Professional Documents
Culture Documents
Multimedijalne Komunikacije
Multimedijalne Komunikacije
TRAVNIK
SADRAJ :
1. Uvod.................................................................................................................
2. Najei formati slikovnih datoteka.................................................................
2.1 RAW format................................................................................................
2.2 JPEG (JPG)..................................................................................................
2.3 RAW vs JPEG............................................................................................
2.4 BMP...........................................................................................................
2.5 TIFF...........................................................................................................
2.6 GIF.............................................................................................................
2.7 PNG...........................................................................................................
2.8 PDF............................................................................................................
3. SAVETI ZA UVANJE SLIKA NA RAUNARU.......................................
4. ZAKLJUAK.................................................................................................
5. LITERATURA................................................................................................
1. Uvod
RAW format (eng. sirov format) je format zapisa slikovnih datoteka u kojemu nema
gubitka informacija. Odnosno, to je izvorni oblik slikovne datoteke prilikom snimanja nekog
motiva. RAW zapis sadri sve informacije koje prilikom fotografiranja aparat zabiljei bez
ikakvih obrada odnosno kompresije. RAW format se tako zove zbog toga to slikovne
datoteke u RAW formatu nisu obraene i nisu spremne za izraivanje. Slikovna datoteka u
RAW formatu sadri minimalno obraene podatke iz senzora digitalnog fotoaparata, skenera
ili film skenera.
RAW format se pokazao kao idealan format, u odnosu na druge formate, jer prua
mogunost da proces generiranja fotografije u potpunosti preselimo iz fotaparata na raunalo.
S druge strane, s obzirom na koliinu informacija koje sprema, RAW zapis je znatno vei od
ostalih formata, ak i do nekoliko desetaka megabajta to ga ini nezgodnim za spremanje,
slanje i slino.
Sirovi formati esto se nazivaju i digitalni negativi zbog toga to imaju istu ulogu kao
filmovi u analognoj fotografiji, odnosno ne moe se izravno koristiti kao slika/fotografija, ali
ima sve informacije potrebne za stvaranje slike/fotografije. Kao fotografski negativ, slikovna
datoteka u RAW formatu moe imati iri dinamini raspon ili raspon boja od konanog
formata slikovne datoteke i uva veinu informacija o toj slikovnoj datoteci.
Kako nastaje RAW?
Jedan tipian senzor kakav se moe nai u digitalnom fotoaparatu organiziran je kao matrica
piksela, tj. fotoosjetljivih elija koje skupljaju svjetlost koja kroz objektiv pada na njegovu
povrinu. Ta svjetlost, tj. energija fotona, se putem fotodioda i AD konvertera pretvara u
digitalni oblik. Ovisno o AD konverteru, intenzitet svakog piksela e imati odreen broj
4
tonova. Kao izlaz, dobijamo matricu piksela gdje svaki piksel uva samo podatak o svom
intenzitetu, odnosno potpuno monokromatsku fotografiju. Otkud onda boja? Dr. Bayer (Bryce
E. Bayer) iz kompanije Kodak izumio je filter matricu, tj. shemu rasporeda R-G-B filtera u
matrici po kojoj bi svaki od elemenata trebao da propusti samo jednu od tri RGB
komponente. Po ovoj shemi 50% filtera proputa samo zelenu (G), a po 25% crvenu (R) i
plavu (B) komponentu upadnog svjetla.
Razlog za dominaciju zelene komponente lei dijelom u injenici da ljudsko oko moe
prepoznati mnogo vie u zelenom dijelu spektra, a dijelom i zbog toga to zelena boja pokriva
najvaniji dio vidljivog spektra. U prirodi ljudskog oka je da ono mnogo bolje reagira na
kontrast nego na boje, tj. mnogo bolje e reagirati na razliku izmeu svijetlog i tamnog negoli
na razliku izmeu dvije boje. Sve to su elementi na kojima je zasnovan ovaj prilino sloen
koncept. Na slici koja slijedi prikazan je raspored filtera u Bayerovoj matrici
Vidimo da svaka od komponenti matrice tj. svaki piksel, bez obzira koji je filter iznad njega,
primi samo treinu informacije. Da bi odredili stvarnu boju tog piksela, potrebno je izvriti
interpolaciju na Bayerovom uzorku. Algoritam je dosta sloen te nije prikladan za ovaj
seminarski rad. Poanta je da svaka elija na senzoru tj. piksel pojedinano registrira samo
intenzitet svjetla koje je palo na njega. Tek naknadno, uzimajui u obzir vrijednosti okolnih
piksela i njihovu poziciju u filter matrici, odreuje se i boja tog piksela. Ovaj princip
nazivamo Bayerovom interpolacijom.
Podaci prikupljeni sa senzora, skupa sa parametrima ekspozicije i svim preostalim
parametrima koji utjeu na zavrni izgled fotografije, snimaju se na memorijsku karticu u
vidu jedne RAW datoteke. Svaki proizvoa ima neki svoj
standard za zapisivanje ovog formata, a postoje i specifinosti na nivou svakog modela. To
znai da postoji veliki broj razliitih tipova RAW datoteka. Meu najzastupljenijim su: .CRW,
.CR2 (Canon), .NEF (Nikon), .RAF (Fuji), .ORF (Olympus),
.PEF (Pentax), .SRF, .SR2, .ARW (Sony), .KDC, .DCR (Kodak) itd. Adobe je otiao korak
dalje, pokuavajui s nametanjem standarda i u elji da se napravi jedan univerzalni RAW.
Kao takav ponudio nam je .DNG AdobeDigitalNegative, format koji sve vie dobiva na
popularnosti.
Da bi iskoristili fotografiju snimljenu u ovom formatu potrebno ju je najprije razviti tj.
prebaciti u format namjenjen za uvanje i obradu rasterske grafike. Ovisno o namjeni to su
najee TIFF ili JPEG (JPG). Sam proces konverzije se obavlja pomou programa tzv. RAW
konvertera. Proizvoai opreme obino isporuuju i programe za RAW konverziju. Ti
programi imaju prilino ograniene mogunosti. Izuzetak je jedino Nikon koji ima zaista
sjajanu podrku za RAW, no ona nije besplatna. Bez obzira na veliki broj razliitih
proizvoaa i RAW datoteka, princip po kome svi oni funkcioniraju je zajedniki. To je
omoguilo da se pojave programi nezavisnih proizvoaa softvera koji nude konverziju za
veliki broj razliitih RAW formata.
Neki od programa su:
Iako razliiti, svi u osnovi imaju slian interface za podeavanje osnovnih parametara. Ovo
naravno ne garantira dobivanje potpuno identinih rezultata kod svih njih u sluaju istih
polaznih vrijednosti jer svaki proizvoa ima svoje algoritme za konverziju. Zbog toga nije
loe znati bar neke osnovne karakteristike i specifinosti svakog od konvertera.
Veina ovih programa e na osnovu sirovih informacija sa senzora generirati neto to na prvi
pogled treba nalikovati na JPEG koji bi napravili u tom trenutku da niste koristili RAW
format. U startu, svi alati za koverziju nude jedan osnovni set opcija.
Sljedee navedene su zajednike za sve njih:
Na kraju moemo rei da je svrha RAW formata da sauva slikovnu datoteku sa minimalnim
gubitkom informacija, podataka dobivenih od senzora te metapodatke. RAW format sadri
informacije potrebne za izradu vidljive slikovne datoteke iz senzorskih podataka fotografskog
aparata. Struktura RAW formata ukljuuje ISO standarde ISO 12234-2 i TIFF/EP, a sastoji se
od:
kratkog zaglavlja datoteke koje obino sadri indikator za poredak bytova u datoteci
umanjenu sliku, odnosno opcionalno smanjenu veliinu slike u JPEG formatu, koja se
moe koristiti za brzi pregled
10
dobar za motive runih crtea, teksta ili ikona, jer veliki kontrast izmeu susjednih piksela
moe izazvati neeljene nuspojave, odnosno postepeni prijelaz tonova. Takve motive bolje je
spremiti u format bez gubitaka podataka. On se ne koristi u znanstvene i medicinske svrhe
gdje nije dozvoljen gubitak podataka. Jo jedan nedostatak JPEG formata je gubitak kvalitete
zapisa prilikom svake modifikacije i rezanja, tj. dekompresije i ponovne kompresije. Pored
svega ne podrava prozirnost niti animaciju.
11
12
2.4 BMP
2.5 TIFF
Slika 6. Opcije koje nam nudi Photoshop pri spremanju slike u TIFF format
14
Dakle, TIFF je memorijski vrlo zahtjevan slikovni format za profesionalnu uporabu, postere,
izlobene i Jumbo plakate, tehnike fotografije s najfinijim razlaganjem detalja. Odlikuje se
manje izraenim nepravilnostima slike, koristi se za sve namjene od pohrane crtea i
jednostavnijih slika do fotografija gdje izvrsno ocrtava sitne detalje. Prednosti formata u
odnosu na BMP format je manje zauzee memorije, a u odnosu na JPEG format kvaliteta
slika.
2.6 GIF
Na gornjem primjeru moemo vidjeti uveani prikaz teksta Primjer napisan crnom bojom
15
na bijeloj pozadini spremljenog u GIF i JPEG formatu pomou programa Photoshop CS5.
Kod uveanog primjera teksta spremljenog u JPEG formatu moemo uoiti kako je tekst
zamuen, maljav (mrlje koje se nalaze oko slova) to je rezultat kompresije JPEG formata
stoga JPEG format nije najbolje rjeenje kod slika koje sadre tekst i grafike dok slika koja je
spremljena u GIF format ne sadrava te neistoe.
Koristi se za pohranu crtea i jednostavnijih slika koje ne sadre puno prijelaza boja stoga se
koristi za pohranu slika koje su fotografije ili imaju u sebi puno boja (ili nijansi sive boje)
odnosno prijelaza boja. On ima neke mogunosti koje drugi formati nemaju, a to su
prozirnost tj. transparentnost i animacija. Kada se slika sprema u GIF format moe se izabrati
jedna (i samo jedna) boja koja e biti prozirna. Ako se takva slika kasnije upotrijebi, ispod
prozirnih dijelova e se vidjeti pozadina slike. Osim osnovne inaice, GIF je na webu u
potpunosti podran i kao animirani format. Animirani GIF sastoji se niza GIF sliica (frames)
spremljenih u jednu GIF datoteku. Za svaku sliicu se definira njezino trajanje, a za cijelu
GIF animaciju definiraju se obrasci ponaanja (poput animiraj jednom i stani na zadnjoj
sliici, animiraj N puta ili rotiraj animaciju). Naravno, ta pokretna slika je predviena samo
za vrlo jednostavne pokrete i nije usporediva s npr. televizijskom slikom.
Format GIF preporuljiv je za prikaz minijaturnih grafika, najee elementa
grafikog dizajna web-stranica - poput logotipa organizacija, dekorativnih linija, uzoraka i
slino. Za grafiki intenzivne primjene (prava transparencija, puna dubina boje) preporuljivo
je koristiti PNG, a za fotografije JPEG.
2.7 PNG
Grayscale (s i bez alpha kanala) te full color RGB[A]. MNG je znatno sloenija ekstenzija
PNG-a koja podrava animaciju, a takoer je kreirana od lanova PNG grupe.
Na slici 9. moemo vidjeti crni tekst na transparentnoj pozadini spremljen u PNG formatu.
Kako bi dola do izraaja ta transparencija bilo je potrebno napraviti screenshot slike jer tekst
s transparentnom pozadinom bi izgledao kao obini tekst na bijeloj pozadini s obzirom da je
ovaj seminar pisan na bijeloj pozadini.
PNG je zamiljen za prijenos slika na internet prosjene kvalitete to ga ne ini
najpopularnijim kod profesionalne upotrebe te ne podrava non-RGB prostore boja kao to je
CMYK te zbog toga nema primjenu u tisku. Godine 2004. objavljen je kao ISO/IEC standard.
Usprkos svojoj kvaliteti i prostoru boja, njegova primjena je takoer ograniena i na webu
zbog nekompatibilnosti s mnogim preglednicima. No, jedno je sigurno, PNG je najkvalitetniji
grafiki format u RGB prostoru boja.
2.8 PDF
reproducirati ili otisnuti. Iz tih razloga zamijenio je TIFF format i mnoge druge kod grafike
reprodukcije i moe se jednostavno modificirati uz odgovarajui softverski alat te je mogue
ubacivanje anotacija to uvelike olakava komunikaciju kod dogovora bilo u web industriji,
grafikoj reprodukciji itd.
Kako je mogue modificirati pojedine elemente PDF dokumenta bez gubitka
informacije ili kvalitete zapisa, postoji i mogunost zakljuavanja dokumenta to je uvelike
pridonijelo zatiti od falsificiranja. Profesor Vilko iljak prvi je izmislio zatitu u
PDF dokumentima koja ima ogranien broj ispisa ili neko drugo svojstvo (npr. neki
dokument moemo samo 100 ispisati na pisau). U poslovnom svijetu ovo je zaivjelo i dan
danas se prakticira. Jo 1991. godine John Warnock, suosniva Adobe obitelji, nazvao je ovaj
sustav Camelot te je kasnije evoluirao u PDF. Postoji i PDF/X format dokumenata i taj se
koristi za potrebe grafike industrije/reprodukcije. Ima mnogo inaica koje se razlikuju po
pojedinim standardima, prostoru boja i sl.
Usporedba slikovnih formata
18
Svojstvo
Fotografije
Crtei, grafike
Najbolja kvaliteta
JPEG
Za
19
fotografije i slike s mnogo boja (ili nijansi sive boje) odnosno prelaza boja koje trebaju biti
to kvalitetnije preporuuje se upotreba TIFF formata. Za istu namenu, ali ako nije toliko
kritian kvalitet slike ve je bitno zauzee memorije preporua se JPEG format.
Formati koji su pogodni i najvie se koriste na Internetu su JPEG i GIF
4. ZAKLJUAK
Pored nabrojanih postoji jo mnogo drugih formata zapisa slikovnih datoteka kao to
su .CGM, .DCX, .DXF, .EPS, .PCX, .WEBP i mnogi drugi. Najvei problem stvara pitanje
Koji format odabrati? Odgovor na to pitanje nije toliko sloen, no nije niti jednostavan.
Najvanije je znati to radimo, za koga radimo i na koji nain e se reproducirati. PDF format
uvelike nam je olakao posao jer sve elemente rada ugradi u sebe te zadri raspored i omjere
elemenata onako kako smo napravili, neovisno o softveru, hardveru ili operacijskom sustavu
na kojem to gledamo ili reproduciramo.
Bitno je razluiti kada moemo koristiti format zapisa s gubitkom informacija,
odnosno kada je to neizbjeno ukoliko se radi o webu ili slino, mada danas u digitalnom
dobu gdje veina ima brzi Internet to i nije toliko vano kao to je bilo bitno prije samo
nekoliko godina unazad. Naravno, ovisno o primjeni i tematici odabiremo bitmap format ili
vektorski format zapisa. Bitmap je pogodan za realistine scene, dok vektorski za tehnike
crtee ili animacije za djecu.
20
Ukoliko treba pohraniti crte ili sliku s relativno malo boja najbolje je koristiti GIF
format jer daje najbolji omjer izmeu kvalitete i zauzea prostora na disku. Za fotografije i
slike s mnogo boja (ili nijansi sive boje) odnosno prijelaza boja koje trebaju biti to
kvalitetnije preporua se uporaba TIFF formata. Za istu namjenu, ali ako nije toliko kritina
kvaliteta slike ve je bitno zauzee memorije preporuuje se JPEG format. Formati koji su
pogodni i najvie se koriste na Internetu su JPEG i GIF.
5. LITERATURA
1.
A. Agi: Utjecaj na kvalitetu reprodukcije slike upotrebom razliitih formata kompresije, izv. prof. dr.
sc N. Kneaurek, Zavrni rad, Grafiki fakultet u
Zagrebu.
2.
A. Stipanovi: Utjecaj kompresije na kvalitetu slike, doc. dr. sc. M. Strgar Kurei, Zavrni rad,
Grafiki fakultet u Zagrebu.
3.
http://racunala.ttf.unizg.hr/files/Formati_slika.pdf
4.
http://www.baotic.net/graficki-formati-na-webu/offline/graficki-formati.pdf
5.
https://litmus.com/blog/png-gif-or-jpeg-which-ones-should-you-use-in-email
6.
http://www.1stwebdesigner.com/design/different-image-format
21
22
23