STABILNOST BRODA

Stabilnost broda je svojstvo broda da se odupre djelovanju vanjskih sila koje ga

nastoje nagnuti. To je sposobnost broda da se vraa u poetni poloaj nakon to
te sile prestanju djelovati.
Nagibne sile i zakretni momenti mogu djelovati statiki i mogu biti ovisni o
vremenu.
Razlikujemo statiku i dinamiku stabilnost broda.
Brod se takoer moe naginjati za odeeni kut do svoje poprene i uslune osi pa
tako razlikujemo uzdunu i poprenu stabilnost broda.
Na brod djeluju 2 sile: sila uzgona i sila teine broda.
Po II. Newtonovom aksiomu teina tijela G=m*g . Sila teine brodskog sustava
ima hvatite u teitu broda iji se poloaj i ukupna teina odreuje raunom
centracije.
SILA UZGONA
Na svako tijelo uronjeno u neku tekuinu djeluje hidrostatski tlak koji uvijek
djeluje okomito na povrinu i tako izaziva silu tlaka.
Suma svih vertikalnih komponenata tlakova daje rezultanu(ukupnu silu) koja se
naziva UZGON, a hvatite joj je u teitu podvodnog dijela broda koji se naziva
teite istisnine broda.
UVJETI PLOVNOSTI (da bi tijelo imalo plovna svojstva)
1) Definira da sila uzgona mora biti jednaka sili teine broda
2) Ovaj uvjet definira da sila uzgona i sila teine broda moraju leati na istom
pravcu
moraju biti suprotnog smjera i taj pravac mora biti okomit na trenutnu vodenu
liniju
3) Brod mora imati stabilnu ravnoteu, a to znai da mora imati sposobnost da se
zadrava pri odreenom kutu nagiba odnosno da se vraa u poetni poloaj kada
te sile prestanu djelovati.
Kad se brod zbog djelovanja vanjskih sila nagne za odreeni kut nagiba oblik
podvodnog dijela broda se mijenja(volumen podvodnog dijela broda ostaje isti) pa
se teite pomie u stranu nagiba iz toke B u B1.
Kako je teite istisnine ujedno i hvatite sile uzgona to znai da se pravac na
kojemu lei sila uzgona pomie sa simetralne ravnine , a
kutu nagiba.
U ovom sluaju nam se javlja spreg sila(sila uzgona i teine) koje imaju
krak(polugu) GH, odnosno javlja nam se moment sprega sila tzv. uspravljajui
moment(moment statike stabilnosti).
Polugu Gh nazivamo polugom stabilnosti broda i o njoj iskljuivo ovisi ukupna
stabilnost broda.
Kako se brod sve vie naginje vrijednost poluge GH raste odnosno raste ukupna
stabilnost broda.
KRIVULJA STATIKE STABILNOSTI BRODA u obliku dijagrama prikazuje ovisnost
poluge stabilnosti GH i kuta nagiba broda.
U koordinatni sustav XY nanosi se vrijednost kuta nagiba i to na os x, a vrijednost
poluge na os y.
Tako dobivena krivulja ini krivulju statike stabilnosti broda koja definira
podruje stabilne ravnotee broda.

OSNOVNE TOKE POETNE STABILNOSTI

Toka metacentra M
Toka teita brodskog sustava G
Toka teita istisnine B
Uporina toka(kobilica) K
TEITE ISTISNINE B(F)
Ovo je zamiljena toka u kojoj smatramo da su koncentrirane sve sile uzgona
uronjenog dijela broda.
Kako je oblik vodnih linija broda lijevo i desno od uzdunice jednak, sile uzgona
jedanko djeluju na lijevi i desni bok broda pa e se teite broda dok je u
uspravnom poloaju nalaziti na simetralnoj ravnini. Ako se brod iz bilo kojeg
razloga pod utjecajem zakretnih sila nagne za neki kut tada se oblik podvodnog
dijela broda mijenja, a teite istisnine se pomie u stranu nagiba.
Kod malih kuteva nagiba broda zamiljamo da se teite pomie po pravcu, a kod
veih kuteva nagiba broda se teite pomie po KRIVULJI TEITA ISTISNINE.
Poloaj teita istisnine odreujemo s njegovom udaljenou od kobilice. Kod
normalnih sluajeva vrijednost KB odreujemo primjenom Simpsonova pravila.
Kako poloaj teita istisnine ovisi o obliku uronjenog dijela broda njegova
udaljenost od kobilice ovisit e o gazu broda.
TEITE BRODSKOG SUSTAVA G
Ukupna masa nekog tijela odnosno teina tog tijela ima hvatite u toki teita
brodskog sustava
Teite brodskog sustava je zamiljena toka nekog tijela u kojoj su koncentrirane
sve teine tog tijela i toka u kojoj sve sile teina djeluju okomito prema dolje
ukupnom silom koja je jednaka teini tog tijela.
Kod brodova uobiajene forme sustavno teite se nalazi na simetralnoj ravnini, a
odreuje se u dvije koordinate i to s udaljenou od kobilice KG i udaljenou od
krmene okomice XG.
Kod ukrcaja/iskrcaja tereta na brodu dolazi do promjene teita brodskog sustava
po duljini i visini. Ukupna promjena teine kao i promjena poloaja teita dreuje
se RAUNOM CENTRACIJE i to prema pravilu koje glasi da je: Moment sveukupne
teine s obzirom na neku os jednak je zbroju momenata pojedinih teina s
obzirom na tu istu os.
TOKA METACENTRA M
To je toka koja se nalazi iznad toke teita brodskog sustava, a dobije se
presjecanjem pravca na kojem lei sila uzgona i simetrale ravnine broda.
Ako pretpostavimo da se brod nagne za odreeni kut, teite istisnine e se
pomaknuti po dijelu luka krunice ije se sredite nalazi u toki metacentra.
Ako se brod nagne za mali kut nagiba, teite istisnine e se pomaknuti iz B u B1
po luku krunice koju aproksimiramo pravcem.
Na tako dobiveni pravac kada se povue okomica dobije se stvarni i prividni
metacentar na simetralnoj ravnini koji u ovom sluaju lei u istoj toki na
simetralnoj ravnini. Ovaj sluaj vrijedi do nagiba od 12.
Ako se brod pod utjecajem vanjskih sila i dalje nastavi naginjati tada e se teite
istisnine sve vie pomicati u strani nagiba po krivulji teita istisnine(koja je
zapravo luk krunice sa sreditem u metacentru). Ako na taj luk krunice
povuemo tangentu, a na nju okomicu dobijemo toke stvarnog metacentra dok

nam prividni metacentar ostaje na simetralnoj ravnini broda. Ovo znai da stvarni
i prividni metacentar ne lee na istoj toki ve se stvarni metacentar pomie sa
simetralne ravninve u suprotnu stranu od nagiba broda po METACENTARSKOJ
KRIVULJI (EVOLUTI).
KOBILICA(UPORINA TOKA) K
Ako je uporina toka kobilica onda momenti koji nastaju promjenom teina na
brodu se nazivaju momenti oko kobilice. Promjenom odnosa momenata izazvanih
promjenom teina na brodu , teite sustava mijenja svoj poloaj i dobiva se nova
vrijednost udaljenosti iznad kobilice. Promjenom odnosa momenata izazvanih
teinama moe nastati zbog ukrcaja/iskrcaja i pomakom neke teine na brodu.
UKRCAJ I PREMJETANJE TERETA NA STABILNOST BRODA
Svako pomicanje tereta na brodu izaziva promjenu poloaja teita broda, a
samim tim i promjenu metacentarske teine(MG).
a) Vertikalno premjetanje tereta na brodu
Kod vertikalnog premjetanja tereta dolazi do pomicanja teita broda po visini.
Terete poznate mase koji se die za poznatu visinu izaziva promjenu teita broda
po pouku:

G0G1: h = p : d G0G1

ph
D

A prema tome promjena metacentarske visine e biti:

p poznata masa u tonama
h- vertikalna visina za koju se pomie teret
D deplasman broda (t)
G0G1- pomak teita
M0G1 nova metacentarska visina
M0G0 poetna metacentarska visina
+ za sputanje tereta
- za podizanje tereta

M 0G1= M0G0 G0G1

b) Horizontalno pomicanje tereta (u poprenom smjeru)

Ovakvo pomicanje tereta na brodu izaziva pomak teita iz G0 u G1 pa se brod
nagne za odreeni kut kod kojeg je smjer uzgona i deplasmana na istoj okomici
na novoj vodenoj liniji.
Brod e dalje ploviti pri ovom kutu nagiba sve dok ne nastanu novi momenti koji
e brod izbaciti iz ovog poloaja, odnosno vratiti u poetni poloaj.
Pomak teita iz G0 u G1 rauna prema pouku o pomaku teita:
G 0G1:e = p :
D G0G1

ep
D

c) Koso premjetanje tereta

Kod kosog premjetanja tereta na brodu pretpostavit emo da se teret pomie iz
poloaja I u poloaj II vertikalno na poznatu visiniu i zatim se pomie popreno po
palubi za poznatu udaljenost.
Ovakvo pomicanje tereta izaziva prvo pomak teita iz G0 u G1 vertikalno to
izaziva smanjenje metacentarske visine, a zatim se teite zbog poprenog
micanja pomie iz G1 u G2 to rezultira nagibom broda.
Pomak teita odreujemo prema poucima o pomaku teita:
d) Ukrcaji tereta
Pri ukrcaju/iskrcaju tekog tereta brodskom samaricom ili dizalicom s obale
teite broda se mijenja iz G u G1 pa se brod nagne za neki kut jer novo teite
mora biti na istoj okomici na vodenoj liniji kao i novo teite istisnine. Pomak
tereta je okomit kod ukrcaja dizalicom te se teite sustava podie i pogorava se
stabilnost broda.

Kod samarice kad teret visi za vrijeme ukrcaja hvatite sile teine tereta se nalazi
na objesitu i zbog toga se teite broda premjeta, poveava se gaz i dolazi do
pomaka teita broda, teita istisnine i toke metacentra.

UZBUDNE SILE I ZAKRETNI MOMENTI

Na brod djeluju razliite uzbudne sile koje proizvede prekretne momente koji
naginju brod u uzdunom ili poprenom smjeru. Poto je popreno nagibanje
broda rizinije primarne su horizontalne sile koje mogu nastati zbog:
a) djelovanja vjetra
Zbog djelovanja bonog vjetra iznad vodene linije i istovremenog djelovanja
otpora vode na dio broda pod vodom dolazi do momenta koji nastoji nagnuti brod
u smjeru njegovog djelovanja.
Kada momenti svih sila koje djeluju na brod s obziorm na teite broda budu u
ravnotei, brod e zauzeti odreeni kut nagiba sve dok ne prestane djelovanje
bonog vjetra
b) zakretni momenti pri kormilarenju
Pri zakretanju kormila brod se poinje okretati pa kroz teite sustava djeluje
centrifugalna sila koja sa silom tlaka vode na uronjenom dijelu boka broda ini
spreg sila. Taj spreg sila nastoji nagnuti brod na suprotnu stranu od one na koju
se okree. Slino je kao i kod djelovanja bonog vjetra gjde dolazi do stvaranja
unutranjeg momenta sile teine i sile uzgona koji se suprostavljaju zakretnom
momentu. Brod e se nagnuti do onog kuta dok se dva L momenta ne izjednae,
a u trenu kada centrifugalna sila prestane djelovat(brod se prestane zakretati) isti
e se vratiti u poetni poloaj.
Ovaj zakretni moment ovisi o brzini broda i radijusu zakrivljenosti putanje
kormilarenja.
c) zakretni momenti pri nasukavanju broda
Kada se brod nasue reakcija uoprita u kobilici smanjuje ukupni moment
stabilnosti broda. Izronjeni sloj broda vie nije osiguran uzgonom i masa ovako
izronjenog sloja zamijenit e dio uzgona, a zove se REAKCIJA NA DNU BRODA i
djeluje u toki nasukavanja K.
Ako se nakon nasukavanja prirodno(oseka) smanji visina vode, a isto vrijedi i za
sluaj ako se brod nasue velikom brzinom tada se na toku dodira(broda i dna)
prenosi znatan dio mase broda i u takvoj situaciji je dovoljan mali nagibni
moment(vjetar,valovi i sl.) da se ugrozi stabilnost broda.
Ako se nasukani brod nagiba za neki kut tada e moment stabilnosti broda bit
jednak zbroju momenata oko toke nasukavanja. Da bi odreeni sustav bio u
ravnotei mora se zadovoljiti uvjete ravnotee, odnosno suma svih sila u smjeru
osi promatranog koordinatnog sustava xy mora biti jednaka nuli i suma
momenata oko uporine toke mora biti jednaka nuli.
KRITINI GAZ pri nasukavanju je ovaj gaz u kojeg je masa izronjenog sloja
tolika da je reducirana metacentarska visina u granicama doputene vrijednosti
od 0,3 m.

Ovo sve skupa znai da je najvea opasnost za brod kada izgubi veliki dio svoje
mase, a to se primjerice dogaa kad se nasue velikom brzinom jer u takvoj
situaciji izgubi veliki dio mase.
Isto tako za nasukani brod je opasna oseka jer u tom sluaju debljina izronjenog
sloja raste kao i reakcija na dnu broda, a pada sila uzgona. Meutim utvreno je
da dokle god je razlika gaza iznad 0,3 m ne postoji opasnost prevrtanja broda.