> to rade drugdje?

Bucavac
Moe li jedino svjedoanstvo vinogradarskog samoupravljakog
kritiziraj:
stvaralatva biti upisano na Unescov popis svjetske batine?
Dio 2/2

Ne hvali,
ni ne
analiziraj
vrijednost

Jean-Claude Buffin1, Leo Gracin2

1
2

Inenjer Agronom & Enolog Agro-Montpellier, IAE, MBA-EM Lyon- Francuska

Doktor znanosti Prehrambeni i biotehnoloki fakultet Sveuilite u Zagrebu Hrvatska

2011: Argumenti za podrku kandidaturi Bucavca za uvrtavanje u Unescovu svjetsku batinu

Bucavac u primotenu je vinogradski krajolik umjetniki nehotian, relikt

i ivui
Kultiviranje babiem (okvir 4) stjenovitog svoda, nalikuje nemoguem pothvatu, toliko da se
govori o tiraniji vapnenca koji karakterizira kr i prilino reprezentativno na Bucavcu i o
iznimnoj univerzalnoj vrijednosti (fotografija 10).
Vinograd na Bucavcu je graditeljski mozaik izraen za desetak godina od vinogradara
podjarmljenih samoupravljakom ideologijom koju je stvorio karizmatini voa, maral Tito
(fotografija 11).
Ovo djelo zadovoljava nekoliko kriterija selekcije za upis na Svjetsku batinu Unesco-a:
-Predstavlja remek-djelo ljudskog stvaralakog genija
- Izvanredan primjer ljudskog stvaranja [] predstavnik jedne kulture, ili ljudske interakcije s
okoliem[];
- Direktno ili materijalno povezan s dogaajima ili ivuim tradicijama [].
Bucavac u potpunosti ispunjava kriterije izbornosti vinograda relikta i ivueg prema
radovima Icomosa.
Vinograd Bucavac je relikt titoistikog samoupravljanja, a k tome jo i nehotino
umjetniko djelo djelo, autentine graditeljske strukture provedbom/izvedbom ureenja
razliitog od svih drugih vinogradskih terasastih ureenja koji su bili izgraeni du
dalmatinske obale za vinogradarsku proizvodnju ili ak drugdje u mediteranskom
vinogradarskom prostoru.
Vinograd Bucavac je ivui po slobodoumlju koje animira vinogradare koji ga odravaju
aktivnim, i koje mobilizira mnogo energije za restaurirati ga u njegovom izvornom izgledu
(fotografija 12).
Bucavac, kojeg Fabienne Joliet/ Icomos nije registrirao, predstavlja prostornu organizaciju
kupolastog mozaika vjerojatno jedinstvenog na svijetu! Stvoren u ideolokim uvjetima
takoer jedinstvenim na svijetu u njihovo doba!
Valorizacija autentinosti ovog mozaika nehotine umjetnosti te upravljanje i zatita
integriteta ovog ivueg vinograda zasluuju upis Bucavca na Unescovu Svjetsku Listu
batine (Unesco World Heritage).
-

Fotografija 10: Panoramska slika Bucavca iz aviona 1956-1960.

Fotografija 11: Mozaik vlaica i tirada 1956-1960.
Fotografija 12: Obraivanje Babia na Bucavcu.

Obnova kandidature Unesco World Heritage

29. sijenja 2007., Ministarstvo kulture Republike Hrvatske predalo je tentativnu listu od 15
lokaliteta, meu ostalim i vinogradski lokalitet Primotenski vinogradi , ukljuujui
Bucavac i vinograde krkog platoa u zaleu Primotena
(http://whc.unesco.org/en/tentativelist/5102/). Procedura kandidature se izgleda malouspavala
tijekom nekoliko posljednjih godina
Vlasnici koji obrauju Babi u vlaicama Bucavca osnovali su udrugu (fotografija13). Ova
udruga trenutno obnavlja postupak kandidature sa kontaktima na najviem nivou
predsjednikom i Vladinom , nakon nedavnih izbora 2010.g.
Sretno im u njihovim naporima!
- Fotografija 13: 2006, pogled na Bucavac iz Gaja
Icomos, Meunarodni komitet za spomenike i spomenike cjeline graditeljske batine
U srpnju 2001, Meeting on vineyard cultural landscapes odran u Tokaju (Madarska),
zakljuio je pod vodstvom Mechtild Rosslera (Unesco World HeritageCenter):
- [] Podrati Icomos (Meunarodni komitet za spomenike i spomenike cjeline graditeljske
batine) u provoenju globalne tematske studije o vinogradskim kulturnim krajolicima;
-[] Utvrditi procjene specifinih kriterija vinogradskih kulturnih krajolika koje treba uzeti u
obzir za pripremu i procjenu njihove nominacije na listu Svjetske Batine:
- Vinogradski krajolici su rezultat ljudkog rada, i interakcije izmeu ljudi i njihovog
okruenja;
- Vinogradi su esto smjeteni u zonama duge ljudske prisutnosti, i predstavljaju razmjene
izmeu razliitih kulturnih tradicija;
- Ovi krajolici ovise o velikom broju prirodnih uvjeta : geologiji, geomorfologiji,
geografskom poloaju, reljefu, tlu, mikroklimi, raznolikosti vinovih loza;
- Vinogradski krajolici povezani su s materijalnom batinom arhitektura karakteristina za
taj kraj, uvoenje nastambi i podruma, itd. a takoer i s elementima nematerijalne batine
kulturne i folklorne tradicije i sveanim obiajima za vrijeme i nakon berbe;
-Proizvodnja vina ima za posljedicu drutveni i ekonomski razvoj i podlona je zahtjevima
potroaa;
- Vinogradski krajolici su rezultat dugoronih ljudskih investicija.
U srpnju 2005, Icomos je dovrio ovu rezoluciju objavivi dokument Vinogradski kulturni
krajolici : Tematska studija u okviru Konvencije o Svjetskoj Batini Unesca
(www.icomos.org/studies/viticoles.htm). Prilozi 25 svjetskih strunjaka za vinogradska podruja
predstavljaju specifinosti po kategorijama u tablici 1.

Kriteriji za odabir Svjetske Batine

Vinogradski krajolici moraju zadovoljiti kriterije definirane i razraene po 47 i aneksu 3, 10
orijentacije koja vodi provedbu Konvencije o Svjetskoj Batini (verzija 2005), s naglaskom na
slijedeim paragrafima:
- Krajolik relikt (ili fosilni) je krajolik koji je doivio razvojni proces koji se zaustavio, bilo
naglo, bilo u odreenom periodu, u odreenom trenutku u prolosti; njegove osnovne
karakteristike ostaju meutim materijalno vidljive;
- ivui krajolik je krajolik koji zadrava aktivnu drutvenu ulogu u suvremenom drutvu
usko vezano uz tradicionalni nain ivota, i u kojem se evolutivni proces nastavlja;
istovremeno, pokazuje oite dokaze evolucije tijekom vremena.
P.-M.Tricaud (Institut ureenja i urbanizma regije Ille deFrance) komentira kriterije u svom
prilogu Primjena kriterija za odabir Svjetske Batine na vinogradske krajolike: []
Krajolici relikti ili ivui krajolici? Ako kategorija kulturnog krajolika izgleda neupitna za
vinogradske regije, tonije razvojnog kulturnog krajolika, pitanje podkategorije reliktnih ili
ivuih kulturnih krajolika moe se postaviti za djelomino naputene vinogradske krajolike.
Naime, kao kod mnogih drugih razvojnih kulturnih krajolika, tradicionalni proces proizvodnje
bio je snano izmijenjen tijekom 20.st. u mnogim vinogradskim regijama, posebno
terasastima : Cinque Terre, Cipar,itd. Nije neophodno biti iskljuiv, i moe se predloiti za
upis lokalitet djelomino relikt , a djelomino ivui. Ova dvostruka priroda je oigledna za
lokalitet kao to je Haut Douro, sa svojim mortorios (naputene terase) i terasama ukljuenim
u proizvodnju .
Fabienne Joliet (Odjel za krajolik INH, Angers) u svom prilogu Oblikovna tipologija
krajolika vinove loze upuuje u uvodu da [] vinova loza, svojim fiziolokim osobinama,
svojim agronomskim zahtjevima i tehnikama koje zahtijeva, u korijenu je portreta oblikovane
prirode, izgraene. ponekad ak usporedive sa umjetnou vrtova, u usporedbi s onim to bi
mogli u tom sluaju kvalificirati nehotinom umjetnou (Clment 1999) pridruenim
mitskom prikazu nektara kojeg krije : vina. Ovaj krajolik i njegov proizvod oboje proizlaze iz
dugog pripitomljavanja izmeu ljudi i prirode, a koje se izraava jako obraenim proizvodom
i krajolikom .
U nastavku izlaganja, opisuje brojne naine prostorne organizacije vinograda sa odstupanjima
u oku promatraa: mnotvo vinograda, naikani vinogradi, terasasti vinogradi ili
stepenasti vinogradi, valoviti vinogradi, intarzija vinograda, zavjesasti vinogradi,
vinograd u obliku potanske marke, spiralni vinogradili ljevkasti, more vinograda,
kolut vinograda, krov vinograda, tepih vinograda.
Sadanjost Bucavca : kolovoz 2011.
U kolovozu 2011., radovi na obnovi se nastavljaju: rekonstrukcija ukopanih cisterni,
rekonstrukcija suhozida, dovoenje zemlje,vaenje i ponovno saenje vinovih loza, pristup do

izoliranih vlaica i tirada, itd.

Vaenje malina i obnova vlaica
Fotografija 13, snimljena 2006, pokazuje stanje bucavca na poetku programa obnove. Na
vidljivoj strani kupole moe se izbrojati otprilike 30 tirada u kojima se nalazilo otprilike 350
stabala maslina, na sveukupno vie od 450 stabala maslina na itavom Bucavcu. A gotovo
45% vlaica bile su ili naputene, ili su njihove vinove loze degenerirale U kolovozu 2011.
ostalo je otprilike 25 do 30% vlaica u alosnom stanju, ili iji vlasnici se jo ne mogu
(komplicirana vlasnika i nasljedna situacija, itd.) pridruiti 25-orici lanova Udruge
Vinogradara, vinara i maslinara Primoten = Projekt Bucavac/Unesco. Od 2008., izvaeno je
200 stabala maslina. Ostalo ih je otprilike 250 na 16 tirada, zelenih kanala koji se sputaju
prema uvali (zaljevu draici) Kremik.
Psiholoka barijera oko njihovog vaenja je uklonjena, a vaenje jo 166 od njih
predvieno je za kraj godine, nakon berbe maslina. Novana pomo za vaenje iznosi od 50
do 250 E, ovisno o starosti i procijenjenoj produktivnosti svakog stabla masline Prema
predsjedniku ovog projekta Bucavac/Unesco, Anti Gracinu, cilj je postii da vie od 80%
vlaica budu obnovljene, ili otprilike 15 ha. I da vizualno mozaik vlaica i tirada bude ukraen
sa samo stotinjak stabala maslina.
Upis na Human World HeritageUnesco, vjerojatno bi opredijelio i posljednje neodlune da
obnove svoje vlaice i izvade preostala stabla maslina
U tom trenutku, Bucavac e opet nai svoju vizualnu izvanrednost, kao u vrijeme 1956-1960!
(Fotografije 10 i 11).
Monument to labour (Spomenik radu) i molba za svjedoanstva i dokumente
Suavanjem na nekoliko vjerodostojnih usmenih svjedoenja, izgleda da se u jednom
trenutku, tijekom desetljea 1960-1970 (ili kasnije?), ogromna fotografija Bucavca nalazila
plakatirana na staklenoj stijeni centralne zgrade UN-a u New Yorku. Sa nazivom :
Monument to labour !
Druga svjedoanstva govore takoer o izlaganju fotografije Bucavca u Palai Naroda
UN/Unesco-a u enevi, u godinama 1995-1996. Moja potraga u enevi poetkom 2011 o
ovim dokumentarnim tragovima nije dovela do nikakvog traga.
Odatle ovaj apel za svjedoenjem i dokumentima svakome tko bi imao nekakav dokument
(fotografije, lanci iz tiska, arhivski podaci, knjige, itd.) koji bi omoguio da se potvrdi ve
dana priznanje UN-a ovom Monument to labour .
Kontakt : jc-buffin@laposte.net.
Unaprijed hvala.
Napomena: Prvi dio ovog lanka objavljen je u broju 140 Revije enologa (srpanj 2011).
Ispravak: U pretposljednjem paragrafu prvog dijela lanka objavljenog u br.140, trebalo je
pisati Do danas 1 000 000 E (umjesto 100 000 E) dodijeljeno je za programe obnove 18 ha

Bucavca.
Okvir 3: Kratki pregled povijesnih mijena hrvatskih vinograda.
U Reviji enologa br.121 od listopada 2006 i br.122 od sijenja 2007., lanci 1 i 2 Hrvatski
vinogradari u povratku meu najbolje svjetske J.-Cl. Buffin dao je prikaz povijesnih mijena
hrvatskih vinograda na jadranskoj obali.
Bogatstvo raznolikosti hrvatskog vinogradarstva
U 18.st., hrvatski vladari udruili u se s habsburkom Austrijom (nadvojvoda Ferdinand) da bi
otjerali turke. Do 1918., hrvatsko kontinentalno vinogradarstvo je pod utjecajem i potrebama
austro-ugarskih potroaa, sa promicanjem podunavskih i istonjakih vrsta.
Dakle, prije nevolje s filokserom, nekih 400 kultura bile su popisane od strane lokalnih
strunih drutava. Danas, slubeni popis hrvatskog Ministarstva poljoprivrede sadri 83
kultivara, meu 143 kultivara popisanih kao izvorno hrvatski. Takoer njih 60 ima iznimno
rijedak genotip i ostaju nedovoljno koriteni, ili su vrlo rijetko posaeni na ovom ili onom
otoku.
Eksperimentalna stanica Jasbina na agronomskom fakultetu u Zagrebu je nedavno
regrupirala sve kultivare zbog ouvanja njihovih genetskih izvora. Profesor Nikola Miroevi
i Zdenko Turkovi su 2003.g. objavili ampelografski Atlas 150 vrsta uzgojenih u Hrvatskoj,
meu njima i Babi. Njegov prostor uzgoja uvijek je bio koncentriran na dalmatinsku obalu, u
primotenskoj regiji [].
Nesretno 18. i 19.st. za vinogradarstvo u Dalmaciji
Starinska poznatost hrvatskih vina
Kroz stoljea, vino proizvedeno na dalmatinskoj obali iotocima uivalo je ugled potvren
brojnim pismenima. U aristokratskoj Dubrovakoj republici, u 14.st. pola litre vina kotalo je
jednako skupo kao jedan kg rie , koja je bila najskuplja prehrambena namirnica.
Dalmacija postaje najvanija regija vinske proizvodnje u austro-ugarskom carstvu. Do te
toke da 80% stanovnitva ovisi o ovoj aktivnosti. Ni jedna dolina, ni jedan komadi kra nije
bio ostavljen bez vinograda ni maslinika. A ljuski trud izgradio je milione siunih ograenih
terasa, obrubljenih silnim zidovima od kamena izvaenog iz kra.
Proizvodnja i reputacija postale su vane poevi od 1890., kada su Lombardija i Venecija
poele uvoziti dalmatinska vina.
Nakon kritinog perioda teta od pepelnice, prije nego je sumpor postao lijek, velika narudba
se ukazala iz smjera Francuske.
Dalmacija dvadesetak godina ispunjava francuske potrebe za vinom
Nakon 1870., tijekom itavog trajanja filokserske krize, Francuska je imala potrebu za vinima
za svoje unutarnje trite, i zasvoje dobavljae prema kolonijama. Strunjaci posrednici iz
Bordeauxa i drugih luka, sluajno su opazili da se ugodna mjeavina koja podsjea na crveni

bordeaux moe postii mijeajui snana crna dalmatinska sa laganim crnima s Juga
Cijene nikad nisu postigle tolike vrhunce, zbog slabih uroda.
Da bi se zadovoljila potranja odreena za izvoz, du itave 1500 km hrvatske obale, ljudi su
poeli ruiti vapnenac eljeznim polugama kako bi napravili nizove od 3-10 terasa
razlomljenih na mikroestice koje se uzdiu iznad mora, jedini nain za prii posjedima.
Od 1875. do 1891., gotovo 600 000 hl izvozilo se brodom, svake godine iz Dalmacije prema
Francuskoj, a150 000 hl prema austro-ugarskom carstvu. Ili vie od polovine dalmatinske
proizvodnje od otprilike 1 200 000 hl na 75 000 ha. Dalmatinski procvat dosigao je svoj
najvii stupanj izmeu 1860. i 1888. : dalmatinske luke, Zadar, ibenik, Split, otpremalesu
brojne bave premaFrancuskoj, Italiji, panjolskoj, uzastopce pogoenima filokserom.
Katastrofa filoksere unitava Dalmaciju
Kad je Francuska nakon filoksere obnovila svoje vinograde, potranja, dakle prosperitet
Dalmacije iezava, pogoen do smrti neumoljivom filokserom, poevi od 1894
Potom u slijedeih desetak godina:
- Insekt pustoitelj nije bio zaustavljen relativnom izolacijom vinograda na otocima, ni
odvajanjem razliitih vinogradskih bazena obalnih i kontinentalnih;
-Istovremeno pepelnica i peronospora napadaju vinograde;
- Naputanje vinograda bilo je znaajno u itavoj Hrvatskoj:
1888.= 172000 ha; 1914= 135000 ha., 1920 =<70000 ha.
Proizvodnja je propala.
- Milijuni mikro-parcela naputeni su od 1920-tih
- 300 kultivara zauvijek je nestalo, bez da je itko imao vremena osigurati ih u kolekcijama;
-Liberalizacija uvoza talijanskih vina 1892., kao posljedica carinskog ugovora izmeu Italije i
austro-ugarskog carstva ubrzala je ekonomsku katastrofu.
Od 1900.g. , iseljenitvo je usisalo upropatene Dalmatince prema Americi, Argentini,
Australiji, itd Vie od 30000 ljudi otputovalo je tih godina. Emigracija se jo vie produbila
kad se filoksera generalizirala do 1925.
Otoci i obalni gradovi opustjeli su, s naputanjem mikro-parcela oienih od
kamenaeljeznim polugama tijekom prethodnih stoljea.
U kontinentalnoj Hrvatskoj filoksera je takoer pustoila, A u istom trenutku svi raniji
trgovaki odnosi bili su potreseni raspadom austro-ugarskog carstva (1918.), i asimilacijom
Hrvatske, kao i Slovenije, u krilo Kraljevine Srbije.
Od 1925 do 1940, vinogradarstvo, znaajno smanjeno i koncentrirano, preivjelo je kolikotoliko samo u dijelovima gdje je bilo najlake i najproduktivnije uzgajati
Tijekom graanskog rata 1940. do 1945., muka populacija bila je jo vie desetkovana, sa
posljedicom gotovo potpunog naputanja kulture vinogradarstva, kao i zbog slabe vlastite
potronje
Veliki migracijski val opustio je jo vie Dalmaciju nakon 1946. kad se komunizam nametnuo
s institucijom SFRJ okupljajui Srbe, Hrvate, Slovence, Bosance, Crnogorce, Kosovare,

Makedonce i nekoliko perifernih etnikih manjina ( vojvoanske Maare, balkanske Rome)

1946.g. titoistiki komunizam ustanovio je socijalistike zadruge na ovom iskrvarenom
vinogradarstvu, nacionalizirajui obradivu zemlju. Sovjetska vinogradska kola dala je svoj
peat iskoritavanjem najproduktivnijih vrsta na ravnicama unutranjosti s potencijalom
velikih prinosa za proizvodnju vina za jugoslavenske radnike mase i druge bratske
zemlje, sa nekoliko izgradnji monumentalnih zgrada za proizvodnju vina.
Privatni vinogradarski prostor bio je ogranien na proizvodnju vina samo za vlastitu
potronju, budui da je trite vina nacionalizirano.
Od 1995., neki od ovih vinograda su ponovno aktivni, inicijativom nekih vinara koji, od
2000.g., dobivaju odlikovanja u meunarodnim suoavanjima.
Danas
Du stotine obalnih i otonih kilometara, obalna plovidba omoguuje promatranje tisua
mikro-parcela, odijeljenih impozantnim suhozidima, svjedocima truda generacija ljudi koji su
uzgajali lozu esto zajedno s maslinama, a koje su jo uvijek vidljive usred osvajake makije.
To je savrena ilustracija vinogradskog krajolika relikta po definiciji P.-M. Tricaud.

Tablica 1: Kategorije nekih vinogradskih teritorija

Teritoriji
upisani na
listu
Svjetske
batine
2005.

Poglavito
vinogradarskiSaint-Emilion (Francuska)
Tokaj (Maarska)
Alto Douro (Portugal)
Pico ( Aore, Portugal)
Djelomino
vinogradarskiDolina Rajne (Njemaka)
Wachau ( Austrija)
Val de Loire ( Francuska)
Cinqueterre (Ligurija, Italija)Teritoriji na
tentativnoj
listi zemalja
2005Regija Limassol ( Cipar)
Champagne (Francuska)
Cte d'Or (Bourgogne, Francuska)
Trapani ( Sicilija, Italija)
Lavaux ( Vaud, vicarska)
Ostali
znaajni
teritorijiStellenbosh (Cap, Juna Afrika)
Navarre (panjolska)
Rioja (panjolska)
Alsace (Francuska)

Banyuls (Roussillon, Francuska)

Korzika (Francuska)
Hautes Ctes-du-Rhne (Francuska)
Valle de la Moselle (Palatinat, Njemaka)
Rutherglen (Australija)
Barrossa Valley (Australija)
Otoje Cap Vert
Chili
Jerez (Andaluzija, panjolska)
Lanzarote (Canaries, panjolska)
Monts du Jura (Francuska)
Gorgie
Santorini (Grka)
Carema (Piemont, Italija)
Chianti (Toskana, Italija)
Madera (Portugal)
Vinho verde (Portugal)
Valais (vicarska)
Napa Valley (Kalifornija)Svaki od ovih vinograda bio je predmet opisa svojih specifinosti
krajolika na Icomos-u 2005.

Okvir 4: Babi
Babi prema profesoru Pierre Galet u Enciklopedijskom rjeniku vrsta loze (Hachette, 2000):
Babi crni i jo dvadesetak drugih lokalnih naziva od ibenika do Zadra.
Vinova loza sekundarne crne vinske sorte , nekada uzgajana u Dalmaciji, u ibenskoj regiji, i
vrlo rijetka u sjevernoj Dalmaciji. Pupanje: slabo pahuljasto bijelo, gotovo pauinasto. Mladi
listovi svijetlo zeleni, malo pauinasti. List : svijetlo zelen, sjajan, duboko peterodijelan,
ponekad esterodijelan. Gornji sinusi duboki sa otrim i uskim dnom; donji sinusi manje
duboki, uski, esto sa zubom u dnu peteljke u obliku lire, otvorene ili zatvorene: iljasti zupci,
vrlo uski; nalije glatke povrine. Lie na jesen djelomino pocrveni. Grozd: srednji, u
obliku krnjeg stoca,, voluminozan (400 g), zbijene kuglaste bobice, srednja, plavkasto crna,
tanka opna, meso mekano i sono. Zrelost : trea dob. Fiziologija: Plodna sorta, sa redovnom
produkcijom, od 200 do 250 hl/ha. Rasprostranjenost: zbog svoje dobre plodnosti, ova sorta
rasprostranjena je u svim dalmatinskim vinogradima, postupno s obnovom
vinograda,osvajajui umjereno sjevernu Dalmaciju (i otoke), zatim uzimajui vii postotak
poevi od Biograda, zatim u ibenskoj regiji (Skradin) i Katela do Splita, gdje je postao
glavna sorta. Pronalazimo ga i na otoku Brau, neto malo na otocima Hvaru, Visu, Koruli i

jako malo na poluotoku Peljecu. U plodnim uvjetima , Babi daje vina slabog karaktera.
Na suvremeniji nain, Babi uzgojen u uvjetima siromanog tla sa jakom izloenou suncu i
slabim prinosom ima vrlo visoki kvalitativni potencijal koji mu, u odreenim sluajevima
proizvodnje u bavama, omoguuje postizanje ravnotee i spajanje aroma jednako sloenih
kao kod najboljih shiraza.
To je sluaj sa vinima Babi koja se sada dobivaju na Bucavcu, sa koncentracijom boje i
tanina za odravanje eera na 14 do 15 , da bi imali naziv Babi- Bucavac .
Osjetilni profil Babia Bucavac:
Oko

Usta
Crvena cigla

Tijelo

Kiselost

Zrela trenja

Zaslaenost

Rubin

Sklad

Boja

Gorina

Cvjetni

Trajnost

ivotinjski

Alkohol

Biljni

Drvo

Vinja
Nos

Ljuto
Murva