PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINE

Privremeno oduzimanje predmeta i imovine se oznaava kao mjera procesne prinude sa

viestruko razliitom pravnim znaajem i prirodom postupka. Ovom krivino-procesnom,
odnosno istranom radnjom dokazivanja se:

pribavljaju dokazi vani za voenje krivinog postupka i donoenje sudske odluke,

obezbjeuje sigurnost ljudi i imovine, spreavanjem vrenja krivinih djela, (npr. da
ne bi izvrilac dalje vrio krivina djela opasnim predmetom, sredstvom, odnosno

ponovio krivino djelo na isti ili slian nain),

omoguava efikasno odvijanjenje krivinog postupka i uspjeno suzbijanje

kriminaliteta.
I zbog zatite prava onih od kojih se imovina i predmeti privremeno oduzimaju.

Privremeno oduzimanje predmeta i imovine Je procesna mjera prinude sa viestruko

razliitom prirodom . Kroz ZKP,

ovom istrano-procesnom radnjom dokazivanja se

pribavljaju zakoniti i drugi dokazi vani za voenje krivinog postupka. Prema vrsti, nainu i
obloku predmeti koji se oduzimaju mogu se svrstati u odreene grupe:
A)
B)
C)
D)
E)
F)

predmeti koji se po ZKP imaju oduzeti,

predmeti koji mogu posluiti kao dokaz,
predmeti koji u sebi sadre podatke (kompjuteri i druga elektronska sredstva),
pisma-pismena i druge hartije od vrijednosti, vane za krivini postupak,
privremeno oduzimanje dokumentacije koja je vezana sa krivinim djelom,
podaci o bankovnim depozitima i drugim finansijskim tnansakcijama koji su u vezi sa

poslovanjem odreene osobe, odnosno sa krivinim djelom,

G) privremeno obustavljanje izvrenja odreene finansijske transakcije,
H) Privremeno oduzimanje imovine radi osiguranja iste od raznih prirodnih i drutvenih
opasnosti,
I) Pribavljanje, odnosno traenje na dostavu podataka o koritenju telekomunikacijskih
usluga odreene osobe.

Zakonski osnovi za privremeno oduzimanje i uvanje predmeta

Krivini zakoni: BiH, FBiH, RS, i BD, propisuju koji predmeti i imovina, e u postupku biti
privremeno oduzeti i uvani dok postupak traje. Kada sud utvrdi zakonske razloge, donosi
Odluku o privremenom oduzimanju predmeta u smislu uvanja i koritenja radi dokazivanja
odreenih injenica.
Izvrnost Naredbe o oduzimanju predmeta
Naredbu za privremeno oduzimanje i uvanje predmeta i imovine, izdaje Sud (Sudija za
prethodni postupak), na prijedlog Tuitelja ili na prijedlog ovlatene slubene osobe koja je u
postupku dobila odobrenje od Tuitelja. Radnju privremenog oduzimanja i uvanja predmeta
vri ovlatena slubena osoba odreenog policijskog organa-agencije na osnovu izdate
Naredbe, Ili ko kod sebe dri predmete krivinog djela duan ih je predati Sudu. Osoba koja
ne postupi po Nareddbi Suda, tj odbije da ih preda, moe biti kanjena novano, odnosno
moe biti pritvorena. Pritvor moe trajati sve dok osoba predmete ne preda ili do zavretka
krivinog postupka, a najdue 90 dana. Isto e se postupiti, prema slubenoj i odgovornoj
osobi u dravnom organu ili pravnom licu.
Privremeno oduzimanje predmeta i imovine bez Naredbe
Predmeti i imovina, koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili mogu posluiti kao dokaz u
krivinom postupku, mogu se privremeno oduzeti i bez Naredbe suda ukoliko postoji
opasnost od odlaganja ili unitenja. Ukoliko Sudija za prethodni postupak odbije zahtjev
Tuitelja, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivinom piostupku.
Privremeno oduzeti predmeti i imovina, bez Naredbe, e se odmah vratiti osobi od koje su
oduzeti. Protiv Odluke Suda kojom se vraaju oduzeti predmeti i dokumentacija, Tuitelj ima
pravo podnijeti albu. Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije
vri Tuitelj, ili osoba koja je za to ovlatena uz prisustvu dva svjedoka, kada se sainjava
procesno pravni dokumenat - Zapisnik.
MJERE

ZA

OSIGURANJE

PRISUSTVA

OSUMNJIENOG/OPOTUENOG,

OSUENOG U KRIVINOM POSTUPKU

Da bi se uspjeno proveo krivini postupak moraju prisustvovati odreeni subjekti. Po
slubenoj dunosti prisustvuju sudija i tuilac, dok se za odreene krvinoprocesne subjekte
mogu koristiti mjere prinude. Prisustvo odreenih lica u krivinom postupku se postie
propisivanjem dunosti odazivanja pozivu organa koji vodi krivini postupak, dok se
osiguranje potrebnih predmeta ili stvari realizuje utvrivanjem dunosti izdavanja traenih

predmeta ili stvari. Mjere koje se mogu poduzeti prema optuenom za osiguranje njegove
prisutnosti i za uspjeno voenje krivinog postupka jesu:

poziv,
dovoenje,
mjere zabrane,
jamstvo i
pritvor.

Ove mjere ukinut e se i po slubenoj dunosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali,
odnosno zamjenit e se drugom blaom mjerom kad za to nastupe uslovi/uvjeti. Pomenute
odredbe se primjenjuju shodno Zakonu i na osumnjienog/optuenog okrivljenog.
58.p.o.Principi u odreivanju

mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog, odnosno

optuenog i uspjeno voenje krivinog postupka su:

1.
2.
3.
4.

Legalitet;
Srazmjernost;
Supsidijarnost;
Sudski nadzor

Prilikom odluivanja koju e od navedenih mjera primjeniti, nadleni organ pridravat e se

uvjeta/uslova odreenih za primjenu pojedinih mjera, vodei rauna da se ne primjenjuje tea
mjera ako se ista svrha moe postii blaom mjerom. Ove mjere ukinut e se i po slubenoj
dunosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit e se drugom
blaom mjerom kad za to nastupe uvjeti/uslovi.

Poziv
Prisutnost optuenog pri izvrenju radnji u krivinom postupku osigurava se njegovim
pozivanjem. Kad se optueni prvi put poziva, pouit e se u pozivu o pravu da uzme
branitelja i da branitelj moe biti prisutan njegovom sasluanju. Kad se osumnjieni prvi put
poziva, pouit e se u pozivu o njegovim pravima u skladu s lanom 78. zakona. Do
podizanja optunice poziv osumnjienom upuuje Tuitelj/Tuilac. Ako optueni nije u stanju
odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat e se u mjestu gdje se
nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja
preduzima.

Dovoenje
Naredbu da se optueni dovede moe izdati Sud (Sudija za prethodni postupak i dr. sudije)
ako je donijeto rjeenje o pritvoru ili ako uredno pozvan, optueni ne doe, a svoj izostanak
ne opravda, ili ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti oigledno
proizlazi da optueni izbjegava prijem poziva. Izuzetno, u hitnim sluajevima, naredbu moe
izdati i Tuitelj ukoliko uredno pozvani osumnjieni ne doe a svoj izostanak ne opravda.
Naredbu za dovoenje izvrava sudska policija. Osoba kojoj je povjereno izvrenje naredbe
predaje naredbu optuenom i poziva ga da poe s njom. Ako optueni to odbije, dovest e ga
prinudno.

Mjere zabrane su:

a) Zabrana naputanja boravita i zabrana putovanja
Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi optueni mogao pobjei, sakriti se, otii u
nepoznato mjesto ili u inostranstvo, Sud moe, obrazloenim rjeenjem, zabraniti
osumnjienom ili optuenom da napusti boravite. U pomenutim okolnostima Sud takoer
moe, bilo kao dodatnu mjeru uz zabranu naputanja boravita bilo kao zasebnu mjeru,
narediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava,
kao i zabranu koritenja line karte za prelazak dravne granice Bosne i Hercegovine,
(zabrana putovanja).
Druge mjere zabrane
Kada okolnosti sluaja na to ukazuju, Sud moe izrei jednu ili vie sljedeih mjera zabrane:
1. zabranu preduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti ili slubenih dunosti,
2. zabranu posjeivanja odreenih mjesta ili podruja,
Ostale mjere zabrane mogu biti izreene uz zabranu naputanja boravita kao i uz zabranu
putovanja iz lana 126. zakona, ili kao zasebne mjere.
3. zabranu sastajanja s odreenim osobama/licima,
4. naredbu da se povremeno javlja odreenom dravnom organu, i privremeno oduzimanje
vozake dozvole.

Jamstvo
Optueni kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor ve odreen samo zbog bojazni da e
pobjei, moe se ostaviti na slobodi, odnosno, moe se pustiti na slobodu ako on
osobno/lino ili ko drugi za njega prui jamstvo da do kraja krivinog postupka nee pobjei,
Jamstvo uvijek glasi na novani iznos koji se odreuje s obzirom na teinu krivinog djela,
osobne i obiteljske prilike optuenog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo. Jamstvo se
sastoji u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih
stvari vee vrijednosti koje se lako mogu unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos
jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo ili u osobnoj obavezi jednog ili vie
graana da e u sluaju bjekstva optuenog platiti utvreni iznos jamstva. Osoba koja daje
jamstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasnitvu i
posjedu nad imovinom koja se daje kao jamstvo. Ako optueni pobjegne, rjeenjem e se
odrediti da je vrijednost data kao jamstvo prihod budeta Bosne i Hercegovine. Optuenom
e se i pored datog jamstva odrediti pritvor:

ako na uredan poziv ne doe a izostanak ne opravda,

ako se sprema za bjekstvo ili
ako se protiv njega, poto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za
pritvor

U navedenom sluaju, jamstvo se ukida. Poloeni novani iznos, dragocjenosti, papiri od

vrijednosti ili druge pokretne stvari vraaju se, a hipoteka se skida. Na isti nain se postupa i
kad se krivini postupak pravomono dovri rjeenjem o obustavi postupka ili presudom.

Pritvor
Pritvor kao preventivno lienje slobode predstavlja prinudno zadravanje osumnjienog,
odnosno optuenog na odreenom mjestu, koje je osigurano straom ili drugom vrstom
nadzora uz provoenje odreenog reima izvrenja pritvora i postupanja s pritvorenicima.
Pritvor se uvijek ukida istekom izreene kazne. Pritvor se moe odrediti ili produiti samo
pod uslovima propisanim zakonom i samo ako se isti cilj ne moe ostvariti drugom mjerom.

Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme. Ako se osumnjieni ili
optueni nalazi u pritvoru, dunost je svih organa koji uestvuju u krivinom postupku i
organa koji im pruaju pravnu pomo da postupaju s posebnom hitnou. U toku cijelog
postupka pritvor e se ukinuti im prestanu razlozi na osnovu kojih je odreen, a pritvoreni e
odmah biti puten na slobodu. U prvom rjeenju o pritvoru stoji, da se lice/osoba pritvara do
30 dana, jer se po sticanju odreenih razloga moe imenovani pustiti i ranije.
Zakonski razlozi za pritvor:
Ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba uinila krivino djelo, pritvor joj se moe
odrediti:

ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,
ako postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili

tragove vane za krivini postupak ili

ako naroite okolnosti ukazuju da e ometati krivini postupak, utjecajem na

svjedoke, sauesnike ili prikrivae,

ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti krivino djelo ili
da e dovriti pokuano krivino djelo ili
da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta krivina djela moe se izrei kazna
zatvora pet godina ili tea kazna

U vanrednim okolnostima:

ako se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora deset godina ili
tea kazna, a koje je posebno teko s obzirom na nain izvrenja ili posljedice

krivinog djela,
ako bi putanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naruavanja javnog reda.

Pritvor odreuje ili produava rjeenjem Sud na prijedlog tuioca, a nakon to Sud prethodno
saslua osumnjienog, odnosno optuenog na okolnosti razloga zbog kojih se pritvor
predlae, osim u sluaju da se pritvor odreuje iz razloga to se osumnjieni, odnosno
optueni krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva .

Trajanje pritvora u istrazi:

U istrazi pritvor moe trajati najdue (1) mjesec od dana liavanja slobode tj. do mjesec dana.
Poslije isteka ovog roka osumnjieni se moe zadrati u pritvoru samo na temelju rjeenja o
produenju pritvora. U tom smislu pritvor se moe produiti na obrazloen prijedlog tuioca
za najvie do(2) dva mjeseca. Ako se postupak vodi za krivino djelo za koje se moe izrei
kazna zatvora (10) deset godina ili tea kazna i ako postoje naroito vani razlozi, vijee
Vrhovnog suda moe na obrazloeni prijedlog tuioca pritvor produiti za jo najvie (3) tri
mjeseca. Izuzetno i u izrazito sloenom predmetu vezano za krivino djelo za koje je
propisana kazna dugotrajnog zatvora, pritvor se moe ponovo produiti za jo najvie tri (3)
mjeseca nakon produetka pritvora iz stava 3. ovog lana. Pritvor se moe produiti dva puta
uzastopno, po obrazloenom prijedlogu Tuioca za svako produenje, koji treba da sadri
izjavu kolegija Tuilatva o potrebnim mjerama da bi se istraga okonala. O albi protiv
rjeenja vijea o produenju pritvora odluuje vijee Apelacionog odjeljenja. alba ne
zadrava izvrenje rjeenja. Ako se do isteka navednih rokova ne potvrdi optunica,
osumnjieni e se pustiti na slobodu.
Pritvor nakon potvrivanja optunice
Pritvor se moe odrediti, produiti ili ukinuti i nakon potvrivanja optunice. Kontrola
opravdanosti pritvora se vri po isteku svaka dva mjeseca od dana donoenja posljednjeg
rjeenja o pritvoru. Kontrola opravdanosti pritvora se vri po isteku svaka dva mjeseca od
dana donoenja posljednjeg rjeenja o pritvoru.

Nakon potvrivanja optunice i prije

izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue:

jednu godinu u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do pet

godina;
jednu godinu i est mjeseci u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna

zatvora do deset godina;

dvije godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora preko deset

godina, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora;

tri godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora.

Ako u navedenim periodima ne bude izreena prvostepena presuda, pritvor e se ukinuti i

optueni pustiti na slobodu.

Odreivanje pritvora nakon izricanja presude

Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, Sud e optuenom odrediti pritvor, odnosno pritvor
e se produiti ako postoje razlozi iz lana 132. stava 1. take a). C). i d). zakona, Pritvor e
se ukinuti ako je optueni osloboen od optube ili je optuba odbijena osim iz razloga ne
nadlenosti Suda ili ako je oglaen krivim, a osloboen od kazne ili je osuen samo na
novanu kaznu ili je uvjetno osuen ili je zbog uraunavanja pritvora kaznu ve izdrao.
Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue jo devet mjeseci. Ako za
to vrijeme ne bude izreena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preinaava
ili potvruje, pritvor e se ukinuti i optueni pustiti na slobodu. Ako u roku od devet mjeseci
bude izreena drugostepena odluka kojom se prvostepena presuda ukida, pritvor moe trajati
najdue jo jednu godinu od izricanja drugostepene odluke. Na zahtjev optuenog, koji se
poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno predsjednik vijea moe
optuenog rjeenjem uputiti u ustanovu za izdravanje kazne i prije pravomonosti presude.
Pritvor se uvijek ukida istekom izreene kazne. Optueni koji se nalazi u pritvoru, a presuda
kojom mu je izreena kazna zatvora je postala pravosnana, ostat e u pritvoru do upuivanja
na izdravanje kazne, a najdue do isteka trajanja izreene kazne.

Ope pravo zadravanja i liavanje slobode

Od pritvora kao mjere za osiguranje prisutnosti osumnjienog, odnosno optuenog i uspjeno
voenje krivinog postupka treba razlikovati liavanje slobode koje po pravilu prethodi
odreivanju pritvora. Prema procesnom zakonodavstvu postoje dva oblika liavanja slobode
u smislu lienja slobode kao kratkotrajne i privremene mjere oduzimanja slobode osobi zbog
sumnje da je poinila krivino djelo. To su:
1. Ope pravo zadravanja i
2. Liavanje slobode i zadravanje.

Ope pravo zadravanja

Zaticanje na izvrenju krivinog djela (in flagranti) nije razlog za odreivanje pritvora ali
jeste razlog za zadravanje, pa osobu zateenu u izvrenju krivinog djela moe svako
zadrati. Osoba koja je zadrana mora se odmah predati sudu, tuiocu ili najbliem
policijskom organu, a ako se to ne moe uiniti mora se odmah obavijestiti jedan od tih
organa.

Liavanje slobode i zadravanje

Policijski organ moe lice liiti slobode ako postoje osnovi sumnje da je to lice poinilo
krivino djelo i ako postoji bilo koji razlog za pritvor, ali je policijski organ duan da takvo
lice bez odgaanja, a najkasnije u roku od 24 sata, sprovede tuiocu. Prilikom dovoenja,
policijski organ obavijestit e tuioca o razlozima i o vremenu liavanja slobode. Upotreba
sile prilikom dovoenja dozvoljena je u skladu sa zakonom. Izuzetno, kada se radi o
krivinim djelima terorizma, lice se mora sprovesti tuiocu najkasnije u roku od 72 sata. Lice
lieno slobode mora biti poueno u skladu s lanom 5. ZKP-a. Ako lice lieno slobode ne
bude sprovedeno tuiocu u navedenim rokovima, mora ga organ-policija pustiti na slobodu
kako ne bi naruili pozitivne zakonske norme. Tuilac je duan lice lieno slobode ispitati bez
odgaanja, a najkasnije u roku od 24 sata i u tom roku odluiti da li e lice lieno slobode
pustiti na slobodu ili e postaviti obrazloeni prijedlog za odreivanje pritvora osiguravajui
izvoenje lica pred sudiju za prethodni postupak. Sudija za prethodni postupak e odmah, a
najkasnije u roku od 24 sata, donijeti odluku o prijedlogu za odreivanje pritvora. Ako sudija
za prethodni postupak ne prihvati prijedlog za odreivanje pritvora, donijet e rjeenje kojim
se prijedlog odbija i lice odmah puta na slobodu. Tuilac moe uloiti albu na rjeenje
sudije za prethodni postupak, ali alba ne zadrava izvrenje rjeenja.

ODLUKE U KRIVINOM POSTUPKU

Pojam i vrste odluka u krivinom postupku
Pojam sudske odluke
Sudska odluka je vrsta procesne radnje s izjavom volje procesnog tijela da se pravna pravila
sadrana u apstraktnim normama, primijene na konkretno injenino stanje, te da se tako na
autoritativan nain stvore odreeni pravni uinci
Vrste sudskih odluka

Prema kriteriju oblika, odluke se u krivinom postupku dijele na:

Presude,
Rjeenja i
Naredbe-Nalozi.

Presuda je najvanija odluka u krivinom postupku a njom se odluuje o osnovnim i

sporednim predmetima voenim u krivinom postupku. Presudu donosi iskljuivo
nadlean sud. Zakon o krivinom postupku poznaje a sud provodi sljedee vrste presuda:

Presuda kojom se optuba odbija,

Presuda kojom se optueni oslobaa od optube i
Presudu kojom se optueni oglaava krivim.

Rjeenjem se, u pravilu, ne raspravljaju pitanja krivinog djela, njegovog izvrioca i primjene
krivinopravnih sankcija (osim u: sluaju izricanja sudske opomene, odgojnih mjera ili
obustave postupka prema maloljetniku), ve odreena druga pitanja koja su vezana uz
materijalnopravnu ili procesnopravnu stranu krivine stvari i koja se postavljaju u toku
postupka. Sud najvei broj odluka kao proizvod krivinog postupka donosi u obliku rjeenja,
jer se rjeenjem obuhvataju razliite procesne situacije.
Naredbom se rjeavaju pitanja vezana uz tok krivinog postupka ili preduzimanje odreenih
procesnih radnji napr.:

Naredba o dovoenju,
Naredba o pretresanju i sl.

Neovisno od suda, kada se za to ukae potreba, zakon omoguava da rjeenje i naredbu mogu
donijeti i drugi organi koji uestvuju u krivinom postupku (napr. Tuilac). Zakonodavac je u
zakonu utvrdio

formu i sadrinu odluka u krivinom postupku, u: smislu propisivanja

njihovog sadraja (napr. sadraj presude), bilo da predvia ta te odluke sadre u odreenoj
procesnoj situaciji (napr. sadraj naredbe o dovoenju, (sadraj rjeenja o pritvoru).
Presuda i rjeenje moraju imati obrazloenje, dok naredba ne sadri obrazloenje. Razumljivo
je da od prirode odluke zavisi mogunost njenog pobijanja. Vano je znati da je protiv
prvostepene presude alba uvijek dozvoljena, a protiv rjeenja alba je dozvoljena uvijek kad
u zakonu nije izriito odreeno da alba nije dozvoljena. Pod odreenim zakonskim uslovima
presuda i rjeenje dobijaju klauzulu pravosnanosti i izvrnosti. Naredba nije obuhvaena
pravosnanou i promjena odreene situacije moe dovesti do ukidanja naredbe prije nego

to je nadleno tijelo-organ izvri. Napr. Ako do nareenog privoenja na glavni pretres

optueni opravda izostanak, sudija odnosno predsjednik vjea e opozvati naredbu o
prinudnom dovoenju.

Donoenje i saoptavanje odluka

Odluke se u krivinom postupku donose u inokosnom i zbornom sastavu, osnosno sazivu. U
prvoj situaciji znai da je odluku donijelo jedno lice/osoba sudija koji je vodio postupak i sl.
(napr. Naredba tuioca o provoenju istrage, Rjeenje o odreivanju pritvora sudije za
prethodni postupak, Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sudije pojedinca.)
Zakon o krivinom postupku posebno ureuje nain donoenja kolegijalnih odluka u smislu
primjene pravila o vijeanju i glasanju. Ako zakonom o KP nije drugaije odreeno, odluke
se saoptavaju licima/osobana usmenim obavjetavanjem ako su prisutne, odnosno
dostavljanjem ovjerenog prepisa odluke ako su osobe/lica odsutna. Odluke protiv kojih je
dozvoljena alba moraju se uvijek dosaviti zainteresovanoj osobi/licu. Dostavljanje sudske
odluke (ili nekog drugog pismena), strankama, braniocu ili drugim uesnicima u krivinom
postupku, odnosno upuivanje odluka od tuioca uesnicima u krivinom postupku,
predstavlja radnju kojom se odreenom uesniku u postupku predaje odluka na nain
propisan zakonom. Odluke se dostavljaju preko pote, a moe i preko ovlatenog lica (kurira)
organa koji je donio odluku.

Dostavljanje moe biti:

Neposredno ili lino uruenje licu kojem je upuena

Posredno, kada se odluka preda drugoj osobi, a ne onoj kojoj se upuuje.

Posebni sluajevi dostavljanja propisani su za lica/osobe koje su:

liene slobode,
osobe koje uivaju pravo imuniteta u BiH i
dravljanina BiH koji se nalazi u inozemstvu.

Pravosnanost odluka
Sudske odluke moraju, u zakonom utvrenom vremenu-momentu, odnosno roku, dobiti
klauzilu pravosnanosti. Kroz pravosnanost sudska odluka dobiva konaan sadraj, a
krivini postupak konaan zavretak. Naime, pravosnanost sudske odluke znai da je
krivinopravni zahtjev o kojem se raspravljalo presuena stvar,(res. Iudicata). Prema
kriteriju sadraja pravosnanosti se mogu podijelit na:
1. Meritorne (sutinske) i
2. Formalne (procesne).
Formalna pravosnanost znai da sudsku odluku ne mogu pobijati redovnim pravnim
lijekom subjekti pravnog lijeka, kako iz razloga to pravni lijek nije doputen (napr. Protiv
treestepene presude, tako i zbog toga to se pravo na upotrebu pravnog lijeka vie ne moe
koristiti(napr. Protekom roka na albu). Za materijalnu pravosnanost se smatra,
nemogunost voenja novog krivinog postupka povodom istog krivinog djela.
Ne bis in idem, princip, odnosno ovaj institut krivinog postupka zabranjuje ponavljanje
krivinog postupka, to upravo predstavlja materijalnu pravosnanost. U krivinom postupku
obje navedene vrste pravosnanosti nastupaju u istom trenutku tj. kad je sudska odluka
postala formalno pravosnana, time je rijeen i materijalnopravni odnos koji je predmet
sudske odluke. Pravosnano presuena stvar uzima se za istinitu (lat. Res iundicata pro
veritate habetur) i kao takva je neopoziva jer ne postoje redovni pravni lijekovi, odnosno
stranke su iscrpile i takve lijekove ili su propustile rok za njihovo ulaganje. Samo u postupku
po vanrednom pravnom lijeku (ponavljanje postupka) moe se iskljuiti primjena
spomenutog principa ne bis in idem, O pravnoj snazi sudske odluke raspravlja i ESLJP,
naglaavajui, da krivina stvar nije stvarno odluena, dok osuujua ili oslobaajua
sudska odluka ne postane pravosnana
Pravosnanost (kako formalna tako i materijalna) moe biti:

apsolutna i
relativna

Za apsolutnu pravosnanost je znaajno da nijedan procesni subjekat ne moe vie pobijati

odluku redovnim pravnim lijekom. Kad je u pitanju relativna pravosnanost, znai da neki
procesni subjekti mogu pobijati sudsku odluku redovnim pravnim lijekom,odnosno da su neki
od procesnih subjekata izgubili mogunost ulagana redovnog pravnog lijeka

Pravosnanost se javlja:

kao potpuna i
kao djelimina.

Potpuna pravosnanost postoji kad je izreka sudske odluke stupila na pravnu snagu u
cjelini. O djeliminoj pravosnanosti govorimo onda kada je jedan dio izreke stupio na
pravnu snagu, dok drugi nije. Napr. Kod subjektivnog koneksiteta optueni je za jedno
krivino djelo oglaen krivim, a za drugo osloboen od optube.
Ukoliko je izjavljen redovni pravni lijek u pogledu dijela izreke presude kojim se optueni
oglaava krivim, a ne i u pogledu dijela izreke presude kojim se optueni oslobaa od
optube, Onda dio presude kojim se optueni oslobaa od optube postaje pravosnaan
protekom roka za ulaganje pravnog lijeka.
Prema kriteriju funkcije, odluke se dijele na:
1. Zakljune (odluke kojima se zavrava postupak u pojedinom stadiju ili u cjelini) i
2. Interimne (odluke kojima se rjeava o pitanjima od prethodne vanosti za donoenje
zakljune odluke).

Pravomonost i izvrnost sudskih odluka u krivinom postupku

Pravomonost pojam i svrha

Pravomonost znai da odluka u postupku u kojem je donesena postaje neopozivom i
neizmjenjivom, te ujedno sadri zapovijed da se mora izvriti.

Vrste pravomonosti
Formalna pravomonost; i
Materijalna pravomonost.

U pravnoj su teoriji poznate jo i tzv.:

apsolutna i relativna, te
potpuna i djelomina pravomonost.

Pravosnanost i izvrnost po pravilu prioriteta nastupaju istovremeno. Sudska odluka ne

moe biti izvrena prije nego to stupi na pravnu snagu.Izuztak je uinjen u pogledu
optuenog koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru. Napr. Na zahtjev
optuenog, sudija, odnosno predsjednik vijea moe ga uputiti u ustanovu za izdravanje
kazne, bez obzira to presuda nije stupila na pravnu snagu.
Pozitivni procesni zakon u pogledu izvrnost odluke postavlja tri uvjeta/uslova:

Pravosnana - Pravomona;, da je
Dostavljana; i da
Ne postoje zakonske smetnje za izvrenje.

U vezi rjeenja, ova odluka se po pravilu izvrava kad stupi na pravnu snagu. Rjeenje se
moe izvriti i prije sticanja klauzule pravosnanosti ako je to izriito propisano zakonom
(napr. Izricanje kazne ako je lice odbilo da preda predmete ili dokumentaciju koju je trebalo
oduzeti i u dr. sluajevima. Izvrenju naredbe se pristupa odmah po njenom donoenju, ako
organ koji je naredbu donio ne odredi drugaije.

UVIAJ I REKONSTRUKCIJA DOGAAJA

Uviaj
Uviaj je istrana (dokazna) radnja putem koje u procesnom okviru organi krivinog
postupka na osnovu svog vlastitog opaanja istrauju,prikupljaju i ispituju prikupljene
dokaze, odnosno utvruju i razjanjavaju vane injenice za krivini postupak. Uviaj prije
svega slui otkrivanju i prikupljanju dokaza o postojanju krivinog djela i dokaza vanih za
otkrivanje njegovog izvrioca, ali je, takoer, bitan i za provjeravanje i ocjenu drugih
prikupljenih dokaza, kao i za prikupljanje podataka koji su od znaaja za utvrivanje
imovinskopravnog zahtjeva. U praksi uviaj se poduzima u vezi s onim krivinim djelima
usljed ijeg su izvrenja nastupile promjene ili su ostavljeni tragovi i ptrdmeti u vanjskom

svijetu. U toku krivinog postupka uviaj se najee vri u istrazi tj. u prethodnom
postupkui, tada ga najee preduzima tuilac ili ovlatena slubena osoba/lice organa
unutranjih poslova. Ovlatena slubena osoba/lice duna je obavijestiti tuioca o
poduzimanju istrane radnje uviaja, duna je izvriti uviaj, odrediti potrebna vjetaenja
osim obdukcije i ekshumacije lea. Uviaj se takoer moe poduzeti prije donoenja naredbe
o provoenju istrage u tzv. predistranom postupku. Na glavnoj raspravi/pretresu uviaj vri
raspravno vijee, odnosno sudija, a van glavnog pretresa sudija ili predsjednik vijea,
odnosno lan vijea. Uviaj se moe obaviti i na pretresu pred vijeem apelacionog odjeljenja
(u toku rada drugostepenog suda) ili odrediti da se izvri izvan pretresa.

MJESTO I OBJEKTI UVIAJA

Uviaj se vri na otvornom ili u zatvorenom prostoru gdje je izvreno krivino djelo, odnosno
nad mjestom radnje izvrenja i mjestom gdje je posljedica nastupila. Uviaj se moe vriti i
na predmetima koji su posluili za pripremanje ili izvrenje krivinog djela, predmetima
sa/na kojima je krivino djelo izvreno ili predmetima koji su nastali izvrenjem krivinog
djela. Uviaj se moe vrti i nad osobama i to se oznaava kao tjelesni pregled osumnjienog
ili drugih osoba. Ovaj tjelesni pregled osumnjienog i drugih osoba moe se oznaiti kao
uviaj samo onda ako ga vri organ krivinog postupka, a ne vjetak.

PRISUSTVO PROCESNIH SUBJEKATA UVIAJU

U ovisnosti od stadija u kojem se vri uviaj, osim organa koji vri uviaj, uviaju mogu
prisustvovati odreeni krivinoprocesni subjekti. Tako u istrazi/uviaju mogu prisustvovati
osumnjieni i njegov branilac. Uviaju moe prisustvovati i oteen krivinim djelom. U
ostalim stadijima kada se kao organ uviaja pojavljuje sud obavezno je da se o poduzimanju i
vrenju uviaja obavijeste optueni ili njegov branilac, te tuitelj.

ZAPISNIK O UVIAJU
Bez obzira kada se vri i kog ga vri, o uviaju se mora sastaviti Zapisnik. Zapisnik o uviaju
pored opeg sadraja (propisanog odredbama ZKP-a) mora obuhvatiti i podatke koji su u vezi

sa prirodom ove procesne radnje. U Zapisnik o uviaju unose se i podaci koji su vani s
obzirom na prirodu ove procesne radnje ili koji su vani za utvrivanje istovjetnosti pojedinih
predmeta (opis, mjere, veliine i sl.), a ako su sainjene skice, fotografije i sl. to e se navesti
u zapsniku i prikljuiti istom. Zapisnik o uviaju sainjava se odmah tj. u toku vrenja
uviaja ili neposredno nakon njega. Zapisnik o uviaju potpisuje organ, odnos, ovlatene
slubene osobe koje vre uviaj i zapisniar.

POZIVANJE VJETAKA ILI STRUNE OSOBE KRIMINALISTIKO-TEHNIKE

ILI DRUGE STRUKE
Prilikom obavljanja uviaja moe se pozvati vjetak ukoliko bi njegova prisutnost bila od
koristi za davanje nalaza i miljenja. Takoer, uviaj se moe vriti i uz pomo strune osobe
kriminalistiko-tehnike ili druge struke koja e pomoi u pronalaenju, osiguranju ili
opisivanju tragova, izvriti potrebna mjerenja i snimanja, sainiti skicu i foto-dokumentaciju
ili prikupiti druge podatke.

Rekonstrukcija dogaaja (sudski eksperiment)

Za razliku od uviaja rekonstrukcija dogaaja je istrana radnja kojom se u supstancijalnom
smislu stvara stanje slino onom kakvo je bilo u vrijeme nastajanja krivinog djela, odnosno
u toku vrenja uviaja ili neke druge radnje. U njenim se okvirima zapravo vjetaki
ponavljaju neke injenice i okolnosti krivinog dogaaja u vjetaki postavljenim uvjetima.
Rekonstrukcija dogaaja se poduzima radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrivanja
injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari. Sama rekonstrukcija se vri tako to se
ponavljaju radnje ili situacije u uslovima pod kojima se prema izvedenim dokazima dogaaj
dogaao/dogodio.

Zakonske

odredbe

izriito

zabranjuju

odreene

naine

vrenja

rekonstrukcije dogaaja. U tom smislu rekonstrukcija se ne smije vriti na nain kojim se

vrijea javni red i moral ili se dovodi u opasnost ivot i zdravlje ljudi.

UTVRIVANJE INJENICA U KRIVINOM POSTUPKU I PROCESNE RADNJE

DOKAZIVANJA- a

injenice i injenino stanje u krivinom postupku

U krivinom postupku, kao i u svakom drugom sudskom postupku nastoje se utvrditi
stanovite-osnovne injenice. Prema krivinoprocesnoj teoriji za ovaj postupak specifine
injenice koje se moraju utvrditi su one koje e nam dati odgovore na slijedea pitanja:
1. Da li je u konkretnom sluaju izvreno krivino djelo?
2. Da li je osoba/lice prema kojem je upravljen krivinopravni zahtjev, izvrila krivino
djelo?
3. Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret?
4. Da li se u smislu materijalnog krivinog prava mogu primijeniti krivinopravne
sankcije?
Treba imati u vidu da se u krivinom postupku istinito i potpuno moraju utvrivati (i utvrditi)
samo odlune-vane i bitne injenice koje su od znaaja za sudsku odluku. Tako se u smislu
krivinog procesnog prava i krivinog postupka, injenica odreuje kao pojava u stvarnosti, u
kojoj se sastoje uslovi primjene krivinog materijalnog prava za primjenu krivine sankcije u
konkretnom sluaju i uslovi procesnog prava za voenje krivinog postupka i vrenje
procesnih radnji. Samo injenino stanje se razumijeva kao kompleks, ili skup odreenih
injenica koje se moraju utvrditi u krivinom postupku, a za donoenje pravilne sudske
odluke, odnosno kao skup injenica na kojima se neposredno zasniva primjena materijalnog
ili formalnog krivinog zakona u odreenom krivinom predmetu-postupku.
Koje se to injenice utvruju u krivinom postupku?
Nije sporno kako u krivinom postupku nema potrebe za spoznavanjem injenica koje
nemaju nikakva doticaja s izvriocem, oteenim ili uope s okolnostima krivinog dogaaja.
U tom smislu, dakle utvruju se samo one injenice koje su od znaenja za konkretni
postupak i utvrivanje istine odreenog kvaliteta (da li materijalne, apsolutne, stvarne,
objektivne ili kakve druge prirode, o tome emo imati prilike raspravljati kasnije). Drugim
rijeima utvruju se samo one injenice koje su za taj dogaaj i postupak relevantne sa
spoznajnog stajalita, odnosno aspekta.

Vrste injenica koje se utvruju u krivinom postupku

Materijalno-pravno relevantne injenice, odnosno injenice na koje materijalno krivino
pravo nadovezuje odreenu pravnu posljedicu (sankciju, kaznu ili dr.);

Procesno-pravno relevantne injenice, su sve one injenice na koje se neposredno

nadovezuje primjena kakve norme krivinog procesnog prava:

Indicije
Kako se naglaava rije je o injenicama koje su utvrene sa sigurnou ili/i okolnostima koje
ne direktno ukazuju na postojanje odreenog krivinog djela i bliu ili dalju vezu izmeu tog
djela i neke osobe kao izvrioca, odnosno sauesnike, rtvu i sl.

Pomone injenice
Pomone injenice su injenice koje se u krivinom postupku utvruju radi provjeravanja
vjerodostojnosti izvora saznanja o pravno relevatnim injenicama ili indicijima.

injenice koje se ne utvruju u krivinom postupku

injenice koje ne treba utvrivati i krivinom postupku su: (oite ili oigledne injenice,
notorne ili opepoznate injenice i presumpcije odnosno pretpostavljene);
injenice koje sud ne smije utvrivati u krivinom postupku, (npr. injenice ijim bi se
utvrivanjem povrijedio princip zabrane, reformatio in peius, injenice ijim bi se
utvrivanjem povrijedile odredbe, o iskljuivanju od dunosti svjedoenja i sl.).

Nain utvrivanje injenica u krivinom postupku

injenice vane za krivini postupak mogu se utvrditi (saznati) na slijedea etiri naina, i to:

Vlastitim opaanjem, tako da neko ko zna neto o injenicama iz vlastitog opaanja

to svoje znanje saopi subjektu krivinog postupka (to moe biti npr. osumnjieni,

sud, odnosno optueni, vjetak i dr.),

itanjem pismenih saoptenja, odnosno pismenih zabiljeki o injenicama, (ta
pismena saoptenja i zabiljeke nose naziv isprave), to ih je uinio neko drugi ko o
tim injenicama neto zna iz vlastitog opaanja, bez obzira na to u koju je svrhu takav

zapis uinjen,
Gledanjem ili sluanjem snimaka obezbjeenih tehnikom registracijom, zatim
snimanje injenica fotografijom, snimljenim filmovima, magnetofonskih ili
magnetoskopskih snimcima, itd.)

Navedena etiri naina utvrivanja injenica kako se naglaava[1] mogu biti svedena na dva
glavna i to:
1. 1.vlastitim opaanjem od strane tijela - subjekata krivinog postupka; i
2. dokazivanjem, posredno.
Utvrivanje injenica vlastitim opaanjem u najoptijem smislu predstavlja zakljuivanje o
postojanju ili nepostojanju kakve vane injenice ili o njenom sadraju (kvalitetu ili
kvantitetu tog sadraja) na osnovu vlastitih osjetila subjekta ili tijela koje ih utvruje. Do
utvrivanja injenica vlastitim opaanjem u krivinom postupku moe doi na vie naina,
npr. putem dokazne radnje Uviaja, Saslua. svjedo., Rekonstrukcije dogaaja, Vjetaenja i
sl. Za razliku od vlastitog (linog) opaanja injenica, prilikom njihova utvrivanja
posrednim putem, odnosno dokazivanjem, ovlateni su organi za njihovo utvrivanje kada
se susreu sa tzv. posrednicima u njihovom utvrivanju, od ije vjerodostojnosti ovisiti i
vjerodostojnost zakljuka o postojanju ili nepostojanju odreene injenice.

Dokazi
Pod dokazom se podrazumijeva svaki osnov koji govori u prilog istinitosti neke vane
injenice u postupku. To,jest, dokaz je, krivinopravno relevantna informacija sadrana u
licima ili stvarima, koja je dobivena na procesno propisan nain i upotrebom procesno
predvienih sredstava. To je izvor saznanja o vanoj injenici koja se u krivinom postupku
ne moe iskljuivo utvrditi vlastitim opaanjem, koju procesno tijelo (subjekat-sud,tuitelj,
policija ili drugi organ) misaono rekonstruie iz sadraja iskaza osobe, isprave ili tehnikih
snimaka i tako zakljuuje o postojanju ili nepostojanju te injenice.

Predmet dokaza, dokazni osnov ili razlog i dokazno sredstvo

Predmet dokaza (lat. thema probandi) je injenica koju treba dokazati;
Dokazni osnov (lat. argumentum probatio) je injenica koja je ve dokazana i iz koje se
izvodi zakljuak o postojanju ili nepostojanju injenice koja se dokazuje;
Dokazno sredstvo (lat. media probandi) je izvor iz kojega se dobiva injenica koja je
dokazni osnov.

Klasifikacije dokaza
Neposredni i posredni dokazi - Podjela dokaza na neposredne i posredne zasniva se na
nainu na koji tijelo/organ krivinog postupka utvruje odreenu pravno relevantnu injenicu
ili injenice u postupku. Ako se to utvrivanje vri direktno, odnosno neposredno onda
govorimo o neposrednim dokazima, a ako se vri putem injenica indicija onda govorimo o
posrednim dokazima. Ovi posljednji su u literaturi poznati i kao indicijalni dokazi.
Prvobitni i izvedeni dokazi - Ova se podjela zasniva na tome da li se radi o utvrivanju
injenica na osnovu dokaza iz prve ruke ili na osnovu dokaza iz druge ruke. Tako bi se
prvobitnim dokazom imalo smatrati npr. izvornu ispravu (Zapisnik sa glavnog pretresaizvorni dokumenat) ili Iskaz svjedoka oevica, a

izvedenim dokazom prijepis isprave

(Sudska odluka-presuda) ili Iskaz svjedoka po uvenju.

Osobni/odnosno Lini-stvarni dokazi - Ova podjela polazi od izvora dokaza. U tom smislu
ako je izvor dokaza osoba/lice, govorimo o osobnim ili personalnim dokazima, a ako je izvor
dokaza predmet, odnosno stvar, onda govorimo o stvarnim ili materijalnim dokazima.
Dokazi optube i dokazi odbrane - Dokazi se dijele na optuujue i opravdavajue,
obzirom na to da li potvruju postojanje injenica koje ukazuju na povezanost osumnjienog
odnosno optuenog sa djelom koje mu se stavlja na teret, (u smislu da se radi o krivinom
djelu, da je osumnjieni, odnosno optueni izvrilac, te da je kriv za djelo koje mu se stavlja
na teret) ili potvruju nepostojanje injenica koje ukazuju na prethodno pomenute vidove
povezanosti osumnjienog, odnosno optuenog sa krivinim djelom koje mu se stavlja na
teret.

Dokazi u savremenom krivinom postupku su:

1. iskaz osumnjienog, odnosno optuenog,
2. iskaz svjedoka,
3. iskaz vjetaka,
4. isprave, spisi i drugi dokumenti.
5. snimci dobiveni tehnikom registracijom injenica.

Nezakoniti dokazi
Pravna teorija i praksa razlikuju vie vidova nezakonitih dokaza i to:
dokazi koji su pribavljeni na zakonom zabranjen nain, npr.(iznuivanje priznanja ili
kakve druge izjave od osumnjienog, odnosno optuenog ili bilo koje druge osobe koja
uestvuje u postupku);
dokazi koji su pribavljeni povredama temeljnih ljudskih prava i sloboda, kao i bitnim
povredama odredaba procesnog zakona, (npr. dokazi dobiveni povredom prava na
odbranu, kao i dokazi dobiveni pretresom stana, prostorija i osoba koji je izvren bez sudske
naredbe ili bez prisutnosti osoba koje moraju biti prisutne prilikom pretresa);
dokazi proizali iz nezakonitih dokaza, (tzv. plodovi otrovne voke), koji takoer
predstavljaju nezakonite dokaze.
Radi se o dokazima koji su pribavljeni na zakonit nain ali se za njih saznalo iz dokaza koji
su prvobitno pribavljeni na nezakonit nain, (npr. u okviru provoenja pretresa stana,
prostorija ili osoba bez sudske naredbe,osim u sluajevima kada to zakon dozvoljava,
izvreno je privremeno oduzimanje predmeta koji su posluili za izvrenje krivinog djela na
nain kako to predvia pozitivni procesni zakon u navedenom sluaju bez obzira to su
predmeti koji su posluili za izvrenje krivinog djela privremeno oduzeti u skladu sa
odredbama procesnog zakona, pa su prema tome i zakoniti, oni se nee moi koristiti u

postupku koji se provodi, niti e se na njima moi zasnivati presuda, obzirom da je njihovom
zakonitom oduzimanju prethodio nezakonito izvren pretres).

VJETAENJE

Pojam vjetaka i vjetaenja

Krivini postupak zahtjeva da se neke injenice rasprave kako bi se donjela pravilna sudska
odluka. esto se raspraljaju neka pitanja na koja tuilac i sud nemogu dati odgovore, pa ni
pripadnici organa unutranjih poslova nemaju za to odgovarajuu spremu ni znanje kako bi
dali odgovor, (npr. da li je osumnjieni, optueni duevno bolestan ili poremeen, odnosno
optueni uraunljiv i krivino odgovoran). Na takva pitanja se mora dobiti odgovor jer od
njih zavisi pravilno i zakonito rjeavanje krivine stvari i donoenje sudske odluke. Za
rjeavanje takvih pitanja u postupku se pozivaju struna lica da daju odgovore. Ta lica/osobe
se nazivaju vjetaci/eksperti (artis periti).
Vjetak je, dakle, nezainteresovana osoba/lice koja raspolae posebnim strunim znanjem i
koju je tuilac, odnosno sud, pozvao da mu pomogne prilikom utvrivanja vanih injenica u
krivinom postupku. U krivinom postupku vjetak pomae u utvrivanju injenica, a nikada
prilikom odluivanja u primjeni pravne norme. Vjetaci na osnovu svoje strune spreme,
strunog znanja opaaju injenice i o uinjenom opaanju daju struno miljenje. To je nain
na koji vjetaci preduzimaju procesnu radnju vjetaenja u krivinom postupku.
Vjetaenje je procesna radnja u okviru koje vjetak, kao lice/osoba koja raspolae posebnim
naunim ili strunim znanjem i umijeem, primjenjuje nauna i struna znanja, vjetine i
metode na injenice koje predstavljaju predmet vjetaenja.
Vjetaenje se sastoji iz dva dijela:
1. Nalaza i
2. Miljenja.
Nalaz (visum repertum) je neposredno ulno opaanje ili posmatranje/predmeta/vjetaenja.
Miljenje (avis parere) je izvoenje zakljuaka prema pravilima struke ili nauke iz utvrenih
injenica. Vjetaenjem se opisno pribavlja iskaz vjetaka kao izvor saznanja o vanim

injenicama, koje su predmet utvrivanja u krivinom postupku. Vjetaenje se odreuje

kada za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i miljene osobe/lica
koja raspolae potrebnim strunim znanjem, to je moto procesnih zakona.
Vjetaenje se preduzima:

U predistranom postupku,
U istrazi,
U okviru sudskog obezbjeenja dokaza u toku istrage i postupka optuivanja, te na
glavnom pretresu.

Za vjetaka se ne moe odrediti lice/osoba koja ne moe biti sasluana kao svjedok ili osoba
koja je osloboena dunosti svjedoenja, kao ni osoba prema kojoj je krivino djelo izvreno.
Ukoliko je takva osoba odreena za vjetaka na njenom nalazu i miljenju ne moe se
zasnivati sudska odluka. Vjetak ne moe biti ni lice/osoba za koju postoje razlozi za izuzee,
ili osimnjiena, optuena ili na neki drugi nain povezana osoba/lice sa krivinim djelom.
Osoba/lice koje je sasluano kao svjedok se ne moe uzeti za vjetaka.

Odreivanje vjetaenja i postupak vjetaenja

Vjetaenje se nareuje kada je za utvrianje ili ocjenu vanih injenica potrebno pribaviti
nalaz i miljenje vjetaka. Sloenija vjetaenja se povjeravaju strunoj ustanovi ili dravnom
organu-institutu koji su specijalizovani za odreena vjetaenja. Vjetaenja se povjeravaju i
individualno odreenim vjetaku, koji je zaklet na sudu.
Postupak vjetaenja prolazi kroz tri faze:

Uvodna faza

Operativna faza i

Zakljuna faza

Dunosti i prava vjetaka

Osoba/lice izabrano za vjetaka ima slijede dunosti:
1.
2.
3.
4.

Dunost odazvati se pozivu, u suprotnom slijede odreene mjere/sankcije.

Tuilac/sud kada odrede lice/osobu za vjetaka, duan je dostaviti svoj izvjetaj.
Vjetak detaljno obrazlae kako je doao do odreenog miljenja.
Takoer, vjetak je duan da da istinit nalaz i miljenje, jer je lano vjetaenje

krivino djelo.
5. Vjetak je duan da na glavnom pretresu, prije svjedoenja, poloiti
zakletvu,dati izjavu odnosno da izjavi da e raditi savjesno, odgovorno, zakonito,
potujui kodeks struke i nauke oblasti iz koje vri vjetaenje.
Sporedne dunosti vjetaka:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

uvanje tajne,
Potivanje suda, te reda i discipline na glavnom pretresu.
Prava vjetaka:
Sloboda iskaza na uoene injenice,
Pravo na upotrebu svog jezika
Prava vjetaka:
Sloboda iskaza na uoene injenice,
Pravo na upotrebu svog jezika

Obavezne vrste vjetaenja

U obavezne vrste vjetaenja ulaze vjetaenja u sluaju:
1. Sumnje da je smrt prouzrokovana krivinim djelom, sumnja na trovanje,
tjelesnih povreda i sumnja da je uraunljivost osumnjienog ili optuenog
potpuno iskljuena ili smanjena.
2. Sudskomedicinska vjetaenja,
3. Toksikoloko vjetaenje,
4. Vjetaenje tjelesnih povreda,
5. Tjelesni pregled osumnjienog odnosno optuenog,
6. Tjelesni pregled drugih lica/osoba
7. Psihijatrijsko vjetaenje lica,
8. Prava vjetaka:
9. Sloboda iskaza na uoene injenice,
10. Pravo na upotrebu svog jezika

Dokazna vrijednost iskaza vjetaka

Iskaz vjetaka se cijeni kao i svako drugo dokazno sredstvo po principu slobodne ocjene
dokaza. Na glavnom pretresu sud slobodno ocjenjuje sve dokaze, pa tako i nalaz i miljenje
vjetaka. Sud ne mora prihvatiti nalaz i miljenje vjetaka i tada uvijek moe traiti novo
vjetaenje. Sud moe donijeti odluku na osnovu drugih dokaza sa kojima raspolae, odnosno
ako drugih dokaza nema uzima se da je injenica koju je sud trebao da utvrdi vjetaenjemostala nedokazana. Sud mora obratiti panju na slijedee:

da li je vjetak ostao u okviru povjerenog mu vjetaenja u granicama struke/vjetine

da li je objektivno nastupio vjetaenju,
da li je raspolagao sa dovoljno materijala za vjetaenje i da li su koritene metode za
vjetaenje optepriznate i prihvaene.

Nalaz i miljenje vjetaka

U nalazu vjetak upisuje materijal koji je vjetaio, metode koje je primijeniio i objektivne
rezltate koje je postigao. U mijenju, vjetak iznosi svoje strune zakljuke koji proizilaze iz
ibjketivnog nalaza. Miljenje je odgovor na postavljena pitanja. Vjetak mora uvijek da
navede razloge na osnovu kojih je doao do zakljuka i na osnovu kojih pravila nauke i
tehnike. Vjetakov nalaz i miljenje treba dad budu formulisani logno, razumljivo i jasno,
bez upotrebe strogo naunih i strunih izraza koji su poznati uskom krugu strunjaka.
Poslije sprovedenog postupka ispitivanja vjetak saivanja zapisnik o vjetaenju. U
zapisniku o vjetaenju nvodi slijedee okolnosti:
1. detaljan opis materijala koje je dobio na ispitivanje, kao i miljenje o tome da li
je materijal bio kvalitetno osiguran, upakovan i transportovan i da li je
dostavljen u dovoljnoj koliini za kvalitetno vjetaenje
2. opis pitanja koja su mu bila postavljena
3. prikaz metoda, postupka i instrumenata koje je primjenou prlikom vjetaenja
(njihov domet, ogranienja, preciznost, kvalitet, savremenost)
4. na kraju zakljuak, odnosno svoje miljenje
Zapisniku o vjetaenju prilae se dokumentacija koja je nastala njegovim sprovoenjem u
vidu fotografija, grafikona, prorauna koji je na oigledan nain potrekpljuju dobijene
rezultate.

ALIBI KAO DOKAZNO SREDSTVO U KRVINOM POSTUPKU

NAUNOTEORIJSKA SHVATANJA I TUMAENJE ALIBIJA

Teorijskonaucne misli i razmatranja alibija u nauci i sistemu krivinog postupka

Alibi je rije lat. porijekla/excepitio alibi se u diversae ubicationis/ i znaci negdje drugdje tj.
biti na nekom drugom mjestu, van mjesta, gdje je izvreno krivino djelo i u vrijeme kada je
ono izvreno. U kriminalistikoj, krivino-procesnoj praksi vrlo esto se javlja potreba
utvrivanja alibija osumnjienog, optuenog da je nevin i da je u kritino vrijeme kada je
izvreno krivino djelo koje mu se stavlja na teret bio na nekom drugom mjestu. Pod alibijem
se smatra " dokaz neke osobe da je ona u vrijeme izvrenja krivinog djela bila na nekom
drugom mjestu, a ne na mjestu izvrenja krivinog djela." Moemo smatrati da je alibi, dok
se ne dokae u krivinom postupku, fiziki, tehniki i matematiki problem, koji predstavlja
podjednak stepen vjerovatnoce da je odreeno lice bilo prisutno odnosno odsutno sa mjesta
izvrenja kr. djela.

PRETPOSTAVKE I SMETNJE KOD DOKAZA ZA ALIBI

Dokaz koji tereti u alibiju nalazi se kod tuilatva i policije, ne kod davaoca alibija.
Utvrivanje tanog vremena izvrenja djela ili suenje vremena izvrenja djela, utvrduje se:

subjektivnim sredstvima

objektivnim sredstvima

Iznalaenje okolnosti koje teret ili oslobaaju u istranom ili krivinom postupku,
nuno je posvetiti posebnu panju:

postavljanje prorauna vrijeme -put

nenamjerne smetnje

upljine u sjeanju i nedostatci u sjeanju

nejasne i pogrene predstave o vremenu kod svjedoka

efektivna nemogunost dokazivanja mjesta boravka

Namjerne smetnje

naruen alibi

pokrivanje licima bez vlastitog sjeanja

pokrivanje licima koja se osjeaju da se terete, a da nisu saucesnici

pokrivanje obmanutim krivicnim djelima.

MOGUNOST PROVJERE ALIBIJA

Dokazna sredstva koja dolaze u obzir pri provjeravanju alibija mogu se podijeliti na sl.
nacin:

putem svjedoka

provjera vjerodostojnosti injenica

provjera pravovremene i neprekidne mogunosti posmatranja posrednim i

neposrednim putem vaeih injenica

provjera objektivnih sredstava poput vozne kart, videozapisa i sl.

provjera prisutnosti bez upljina vremena i prostora

pripremljeni alibi

dati da se opisu rezultati okoline na mjestu alibija ako je efektivno nemogue

dokazati

izjave/iskazi osumnjienih, optuenih/okrivljenih

oznaavanje od strane psa za otkrivanje tragov, droge, eksploziva i sl.

ALIBI KAO INDICIJA, ODNOSNO DOKAZNO SREDSTVO ODBRANE

Za alibi treba podnijeti dokaz da osumnjieni, optueni u vrijeme uinjenog djela nije bio na
mjestu izvrenja krivinog djela, ve negdje drugdje. Dokazni materijal o alibiju nalazi se i
dravnom tuilatvu i policiji, a ne kod davaoca alibija, ali ima drugaije, a to je da dokazuje
onaj koji se poziva na alibi, a radi se o njegovoj uraunljivosti. Naime sto je tee krivino
djelo, pri dokazivanju zahtijeva se vei stepen, kvalitet i kvantitet dokaza. Ponueni alibi se
mora dokazati kao i zloin, a zloin i zloinac kazniti. Dokazati svoj alibi znaci: dokazati da u
izvjesno vrijeme nisi bio na izvjesnom mjestu tj. dokazati to injenicama, utvrditi istinitost,
izvesti dokaz iz injenica i njihovih veza. Dokaz je argument kojemu je cilj da utvrdi istinu u
vezi sa nekom injenicom. Ukupnost razloga koji omoguavaju, da se utvrdi istinitost neke
tvrdnje, te postojanje ili nepostojanje nekog ina ili djela. Alibi kao dokaz ili potvrda da se
osumnjieno lice u vrijeme djela nije nalazilo na mjestu djela i da ne dolazi u pitanje kao
poinilac.
Alibi se kao dokaz moe pojaviti u dva oblika:

osumnjiena osoba je u vrijeme izvrenja krivinog djela vidno na odreenom

mjestu, ime se iskljuuje da je u isto vrijeme moglo biti na mjestu izvrenja
krivinog djela

osumnjiena osoba nije vien na.mjestu izvrenja djela, iako je postojala mogunost
da bude vieno i zapaeno.

Prvi oblik predstavlja ist i kategorican dokaz, drugi oblik zahtijeva posebno ispitivanje
mogunosti da li je osumnjieni bio skriven na mjestu izvrenja krivinog djela. Alibi je
indicija nevinosti, ba kao to je suprotno tome prisutnost na licu mjesta indicija vinosti.
Prisutnost na licu mjesta predstavlja jednu od najvanijih orijentaciono-eliminacionih
indicija, a utvruje se putem iskaza svjedoka, tragova i predmeta zateenih na licu mjesta ili
donesenih i na drugi nain. Pod indicijom prisutnosti na licu mjesta podrazumijevamo da se
kao sumnjivo lice smatra svako lice koje je neposredno prije izvrenja u vrijeme izvrenja i

neposredno poslije izvrenja kr. djela bilo na mjestu izvrenja tog djela. Dokazna alibi je
pouzdani osnov da osumnjieni nije neposredni ucinilac kr. djela, ali time jo nije iskljuena
mogunost da je osumnjieni saucesnik u kr. djelu. Lani alibi postoji kad se navodi
osumnjienog da je u odreeno vrijeme bio na odreenom mjestu, pokau netani. Ovakav
alibi ne mora biti uzet kao dokaz da je osumnjieni izvrilac krivinog djela. Alibi se najee
dokazuje iskazom svjedoka, tragovima ostavljenim na licu mjesta, tragovima odnijetim sa
lica mjesta, sa stvarima zaboravljenim na licu mjesta, stvarima osniejtim sa lica mjesta i
ispravama.

Pravni znaaj alibija u smislu optuenog (osumnjienog)

Alibi je za osumnjienog, optuenog/okrivljenog od velikog znaaja. Nema potrebe, ali ni
zakonske obaveze da osumnjieni, optueni dokazuje svoju krivicu o poinjenom krivinom
djelu, nego su slubenici policijskih, i pravosudnih organa u istrazi na glavnom pretresu
duni dokazivati o njegovom poinjenom djelu, to znai da u poinjenom krivinom djelu
ne mora da bude samo jedan uesnik nego moe biti i vie uesnika u sudjelovanju prilikom
izvrenja krivinog djela (sauesnici, kao saizvrioci, pomagai, podstrekai, supoinioci), a
pravno su svi odgovorni. Negiranje od strane optuenog predstavlja osporavanje navoda
optunice o tome da je on izvrilac krivinog djela, tj. negira utvrene take optunice.
Imajuu u vidu odbrambeni stav optuenog i negiranje u smislu poricanja moe se tretirati
kao dokazno sredstvo, posebno ako je ono argumentovano relevantnim injenicama.

Taktiki znaaj dokazivanja alibija

Da li je osmnjieni, optueni/okrivljeni imao ikakve bliskosti, povezanosti sa predmetom
krivinog djela, rtvom i sl., mora se ustanoviti. Alibi se moe dokazivati kroz svejdoke,
poinioce, pravnu i tehniku dokumentaciju, videosnimke, videozapise, izlistani transkript i
sl.

Alibi kroz lano tumaenje osumnjienog poinioca

Poinilac kroz lano tumaenje alibija sebe stavlja u odbranu. On moe tumaiti kako se
nalazio na drugom mjestu kada se krivino djelo zloin dogodio. Pomou odreenih
injenica predoavanje primjera pokuava da skrene panju sa sebe, tumaei da je on za
vrijeme poinjenog djela bio u bioskopu ili da je gledao utakmicu, a to e mu dokazati
(potvrditi) i drugi ljudi koji su, takoe, gledali utakmicu. Od poinjenog djela
osumnjieni/optueni pokuava da skrene panju sa sebe tako to e koristiti dovoljno
injenica, a jedna od injenica je slijedea: Rei e iskazae da je prijavio nestanak (krau)
svog automobila u momentu deavanja krivinog djela (zloina), to e oteati dalji rad
slubenika, a poiniocu da skrene panju sa sebe i svoj problem. Suprotan dokaz od indicije
prisutnosti na mjestu izvrenja je alibi.
Alibi je dokaz odsustvovanja sa lica mjesta, neposredan dokaz ili, pak, indicija nevinosti, ba
kao to je prisutnost na licu mjesta indicija vinosti. Istinit alibija je pouzdan dokaz da
osumnjieni/optueni nije izvrilac krivinog djela, a to je potrebno dokazati.
Kada se vre detaljne provjere pa se utvrdi da je sumljivo lice bilo due vremena odsutno,
moralo bi se dokazati da za svo to vrijeme nije imao prilike da potajno doe na mjesto
krivinog djela i isto se tako brzo i neprimjetno vrati na mjesto svog alibija. Imajui u vidu
nevedeno, upitno je, da li je uope potrebno i svrsihodno traiti i provjeravati alibi kod
krivinih djela paljevina. Meutim, bez obzira na sve to je izreeno i za krivina djela
potrebno je osumnjiene, optuene/okrivljene tretirati i na okolnosti instituta alibija, kako bi
ojaao svoju poziciju u procesno-pravnom sistemu.
ISKAZ OSUMNJIENOG ODNOSNO OPTUENOG
Specifinost poloaja optuenog/okrivljenog u krivinom postupku ogleda se u tome to mu
istovremeno pripadaju dvije uloge, s jedne strane, on je subjekt krivinog postupka koji ima
sve pravne i faktine mogunosti da u postupka sam zastupa svoje interese, dok s druge
strane, on biva i osoba iji iskaz slui kao dokaz u krivinom postupku[stranka u postupku).
Iskaz osumnjienog, odnosno optuenog, kao dokazno sredstvo predstavlja izvor saznanja o
injenicama koje su predmet utvrivanja u postupku, a njegov iskaz jedan od najvanijih
dokaza u krivinom postupku.
Sadraj tog iskaza moe biti priznanje (izjava kojom u cjelini ili djelomino iznosi injenice
koje predstavljaju zakonska obiljeja krivinog djela), poricanje onog to mu se optubom

stavlja na teret ili neka druga izjava kojom pristaje na tvrdnje optube o postojanju injenica
na njegovu tetu.
Historijski razvoj ovog instituta poznaje kako se navodi etiri osnovna nazora o tome kako
rijeiti pitanje pod kojim uvjetima osoba osumnjienog, odnosno optuenog moe biti
izvorom saznanja o injenicama koje se utvruju u krivinom postupku. To su:
U akuzatorkom krivinom postupku,Pravo moe staviti na raspolaganje tijelima krivinog
postupka samo iskaz, osumnjienog, odnosno optuenog to ga je on na vlastitu inicijativu
dao u krivinom postupku. Ta prava zabranjuju ispitivanje osumnjienog, odnosno optuenog
u krivinom postupku da bi se dobio njegov iskaz. Optueni nije duan da da o navodnom
krivinom djelu. U istom akuzatorskom postupku ni tuilac a ni sud nisu ovlateni
optuenom postavljati bilo kakva druga pitanja osim pitanja da li smatra tubu osnovanom ili
ne. Tijela krivinog postupka imaju pravo temeljito osumnjienog, odnosno optuenog
podvrgnuti muenju (torturi) da bi se ispitivanjem na mukama utvrdilo je li kriv ili nevin.
U inkvizitorskom postupku, za vrijeme istrage osumnjieni je mogao iznijeti svoju odbranu,
koju je imao i dokazivati. On je bio duan da govori istinu i na to se mogao prisiliti
primjenom torture i drugih nehumanih postupaka. Pravo moe tijelima krivinog postupka
staviti na raspolaganje samo iskaz osumnjienog, odnosno optuenog dobiven obinim
ispitivanjem (bez muenja), ali je osumnjieni, odnosno optueni duan u krivinom
postupku istinito odgovarati na pitanja koja mu se postave.

U vrijeme prelaska sa inkvizitorskog na mjeoviti krivini postupak osumnjieni, odnosno

optueni nije duan da da iskaz, ali mu se pitanja mogu postavljati i on moe na njih
odgovarati pri emu nije duan govoriti istinu. Pravo moe tijelima krivinog postupka
staviti na raspolaganje samo iskaz okrivljenika dobiven obinim ispitivanjem (bez muenja),
pri emu osumnjieni, odnosno optueni nije uope duan odgovarati na pitanja, a ako
iskazuje, nije pravno duan govoriti istinu.

Odredbe ZKP BiH o ispitivanju osumnjienog

Ispitivanje osumnjienog u istrazi vri Tuitelj ili ovlateno slubeno lice.

U naem

krivinom procesnom pravu osumnjienom, se mora omoguiti da se izjasni o svim

injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu i korist, s
tim da osumnjieni , odnosno optueni nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na
postavljena pitanja.
Ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog. Prilikom
ispitivanja osumnjienog ne smije se upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, narkotici ili druga
sredstava koja mogu utjecati na slobodu odluivanja i izraavanja volje prilikom davanja
izjave ili priznanja. Ako je postupljeno suprotno, na iskazu osumnjienog ne moe se
zasnivati sudska odluka.

Pouka osumnjienom o njegovim pravima

Na poetku ispitivanja osumnjienom e se saopiti za koje krivino djelo se tereti i
osnove sumnje protiv njega, a pouit e se i o sljedeim pravima:
1. da nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja,
2. da moe uzeti branitelja po svom izboru koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju,
kao i da ima pravo na branitelja bez naknade u sluajevima predvienim ovim
zakonom,
3. da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze
koji mu idu u korist i ako to uini u prisustvu branioca da je takav njegov iskaz
doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez njegove saglasnosti moe biti
proitan i koriten na glavnom pretresu,
4. da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu
idu u korist, osim ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti
u opasnost cilj istrage,
5. da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja ako ne razumije ili ne govori jezik koji
se koristi prilikom ispitivanja.
Osumnjieni se moe dobrovoljno odrei navedenih prava, ali njegovo ispitivanje ne moe
zapoeti ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabiljei pismeno i dok ne bude
potpisana od strane osumnjienog. Osumnjieni se ni pod kojim okolnostima ne moe odrei
prava na prisustvo branitelja ako je njegova odbrana obavezna u skladu s ovim zakonom. Ako

se osumnjieni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja, mora mu se

i u tom sluaju omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji mu idu u korist.
Ako je postupljeno protivno navedenim odredbama, na iskazu osumnjienog ne moe se
zasnivati sudska odluka.

Nain ispitivanja osumnjienog

O svakom ispitivanju osumnjienog sainjava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijet e se
doslovno u zapisnik. Nakon to je zapisnik sainjen, osumnjienom e se proitati zapisnik i
predati kopija zapisnika. Procesna pravila za ispitivanje osumnjienog odnose se na garancije
koje se moraju potivati prilikom ispitivanja osumnjienog, subjekte koji mogu ispitivati
osumnjienog, te tok ispitivanja.Polazei od procesnih garancija, ispitivanje treba vriti tako
da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog.

Ispitivanje osumnjienog u pravilu se snima na audio ili video traku, pod slijedeim
uvjetima:
1. da je osumnjieni obavijeten na jeziku koji govori i razumije da se ispitivanje snima
na audio ili video traku,
2. u sluaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida e se naznaiti u snimku, kao i
vrijeme nastavljanja i zakljuenja ispitivanja,
3. na kraju ispitivanja osumnjieni e dobiti mogunost da pojasni sve to je rekao i da
doda sve to eli,
4. zapis s trake e se prepisati nakon zavretka ispitivanja, a kopija prijepisa uruit e se
osumnjienom zajedno s kopijom snimljene trake ili ako je koritena aparatura za
istovremeno pravljenje veeg broja snimaka, uruit e mu se jedna od originalno
snimljenih traka,
5. poto se napravi kopija originalne trake u svrhu prijepisa, originalno snimljena traka
ili jedna od originalno snimljenih traka e se zapeatiti u prisustvu osumnjienog, s
ovjerom potpisa organa krivinog postupka i osumnjienog.

Dokazna vrijednost iskaza osumnjienog, odnosno optuenog

Pod ocjenom vrijednosti iskaza osumnjienog, odnosno optuenog kao dokaza u konkretnom
sluaju razumijemo ocjenu to dokazuje iskaz osumnjienog, odnosno optuenog u
konkretnom sluaju, uzevi u obzir sve ostale raspoloive dokaze sluaja, kao i injenice to
ih je organ krivinog postupka utvrdio vlastitim opaanjem.Sama dokazna vrijednost iskaza
osumnjienog, odnosno optuenog kao dokaza sagledava se u okviru naela slobodne ocjene
dokaza pri emu se bez obzira na sadraj iskaza osumnjienog, odnosno optuenog, taj iskaz
ocjenjuje kao i svaki drugi dokaz u krivinom postupku.

OTEENI U KRIVINOM POSTUPKU

Oteeni je osoba ije je lino ili imovinsko pravo krivinim djelom povrijeeno ili ugroeno.
Pojam oteene osobe se moe odnositi kako na fiziku, tako i na pravnu osobu. U svakom
konkrtnom sluaju potrebno je odrediti kategoriju linih i imovinskih prava. Osteeni u
krivinom postupku ima zakonom odreena prava i dunosti.

Poloaj oteenog u krivinom postupku

Oteeni u krivinom postupku ima odreena prava i dunosti koja su u dirtektnoj vezi sa
njegovim statusom. U krivinom postupku oteeni svoja prava moe ostvarivati sam i uz
pomo zakonskog zastupnika, odnosno punomonika.

Prava oteenog u krivinom postupku:

Podnoenje prijave o izvrenom krivinom djelu

Pravo da bude obavijeten o nesprovoenju istrage, kao i razlozima za to

Pravo da bude obavijeten o obustavi istrage i razlozima za to, kako bi ukoliko, eli,
podnio pritubu uredu tuioca u roku od osam dana;

Pravo da bude upoznat sa rezultatima pregovaranja o krivnji o emu ga obajetava sud

itd.

Pravo podnoenja prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva

Pravo predlaganja provoenja postupka medijacije (posredovanje oko izmirenja

stranaka u njihovim interesima) povodom istaknutog imovinskopravnog zahtjeva

Pravo da bude obavjeten, da je tuilac povukao optunicu i, da je obustavljen

krivini postupak

Pravo da izjavi albu na odluku suda o trokovima krivinog postupka i

imovinskopravnom zahtjevu

Pravo da bude obavjeten i da bude prisutan sasluanju svjedoka ili vjetaka ili
rekonstrukciji dogaaja

U zavrnoj rijei da da primat dokazima koji se tiu imovinskopravnog zahtjeva

Pravo da bude obavjeten o primjeni principa/naela/oportuniteta(prilagoa-vanje ili

podvrgavanje odreenim interesima)

Pravo da postavi imovinskopravni zahtjev

Pravo da bude sasluan kao svjedok u istrazi i na glavnom pretresu

Pravo na osiguranje imovinskopravnog zahtjeva u postupku izruenja

Pravo prisustvovanja glavnom pretresu

Pravo da bude obavjeten o primjeni principa/naela oportuniteta u postupku prema

maloljetnik

Pravo da se protivi ustupanju krivinog gonjenja stranoj dravi

Dunosti oteenog u krivinom postupku

Ukoliko je pozvan kao svjedok, na oteenog se primjenjuju sve dunosti koje su

vezane za poloaj svjedoka u krivinom postupku

Dunost da potuje sud, red i procesnu disciplinu

Ne potivanje reda, rada, discipline i ne pokoravanje nareenjima suda, sud moe

oteenog, nakon upozorenja, udaljiti iz sudnice i kazniti novanom kaznom do 10000
KM

Odazivanje na uredno dostavljen poziv

Dunost svjedoenja, odnosno dunost istinitog svjedoenja

Da poloi zakletvu ako ga sasluavaju kao svjedoka, a ne postoje zakonski razlozi za

oslobaanje od te dunosti

Imovinskopravni zahtjev
O imovinskopravnom zahtjevu se raspravlja u krivinom postupku.
Uvjeti/uslovi za isticanje imovinsko-pravnog zahtjeva:

Ukoliko je nastao izvrenjem krivinog djela;

Ukoliko je ovlatena osoba postavila prijedlog i

Ukoliko se time ne bi znatno odugovlaio postupak

Imovinskopravni zahtjev se u krivinom postupku moe odnositi na:

1. Naknadu tete;
2. Povrat stvari;

3. Ponitenje odreenog pravnog posla.

Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva podnosi se sudu najkasnije do zavretka
glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivinopravne sankcije. Sud moe predloiti
oteenom i optuenom, odnosno braniocu provoenje postupka medijacije putem medijatora
(posrednika) u skladu sa zakonom, ako ocjeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je
svrsishodno da ga uputi na medijaciju. Prijedlog za medijaciju mogu dati i oteeni, optueni
i branilac do zavretka glavnog pretresa. Na ovaj nain zakon otvara mogunost za
alternativno rjeavanje sporova to moe znaajno doprinjeti rastereenju pravosua i
jedinstvenom ostvarivanju prava i interesa. Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog
zahtjeva podnosi se:

tuiocu, odnosno,

Sudu, najkasnije do zavretka glavnog pretresa, odnosno, pretresa za izricanje

krivinopravne sankcije.

Imovinsko pravni zahtjev mora biti jasan, konkretan, odreen u smislu kome se podnosi i ko
ga podnosi s namjerom obeteenja. Osoba koja podnese zahtjev duna je da na te okolnosti
podnese dokaze o svom zahtjevu. Ovlatena osoba iz odreenih razloga moe odustati od
svog zahtjeva i ostvariti ga u parninom postupku. Imovinskopravni zahtjev moe prei na
drugo lice/osobu pravnim putem/poslom meu ivim ili za sluaj smrti. Kad oteeni postavi
prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku, tako pokrenuti
adhezioni (pridrueni) postupak tee po slubenoj dunosti. O imovinskopravnom zahtjevu
odluuje sud. Sud ne moe donijeti odluku kojom se imovinskopravni zahtjev odbija, bez
obzira to bi se u parninom postupku, za konkretan imovinskopravni zahtjev mogla donijeti
takva odluka.
Lica/osobe ovlatene za podizanje imovinskopravnog zahtjeva mogu predloiti odreivanje
privremenih mjera osiguranja zbog zahtjeva, npr. Zabrana raspolaganja, otuenja ili
optereenja pokretne stvari, uvanje pokretnih stvari i zabrana otuenja ili optereenja
pokretne stvari, uz zabiljeku te zabrane u zemljinjoj knjizi.

Oteeni kao aktivno i pasivno dokazno sredstvo

Sasluanje oteenog kao svjedoka (aktivno dokazno sredstvo), predstalja vrlo vaan izvor
saznanja o pravno-relevantnim injenicama koje se utvruju u krivinom postupku. Pojava
oteenog kao svjedoka u krivinom postupku je fakultativna (dakle ne i obligatorna to
zavisi od vie faktora:

da li je oteeni bio prisutan izvrenju krivinog djela

da li zna ko je izvrilac krivinog djela

da li je vidio izvrioca krivinog djela i sl.

Za sasluanje oteenog kao svjedoka, osim u zakonski predvienim sluajevima, vrijede

opta pravila o sasluanju svjedoka. Dunosti i prava koja pripadaju svjedocima odnose se i
na oteenu osobu, osim ako zakonom nisu predviena odreena ostupanja. Pravila koja se
primjenjuju kod odreenih kategorija oteenih, kao svjedoka:

Sasluanje maloljetnika ne smije uticati na njegovo psihiko stanje.

U tom sluaju moe se sasluavati u prisustvu psihologa, pedagoga ili druge strune
osobe/lica.

Sa stanovita sudske psihologije pri ocjeni iskaza svjedoka, treba voditi rauna o tome da je
ovlaeni zainteresovan za ishod postupka. Naime, treba imati na umu i stigmatizaciju
svjedoka, kao i mogunost zastraivanja od osumnjienog, odnosno optuenog. Oteenog
krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom ivotu, a ako je to injeno,
na takvom iskazu ne moe se zasnivati sudska odluka. Imajui u vidu ivotnu dob, tjelesno i
duevno stanje ili druge opravdane interese, svjedok se moe sasluavati pomou tehnikih
ureaja za prijem slike i zvuka (posredno), tako da mu stranke (tuilac, osimnjieni/optueni i
branilac) mogu postavljati pitanja bez prisustva u prostoriji gdje se svjedok nalazi. U
sluajevima seksualnih delikata, prilikom prikupljanja dokaza, vladaju posebna pravila
ispitivanja, koja nalau da se ne mogu koristiti dokazi kao injenice koje se odnose na ranije
seksualno ponaanje oteene strane i njene seksualne pred-disopzicije.

Poloaj oteenog kao pasivnog svjedoka

Oteeni moe biti podvrgnut odreenim radnjama protiv njegove volje.

Npr. radi se o
vjetaenju duevnog stanja oteenog, kako bi se procjenila sposobnost percepcije, pamenje
i reprodukcija oteenog na odreene okolnosti;
Vjetaenje tjelesnih povreda, koje je obavezno kod povreda ili ugroavanja tjelesnog
integriteta oteenog ili
Tjelesnim pregledom uzimanje krvi na analizu i drugim medicinskim radnjama.