SVEUILITE U MOSTARU

Fakultet strojarstva i raunarstva

Preddiplomski studij strojarstva

Elementi konstrukcija I
Prezentacija 1

Sadraj predmeta: Uvod, strojevi i strojni

elementi, Optereenja i vrste optereenja
strojnih elemenata, Naprezanja i deformacije
strojnih elemenata, vrstoa strojnih
elemenata, vrstoa oblika. Pogonska
vrstoa. Sigurnost. Tolerancije mjera, oblika
i poloaja. Nerastavljivi spojevi. Stezni
spojevi. Zavareni spojevi. Lemljeni i lijepljeni
spojevi. Zakovini spojevi. Rastavljivi
spojevi. Vijani spojevi. Klinovi i pera. Zatici i
svornjaci. Opruge. Elementi protoka fluida.
2

Elementi strojeva
- Elementi za spajanje
Nerastavljivi spojevi, rastavljivi spojevi, opruge

Elementi strojeva
- Elementi za spajanje
Nerastavljivi spojevi, rastavljivi spojevi, opruge

Elementi strojeva
- Elementi za spajanje
Nerastavljivi spojevi, rastavljivi spojevi, opruge

Elementi strojeva
- Elementi protoka
Cijevi, vodovi, zaporni organi

Cilj predmeta: Upoznavanje s elementima

strojeva. Analiza stanja naprezanja i
deformacija elemenata strojeva. Analiza
dinamike izdrljivosti elemenata strojeva.
Oblikovanje i dimenzioniranje elemenata
strojeva za spajanje, prijenos snage i
momenta.

Literatura:
Decker, K.H., Elementi strojeva, Tehnika
knjiga Zagreb, 1995 - 2008.
Opali, M. Elementi strojeva, FSB Zagreb,
2001.

Oblik nastave
-

Predavanja

Konstrukcijske i auditorne vjebe 2 programa

Satnica: Predavanja (45), Vjebe (30)

ECTS: 6
9

Elementi strojeva
Temeljni pojmovi
Tolerancije mjera
Optereenja strojnih dijelova

10

Strojarstvo?

podruje tehnike, iji je cilj racionalno iskoritavanje prirodnih

dobara upotrebom strojeva.

Stroj?

svaka kombinacija odgovarajue oblikovanih krutih i

elastinih tijela, koja imaju odreenu ulogu u procesu
iskoritenja energije.

Postoje dva tipa strojeva:

pogonski strojevi,
radni strojevi.
11

Pogonski strojevi pretvaraju razliite vrste energije

(mehanika, toplinska, kinetika, elektrina, nuklearna) u
mehaniku energiju.
motori s unutranjim izgaranjem, parni strojevi, turbine,
hidrauliki motori, pneumatski motori, elektromotori, reaktivni
motori.
Radni strojevi obavljaju koristan mehaniki rad upotrebom
mehanike energije dobivene od pogonskog stroja, ili
pretvaraju mehaniku energiju pogonskog stroja u drugu vrstu
energije.
alatni strojevi, dizala, transporteri, ventilatori, pumpe,
kompresori, elektrogeneratori, itd.
12

Pogonski strojevi

13

Pogonski strojevi

14

Pogonski strojevi

15

Pogonski strojevi

16

Radni strojevi

17

Radni strojevi

18

Veza izmeu pogonskih i radnih strojeva:

Prijenosnici - ureaji posebne vrste, koji se upotrebljavaju
kao posrednici izmeu pogonskih i radnih
strojeva,
- mehaniku energiju pogonskog stroja
prilagoavaju potrebama njenog koritenja
u radnom stroju,
- prijenos gibanja, sile, momenta, smjera i
karakteristike gibanja, itd.).

19

Prijenosnici

20

Prijenosnici

21

Prijenosnici

22

Povezivanjem pogonskih, radnih strojeva i prijenosnika

nastaju novi strojevi, koji s obzirom na zadanu funkcionalnost
imaju i svoje nazive (alatni stroj, ventilator, motorno vozilo,
agregat itd.).
Bit djelovanja strojeva je u njihovoj dinamici, tj. u gibanju uz
savladavanje odreenih otpora. Gibanjem strojnih dijelova
obavlja se mehaniki rad.
Postoje i strojevi koji imaju preteno statiki karakter: aparati,
naprave, instalacije, instrumenti, te metalne i druge
konstrukcije.
Postrojenje - skupina strojeva, aparata, instalacija,
instrumenata i konstrukcija, paralelno povezana u namjensku
cjelinu za obavljanje korisnoga rada.
23

Kako nastaje stroj ili postrojenje?

svaki stroj je najprije potrebno zasnovati (definirati),
projektirati, konstruirati i proraunati,
izraditi odgovarajuu tehniku dokumentaciju,
propisati nain izrade, obrade, kontrole i montae,
zatim sastavne dijelove izraditi i sastaviti u cjelinu,
ispitati ga, pustiti u pogon,
brinuti se za pravilno rukovanje, redovito ga odravati i
pravodobno zamjenjivati dotrajale dijelove.

24

Stroj mora biti primjeren za upravljanje i upotrebu,

Rad stroja mora biti pouzdan,
Izrada i eksploatacija stroja mora biti ekonomina.
Stvaranje strojeva zahtijeva vrlo kompleksan sklop aktivnosti,
Potrebna je organizirana suradnja znanstvenika, istraivaa,
inenjera, tehniara, visokokvalificiranih i kvalificiranih
djelatnika iz podruja strojarstva.

25

OSNOVNE DEFINICIJE I POJMOVI

Stroj je sastavljen od odreenog broja dijelova, koji su skladno

povezani u cjelinu.
Svaki dio obavlja tonu odreenu ulogu.
Svaki stroj se moe ralaniti na strojne dijelove, sklopove,
grupe strojnih dijelova i sklopova te elemente.

26

OSNOVNE DEFINICIJE I POJMOVI

Strojni dio je osnovni dio stroja, koji obavlja tonu odreenu

funkciju skupa s drugim osnovnim dijelovima (vijak, matica,
zakovica, cijev, vratilo, osovina, opruga, zupanik, itd.). Strojni
dio nije mogue rastaviti na jednostavnije dijelove.

Sklop stroja je povezani skup vie strojnih dijelova, koji

obavljaju odreenu funkciju u sastavu stroja (npr. ventil,
mehanizam za brisanje vjetrobranskog stakla kod automobila
itd.).

27

OSNOVNE DEFINICIJE I POJMOVI

Grupa povezani skup vie strojnih sklopova i dijelova, koji

obavljaju skupnu funkciju (motor, zupasti mjenja, naprava za
dizanje tereta kod dizalica itd.),

Element stroja je strojni dio ili sklop, koji kod razliitih

strojeva obavljaju odreene elementarne, osnovne funkcije.
Element stroja moe biti sam strojni dio (opruga, osovina,
vratilo itd.), ali i strojni sklop ili grupa (spojka, konica,
kotrljajui leaj itd.).

28

OSNOVNE DEFINICIJE I POJMOVI

Opi (univerzalni) element stroja strojni elementi, koji se

upotrebljavaju kod razliitih strojeva (vijci, zakovice, pera,
klinovi, vratila, osovine, opruge, zupanici, leita itd.)

Posebni elementi strojeva elementi strojeva, koji se

upotrebljavaju samo kod posebnih vrsta strojeva (elementi
motornih vozila, elementi dizalinih mehanizama, elementi
alatnih strojeva, elementi motora s unutranjim izgaranjem,
elementi parnih ili plinskih turbina, elementi hidraulikih
strojeva itd.).

29

OSNOVNE DEFINICIJE I POJMOVI

Predmet Elementi konstrukcija sadri prouavanje opih

elemenata strojeva u smislu njihove konstrukcije, oblika,
dimenzija, izbora i proraunava ih obzirom na namjenu i
funkciju.

Posebnu panju namjenjujemo utvrivanju opih principa, koji

vrijede i za posebne elemente strojeva.

30

PROJEKTIRANJE I KONSTRUIRANJE STROJEVA I STROJNIH

DIJELOVA

u najirem smislu jest stvaralaki rad strunjaka s namjerom

odreivanja oblika i dimenzija strojeva i njihovih dijelova.

Projektiranje ima za cilj izradu idejnog projekta stroja kao cjeline i

sadri odreivanje glavnih karakteristika stroja, izbor glavnih sastavnih
dijelova, njihovih osnovnih karakteristika i funkcija, te rasporeda i
meusobne ovisnosti. Projektiranje se dakle odnosi na odreivanje i
utvrivanje osnovnih poetnih zahtjeva, potrebnih za konstrukcijsku
razradu budueg stroja.

Konstruiranje ima za cilj odreivanje i utvrivanje oblika i dimenzija

pojedinih dijelova stroja na osnovi zahtjeva, odreenih u fazi
projektiranja
31

Oblici i dimenzije dijelova strojeva moraju zadovoljiti

brojne zahtjeve.
Najvaniji su sljedei zahtjevi:
zahtjevi funkcionalnosti i namjene
zahtjevi radne sposobnosti
zahtjevi proizvodnosti
zahtjevi ekonominosti.

32

Zahtjevi su meusobno zavisni,

esto su u suprotnosti,
Nije ih mogue istovremeno u potpunosti ispuniti.
Zadaa konstruktora je, da s obzirom na dane
zahtjeve i mogunosti, nae najbolje rjeenje,
Pri tome prvenstveno treba potivati zahtjeve, koji
su za dani primjer najvaniji.

33

Zahtjev funkcionalnosti - odreuju oblike i dimenzije dijelova

strojeva i specifian je za svaki stroj i za svaki njegov dio.
Oblik strojnih dijelova esto je vezan za nain njihovog gibanja
(kruno gibanje cilindrini oblik, pravocrtno gibanje ravne
povrine, pretvorba pravocrtnog gibanja u kruno vijani oblik
itd.), dok su dimenzije vezane za pripadajua optereenja.
Dijelovi razliitih mehanizama imaju oblike i dimenzije, koji su
odreeni s obzirom na eljenu kinematiku gibanja (krivuljni
mehanizmi, runi mehanizmi, zupani mehanizmi).
Oblici razliitih opruga su prilagoeni osnovnom zahtjevu namjene
(to vee elastino deformiranje, progresivna, degresivna ili
linearna krutost).
Cijevi i cijevna armatura moraju biti oblikovani tako da su
hidrauliki otpori najmanji.
Aerodinaminost strojnog dijela nalae oblik koji prua najmanje
otpore pri gibanju kroz zrak ili tekuinu.
34

Pri oblikovanju pojedinih sklopova treba se drati standardnih

propisa, npr. standardni razmak tranica kod eljeznikih
vozila,
Dijelovi strojeva moraju imati takve dimenzije, da su sposobni
obavljati svoju funkciju pravilno i sigurno,
Strojni dijelovi trebaju imati dovoljno veliku vrstou i krutost,
da bi u radu mogli podnositi sva optereenja i druge utjecaje
bez trajnih deformacija ili loma,
Najee nisu doputene niti pukotine,
Kontaktne povrine se ne smiju pretjerano troiti,
Treba izbjei neeljene vibracije, zagrijavanje itd, to se
openito svrstava u zahtjeve radne sposobnosti.

35

Zahtjevi proizvodnje skupa sa zahtjevima montae znaajno

utjeu na oblike strojnih dijelova,
nisu od odluujueg znaaja za njegov opi oblik, ali se
odnose na detalje.
Strojni dio, predvien za obavljanje odreene funkcije, ima
razliite oblike i dimenzije obzirom na postupak izrade (u
cijelosti izraen postupkom obrade odvajanjem estica,
izraen od lijevanog poluproizvoda, zavaren, itd.).

36

Zahtjevi ekonominosti su u suvremenoj strojogradnji

iznimno vani,
Konkurencija nalae to jeftiniju izradu i eksploataciju svakog
stroja.
Oblici strojnih dijelova moraju biti to jednostavniji,
Sve to poveava trokove proizvodnje mora biti opravdano
poboljanim svojstvima, duim vijekom trajanja, veim
stupnjem pouzdanosti, itd.
U tome standardizacija ima odluujui utjecaj na zahtjev
ekonominosti,
Upotreba standardiziranih elemenata i pravila bitno utjee na
snienje trokova proizvodnje.

37

Izbor materijala:
vana i odgovorna zadaa konstruktora,
tijesno je povezana s funkcionalnou i radnom sposobnou
dijelova strojeva u razliitim sklopovima.
Izbor materijala je ovisan o mehanikim svojstvima materijala,
kao to su statika i dinamika vrstoa, povrinska tvrdoa,
otpornost na habanje i koroziju, svojstva trenja, itd.,
u velikoj mjeri utjee na postupak i ekonominost izrade.
Za to jednostavniju izradu i obradu materijal mora imati dobru
mehaniku obradivost, zavarljivost, livnost, kovnost, stiljivost i
mora biti pogodan za toplinsku obradu.

38

Izbor materijala:
Izbor odgovarajueg materijala u vezi s konstrukcijskim
oblikom strojnog dijela je esto vezan za broj proizvoda, koje je
potrebno izraditi.
Pri pojedinanoj proizvodnji zahtjevi proizvodnje i
ekonominost su manje otri, pa se prednost daje pouzdanosti
i funkcionalnosti strojnog dijela.
Pri velikoserijskoj proizvodnji svi zahtjevi moraju biti struno
razmatrani i optimalno rijeeni.
Vrlo vanu ulogu u tom procesu ima primjena standardiziranih
poluproizvoda, iz kojih je mogue jednostavno, brzo i
ekonomino, te s primjerenim postupcima, izraditi dijelove
strojeva konanog oblika.

39

Izbor materijala:

Za izradu strojnih dijelova najee se upotrebljavaju: elik,

elini lijev, sivi lijev, legirani obojeni metali i legirani laki metali,
polimerni materijali, keramika, drvo, tekstil, itd.
Najee upotrebljavani materijal je elik, koji u najveoj mjeri
zadovoljava potrebe visoke volumenske i povrinske vrstoe,
temperaturne postojanosti, ilavosti, itd.
Na svojstva elika u velikoj mjeri utjee se razliitim
postupcima izrade i obrade, dodatkom legirnih elemenata i s
odgovarajuom kemijskom i toplinskom obradom.

40

Standardizacija i standardi:

Na poetku razvoja strojarske tehnike svaki je dio stroja bio

konstruiran i proizveden pojedinano za potrebe samo tog
stroja.
Poveanjem broja razliitih strojeva tokom decenija razvoja,
dobilo je smisla dogovorno smanjenje raznolikosti oblika i
dimenzija dijelova strojeva iste namjene i funkcionalnosti na
razumnu mjeru.
Time je poboljana i olakana proizvodnja i eksploatacija
strojeva, postignuta je znatna uteda u uloenoj energiji,
vremenu potrebnom za proizvodnju, te materijalu,
Poveanje pouzdanosti i sigurnosti.
41

Standardizacija i standardi:

Standardizacija je proces prihvaanja i potivanja propisa s

ciljem smiljene organiziranosti u odreenom podruju ljudske
djelatnosti, te dostizanja najvee mogue ekonominosti u
ispunjavanju zahtjeva funkcionalnosti i sigurnosti.
Standardizacija je zasnovana na provjerenim rezultatima
znanosti, tehnike i iskustva na jednoj strani, te sporazuma svih
zainteresiranih na drugoj strani.

42

Standardizacija i standardi:
Standard je dokument, koji je rezultat rada na odreenom
podruju standardizacije, a predstavljen je u obliku propisa koji
su prihvaeni sporazumno i potvreni od strane priznate
institucije.
Standard nastaje konsenzusom i obuhvaa pravila, smjernice
za projektni ili kontrolni proraun ili upotrebne karakteristike
stroja, sklopa ili strojnog dijela, te je namijenjen za opu i
viekratnu upotrebu.
Usmjeren je ka dosizanju optimalnog stupnja ureenosti na
danom podruju.
Obvezatnost upotrebe standarda proizlazi iz tehnikih propisa,
ugovora, zakona ili drugih obvezujuih dokumenata.

43

Standardizacija i standardi:
Razlikuju se sljedei standardi:
- Osnovni standard obuhvaa iroko podruje i sadri ope
odredbe za odreeno podruje,
- Terminoloki standard obuhvaa izraze, koji se koriste u
definicijama, objanjenjima, ilustracijama, primjerima itd.,
- Standard ispitivanja obuhvaa metode ispitivanja, koje
dopunjuju druge odredbe, povezane s ispitivanjem, kao na
primjer uzimanje uzoraka, upotreba statistikih metoda ili
raspored ispitivanja,

44

Standardizacija i standardi:
- Standard za proizvod propisuje zahtjeve, koje mora
ispunjavati proizvod ili skupina proizvoda da bi se osigurala
njegova (njihova) namjena,
- Procesni standard propisuje zahtjeve, koje mora
ispunjavati proces, da se osigura njegova namjena,
- Standard za proraun propisuje postupak prorauna koji
se mora provesti da bi se osigurala funkcionalnost i radna
sposobnost strojnog dijela,
- Proizvodni standardi propisuje zahtjeve, koje mora
ispuniti proizvodnja, da se osigura njena namjena.

45

Standardizacija i standardi:

Standardizacija olakava rad konstruktoru, omoguava mu

izbor najprimjerenijeg standardiziranog dijela i postupka, pa
mu nije potrebno iznova rjeavati iste probleme.
Standardizacija omoguava velikoserijsku i ekonominu
proizvodnju na automatiziranim obradnim strojevima u
specijaliziranim tvornicama, to vodi do dijeljenja proizvodnje, i
s time se bitno utjee na utedu vremena, materijala, potrebne
zalihe i na sigurnost.

46

Standardizacija i standardi:

Postupak prihvaanja standarda poinje s internom

standardizacijom u tvornici, koji u suradnji sa srodnim
tvornicama, vodi do prihvaanja nacionalnog standarda.
Globalizacijom proizvodnje pojavila se takoer potreba
meunarodnog standarda, pa je po zavretku drugog
svjetskog rata utemeljena meunarodna organizacija za
standardizaciju ISO (International Standardising Organisation).

47

Standardizacija i standardi:

ISO standardi imaju znaaj preporuenog standarda, iako ih

drave lanice ISO organizacije preuzimaju kao osnovu pri
izradi ili usklaivanju svojih nacionalnih standarda.
Proces globalne standardizacije je tako povratnog znaaja, pa
se preuzimanjem meunarodnih standarda utjee na
odgovarajue nacionalne standarde, a time i na osnovnu
standardizaciju u tvornici.

48

Standardizacija i standardi:

U svijetu se danas uglavnom koristi meunarodni standard

(ISO) ili nacionalni standard drugih zemalja - prvenstveno
njemake (DIN),
Za pojedina podruja industrije, npr. u brodogradnji, na snazi
su standardi jednog ili vie osiguravajuih drutava, koja
osiguravaju proizvod (brod). Na taj nain i svi strojevi i ureaji
u brodu moraju udovoljiti tim standardima,
Osnutkom evropske zajednice drava (EZ), ova je poela
izdavati svoje standarde (EN), koji su velikim dijelom temeljeni
na DIN-u, ali i dobrim standardima drugih zemalja EZ.

49

Kraj

50