8.

Predavanje

IZBOR OPTIMALNE VARIJANTE RJEENJA

__________________________________

Proces koncipiranja konstrukcije

Metodologija koncipiranja konstrukcije prema

VDI-221 i VDI-222 (V. Miltenovi et al., 2015)

Faza konceptualnog dizajna

Struktura proizvoda
Definiranje arhitekture/funkcija
Koncepti
Generiranje koncepata
Modeli
Virtualno/fiziko modeliranje
Odabrani koncepti
Ocjena koncepata
Finalni koncepti
Integriranje koncepta

(S.C. Skalak, 2002)

Ocjenjivanje varijanti koncepcije

procjena vrijednosti svake od formiranih varijanti, odnosno objektivna ocjena na
osnovu koje se donose odluke o izboru varijante koncepcije.
ocijeniti znai odrediti vrijednost, korisnost ili snagu rjeenja u odnosu na
postavljene ciljeve.
cilj vrednovanja je da se na osnovu subjektivnih procjena ispunjenosti pojedinih
zahtjeva doe do to objektivnijih podataka za donoenje odluka.
Danas se obino koriste dvije metode vrednovanja.
Metoda analize vrijednosti se zasniva na odreivanju trokova
izvritelja svih podfunkcija kao i drugih trokova proizvodnje.
Preporuke VDI 2225 se zasnivaju na tehnikim i ekonomskim
procjenama varijanti koncepcije

Izbor kriterija vrednovanja

Izbor kriterija vrednovanja je znaajan zadatak jer direktno utjee na
procjenjenu vrijednost varijante koncepcije, a samim tim i na donoenje
kasnijih odluka.
Osnovu za izbor kriterija ine ciljevi postavljeni tehnikim zadatkom koji su
formalizirani listom zahtjeva, kao i opa ogranienja za funkcioniranje
tehnikog sustava.
Da bi tehniki sustav bio prihvatljiv, potrebno je da zadovolji tehnike
kriterije (da bude pogodan s tehnikog aspekta) i da je s ekonomskog
aspekta prihvatljiv za realizaciju (da je njegova izrada ekonomski
opravdana).
Prema preporukama VDI 2225 kriteriji vrednovanja se svrstavaju u tehnike
i ekonomske.

Metoda po VDI 2225

Viekriterijski optimizacijski model (dvokriterijska metoda kod koje
treba zadovoljiti dvije funkcije cilja (kriterija)
Spada u grupu metoda za donoenje odluka koja se provodi nad
skupom unaprijed poznatih racionalno postavljenih varijanti
Zasniva se na subjektivnom ocjenjivanju

Tehniki kriteriji
Obuhvaaju osobine tehnikog sustava koje se mogu svrstati u sljedee grupe:
Ispravnost i kvalitet izvrenja zadane funkcije kao karakteristike vezane za eksploataciju
obuhvaaju: kapacitet, produktivnost, potronju energije, brzinu izvrenja funkcije, tonost i druge
osobine bitne za konkretan tehniki sustav.
Sigurnost i pouzdanost u radu su vani kriteriji sa vie aspekata. Odravanje manje pouzdanih
sistema je sloenije, skuplje i smanjuje efektivno vrijeme koritenja. Sigurnost okoline, ljudi i
sredstava je znaajan faktor pri izboru rjeenja. Ekoloki utjecaji na okoli (zagaivanje prirodne
sredine, buka, vibracije, itd.) su osobine o kojima se takoer mora voditi rauna.
Odravanje i trokovi odravanja su vaan kriterij vrednovanja. Odravanje je povezano sa
pouzdanou tehnikog sustava. Pogodnost odravanja obuhvaa sloenost popravki, vrijeme
izmeu popravki, broj dijelova s ogranienim vijekom, zadravanje izvan pogona, itd. Trokovi
odravanja obuhvaaju trokove pogonske energije, ulja, vode i drugih pogonskih materijala, kao i
trokove rezervnih dijelova, popravki, izgubljenog vremena, itd.
Ergonominost je kriterij kojim je definirana pogodnost rukovanja. Pogodnost rukovanja obuhvaa
prilagoenost stroja ovjeku, napor koji treba uloiti pri rukovanju, raspored i preglednost
komandnih i kontrolnih ureaja, itd.

Ekonomski kriteriji
- Vezani su za trokove proizvodnje, odnosno vlastite trokove izrade.
Ovi trokovi su vezani sa tehnologinou i brojem dijelova.
- Za vrednovanje pojedinih varijanti koncepcije obino se koristi vie
kriterija. Kriteriji vrednovanja su obino razliitih vanosti, odnosno,
neki manje, a neki vie utjeu na kvalitet rjeenja.
- Postoji vie naina za odreivanje vanosti (preferencije) pojedinih
ciljeva
- U ovoj fazi koncipiranja konstrukcije obino se koristi princip teinskih
koeficijenata. Teinski koeficijenti wj predstavljaju numeriki izraenu
vanost pojedinog cilja. Vea vrednost wj znai veu vanost j-tog
kriterija vrednovanja. Obino se uzima da je:

n - broj kriterija vrednovanja, mada to ne mora da utjee na kasnije

odluke.
Vrijednosti teinskih koeficijenata odreuje konstruktor ili
konstruktorski tim na osnovu subjektivnih procjena, pri emu se mora
voditi rauna o postavljenim uvjetima i zahtjevima.
VRSTI ZAHTJEVI (DEFINIRANI TEHNIKIM ZADATKOM, ODNOSNO LISTOM
ZAHTJEVA) SE NE VREDNUJU - ONI MORAJU BITI POTPUNO ISPUNJENI!

Ocjena varijanti koncepcije

Sljedei korak vrednovanja varijanti koncepcije je ocjena svake varijante
po svakom od usvojenih kriterija. Ocjena varijanti se vri numeriki
(bodovima).
Metoda analize vrijednosti koristi ocjene od 0 do 10 bodova, a
preporuke VDI 2225 od 0 do 4 boda.

Ocjene vrijednosti varijanti koncepcije

Metodologija koncipiranja konstrukcije prema

VDI-221 i VDI-222 (V. Miltenovi et al., 2015)

 Ocjena vrijednosti po ekonomskim kriterijima vri se prema ukupnim

trokovima proizvodnje T. Ukupne trokove proizvodnje ine trokovi
izrade, razvoja, organizacije, prodaje, itd. Trokovi idealne varijante
prema preporukama VDI se odreuju kao 0,7 Tdop, gde je Tdop doputeni trokovi odreeni na osnovu trine cijene proizvoda tog
tipa.

 Trokovi izrade i - te varijante Ti obuhvaaju trokove materijala, alata,

strojeva, energije i rada. Ovakav pristup namee potrebu preciznog
izraunavanja svih trokova, to je u ovoj fazi konstruiranja, zbog
nedostatka mnogih podataka, praktino neizvedivo i neopravdano.
Neto jednostavniji pristup je da se trokovi Ti odreuju na osnovu
iskustva i podataka iz literature. I ovaj pristup je u najveem broju
sluajeva sloen. Zbog toga se obino i za vrednovanje varijanti po
ekonomskim kriterijima koristi pristup sa vie razliitih kriterija
(razliitih vanosti) i ocjenjivanje varijanti po svakom od njih.
Kriterijumi koji se u ovom sluaju najee koriste su: broj dijelova,
sloenost dijelova, broj standardnih dijelova, sloenost montae, itd.

Ukupna ocjena vrijednosti

Poto su odreene ocjene vrijednosti svake varijante koncepcije po
svim izabranim kriterijima potrebno je odrediti i ukupnu ocjenu
vrijednosti varijante. Ukoliko su svi kriteriji podjednake vanosti
ukupna ocjena i - te varijante se dobiva na osnovu:

vij - ocjena vrijednosti i - te varijante za j - ti kriterijum,

vmax - maksimalna ocjena (4 ili 10).

 Kada su kriteriji razliitih vanosti ukupna ocjena vrijednosti se dobiva

na osnovu:

Na ovaj nain se ukupna ocjena vrijednosti (dobrota) moe odreivati

i po tehnikim VTi i po ekonomskim kriterijima VEi.

 Varijante koncepcije koje imaju ukupnu ocjenu vrijednosti po

tehnikim kriterijima VT
veu od 0,8 smatraju se vrlo dobrim s tehnikog aspekta,
ako je VT vee od 0,7 rjeenja su dobra,
ako je VT manje od 0,6 rjeenja su nezadovoljavajua.

Tablica za vrednovanje varijanti koncepcije

(V. Miltenovi et al., 2015)

IZBOR OPTIMALNE VARIJANTE KONCEPCIJE

Optimalna varijanta koncepcije konstrukcije je ona koja u najviem
stupnju zadovoljava postavljene zahtjeve i ogranienja. Optimalno
rjeenje je ono koje ima najveu ukupnu ocjenu vrijednosti.
Ukoliko se odvojeno razmatraju tehniki i ekonomski kriteriji,
potrebno je da ukupna ocjena i tehnike i ekonomske vrijednosti bude
to vea. Zbog toga je pogodno koristiti dijagram.

Dijagram vrijednosti varijanti koncepcije

(V. Miltenovi et al., 2015)

 esto je pogodno, naroito kada se koriste raunala, odrediti

numeriki pokazatelj optimalnosti koji ukljuuje ocjene vrijednosti
varijante i po tehnikim i po ekonomskim kriterijima.
Ukupni pokazatelj optimalnosti moe se dobiti kao aritmetika sredina
ukupnih ocjena vijednosti po tehnikim i ekonomskim kriterijima:

Grublji i jednostavniji nain poreenja

varijanti je koritenje tzv. matrice
dominacije
Svaka varijanta se uporeuje sa svim
ostalim i ocjenjuje sa binarno sa "bolja je"
(1) ili "nije bolja" (0). Zbir ovih ocena
odreuje redosled reenja, odnosno,
optimalnu varijantu.

(V. Miltenovi et al., 2015)

(S.C. Skalak, 2002)

RAZVOJ KONCEPTA: FRONT-END PROCES

Primjer (Ullrich, Eppinger, 2008)

Zadatak

Plan
razvoja
Identificirati
potrebe
kupaca

Ustanoviti
ciljne
specifikacije

Generirati
koncepte
proizvoda

Odabrati
koncept(e)
proizvoda

Ispitivanje
koncepta
proizvoda

Izvesti ekonomsku analizu

Usporediti sa konkurentnim proizvodima
Izgraditi i ispitati modele i proizvode

Postaviti
konane
specifikacije

Plan
naknadnog
razvoja

Odabir koncepta

Jedan od postojeih proizvoda na tritu (konkurentni)

Kriteriji:
Jednostavnost rukovanja
Jednostavnost koritenja
itljivost
Tonost mjerenja doza
Trajnost
Jednostavnost proizvodnje
Prenosivost.

C
D

Strukturirana metoda nudi nekoliko prednosti

Strukturiran proces odabira koncepta pomae u odravanju
objektivnosti kroz konceptualnu fazu razvojnog procesa i usmjerava
tim za razvoj proizvoda kroz kritian, teak i ponekad emocionalan
proces. Nudi sljedee potencijalne prednosti
Proizvod usmjeren na kupca
Konkurentni dizajn
Bolja proizvod-proces koordinacija
Smanjeno vrijeme za uvoenje proizvoda
Uinkovito grupno donoenje odluka
Dokumentacija o procesu odluivanja

Pregled metodologije
metodologiju za odabir koncepta u dva stupnja, iako prvi stupanj
moe biti dovoljan za jednostavne dizajnerske odluke.
Prva faza se zove provjeravanje koncepata (provjeravanje je brza,
okvirna procjena usmjerena na stvaranje nekoliko alternativa.
Druga faza se zove bodovanje koncepata (paljivija analiza koncepata
kako bi se odabrao jedan koncept koji e najvjerojatnije dovesti do
uspjeha proizvoda)

Proces od 6 koraka
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Pripremiti matricu za odabir.

Ocjenjivanje koncepata.
Rangiranje koncepata.
Kombinacija i poboljavanje koncepata.
Odabrati jedan ili vie koncepata.
Razmisliti o rezultatima i procesu.

Provjeravanje koncepta
Pughov odabir koncepta (Pugh, 1990).

Kombinacija i poboljavanje koncepata

Da li postoji openito dobar koncept koji je degradiran jednom loom
znaajkom? Moe li se manjom modifikacijom poboljati ukupni
koncept, a ipak sauvati razliku od drugih koncepata?
Postoje li dva koncepta koji se mogu kombinirati za ouvanje bolji
od kvaliteta i ponitavanje gori od kvaliteta?

Skica koncepta G+ (preraeni koncept)

Skica koncepta DF (kombinacija koncepata D i F)

J e d n o s ta v n o
u b r iz g a v a n je

J e d n o s t a v n o k o r i t e n je

J e d n o s t a v n o i e n je

J e d n o s t a v n o p u n je n je

Primjer dekompozicije kriterija odabira koncepta

Primjena odabira koncepta kroz cijeli proces

razvoja
Odabir koncepta se koristi opet i opet, na mnogo detaljnijih razina u
konstruiranju i razvoju proizvoda.
Npr. kod price, odabir koncepta je mogao biti koriten na samom
poetku razvoja proizvoda kako bi se odluilo izmeu pristupa za
jednokratnu i viekratnu upotrebu.
Nakon to je osnovni pristup odreen, odabir koncepta se koristio za
odabir osnovnog koncepta.
Odabir koncepta moe se koristiti na najdetaljnijoj razini konstruiranja
za donoenje odluke, kao to je izbor materijala, boja itd.

Literatura

V. Miltenovi, Z. Anii, N. Marjanovi, D. Adamovi, M. Bani, A. Miltenovi: RAZVOJ

PROIZVODA, Univerzitet u Niu

S.C. Skalak: Implementing Concurrent Engineering in Small Companies, Marcel Dekker, 2002
Ullrich, Eppinger: Product design and development, McGraw-Hill, 2008