard sveuilitu. U pet dana, obje grupe su bile izolirane u osamu, s tim da je jedna grupa bila
ukljuena u seriju zadataka koji su od njih zahtijevali da razmiljaju o prolosti openito (da napiu
autobiografiju, raspravljaju o prolosti itd.), a druga grupa je bila ukljuena u niz zadataka koji su ih
sidrili natrag u odreeno vrijeme u prolosti pisali su autobiografiju do 1959. godine, opisujui to
vrijeme kao sadanje, gledajui filmove iz 1959, sluajui muziku iz 1959, i ivei samo s artefaktima iz
1959. Prije i nakon 5 dana, obje grupe su bile prouavane na brojnim kriterijima povezanima s
starenjem. Dok je prva grupa ostala ista ili pogorala kriterije, druga grupa je dramatino poboljala
fizike zdravstvene mjere kao pominost zglobova, vid i irinu miia, kao i IQ testove. Oni su bili
fiziki usidreni natrag u dob od 50 godina, prizorima i zvukovima iz 1959. (Langer, Mindfulness,
Addison Wesley 1989).
Upotreba
NLP-stil sidrenje je proces koji ide oko nas i koji je u nama stalno, bili mi svjesni toga ili ne. Veinom
nismo svjesni zato se osjeamo tako kako se osjeamo, zapravo mi ne shvaamo da smo isto tako
reagirali prije u nekim situacijama, to ga ini jo veom silom u naem ivotu.
Sidrenje se u NLP u koristi da bi se omoguilo stanje uprave. U ovom smislu sidro je podeeno da se
aktivira svjesno izabranim stimulansima, namjerno povezanima vjebom do poznatog korisnog stanja,
da bi se omoguio refleksivni pristup tome stanju po volji.
To moe biti dodirivanje zgloba, pravljenje ake, ili poniranje u zamiljeni krug. To moe biti koriteno
za nervozu pred ispit, premoivanje strahova, osjeaja kao sree ili determinacije, ili se prisjetiti kako
emo se osjeati ako se odluka odri.
Sidrenje u filmovima
Sidrenje takoer koriste vjeti stvaraoci filmova da bi pobudili neizvjesnost u publici. Sjetite se
vlastitih psiholokih promjena koje se pojavljuju kada ste uli pojaan, snaan ritam udaranja srca u
trenutku koji vodi do pojavljivanja ubojice morskog psa u filmu Ralje. Kakvo sidro je bilo
uspostavljeno u tebi kreendom zvuka kada muzika susree morskog psa? Dali vam se bilo ubrzalo?
Dali su vam se dlanovi poeli znojiti? Dali ste morali vidjeti morskog psa, ili je snana muzika dovoljna
da odskliete do kraja sjedala? Slino je s finalem klasinih simfonija, ili ambijentalnom muzikom
kao romantina, klimatska ili primjenjiva u filmovima. Lajtmotivi u muzici i literature takoer slue da
potaknu prijanje utvrene odgovore.
Sidrenje i traume
Za rtve traume nagli zvukovi ili pokreti mogu sluiti kao
strana sidra sposobna ih prisjetiti na traumatine dogaaje. U
tome sluaju, meu drugim pristupima, NLP e se koristiti na
malko drugaiji nain da smanji osjetljivost stimulansa i
moda usmjeri na neki vie pozitivan ili neutralan osjeaj.
43.Vjeba: Krug nadmonosti: NLP proces

samosidrenja
Izaberite parove. Potraite nekoga s kim se ne poznajete. 15
minuta svatko.
Moda misli da je nemogue stvoriti krug sree iz jednog A4 za sebe, u kojeg moe zakoraiti i u
kojem e lako zadobiti osjeaj sree.
Da bi izrezao krug iz A4, pogledaj sliku pored.
etiri kljua sidrenja su sljedea:

1. Doivite intenzitet zaranjajui u iskustvo nekog sretnog doivljaja i zaronite u njega to dublje
moete. Pogledaj to si vidio, posluaj to si uo, osjeti to si osjetio, pomirii to si mirisao itd.
Pomae ako zatvori oi.
2. Vrijeme je vano. Ako primjeuje da tvoj osjeaj
sree raste, zakorai u krug. Na najveoj toki, prije
nego osjeaj izblijedi, iskorai van s namjerom da ne
usidri smanjenje osjeaja.
3. Ponovi sidrenje nekoliko puta s razliitim
sretnim dogaajima.
4. Dopusti da krug koji si napravio bude za tono
ovu svrhu. Ubudue e moi izazvati sidrenje pri
samoj pomisli na krug.
Circle of
Excellence
Krug nadmonosti je osnovni proces samo sidrenja

originalno razvijen od Dr. Johna Grindera, suosnivaa
NLP a. Krug nadmonosti moe biti upotrjebljavan da
izazove, stvori i stabilizira eljena stanja.
1. Identificirajte vanjske okidae za ne izvorno stanje. Oni mogu biti vizualni, ulni, taktilni, mirisni ili
okusni stimulansi.
2. Izgradite snano izvorno stanje koristei tehniku kruga nadmonosti. Da bi stvorili krug
nadmonosti, nacrtajte imaginaran krug na podu i oznaite krug kredom, te stanite u njega.
3. Sjetite se iskustva gdje ste se osjeali mono, kreativno, mirno ili bilo kojeg izvornog iskustva gdje
ste se osjeali izbalansirano i u centru.
4. Zakoraite u krug onako brzo ili sporo koliko se sjeate i ponovno ulazite u izvorno stanje kroz vaa
unutarnja osjetila. Vidite to ste vidjeli kroz vae vlastite oi tijekom stvarnog iskustva, ujte zvukove i
jezik upotrijebljen i doite u dodir s vaim dranjem, disanjem i emocijama kada ste unutar eljenog
izvornog sjeanja. Ako vas netko promatra, on e primijetiti u vaoj fiziologiji kao bolje dranje, dublje
disanje i promjene u boji koe. Ako nema primjetnih promjena u vaoj fiziologiji, onda ste stanju
nadmonosti slabo pristupili ili niskim intenzitetom. Ako je mali intenzitet, izaberite drugo stanje
nadmonosti koje je snanije.
5. Ponovite korak 4. s dodatnim izvornim stanjem, nastavljajui dodavati izvorna stanja. Jedan po
jedan. Kada imate dovoljno izvora, automatski ulazite u vrlo mono stanje ulazei u krug, koji je sada
uistinu krug nadmonosti.
6. Prisjetite se okidaa za ne izvorno stanje kada uete u krug nadmonosti. Ponovite proces s svakim
starim okidaem. Ili zamolite partnera da igra ulogu raznoraznih okidaa (geste, rijei, ton glasa itd.)
kada ulazite u krug nadmonosti.
44.Vjeba: Spojeno sidro

1.
Dovedite se u odnos prisnosti s partnerom
2.
Ustanovite kako e vjeba ii (vidi korake).
3.
Pobrinite se da i vi prvi uete u eljeno stanje!
4.
Usidrite naredna sljedea snana stanja istim stimulansima, na istom mjestu (na
primjer zglob ili krug.)!
5.
Partneru: Sjeti se trenutka u svojem ivotu kada si bio vrlo motiviran, u kojemu si
osjeao dubok humor, u kojemu si se morao smijati glasno, u kojemu si se osjetio pun
energije, u kojemu si se osjetio pun ljubavi.
6.
Stani u potpunosti u trenutak, oivi taj
MOTIVATION
trenutak kao da se tamo nalazi, pogledaj kroz
vlastite oi, vidi to si onda vidio, uj to si onda
HUMOUR / LAUGHING
uo i osjeaj to si onda osjetio. Budi asociran.
ENERGY
7.
Testiraj sidro nakon prvog stanja.
8.
"Zatvori oi ako eli primijetiti to se
LOVE
deava
9.
Aktiviraj sidro i osjeti koja je promjena u
POWER
tvome stanju.
10.
Izmeu dva koraka: Stanje pauze / Bijeli
SELFCONFEDENCE
zaslon
11.
TEST:
12.
Nai se u trenutku iz budunosti gdje e moda trebati ovo sidro,
13.
Daj stimulans, zakorai u krug, vidi to vidi, uj to uje, itd. Aktiviraj sidro...
Kako doi od straha do ljubavi..?
16. Osjeti Strah i ..... svejedno to uini!

U Kuiji i izvan kutije
Intenzitet tvojih emocija
Promijena emocija:
Vrijeme
Otputati
Razgovarati
Terapija
Molitva
Promjena
perspektive
Situacija A:U potpunosti si na

poziciji 1 (Ja pozicija)
Ljuti si, tuan, prestraen
itd...vidi samo svoje emocije i
nema nieg vie oko tebe.
Situacija B: u Mogunosti si
vidjeti iznad svojih emocija, moe
izai iz prve Ja pozicije u drugu
Ti pozicijui treu poziciju
udaljenog pogleda(pogled
helikoptera) Ti nisi svoja ljutnja,
tuga, strah itd. Vii svoje
emocije ali i mnogo drugih stvari
oko sebe i moe sagledati
situaciju.
Jezik
17.
Snaga jezika
Jedna od pretpostavki NLP a jest da karta nije teritorij. Kao ljudska bia, mi ne doivljavamo svijet
direktno, ve kroz modele i karte stvarnosti koje smo stvorili u naem nervnom sistemu. Zato je L u
NLP u toliko snano i vano. Jezik koji osoba koristi je odraz njezinih karti i modela stvarnosti i
otkriva aspekte tih mapa i modela kojih ta osoba nije niti svjesna. Kada se njihovi model promijenjen,
njihov doivljaj stvarnosti se mijenja. Jezik je poluga za mijenjanje tih modela, i stoga mijenjanja
stvarnosti osobe. Molimo proitajte to ponovno:
Jezik koji osoba koristi je odraz njezinih karti i modela stvarnosti i otkriva aspekte tih mapa i modela
kojih ta osoba nije niti svjesna. Kada se njihovi model promijeni, njihov doivljaj stvarnosti se mijenja.
Jezik je poluga za mijenjanje tih modela, i stoga mijenjanja stvarnosti osobe.
Moete upotrijebiti jezik da bi promijenili vau (ili tuu) stvarnost.
Ova injenica ini jezik jednim od najsnanijih alata za treniranje sebe i drugih. Puni NLP jezini set je
esto loe nauen, a opet je jedno od najsnanijih setova alata koji postoje da bi omoguili promjenu
(uo sam da Richard Bandler kae da je NLP ev lingvistiki alat Meta model poetna toka za sve
to je otkrio na podruju NLP a.
45.Vjeba: Potrebnost mogunosti

1) Zamislite neto to elite (npr. elim novi auto/ novi posao/ nauiti francuski itd.). Recite
to naglas, i obratite panju na to kako se osjeate. Onda to recite na sljedee naine,
obraajui panju na vlastiti unutarnji doivljaj svaki put:
-
Trebao bih (npr. Trebao bih nabaviti novi auto)

Mogao bih (npr. Mogao bih nabaviti novi auto)
Trebao bih (npr. Trebao bih nabaviti novi auto)
Moram (npr. Moram nabaviti novi auto)
Stvarno moram (npr. Stvarno moram nabaviti novi auto)
Kakvo je bilo vae iskustvo dok ste to govorili na razliite naine? Dali se neki od tih naina inio
moguim da se dogodi, ili manje moguim?
2) Ovaj put, izrazite iste elje, ali zaponite s sljedeim reenicama. Ponovno, obratite pozornost na
va unutranji doivljaj svaki put:
-
Volio bih (npr. Volio bih nabaviti novi auto)

Mogao bih (npr. Mogao bih nabaviti novi auto)
Moda bih mogao (nrp. Moda bih mogao nabaviti novi auto)
Bilo bi dobro (npr. Bilo bi dobro da nabavim novi auto)
Nabavit u (nrp. Nabavit u novi auto)
Koliko razliito je bilo vae iskustvo dok ste govorili reenice na te naine? Dali ste nali jedan nain
da to kaete i da je bolje zvuao od ostalih naina? Mnogo ljudi misli da su rijei s druge liste (koje su
povezane s mogunou) vie motivacijske nego rijei na prvoj listi (koje su povezane s obavezom).
Ako ste nali jedan nain koji vam se inio najvjerojatnijim, pitao bih vas pitanje. to se deava kada
zamislite da koristite taj nain govora za sve to elite u vaem ivotu? Samo pomisao.
Teko ili Ne tako lako

Ako kaete sami sebi ili nekome drugome Ovo je teko onda to tvoja podsvijest shvaa doslovno i
nee se ba potruditi oko sljedeeg pokuaja. Ponaa se kao da ste rekli Ovo je preteko.
Ako si kaete Ovo nije toliko lako to znai da e postati lake nakon nekoliko pokuaja. Centralni
ivani sistem ne moe pohraniti poricanje, kao to znate. esto je to tako. Sjetite se uskoiti u korak
2 iz procesa uenja u 4 koraka.
Da, ali
ili Da, i
Jedno vano stanovite NLP a jest da se otkrije kakvo se unutarnje iskustvo pojavljuje koristei
odreeni jezik. Ovo nam omoguuje da koristimo jezik na vrlo izravan nain da bi dobili rezultate koje
elimo. esto paljivo prouavanje jedne rijei otkriva velike dividende, i rije ali je definitivno jedna
od njih.
"Ali" je negativ (Fritz Perls ju je obiavao nazivati ubojica) svakog iskustva koje prethodi rijei. Za
mene, slika koja prethodi rijei ali brzo klizi na moje lijevo, nestajui iz moga polja unutranje vizije.
Dakle, ali je vrlo koristan bilo kada kada elite (morate) spomenuti neto nekome, a onda elite da
to umanji vanost ili ak nestane iz njihove svijesnosti u potpunosti.
Primijetite to se deava u vaem unutranjem doivljaju kada uzmete bilo koja dva sadraja, poveite
ih s ali i onda to ponovite, ali obrnite ta dva sadraja. Umorna stara ala to ilustrira jako lijepo.
Majka kae keri: Znam da je ruan, ali on je bogat. Ker odgovara: Majko, u potpunosti si u pravu.
Znam da je bogat, ali je ruan.
Dakle, druga strana novia jest da budemo sposobni koristiti ali da se obranimo od komunikacije
koja zahtjeva da ignoriramo neto to je vano za nas.
Kada su ljudi lukavi ili oprezni, esto znaju reagirati obrambeno, i suprotstavljati se bilo emu to
netko drugi govori, i pronai problem u tome, bez obzira koliko razborit prijedlog bio. U takvoj sitaciji,
druga osoba e esto odgovoriti s Da, ali ... (negirajui da dogovor) i onda odgovoriti s razliitim
miljenjem. Da, razumijem ja to, ali postoji problem. Kada je netko usredotoen na problem, lako je
upasti u tunel viziju i zaboraviti da je razlog radi kojega je prouavao problem da nae nain da
prijedlog upali. Mnogo ljudi onda postane frustrirano zato to su zapeli s diskutiranjem problema, i ne
znaju kako vratiti razgovor na prijedlog za koji bi htjeli da ga druga osoba razmotri.
Jedna od alternativa jest da se ponovi ono to je druga osoba upravo rekla, ali zamijenjujui rije ali
s i. OK, razumijem ja to i postoji problem u vezi toga. Ovo odrava obje reprezentacije (prijedlog i
problem) povezane zajedno u svjesti osobe, i problem moe biti razmatran u kontekstu moguih
prednosti prijedloga.
46.Vjeba:
Udvoje.
A pokua promijeniti miljenje B u vezi s neim. B uvijek odgovara: Da, ali........
Zapiite svoje osjeaje.
Promijenite uloge.
18. Hijerarhija jezika

Chunking / Komadanje
Dali ste ikada:

Zapeli u pregovaranju ili argumentu i niste mogli pronai zajednika podruja dogovora?
Trebalo vam je vremena da razmislite sa strane?
Bili savladani nekom aktvnou?
eljeli neto napraviti, ali niste se osjeali uzbueno radi toga?
Komadanje vam moe pomoi da proete te zapreke.
to je komadanje?
NLP evo raskomadaj se odnosi na prelaenje na vie ope i apstraktne dijelove informacije. Dok
odkomadaj znai prelaenje na vie specifine i detaljnije komade informacije..
Da bi komadali dijelove informacije, koristimo jedno ili vie od sljedeih pitanja:
ega je ovo primjer?

ega je ovo dio?
Koja je namjera?
S kojom svrhom?
Da bi ilustrirali koncept, poet emo s zgradom knjinice. Primjeri raskomadavanja zgrade knjinice bi
bili:
Zgrade (zgrada knjinice je primjer zgrada), ili
Gradska etvrt (zgrada knjinice je dio gradske etvrti), ili
Gradski sistem knjinice, ili
Osigurava ljudima sredstva za poduzimanje istraivanja.
Ako slijedimo stazu od gradske etvrti, onda moemo razrezati grad, onda na provinciju ili dravu,
onda na zemlju, itd.
Da bi odkomadali, upotrijebite jednu ili vie sljedeih pitanja:
ega je ovo primjer?
to je dio ovoga?
to/tko/gdje tono?
Primjeri odkomadavanja ili biti vie specifian u vezi zgrade knjinice su:
Zgrada knjinice u gradu Ottawa, ili
Zgrada knjinice izgraena 1950., ili
Trei kat zgrade knjinice, ili
Odreeni prozor u zgradi knjinice, ili
Red knjiga u zgradi knjinice.
Ako slijedimo put reda knjiga, moemo nastaviti odkomadavati (dobijati vie osobina) do NLP knjiga,
onda do knjiga koje je napisao John Grinder, onda do posebnog poglavlja. Itd.
Ovaj jednostavan koncept sadri razne korisne aplikacije.
Kako i kada moete koristiti komadanje?
Meta Model i Milton Model. Meta Model je primjer odkomadavanja (tko, to, gdje tono) vi pitate
svoju stranku da bi dobili vie odreenih podataka. Milton Model, koji koristi nejasan ili apstraktan
jezik, je primjer raskomadavanja.
Pregovori i meditacija. Raskomadavanje i Odkomadavanje je vrlo koristan alat u pregovaranjima i
meditaciji. Preesto se deava kod pregovaranja da nastavljamo istraivati rijeenja na nivou misli na
kojemu se ne slaemo. Klju je raskomadati dok se vi i druga osoba ne sloite i onda odkomadati u
detalje toliko brzo koliko se moete dogovoriti. esto u pregovaranju, pretpostavljamo da druga
osoba eli ono to mi elimo, a to nije uvijek sluaj.
Misliti sa strane. esto smo poticani da mislimo sastrane. To nije uvijek lako uiniti. Lako je ako
koristimo komadanje. Da bi mislili sa strane, prvo raskomadajte, a onda odkomadajte. Primjer, recimo
da morate odnijeti paket na odreenu destinaciju i ne elite koristiti svoj auto. Da saznamo
alternative, prvo raskomadajte, tj. ega je primjer: voziti va auto? Jedno posebno raskomadavanje
jest model prijevoza. Sada odkomadajte, moete lako identificirati mnogo razliitih modela prijevoza
koji su na istom logikom nivou kao i va auto tj. Bicikl, konj, vlak, avion, hodanje itd. I moete izabrati
model koji najvie odgovara vaim drugim potrebama.
Stvaranje strasti za vae ishode. Raskomadavanjem i odkomadavanjem moete formirati vae ishode
tako da su oni uradljivi i osjeate uzbuenje, motivaciju i strast za njihovim postizanjem..
Prevladavanje ravnodunosti. Zato nama postaje dosadno? esto zato to nas ne uzbuuje ono to
radimo. Zaglibili smo u detalje. Ako imate rijeenje, i niste uzbueni radi toga, zapitajte se ovo: Ovo
rijeenje je zbog koje svrhe? tj. Raskomadajte. Dobijte veu perspektivu ili veliku sliku. Imati rijeenje
i ne znati veu svrhu moe biti demotivacijski.
Addressing Overwhelm. Ponekad se osjeamo pretrpano. To se moe dogoditi ako je veliina
komadana prevelika. Onda moramo odkomadati i biti vie odreeniji ili fokusiraniji na detalje ili biti
vie realni. Najzad, kako pojesti slona? Jedan griz po jedan!
Ako se osjeate pretrpano ili ne znate gdje poeti kada razmiljate o ishodu; komadajte da budete
odreeniji i identificirajte izvedljive zadatke.
47.Vjeba:Komadanje
Komadanja je od velike vanosti u svakom razgovoru. Veinom to radite podsvijesno:
1. Raskomadavanje ini duboki rapport mogu na najviem neurolokom nivou.
2. Odkomodavanje ini moguim da razgovaramo o vrlo konkretnim stvarima, tako da oboje znamo
to je znaenje razgovora.
3. Komadanje sa strane moe promicati osjeaj nisam jedini koji to ima.
U grupama od troje ljudi A B C
A = ispria priu npr. O njezinim/njegovim praznicima,
B= daje upute za odkomadavanje, raskomodavanje ili komadanje sa strane, dajui nove upute samo
nakon to je A rekao/rekla nekoliko reenica a C je pogodio/la.
A= reagira prema B govorei mu: vie apstraktno ili konkretno, ili dajui primjere na istom nivou
C= pogaa dali A raskomadava ili odkomadava ili komada sa strane
Oko 5 minuta po osobi
Ciljl: Vjeba u komadanju
B points with thumb

up (chunking up) or
down (chunking)
orsideway (lateral
chunking)
C listens and
guesses
A tells and changes the

story in more or less
abstract or with
examples at the same
level
GENERALISED
up chunking
EXISTANCE
AAN
Up-chunking: From specific to abstract.

Questions: With which meaning? Where is this an
example from?
Down-chunking: From abstract to specific.
Questions: What is specific, can you give an example
..?
Lateral chunking: At the same level, more of the
same (see bus, car, train, etc.).
Questions: With what can you compare this?
MOVING
TRANSPORT
lateral chunking
CLASS
SPARE PARTS
VW, BMW, OPEL
WHEELS
GOLF
GTI
WHEEL COVER
CHROME
SPECIFIC
down chunking
CAR, PLANE, BUS, BOAT, TRAIN
19. Meta - model

Sakupljanje odreenih informacija
Richard Bandier i John Grinder, osnivai NLP - a, su otkrili da kada ljudi
priaju, po prirodi usvajaju tri kljua procesa jezikom, koji su etiketirali
kao: brisanje, generalizacija i iskrivljenje. Ti procesi nam omoguuju
svima da drugima objasnimo svoje iskustvo rijeima bez ulaenja u
duge detalje i dosaivanja svakome na smrt.
Ovi procesi se dogaaju stalno u normalnim svakidanjim susretima.
Virginia Satir
Mi briemo informacije ne dajui cijelu priu. Mi generaliziramo
ekstrapolirajui iz jednog iskustva u drugo, i mi iskrivljujemo stvarnost
doputajui naoj mati da divlja. Slika demonstrira NLP ev model toga kako mi doivljavamo stvarni
svijet kroz naa osjetila:
- vizualno (slike ),
- auditorno (zvukovi ),
FILTERS
- kinestetiki (dodir i osjeaji),
- olfaktorno (miris), i
Deletion
- gustatorno (okus).
Generalisation
Vaa percepcija stvarnosti je filtrirana
Distortion
ili provjerena protiv onoga to ve
znamo kroz procese generalizacije,
iskrivljenja i brisanja. Tako stvaramo
osobnu mapu ili mentalni model
stvarnog svijeta.
Bandier i Grinder su promatrali i
analizirali dva razliita, visoko iskusna
terapista na poslu kako priaju s
svojiim klijentima: Virginu Satir i
Miltona Ericksona. Iz ovoga je
proizaao NLP Meta model kao nain da objasnimo vezu izmeu jezika i iskustva i Milton model kao
nain da uinimo model naeg svijeta veim.
Bandier i Grinder su bili zainteresirani u pronalaenju pravila koja odreuju kako ljudi koriste jezik
tako da i drugi naue sline vjetine. Njihovo vlastito znanje lingvistike i polja transformalne
gramatike je utjecalo na njih. Ovo je donjelo ideje o tome kako ljudi opisuju i pamte njihova iskustva u
jeziku. Oni su objavili rezultate 1975. u Structure ofMagic. Iako je rani rad proizaao iz polja
psihoterapije zato to su htjeli obogatiti vjetine ljudi pomagaa modeli su bacali svjetlo
jednako dobro i za mene i za vas u obinim situacijama gdje bismo jednostavno priali s prijateljima,
obitelji i kolegama
Meta model nudi seriju pitanja koja nam omoguuju da pobijedimo brisanje, iskrivljenje i
generalizaciju koju bi inae radili. Prepoznat ete neka od pitanja. To e biti pitanja koja ljudi obino
pitaju kada ele pojasniti znaenje. Moda ipak niste razmiljali o njima svjesno prije. Pitajui njeno i
s rapportom, ova pitanja nam omoguavaju da prikupimo vie informacija da bi definirali iu sliku
od onoga to se stvarno misli. Tabla ispod saima neke razliite naine na koje moemo brisati,
generalizirati i iskriviti iskustvo kroz jezik koji usvajamo. Ne brinite se za imena krivulja NLP a jo.
Vanije je da ponete ugaati ui na ono to ljudi zapravo kau. Kako uite prepoznati glavne Meta
model krivulje koje vam najvie odgovaraju, a pogoduju i drugima, u velikoj ste mogunosti da
reagirate prikladno. Mi vam nudimo neke prijedloge to rei kada reagirate da bi sakupili informacije
koje vam nedostaju da bi vam pomogli da budete sigurni u razumijevanje onoga to druga osoba
stvarno misli.
Table NLP Meta Model Patterns

Meta Model argon Primjeri koje ste moda
uli
Pitanja za prikupljanje informacija ili irenje

percepcije u druge osobe
Brisanje
Jedostavno brisanje
Bio sam vani!
Gdje si tono bio?
Pomo!
S ime eli pomoi?
Obini glagol
Ona mi dosauje
Kako te tono dosauje?
Usporedba
Ona je bolja od mene
U emu bolja?
Osuujue
Nisi u pravu
Tko to kae i na osnovu ega?
Postavke
Naa veza ne funkcionira
Kako to da nismo vezani jedno za drugo?
Promjena je jednostavna
to je jedostavno mjenjati?
Uopavanje
Jedno od mogunosti Ne mogu. Nije mogue
to te sprijeava?
Obvezujua
mogunost
Morali smomorat emo to bi se desilo da nismo?
Openita norma
Nikad ne misli o mojim

osjeajima
Nikad, nikad?
Uvijek to radimo na taj

nain
Svaki put? to bi se desilo da smo napravili

drugaije?
Nominalizacija
Mora da je popularan, s
obzirom na njegovu
reputaciju
Zato bi imati takvu reputaciju znailo

i biti popularan?
itanje misli
Ovo e sigurno voljeti
Kako to zna? Tko to kae?
Uzrok i posljedica
Ljuti me njegov glas
Na koji nain te ljuti njegov glas?
Uinio sam da se osjea

loe
Kako si to tono napravio?
Iskrijvljenje /
Izvrtanje
48.Practice: Making a problem smaller

In pairs: A mentions a problem. Both look which Meta-model pattern this is.
B asks questions step by step to make the problem more real and smaller. Chunking down.
20. Milton model

Kao ljudi, imamo zapanjujuu mogunost da shvatimo to ljudi govore
ak i kada su to besmislice. Postoje vremena kada je vano biti slikovito
nejasno ne specifian u sadraju onoga to govorimo da bi omoguili
drugoj osobi da popuni rupe sama. Kada je konstrukcija jezika slikovino
ne jasna, ljudi mogu uzeti to trebaju iz vaih rijei na nain koji je
njima najprikladniji.
Milton Erickson 1901-1980
Milton model je set jezinih krivulja koje moete koristiti da uvedete nekoga u stanje transa,
promijenjeno stanje svijesti, u kojemu su sposobni ui u podsvijesne resurse, napraviti promijenu i
rijeiti vlastite probleme. Milton model je dobio ime po Miltonu H. Ericksonu, ovjeku koji se smatra
najutjecajnijim hipnoterapeutom naeg vremena; moete itati vie o njemu i njegovoj tehnici u
rubnom stupcu Milton H. Erickson the Master at Work.
Milton Model sve iste krivulje koje koristi i Meta model, samo to idu naopake. Milton model
raskomadava, namjerno usvajajui nejasan jezik koji moe biti interpretiran na iroko. Dok Meta
model cilja da sakupi vie informacija, Milton model cilja da se izdigne iznad detalja. Tabela ispod
istie razlike izmeu ta dva modela.
Milton Model
Meta Model
ini jezik vie openitim
ini jezik vie specifinim
Kree s povrine k dubini
Kree s dna prema povrini
Usmjereni ka opem razumjevanju
Usmjereno k tonom primjeru
Ciljano preme nesvjesnom
Svjesno dokazivanje
Dri osobu fokusiranu na nutrinu
Dri osobu fokusiranu na vanjtinu
U tablici ispod vidite oznaene neke kljune jezine krivulje Milton - modela. Ba kao i u Meta
modelu, Bandlerovo i Grinderovo ranije objanjenje jezika, Milton model identificira tri kljuna tipa
krivulje. Vidjet ete ista brisanja, generalizacije i iskrivljenja koja se deavaju u normalnom govoru. To
su naini na koje mi inimo smisao od naih svakodnevnih iskustava i gransformiramo ih u jezik.
Moete primijetiti iz usporedbe ta dva modela u prvoj tabli ispod da Milton model radi izjave koje
su namjerno vrlo ope po prirodi.
Uinak toga jest da umirimo osobu s kojom priamo, dok Meta Model pita pitanja da bi dobio
odreene detalje koji nedostaju iz opih izjava.
Tablica Milton Uzoraka
Primjeri neodreenog jezika kojeg
suprotstavljamo brisanju, generalizaciji i
iskrivljenom, kako bi nas neka osoba razumjela
Brisanje
Jednostavno brisanje
Neodreen glagol
Jesi li spreman posluati

Davajui smisao u svom vremenu.
Indeks neodreene referencije

Uzorci
Usporedba
Osuujue
Nominalizacija
Generaliziranje
Jedno od mogunosti
Obvezujua mogunost
Openita norma
Ondje e biti ljudi vani za tebe

Primjeri neodreenog jezika kojeg suprotstavljamo
brisanju, generalizaciji i iskrivljenom, kako bi nas neka
osoba razumjela
Sve vie si znatieljan
Zapamti da si prolazio kroz teka vremena i da si usprkos
svemu uspio
Stjecanje novih uvjerenja, izgradnja novih prijateljstava
Moe postati jo uspjenijijesi li sposoban istraiti nove

naine
Mora to nastaviti gdje god to vodilo
Svaki put kada se osjea ovako
Sve vjetine vrlo lako usvaja/naui
Iskrijvljenje / Izvrtanje
Nominalizacija
Znai da dobiva svu potrebnu pomo i podrku
itanje misli
Znam da postaje sve vie zainteresiran
Uzrok i posljedica
Svakim udisajem sve si oputeniji
Tko je bio Milton Erickson?

Kao neodoljiv uitelj i terapeut, Milton H. Erickson (1902 1980) je inspirirao i zaarao one koji su
doli uiti od njega ili one koji su doli biti izlijeeni. Njegove su vjetine terapije donjele pozitivne
rezultate mnogim ljudima i dovele do toga da ga se imenuje kao najutjecajnijeg hipnoterapeuta naeg
vremena. Imao je dubok utjecaj na John Grindera i Richarda Bandlera, koji su demonstrirali jezine
krivulje koje su zapazili. One tvore bazu Milton modela u NLP-u koja namjerno prisvaja jezik gdje je
znaenje ne jasno za razliku od Meta modela, koje cilja na otkrivanje vie odreenih informacija.
Primjeri Milton jezika:
Ovo je lako, zar ne?
to je zanimljivo jest to kada si zadnji put uio tako
lako?
elite li to naruiti u plavoj ili zelenoj boji?
Jednog dana, svi emo biti slodobni.
Stvari mogu ii samo na bolje.
49. Vjeba: Milton Language 1

Work in pairs. A tells in a minute about an event with a
not optimal feeling.
B also tells in a minute a similar story. If necessary, the listener asks some questions for clarification.
A and B are now both write a few sentences, to appreciate the other for the role they played in this
history. Use as much as possible the examples of Milton Language of Deletion, Generalization and
Distortion.
A read these sentences slowly to B and see how it comes in (calibrating).
B says: thank you and does not respond with words.
Then B and A swap.
50. Vjeba: Milton Language 2

Take a popular song text and analyze the Milton-patterns .
"Blowin' In The Wind" Bob Dylan
How many roads must a man walk down
Before you call him a man?
How many seas must a white dove sail
Before she sleeps in the sand?
Yes, how many times must the cannon balls fly
Before they're forever banned?
The answer my friend is blowin' in the wind
The answer is blowin' in the wind.
Yes, how many years can a mountain exist
Before it's washed to the sea?
Yes, how many years can some people exist
Before they're allowed to be free?
Yes, how many times can a man turn his head
Pretending he just doesn't see?
Yes, how many times must a man look up
Before he can really see the sky?
Yes, how many ears must one man have
Before he can hear people cry?
Yes, how many deaths will it take till he knows
That too many people have died?
The Beatles Lennon/McCartney

Love, love, love, love, love, love, love, love, love.
There's nothing you can do that can't be done.
Nothing you can sing that can't be sung.
Nothing you can say but you can learn how to play the game
It's easy.
There's nothing you can make that can't be made.
No one you can save that can't be saved.
Nothing you can do but you can learn how to be you
in time - It's easy.
All you need is love, all you need is love,
All you need is love, love, love is all you need.
Love, love, love, love, love, love, love, love, love.
There's nothing you can know that isn't known.
Nothing you can see that isn't shown.
Nowhere you can be that isn't where you're meant to be.
It's easy.
All you need is love (all together now)
All you need is love (everybody)
The technique of the Yes Set

The YES-set is to create a mindset in which someone
ends in the yes mode.
For example:
1. You are [name of person]?
2. You came here!
3. I see you looking at me, you're sitting at the
same table, you are listening, you take time for
this, etc.
4. So you have attention for this matter.
5. While you are listening at my voice, you may wonder what this conversation is going to bring
you.
6. I am convinced that you want to put effort in this case.
7. Finally we both want this matter to have a successful conclusion.
8. I am sure that you want to tackle this carefully.
9. Would you tell me how important this matter is to you?
10.
What do we ultimately want to achieve with this?
11.
What steps do you have in mind that could bring you closer to success?
Example in an image:
I observe that you came to this place. (a)
I notice that you are looking at me which means that you have attention
for this (b)
I can imagine that you ask yourself how much this

conversation can give you. (c)
4
Milton patterns
(a) Factual observation
(b) Cause Result
(c) Mind reading
(d) Universal truth
(e) Possibility
(f) Presupposition
Everything is pointing in the direction of

success (d)
There may happen

beautiful things. (e)
How would you approach this case (f)

(the presupposition is now that he/she wants to cooperate)
51. Vjeba: Yes set

Create a Yes set with the purpose to motivate somebody to do something which is in the interest
of both of you.
21. Nenasilna komunikacija

Po Marshallu Rosenbergu.
Poetni korak. Pretpostavka: Mislim da je on/ona . osuujue, okrivljujue.)

Iskreno u objasniti bez okrivljavanja ili kritiziranja.
Promatranje
Korak 1. to promatram (gledam, ujem i pamtim, zamiljlam, nevezano uz moj sud o tome), to
na mene na kraju utie kao ovjeka:
Kad ja (vidim, ujem).
Osjeaji
Korak 2.
Kako osjeam (emocije i osjeti ispred zamisli) kao promatra:
Osjeam ...,.
Potrebe
Korak 3.
Koje su moje potrebe odnosno vrijednosti (prije moje sklonosti nego konkretne akcije)
a koje su vezane uz moje osjeaje :
jer trebam/vrijedim ..
Znati to e obogatiti moj ivot bez potraivanja

Zahtijevi
Korak 4. to bih konkretno poduzeo :
Da li bi htio ..?
Osjeaji i potrebe u nenasilnoj komunikaciji.

U nastavku teksta slijede rijei koje koristimo kada elimo izraziti kombinaciju emotivnih stanja i
fizike osjete. Lista nije konana. Zamiljena je kao poetna toka za one koji se ele dublje ukljuiti u
proces samo otkrivenja, olakanja razumijevanja komunikacije meu ljudima.
Dva su djela ove liste: osjeaji koje moemo iskusiti kada su nae zadovoljene i osjeaji kada nae
potrebe nisu ispunjene.
Osjeaji kada su nae potrebe zadovoljene

ODANOST
UVJERENOST
ZAHVALNOST
SPOKOJNOST
suosjeajan
prijateljski
ljubljen
otvorenog srca
suosjeajna
njean
topao
osnaen
otvoren
ponosan
siguran
osiguran
cijeni
dotaknut
zahvalan
ganut
UKLJUENOST
zadivljen
animiran
vatren
uzbuen
zapanjen
zaslijepljen
eljan
energian
oduevljen
vrtoglav
ojaan
ivahan
strastven
iznenaen
intenzivan
Miran
iste glave
ugodan
u sreditu sebe
zadovoljan
staloenost
ispunjen
blag
tih
oputen
olakano
zadovoljno
spokojno
mirnoa
spokojan
povjerljiv
proet
oprezan/budan
ozbiljan
zadubljen
oaran
oduevljena
fasciniran
zainteresiran
zaintrigiran
ukljuen
potresen
stimuliran
PUN NADE
u oekivanju
ohrabren
optimistian
UZBUENOST
INSPIRIRANOST
zapanjeni
zadivljen
zauen
RADOST
zabavljen
ushien
radostan
sretan
ushien
zadovoljan
kakljiv
USHIENOST
blaen
presretan
ushien
zanesen
razigran
ozaren
ushien
oduevljen
OSVJEENOST
oivljen
Pomlaen
obnovljen
odmoran
vraen
oivljen
52. Vjeba: Walk through the steps

Put the cards on the ground and walk the steps of non-violent communication with a real conflict
situation
Osjeaji kada vae potrebe nisu zadovoljene

UPLAENOST
ZBUNJENOST
NEUGODNOST
NAPETOST
prestraen
prestravljen
zlosutan
preplaen
nepovjerljiv
uspanien
okamenjen
ustraen
sumnjiav
ustravljen
oprezan
zabrinut
podvojen
zbunjen
podivljao
oamuen
neodluan
izgubljen
tajnovit
zamren
zbunjen
rastrgan
sram
ozlojeen
usplahiren
kriv
ponien
samosvjestan
zabrinut
mrzovoljan
tuan
izbezumljen
naotren
uzvrpoljen
iznuren
razdraljiv
ivan
nervozan
preplavljen
nemiran naglaen
IZNERVIRANOST
pogoran
zastraen
razljuen
nezadovoljan
ogoren
frustriran
nestrpljiv
iziritiran
razdraen
LJUTITOST
razjaren
gnjevan
nerazuman
ogoren
ozlojeen
bijesan
modar
pobjenjen
uvrijeen
AVERZIJA
netrpeljiv
zaprepaten
prijeziran
zgaen
nevoljen
omren
uasnut
neprijateljski
odbojan
NEPOVEZANOST
otuen
podalje
apatian
dosadan
hladan
odvojen
udaljen
rastrojen
ravnoduan
zanijemio
uklonjen
nezainteresiran
povuen
UZNEMIRENOST
potresen
alarmiran
uznemiren
poremeen
pogoen
nemiran
okiran
preplaen
iznenaen
u brigama
turbulentan
smeten
neudoban
nelagodan
izbaen iz takta
neustaljen
uzrujan
UMOR
pobijeen
izgoren
potroen
iscrpljen
letargian
ravnoduan
pospan
umoran
izmoren
istroen
BOL
u agoniji
namuen
ucviljen
razoren
tuan
slomljena srca
ozljeen
usamljen
jadan
alostan
pokajniki
TUGA
depresivan
bezvoljan
oajan
utuen
razoaran
obeshrabren
demoraliziran
usamljen
sumoran
teka srca
beznadan
tuan
nesretan
jadan
RANJIVOST
krhak
uvan
bespomoan
nesiguran
sumnjiav
rezerviran
osjetljiv
nesiguran
ELJA
zavidan
ljubomoran
eznutljiv
nostalgian
zakaen
zamiljen
Autentine potrebe
Sljedei popis potreba takoer nije ni potpun niti konaan. Zamiljen je kao polazite za potporu
svakome tko se eli ukljuiti u proces produbljivanja samootkrivanja i da olaka bolje razumijevanje i
povezanost meu ljudima.
POVEZANOST
prihvaanje
privrenost
zahvalnost
pripadnosti
suradnja
komunikacija
bliskost
zajednica
prijateljstvo
samilost
razmatranje
dosljednost
empatija
ukljuenje
intimnost
ljubav
uzajamnost
njegovanje
potovanje/samopot
ovanje
POVEZANOST
Nastavak
sigurnost
osiguranje
stabilnost
potpora
znati i biti znan
vidjeti i biti vien
razumjeti i biti razumljen
povjerenje
toplina
PSIHIKO
DOBROSTANJE
zrak
hrana
pokret/vjebanje
odmor/ spavanje
seksualno izraavanje
sigurnost
utoite
dodir
voda
ISKRENOST
ZNAENJE
autentinost
cjelovitost
prisutnost
svjesnost
slavljenje ivota
izazov
istoa
sposobnost
svjesnost
pridonoenje
kreativnost
otkrivanje
uinkovitost
djelotvornost
rast
nada
uenje
alost
sudjelovanje
svrha
samoizraavanje
poticaj na materiju
razumijevanje
IGRA
radost
humor
MIR
ljepota
zajednica
ublaiti
jednakost
sklad
inspiracija
poredak
AUTONOMIJA
izbor
sloboda
nezavisnost
prostor
spontanost
Izvor: Centar za nenasilnu komunikaciju, website: www.cnvc.org
22. Ponovno
Promijeni
okvir
formuliranje
Pokrij donji dio ove stranice.

Promotri sliku u ovom okviru.
to opaate?
to se dogaa ako jo jedanput pogledate u drugi okvir?
Divne stvari se mogu dogoditi!

to sam traio od ivota
to sam traio od ivota

Traio sam snagu...
I ivot mi je dao tekoe da me ojaa.
Traio sam mudrost...
I ivot mi je dao probleme da rijeim..
Traio sam blagostanje...
I ivot mi je dao mozak i miie da s njima radim.
Traio sam da mogu letjeti ...
I ivot mi je dao prepreke da preem.
Traio sam ljubav ...
I ivot mi je dao ljude koji su trebali pomo.
Traio sam usluge ...
I ivot mi je dao mogunosti.
Nisam primio nita od onoga to sam traio...
I.......
Primio sam sve to mi je trebalo!!
53. Vjeba: to vidite?

Mali crni blokovi ili .. Da li se neto die?
54. Vjeba: Reframing thick lined

islands
1.
2.
3.
4.
Color the numbered shapes.

Write down which thoughts come into your
mind when you are coloring the picture.
Draw a thick line between 8 and 9 and
between 10 and 11.
What do you learn while doing this?
9
3
4
2
10
11
O ponovnom uokviravanju
to zapravo radimo u ponovnom uokviravanju? Odvajamo
znaenje (namjeru) i ponaanje (ono to kaemo ili napravimo).
Mijenjamo perspektivu.
Ponovno uokviravanje znai da stavljamo drugi okvir (=okvir
portreta) oko njega. Stavite neto u drugi okvir. Radei to,
automatski mijenjate znaenje.
Ba kao na sliku, okvir postavlja granice na ono to moemo
vidjeti na slici, okviri reference koju biramo kao rezultat naih
najboljih uvjerenja o nama i drugima, shvaamo nau ulogu u
ivotu, shvaamo granice u vjetinama/sposobnostima, itd. I to
Dali je ova aa na pola prazna ili na
pola puna? Ili,da li ete staviti vino u
moe ograniiti to mi vidimo kao mogue ili moe otvoriti
manju cau, ili e te je napuniti do
mnogo drugih mogunosti. Vi (i ako im dopustite, drugi)
konstantno postavljate vremenske okvire, granice, limite, itd. Na vrha?
ono to moete i ne moete uiniti esto bez da ste pravo
promislili o posljedici ili jesu li oekivanja istinita.
Mijenjanje okvira jednog iskustva moe imate ogroman utjecaj na to kako shvaamo, interpretiramo i
reagiramo na to iskustvo. Kada nam netko kae da imamo jedan sat da napravimo zadatak do kraja,
zadatak e najvjerojatnije rezultirati u razliitom emocionalnom stanju, pristupu i kvaliteti posla nego
ako nam netko kae da imamo tjedan dana da napravimo isti zadatak. Ovo ilustrira kako promjena u
okviru (u ovom sluaju vremenskom okviru) moe imati vaan utjecaj na odluke koje donosimo.
Mijenjanje okvira reference u NLP-u se naziva ponovno uokvirivanje. Cilj ponovnog uokviravanja jest
pomo da osoba doivi vlastite doivljaje, utjee na njihova vjerovanja itd. Iz razliite perspektive
(okvira) i potencijalno da budu vie snalaljivi i da imaju vie izbora u tome kako e ragirati na to.
ale su ponovno uokviravanje ueni ste da mislite u jednom okviru i onda se okvir (znaenje ili
kontekst) mijenja. Koliko je psihologa potrebno da se promijenji arulja? Odgovor: Samo jedan, i
arulja mora eljeti promjenu.
aputanje
Bio jednom jedan mali djeak u crkvi. Morao je ii na WC pa je rekao majci: Mama moram
pikiti.
Majka kae: Sine nemoj govoriti pikiti u crkvi. Sljedei put kada mora pikiti, kai, aputati
jer je pristojnije.
Sljedee nedjelje, mali djeak je ovoga puta sjedio pokraj oca, i ponovno je morao ii na WC.
On kae ocu: Tata moram aputati.
Otac kae: OK. Ajde, moe aputati u moje uho.
Bajke esto koriste ponovno uokvirivanje da pomognu djeci vidjeti razliite perspektive ili posljedice
uplakani vuk.
1. Kontekst Ponovno uokviravanje

Skoro svaka ponaanja su korisna i prikladna u nekom kontekstu. Upadati u rije govorniku ustajui i
nudei vae stajalite usred predavanja e biti ocijenjeno kao neprikladno. Napraviti to isto na kraju
prezentacije da bi ostvarili razliitu perspektivu moe biti dobrodolo od svih prisutnih.
Kontekst ponovnog uokviravanja je koristan za izjave kao to su: Ja sam prenapastan. Ili da se bar
nisam usredotoio na ono to je moglo krivo poi. U takvim situacijama, va je klijent zakljuio da
takva vrsta ponaanja nema vrijednost. Va posao je da otkrijete kada neko ponaanje nema
vrijednost postavljajui si pitanje: Kada i gdje bi to ponaanje bilo korisno i vieno kao resurs?
Mogu okvir moe biti: Nije li to krasna vjetina za imati kada stvari moraju biti uinjene ili da bi
izbjegao potencijalne probleme? Jednom, kada va klijent postane vie snalaljiv, onda mu moete
pomoi da otkrije ponaanja koja su prikladnija u drugim situacijama.
Djeca i roditeljstvo
Djeca pokazuju razna ponaanja neka su prikladna a neka neprikladna. Samo se fokusirati na
djetetovo neprikladno ponaanje moe rezultirati da se dijete osjea prekritizirano ili napadnuto,
rezultirajui poveanje problematinog ponaanja ili da se dijete pone ponaati obrambeno. Kao
alternativu, roditelj moe izabrati dva smjera djelovanja:
Pretpostavljajui da svako ponaanje ima pozitivnu namjeru, roditelj moe izabrati da

otkrije pozitivnu namjeru. Onda roditelj moe raspraviti s djetetom o drugim ponaanjima
koja bi bila prikladnija i djetetovim i roditeljskim potrebama.
Roditelj moe istaknuti gdje i u kojem kontekstu je takav tip ponaanja prihvatljiv i tako
pokazati djetetu da je njegovo ponaanje prihvatljivo u nekim kontekstima.
Dakle, ovo je bio primjer ponovnog uokviravanja sadraja, a sada slijedi primjer ponovnog
uokviravanja konteksta.
Primjeri:
1.
Kada netko isplazi jezik prema vama, vama se to najvjerojatnije nee svidjeti.
Kontekst ponovno uokvirivanje: Ako ta osoba ima tri godine, onda je u potpunosti drugaije.
Moda ete mu se nasmijati. Ili ako to napravi odrasla osoba tijekom lijenikog pregleda,
onda to pokazuje suradnju tijekom medicinskog pregleda.
2.
Ako vidite nekoga u njegovim kupaim gaicama, vjerojatno ete to smatrati udnim.
Kontekst ponovno uokvirivanje: Ako se ista osoba u istoj odjei kree po bazenu to e biti
sasvim normalno.
3.
"Ja uvijek viem tako glasno."
Kontekst ponovno uokviravanje:: "To moe bit jako korisno ako stvarno trebate pomo, kao
npr. Kada ste u opasnosti.
Ukratko: Izokrenite razliit kontekst u kojemu e osoba koja je umijeana reagirati drugaije na isto
ponaanje.
2. Ponovno uokviravanje sadraja

Sadraj ili znaenje situacije je odreen onime to izaberemo na to emo se fokusirati. Moemo
gledati na pad napona struje kao na smetnju, veliku katastrofu. Ili moemo gledati na njega kao na
priliku da provedemo neto intimnog vremena s naim suprunikom ili u igri s djecom pronalazei
inovativne naine da bi izdrali situaciju.
Crveno svjetlo na semaforu moe biti vieno kao prepreka koja e vas sprijeiti da doete na posao
na vrijeme, ali takoer ga moete vidjeti i kao poeljan trenutak za meditiranje i mali odmor.
Ponovno uokviravanje sadraja je korisno za izjave kao to su: Ja se naivciram kada moj ef stane iza
mene dok radim. Primjeujete li kako je osoba primila situaciju i dala joj odreeno znaenje to
moe biti istinito ili neistinito tako si postavljajui limite za svoju snalaljivost i mogue smjerove
djelovanja. Da bi ponovno uokvirili situaciju, sjetite se NLP-ove pretpostavke: Svako ponaanje ima
pozitivnu namjeru, i postavite si sljedee pitanje:
Kakvo drugo znaenje bi ponaanje efa moglo imati? Ili s kojom svrhom on to radi?
Mogu okvir moe biti: Mogue je da eli pomoi i ne zna kako drugaije ponuditi pomo.
Koja je pozitivna vrijednost tog ponaanja? Pozitivna vrijednost moe biti srodna s
ponaanjem efa (kao gore navedeno) ili moe biti srodna ponaanju govornika. Mogu
okvir moe biti: Nije li dobro to zna svoje granice i nisi spreman nikome dopustiti da ih
oskvrne?
Ako prolazite kroz fiziki problem (ukljuujui fobije i alergije), moete se zapitati: Da li je taj
problem meni koristan na bilo koji nain? Npr. Moe ti dati doputenje da kae ne. Ako je to
sluaj, moete se pitati: Postoji li neki drugi nain da dobijem isti rezultat bez da imam fizike
probleme? I moda fiziki problem nestane.
Primjeri:
Postavite sebi (ili drugome) pitanje:
"Koja pozitivna namjera moe biti iza ovog ponaanja? ili
"to jo moe znaiti ovo ponaanje? Ili
"to ta osoba nije primijetila (u ovom kontekstu) to moe biti uzrok drugog znaenja i moe
promijeniti reakciju?
1.
Kolega pria bez prestanka. Ponovno uokviravanje sadraja: Mora da je jako pametan
kad ima toliko toga za rei.
2.
Vojni general daje naredbu svojim trupama da se ne povuku, ve da krenu u drugom
smjeru, u trenutku kada ih neprijatelj ozbiljno napada.
Osoban stav ponovnog uokviravanja
Svi prolazimo kroz patnje u naem ivotu kao smrt i porez, ini se da je to univerzalna konstanta.
Zapravo, ini se da ivot malo skree s tranica da bi nas osigurao s nekim odabranim oblicima patnje,
bilo to odbijanje od osobe koju smatramo privlanom, sramotan neuspjeh na poslu, ili jednostavno
injenica da svi drugi imaju vie (novac, sreu, sex itd.) od nas.
Patnja je neto na to obino ne elimo misliti. Da imate izbor, bi li selektivno izbrisali trenutke patnje
kroz koje ste proli? Kakav bi va ivot bio onda?
ini se da se svi mi suoavamo s patnjom na na osoban nain. Neki ljudi se jako uzrujaju i onda
nastave ivjet kao da se to nikada nije dogodilo. Drugi se povuku, postaju vie oprezni i ak
paralizirani dogaajima. A neki opet ini se napreduju zbog onoga to bi mi nazvali patnjom, gledajui
svaki bil kao izazov ili nekoga s kim se treba boriti.
Razmislite o tome na trenutak...Kako se nosite s patnjom? Dali volite da vas prijatelji konzultiraju?
Bijesno se bacate na neku aktivnost? Ne razmiljate o tome iskljuujui svaku misao o tome?
I kako ste evoluirali va nain s noenjem s emocionalnom boli? Veina nas ima omiljen nain noenja
s boli onaj koji je evoluirao u proizvoljan obiaj.
NLP je postao vaan alat za one koji prolaze kroz emocionalnu bol prouavajui ili modelirajui
one koji su se nauili nositi s ivotom osobito dobro.
Moja omiljena tehnika jest da promijenim etikete patnje. Openito, mi obiavamo stavljati naa
sjeanja u prostrane kategorije boli ili uitka.
Moemo difuzirati mnogo nae prole boli iskreno gledajui na nae kategorije i vidjeti dali one mogu
biti pre etiketirane.
Na primjer, recimo da radite s raunalom i ono kolapsira, unitavajui va dnevni rad. Kako etiketirate
bol? Dali mu date destruktivnu etiketu kao nisam dobar s raunalima? Ili konstruktivno kao Vau,
nikada o tome nisam razmiljao, malo u ee sauvati moj rad onda.?
Bol koju ste iskusili u prolosti moe biti pre etiketirana ili drugaije pogledana ili preokvirena kao
vrijedna lekcija prilike da se razvijamo i irimo. Moe nas obdariti s najljepom kvalitetom brige i
suuti naih prijatelja koji pate.
U dodatku procesa pre etiketiranja postoji raspon drugih NLP evih tehnika koje moemo iskoristiti
da reprogramiramo (ili promijenimo nain na koji to utjee na nas) nau prolost. I da bi dizajnirali
bolju budunost, s obzirom na to da naa prolost moe odrediti nau budunost ako nismo oprezni.
Za razliku od drugih modela uenja, NLP ne osigurava krut recept koraka koji e raditi samo pod
strogim uvjetima. Umjesto on osigurava neto kao vicarski no alata koji nas odravaju na kursu,
pozitivne, uspjene i sretne.
55. Vjeba with reframing

In twos, 2 x 5 minutes: (warn every time after 5 minutes)
A speaks about a problem that is really important for him. He associates.
A leaves the room for a while, B en C think about at least two reactions (context and/or content
reframing).
A is called back.
B repeats the problem: If I have it right, you are saying.. (notice if A
nodding in approval, if not change your intervention as A gives you suggestions, no discussion!).
B fires the reframing: Could you imagine (asking and postulating or
command tone), B calibrates how A react A listens (dont talk).
C the same as B repeat the problem (as in 4) If I have it right, you are saying ..)
3. Perceptivna pozicija
Gregory Bateson: Da bi sudili situaciju najbolje to moemo, potrebno je situaciju sagledati iz tri
razliite perspektive.
Prva pozicija:
Ovo je vaa vlastita perceptualna pozicija kako ju vi, sami, doivljavate. U NLP u bi mi to
nazvali potpuno asocirana pozicija. Tj, vi ste u potpunosti u njoj i doivljavate ju kao da se
upravo deava to i je. Vi vidite, ujete i osjeate kao kada ste to onda osjeali, u trenutku na
kojemu radite.
Druga pozicija:
Ovo je Perceptivna Pozicija drugog. To je hodanje, vienje, sluanje, osjeanje, miljenje,
vjerovanje itd. U cipelama drugoga ovjeka. To takoer moe biti i drugi dio vaeg uma i tijela.
Ova pozicija moe biti u direktnoj vezi s prvom pozicijom. Tj., ako ste usvojili drugu poziciju, i
razgovarali sami sa sobom u prvoj poziciji, obraat ete se sami sebi kao vi.
Trea pozicija:
U treoj poziciji ste kao zainteresiran, ali ne direktno umijean promatra drugo dvoje. To je
korisna pozicija za skupljanje informacija i primijeivanje dinamike odnosa koja se deava
meu njih dvoje. U treoj poziciji, ako se obraate sami sebi u prvoj ili drugoj poziciji,
upotrijebit ete tree lice zamjenica, kao on, ona, ili oni.
Promatra: pozicija je izvan prve dvije, ali obuzdava bilo kakva vjerovanja ili
pretpostavke o prvoj i drugoj poziciji. Ponekad ja to nazivam prijateljski posjetitelj iz
svemira koji je upravo stigao pozicija. Dobar nain za nai se u toj poziciji jest da
primijeujete stvarno oite stvari, kao injenice kao da je osoba u prvoj poziciji visoka
dva metra i ima dva oka. Ako prva i druga pozicija komuniciraju jedna s drugom,
primijetit ete da one proizvode smijene zvukove i reagiraju jedna na drugu na vrlo
znatieljne naine. Od tamo moete poeti promatrati vie kompleksne krivulje i
interakcije.
56.Vjeba: Perceptivne pozicije

Radite u troje A, B i C. 3 x 7 minuta, nakon svakih 10 minuta prekinite da se promijenite.
Uzmite oko tri minute za svaku poziciju.
1.
Rapportirajte. A, B i C stoje.
2.
Stavite tri stolice, s natpisima 1., 2. i 3. pozicija.
3.
A zauzima stolicu koja je oznaena kao 1. pozicija,
4.
A izabire jedan vaan dogaaj u kojemu kontakt s nekom drugom osobom nije proao
onako kako je osoba A eljela.

5.
A nam poinje priati: Bio sam.....................
6.
B trai od A i C da opaaju. to ste vidjeli? to ste uli? to ste osjetili? Budite paljivi!
Upravo kada A mijenja njegovu priu u 2. poziciju, B trai A da se promijeni na stolicu 2.
pozicije. Upravo kada A ulazi u 3. poziciju, na primjer analizira, odvojen B pita A da zauzme
stolicu 3. pozicije (helikopter pogled)
7.
A odlazi na stolicu 2. pozicije. A totalno ulazi u osjeaje osobe B i uzima za
pretpostavku da B ima pozitivne namjere. On kae kako se osjeao u tom dogaaju i to je
iskusio.
8.
A stoji na vrhu stolice 3. pozicije i gleda odozgora situaciju. On opisuje to vidi bez da
zauzima neiju stranu. On alalizira i daje objektivne savjete obojici.
9.
B i C rade sendvi povratnu vezu.
10.
B i C se izmijenjuju.
3
Trea pozicija
Odvojeni od sebe i drugih.
Takoer zvan:
Meta pozicija,
Promatra
Ili helikopter pogled.
Prva pozicija
Druga pozicija
Asocirajte u vama!
Asocirajte u drugome!
23. Vie o NLP u (Knjige i web stranice)

Knjige
1. NLP for Dummies, Turn positive thoughts in positive action. by Romilla Ready en Kate Burton,
ISBN 9043010502
2. Introducing NLP, Psychological UNderstanding and Influencing people by Joseph Oonnor &
John Seymour ISBN : 10 185538 344 6
3. NLP Workbook A practical guide to achieving the results you want by Joseph Oonnor ISBN 0
00 710003 5
4. Free yourself from fears, overcome anxiety and living without worry Joseph Oonnor ISBN185788-360-8
5. Unlimited power, thee way to peak personal achievementAnthony RobbinsISBN: 0449 902803
6. Awaken the giant within, Anthony Robbins ISBN 0-671-79145-0
7. Time Line Therapy and the basis of personality Tad James & Wyatt Woodsmall ISBN0-91699021-4
8. Training trances, multi-Level Communication, The therapy and Training John Overurf & Julie
Silverthorn ISNB 1-55552-069-3
9. "Zbirka Methoda Neurolingvistikog Programiranja (NLP-a), Roger Terry i Richard Churches,
Ostvarenje
10. "Pun vam je kufer Strasa, uzmite NLP" Martina Kvarantan, Veble, Zagreb, 2009.
11. "Svegmogui NLP, David Molden, Pat Hutchinson, Veble, Zagreb, 2008.
Web stranice:
www.nlpls.com
www.nlpschool.com
www.renewal.ca/nlp5.htm
www.nlp.com
www.nlp-world.com
www.nlpinfo.com
www.richardbandler.com
www.johngrinder.co.uk
look at Google
24. Citati:
Richard Bandler:
Najvea osobna granica se nee nai u stvarima koje elite napraviti i ne moete, ve u stvarima koje
nikada niste uope razmatrali da napravite.
Albert Einstein:
Nikada ne mislim o budunosti ona dolazi dovoljno uskoro.
Dalai Lama
Ovo je moja jednostavna vjera. Nema potrebe za hramovima; za kompliciranom filozofijom. Na
vlastiti mozak, nae vlastito srce je hram; filozofija je ljubaznost.
Mahatma Gandhi
Ne isplati se imati slobodu, ako nemamo slobodu praviti pogreke.
Prorokt Mohammed
Tko su naueni? Oni koji prakticiraju ono to znaju.
Martin Luther King
ovjek koji nee umrijete za neto, je ovjek koji nije dostojan ivjeti.
Nelson Mandela
Kako smo osloboeni od naeg vlastitog straha, tako naa prisutnost automatski oslobaa druge.
Majka Theresa
Budite zahvalni na malim stvarima, jer u njima lei vaa snaga.

NLP Tvoje Neogranice 2015 Zagreb

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

NLP Tvoje Neogranice 2015 Zagreb

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Treneri:

3. Tko je tko? ................................................................................................................ 7

5. Izotravanje osjetila .................................................................................................. 15

Vjeba: to briu naa osjetila? ......................................................................................................15

6. NLP komunikacijski obrazac ...................................................................................... 24

7. Mapa nije teritorij ..................................................................................................... 31

Vjeba: mapa nije teritorij: .............................................................................................................31

8. Neuroloke Razine .................................................................................................... 32

Vjeba: Neuroloke razine ..............................................................................................................33

9. Nesvjesni i svjesni um ............................................................................................... 35

Vjeba: Proitajte sljedei niz brojeva i prekrijte ga nakon 15 sekundi. .........................................36

10. Proces uenja u 4 koraka ........................................................................................... 37

11. etiri osnovne pretpostavke...................................................................................... 41

12. Sendvi povratni model ............................................................................................. 47

14. Sustavi reprezentiranja ............................................................................................. 54

15. Sidrenje .................................................................................................................... 62

Vjeba: Krug nadmonosti: NLP proces samosidrenja ....................................................................65

16. Osjeti Strah i ..... svejedno to uini! ........................................................................... 68

17. Jezik .......................................................................................................................... 69

18. Hijerarhija jezika ....................................................................................................... 71

19. Meta - model ............................................................................................................ 75

20. Milton model ......................................................................................................... 77

21. Nenasilna komunikacija ............................................................................................ 81

Vjeba: Walk through the steps ......................................................................................................82

22. Ponovno formuliranje ............................................................................................... 85

23. Vie o NLP u (Knjige i web stranice) ........................................................................ 94

24. Citati: ........................................................................................................................ 95

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 2

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 3

1. Vjeba: Ciljevi teaja

Kako razviti dobar cilj?

Koristite pozitivne termine (izbjegavajte nisam, ne ili druge oblike poricanja)

2. Vjeba: to elite postii s ovim NLP teajem Vae neograniene moi?

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 4

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 5

2. Tri ivotna pitanja

2. Znaenje koje pridajem

3. to bih mogao poduzeti

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 6

Richard Bandler Gestalt terapeut

John Grinder jezini profesor

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 7

Virginia Satir, a famous family

Milton Erickson, successful

Fritz Perls, the father of the Gestalt

Alfred Korzibsky, Professor of

Gregory Bateson, biologist,

Ivan Petrovich Pavlov, founder of

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 8

1. Potovanje tueg modela svijeta

2. Znaenje vae komunikacije je u odgovoru koji dobijete

3. Va um i vae tijelo su dijelovi istog sistema, ne moete ih rastaviti.

4. Vjeba: Tijelo i um.

4. Mapa nije teritorij

5. Najvanija informacija o nekome jest njegovo/njezino ponaanje

6. Ponaanje je prilagodljivo, a prirodno ponaanje je najbolji izbor koji postoji

7. Svako ponaanje ima pozitivnu namjeru

8. Neije ponaanje ne predstavlja tu osobu, prihvati tu osobu i moda e eljeti

9. Svi imaju sve potrebne resurse

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 11

10. Ja sam gospodar svoga uma pa tako i vlastitih rezultata

12. Ne postoji neuspjeh, postoji samo povratna informacija o aktivnosti

13. Otpor od strane nekoga s kime komunicirate je znak nedostatka veze