Seminarski rad

Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

UNIVERZITET U SARAJEVU
EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ MEUNARODNE EKONOMIJE:

OBLICI MEUNARODNOG KRETANJA KAPITALA

MENTOR:

Ass. Snjeana Brki

STUDENT:
Kokanovi Omar
BR. INDEKSA: 56570-R-99

Sarajevo 20.07.2003

Stranica 1 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Stranica 2 od 16

Kokanovi Omar

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

1. Uvod
Tokom vremena meunarodni ekonomski odnosi postajali su sve kompleksniji
to je dovelo i do potrebe dograivanja postojeih mehanizama meunarodne
finansijske saradnje. Nekad jednostavan mehanizam vremenom se pretvorio u
vrlo sloen, u kojem su impulsi meunarodne finansiske saradnje postali
vievrsni. Ta diverzifikacija impulsa dovela je do formiranja vie vrsta kapitala.
Tako se u poetnim fazama razvoja meunarodne ekonomske saradnje formirao
kamatonosni kapital. Usljed kompleksnosti savremenih meunarodnih
ekonomskih odnosa, meunarodno kretanje kapitala postalo je vrlo sloen i
poprimio razliite forme.
Postoji vie podjela meunarodnog kretanja kapitala, jedna od najznaajnijih je
ona koja polazi od vremena. S tog aspekta postoji kratkoroni i dugoroni
kapital i izraava diferenciranost ne samo po trajanju svog povratnog hoda ve i
po karakteristikama koje proizilaze iz funkcije i namjene tih plasmana. Pored
ove postoje jo podjele meunarodnog kretanja kapitala na :
1) pekulativno,
2) stabilizirajue,
3) kompenzatorno i sl.
Meunarodno kretanje kapitala s jedne strane ima osobine isto bankarskih, a s
druge strane isto poslovnih transakcija. Ova dva aspekta posmatranja su
meusobno komplementarna i odraavaju ustvari dvije strane jednog procesa.
Meunarodno kretanje kapitala dijeli se na one kapitalne transakcije koje imaju
autonomni karakter i one koje imaju kompenzatorni karakter. Autonomni
karakter imaju one meunarodne transakcije kapitala koje se preduzimaju radi
realizacije spoljnotrgovinskih poslova. One su neovisne o situaciji platnog
bilansa i spolnotrgovinski akteri ih preduzimaju potpuno autonomno. Ove
transakcije za rezultat esto imaju izvozno-uvoznu neusklaenost. Za razliku od
autonomnih, kompenzacijski karakter imaju one transakcije koje se preduzimaju
upravo zato da bi se ispravljale neusklaenosti autonomnih.One su u direktnoj
ovisnosti o platnobilansnoj situaciji i preduzimaju ih monetarne vlasti u cilju
platnobilansnog kompenziranja.

2. MEUNARODNO KRETANJE KRATKORONOG KAPITALA

Stranica 3 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

Prema konceptu platnog bilansa uoava se meunarodna ovisnost kretanja

kratkoronog kapitala i kretanja zlata. U platnobilansnim kompenzacionim
finansiranjima ulogu zlata u sve veoj mjeri igra kratkoroni kapital. Diferencije
izvozno-uvoznih tokova balansiraju se pravilima i odlivima kratkoronog
kapitala. Umjesto akumuliranja i deakumuliranja zlatnih rezervi, svoju koliinu
mjenjaju devizne rezerve.
Pored preteno naglaenog kompenzatornog karaktera kretanja meunarodnog
kratkoronog kapitala, ne mogu se zanemariti ni autonomne kratkorone
transakcije. Tu se prije svega misli na pekulativno kretanje kapitala i kretanje
koje je izazvano razlikama kamatinh stopa.
2.1. Kratkoroni kapital i novac
Osnovna filozofija zlatnog regulisanja neusklaenosti platnog bilansa
ukazuje na to da zemlja sa suficitom u bilansu realizira priliv zlata, to poveava
koliinu novca u opticaju, a zemlja sa deficitom platnog bilansa preuzima
kratkoroni kapital, priliv zlata se poistovjeuje sa odlivom kratkoroonog
kapitala, a odliv zlata sa prilivom kratkoronog kapitala. Ostvarene devize
izvoznici obino prodaju u krajnoj instanci Centralnoj banci tako da odliv
kratkoronog kapitala djeluje na poveanje koliine novca u opticaju. Na isti
nain, kada uvoz nadmai izvoz, odliv zlata e djelovati na smanjenje koliine
novca u opticaju. Ove promjene koliine novca u opticaju su rezultat direktnog
uticaja razliitih vrijednosti izvozno-uvoznih tokova. Tako suficit platnog
bilanasa izaziva poveanje koliine novca u opticaju, a deficit smanjuje tu
koliinu. Za razliku od ovih primarnih promjena koliine novca, sekundarne
promjene proizilaze iz odnosa kretanja kratkoronog kapitala i finansijskih
rezervi u bankama.
2.2. Kratkoroni kapital i novano trite
Veza izmeu kratkoronog kapitala i novca sugerie da se ova dva monetarna
fenomena trebaju neodvojivo razmatrati i isto tako ukazuje na svrsishodnost
njihovog korelativnog poimanja u meunarodnim ekonomskim odnosima.
Ukoliko se kratkorono kretanje kapitala ne provodi posredstvom Centralne
banke, ono se obino realizira posredstvom novanog trita. Postoje dva naina
finansirana, koji karakteriziraju vezu kratkoronog kapitala i novanog trita.
Prvi se odnosi na finansiranje spoljnoekonomskih transakcija pekulativnim
kapitalom, a drugi na direktno finansiranje od strane samih spolnotrgovinskih
aktera. Prva mogunost finansiranja izvoznih poslova posredstvom novnanog
trita ovisi o ocjenama kretanja vrijednosti deviznih kurseva izvozne i uvozne
Stranica 4 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

zemlje u odgovarajuem vremenskom periodu. Ako pekulatni izvozne zemlje

ocjene da je ekonomski unosno kupovati valutu zemlje uvoznika da bi je nakon
izvjesnog vremena, kada joj vrijednost porasta, prodavali, izvoznici e biti u
stanju da lako naplate svoja potraivanja. Druga mogunost finansiranja
izvoznih poslova ovisi o finansijskoj snazi izvoznika. Ako su oni u stanju da
sami finansiraju svoj izvoz, odnosno ako su u mogunosti dakreditiraju
inostrane kupce u nekom kratkoranom vremenskom periodu,onda se odliv
kratkornog kapitala ne moe poistovjetiti sa prilivom zlata i ne moe rezultirati
poveanjem koliine novca na domaem tritu. Budui da nacionalna
ekonomija u savremenim meunarodnim ekonomskim odnosima istovremeno i
izvozi i uvozi i budui da spoljnotrgovinski odnosi oblino nisu meusobno
usklaeni, onda je prema inostranstvu obino i dunik i povjerilac. Da bi
novano trite moglo funkcionisati, odnosno da bi ono pruilo mogunost
kretanja kratkoronog kapitala u meunarodnim relacijama, pored toga to mora
postojati mogunost kratkoronih ulaganja u inostranstvo u obliku vrijednosnih
papira, zatim to kvalitet takvih vrijednosnih papira treba da bude da ih prihvate
emisione banke na eskontovanje i da se mogu uraunati u likvidne rezerve,
potrebno je da u zemlji postoji i devizno trite. Meunarodno trite novca
implicira zajedniko funkcionisanje i novanog i deviznog trita.
Budui da je putem deviznog trita omogueno pretvaranje inostranih u
domae i domaih u inostrana sredstva plaanja, uspostavljena je tijesna veza i
meusobna ovisnost izmeu kamatne stope i deviznog kursa. Naime, poto
razlike kamatnih stopa u nacionalnim privredama iniciraju meunarodno
kretanje kapitala, ono izaziva mjenjanje ponude i potranje stranih sredstava
plaanja, pa tako reproducira odgovarajue promjene nivoa deviznog kursa,
Meunarodno kretanje kapitala ima stabilizirajue i destabilizirajue efekte.
pekulantske transakcije mogu znatno modificirati normalno funkcionisanje
mehanizma finansiranja deficita. U sistemu papirnog standarda uticaji deficita i
suficita platnog bilansa na kretanje kratkoronog kapitala i uticaj pekulacije na
njihove odnose su svakako mnogo kompleksniji.

3. MEUNARODNO KRETANJE DUGORONOG KAPITALA

Stranica 5 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

Osnovni oblici meunarodnog kretanja dugoronog kapitala, su uglavnom

zajmovi u najirem smislu rijei s jedni i direktne i portfolio investicije s druge
strane. Prvi oblik predstavlja prenos kupovine snage iz jedne u drugu, a drugi
predstavlja preduzimaki i ivesticioni poduvat u inozemstvu. Meunarodni
zajmovni kapital podrazumjeva odreeni fianacijski odnos izmeu dvije zemlje
u kojem zemlja izvoznik kapitala stavlja na raspolaganje ugovorenu koliinu
novca ili adekvatnu koliinu potrebnih materijalnih dobara, a zemlja uvoznik
kapitala se obavezuje da primljeni iznos vrati u doreenom vremenu uz
odogavarjuu cijenu (kamatnu stopu). Direktne i portfolio investicije
podrazumjevaju odreeni privredo-kooperacijski odnos izmeu dvije zemlje u
kojem inostrani investitor, na temelju uloenog kapitala, obavlja odgovarajue
privredne aktivnosti u zemlji uvoznika kapitala. Ciljevi meunarodnog kretanja
dugoronog kapitala su, uglavnom, dvastrano determinirani. S jedne strane, oni
ovise o mogunostima i potrebama investiranja u meunarodnim razmjerama i s
druge strane, o ekonomsko-politikim odnosima savremenog svijeta.
3.1. Meunarodni zajmovni kapital
Mada je spektar ciljeva meunatodnog posuivanja kapitala zaista vrlo irok
poev od stvaranja uslova za realiziranje brojnih plasmana, ostvarivanja
politikih ciljeva, osvajanje novih ili zadravanja postojeih trita, pa sve do
pomaganja izgradnje nerazvijenih zemalja daljnja diferencijacija
meunarodnog zajmovnog kapitala se vri na dvije osnovne grupe. To su
zajmovi za finansiranje izvoza i zajmovi u svrhe ekonomske pomoi. Osnovno
obiljeje
zajmovnog kapitala jeste kamatonosni kapital. Stavljanje na
raspolaganje odreenog iznosa novca ili izvjesne koliine potronih dobara od
strane zemlje izvoznika uslovljena je obavezom zemlje uvoznika kapitala da
vrati za iznos kamata uveanom koliinom primljenih novanih ili robnih
stedstava u odgovarajuem vremenskom periodu. Ovaj isto ekonomski odnos
esto je iniciran, uslovljen ili podvrgnut, meunarodnim relacijama, vri se u
dvije osnovne forme: novanoj i robnoj. U konanoj instanci, i zajam u novanoj
formi realizira se realnim transferima. Vrijednost novca je odreena veliinom
vika vrijednosti koji donosi svome vlasniku. Njegovo otuivanje vri se u
obliku kredita, a ema njegovog kretanja dobiva oblik N-N, pri emu se stvara
utisak da novac ima mo da se oploava, neovisno od procesa proizvodnje.
Razlika izmeu novane i robne forme zajma jeste i u tome to se novani

pretvara u realni, posredstvom spoljnotrgovinskog multiplikatora. Ovaj

multiplikator ovisi o marginalnoj sklonosti ka uvozu i tednji u nacionalnoj
ekonomiji i izraunava se na sljedei nain :
Stranica 6 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

Prema tome moglo bi se uzeti da je pravac kretanja zajmovnog kapitala

usmjeren iz zemlje sa niom u zemlje sa viom kamatnom stopom. Pored
tipinog zajmovnog kapitala u novanom obliku koji se pretvara u robni
multiplicirajem dohotka tj. indirektnim putem, postoje vrste zajmova kod kojih
se promjene oblika transfera vri direktno. Tu spadaju trgovaki krediti i krediti
vezani za robne isporuke.
Zajam moe biti javni ili privatni, zavisno od toga da li ga daje drava ili javnopravna institiucija, odnosno da li ga daje neko privatno lice. U savremenom
drutvu preteni dio ovakve vrste meunarodnog finansiranja pripada dravi.
Priliv zajmovnog kapitala izaziva pozitivne i negativne efekte. Priliv zajmovnog
kapitala poboljava platnobilansnu poziciju zemlje. U toku pretvaranja
novanog u realni transfer, priliv novanog kapitala djeluje inflatorno. Ako do
priliva kapitala doe u robnom obliku, onda on djeluje suprotno tj. deflatorno, s
obzirom ne to da su tada robni fondovi nadmaili novane. U tom sluaju
potpuno izostaje multiplicirajue dejstvo poveanja nacionalnog dohotka.
Multiplicirajue dejstvo odliva kapitala se izjednaava sa efektom poveanja
uvoza i djeluje u smjeru smanjenja nacionalnog dohotka. Na isti nain, odliv
novanog kapitala djeluje deflatorno, a odliv robnog inflatorno.
3.1.1. Zajmovi za finansiranje izvoza
Svaki oblik meunarodnog finansiranja predstavlja prateu ili posljedicu
spoljnotrgovinskih tokova. Gledajui u relacijama multilateralnih odnosa, oni se
u konanoj instanci pretvaraju u realne transtere: Uporedo s razvojem
meunarodne trgovine trebalo je rijeavati mnoge pratee probleme.iroko
razgranati meunarodni ekonomski odnosi, formirani i odravani u uvjetima
kompliciranih trinih situacija, naroito u uvjetima sve otrije konkurencije na
svijetskom tritu, stvarali su potrebu iznalaenja efikasnijih mjera za
odravanje postojeih i proirenja novih trita.
Otra tendencija na svijetskom tritu ukazuje da izvozni krediti postaju sve
obimniji, rokovi vraanja sve dui i kamate sve nie. U periodima oskudice
srednoronog i dugoronog kapitala, izvozni krediti postaju presudnim
elementom uspostavljanja poslovnih odnosa.
Diferenciranje izvoznih kredita se vri u odnosu na potrebno vrijeme i zatim, u
odnosu na situaciju i date okolnosti finansiranja izvoza.

Prema vremenu izvozni krediti mogu biti:

kratkoroni
Stranica 7 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

srednjoroni
dugoroni
U odnosu na situaciju i date okolnosti, izvozni krediti se diferenciraju
prvenstveno na bazi kreditne pokrivenosti izvoznog posla i na bazi stepena
kreditne povoljnosti.
Klasifikacijom na bazi kreditne pokrivenosti postoje:
djelimini
potpuni
Po klasifikaciji na bazi stepena kreditne povoljnosti , izvozne kredite djelimo ne:
manje atraktivne
vie atraktivne
Osiguranje protiv izvoznih rizika postalo je praktino sastavni dio finansiranja
izvoznih poslova u veini zemalja. Trokovi osiguranja su postalii sastavni dio
trokova izvoznih kredita.
3.1.2 Zajmovi u svrhu ekonomske pomoi
Neusaglaeni ciljevi zajmodavalaca i zajmoprimalaca, esto dijametralno
suprotni efekti od onih koji su oekivali u zemlji primanja takvog zajma,
svrsishodnosti i karakteru zajmova namjenjenih za ekonomsku pomo manje
razvijenih zemljama, osnovne su karakteristike ove vrste meunarodnog
finansiranje. Osnovni interesi plasiranja kapitala u inostranstvo u svrhu
ekonomske pomoi mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe. To su komercijalni
i politiki ili strateki interesi. Mada se pokuava napraviti otrija distinkcija
izmeu ovih dvaju interesa, vrlo je teko nei sluajeve u kojima su se inile
ekonomske pomoi uprkos pogoranih politikih odnosa.
Filozofija i ekonomska opravdanost plasiranja kapitala u manje razvijene
zemlje poiva na argumentima da razvijene zemlje, ukoliko ele da zadre
postojee nivoe ivotnog standarda, moraju neprestano poveavati obime
spolnotrgovinske razmijene. Dugorono posmatrano, jedino razvoj danas
nerazvijenih zemalja moe osigurati kontinuiranu ekspanziju i razvoj danas
razvijenih zemalja.
S aspekta zemalja primalac kapitala u kojima se ponekad osjea pritisak a
ponekad potreba priliva stranog kapitala, iskrsavaju mnogi problemi vezani za
svrsishodnost, ekonomsku opravdanost i regulisanje priliva stranog kapitala.
Posebno mjesto zauzima pitanje koje je vezano za dugoroniji aspekt
sposobnosti servisiranja ino-duga.
Dodatni kapital trebalo bi da omogui ekspanziju domae proizvodnje u takvoj
razmjeri i na takav nain, da uloene investicije obezbjeuju vei stepen prihoda
nego to bi ih obezbijedila postojea kamatna stopa.
Stranica 8 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

Kapacitet apsorpcije kapitala poiva na shvatanju da se poseban akcent mora

staviti na relaciju mogunosti tednje i sticanja deviznih sredstava u odnosu na
privredni razvoj. Prema drugom shvatanju potrebno je vie raditi na rjeavanju
problema vezanih za stvaranje uvijeta (obrazovnih, institucionalnih itd.) za
efikasnije i svrsishodnije koritenje dodatnog, inostranog kapitala. Prema tome,
osnovna funkcija inostranih investicija treba da bude usmjerena u pravcu
promjene dotadanje nepovoljne strukture nacionalne privrede.
4. DIREKTNE INOSTRANE INVESTICIJE
Direktne strane investicije predstavljaju meunarodno kretanje dugoronog
kapitala koje je podlono uvjetima kontrole koje postavlja zemlja koja investira
svoj kapital i ogranienjima koje uvodi zemlja u koju se investira. One su
poduzetnike investicije u kojima kontrola i upravljanje odravaju njihov pojam
i sutinu. Transfer znanja i tehnologije danas predstavlja osnovnu formu u kojoj
se vri direktno inostrano investiranje. Industriski razvijene zemlje sve vie ele
da plasiraju umjesto novanih sredstava, steena iskustva, tehnoloka rjeenja,
patente i sl. Ova forma plasmana , kapitala omoguava stranim investitorima
stabilnije pozicije na inostranim tritima. S druge strane , industriski slabije
razvijene zemlje su u situaciji da moraju prihvatiti ovaj vid saradnje. Prema
koncepciskom pristupu, direktne inostranie investicije i njima sline portfolio
investicije predstavljaju susrete, a zatim moda sukobljavaje ili eventualo
usaglaavanje razliitih koncepcija, razliitih prilaza ekonomskim problemima,
gdje svaka strana eli da ostvari najpovoljnije ekonomske, a esto i politike
efekte za sebe.
Potrebno usvajanje novih i zadravanje postojeih trita i potrebno
uspostavljanje dugorone meunarodne privredne saradnje motivira se eljom za
direktnim inostranim investicijama. Uvozom kapitala u materijalnoj formi
obezbjeuju se devizna sredstva za nabavku investicione opreme, a ako se uvoz
kapitala vri u nematerijalnoj formi, dakle transferima savremene tehologije,
obezbjeuje se ostvarivanje neophodnog kvalitativnog skoka u privrednom
razvoju zemlje. U prvim fazama direktnog investiranja se moraju ulagati znatne
koliine finansijskih sredstava u odnosu na kasnije faze, te u poetnoj fazi
direktne investicije djeluju negativno na platni bilans. Kasnije, kada dospiju
naplate po dividendama, rojalitetima ili po nekom drugom osnovu, uticaj
direktnih investicija na platni bilans postaje pozitivan.
Direktne inostrane investicije nisu jednokratne, ve se moraju iznova ulagati da
bi se odrala rentabilnost starih investicija. Efekti direktnih inostranih investicija
u zemlji uvozniku kapitala su raznovrsni. Oni mogu biti kratkoroni, dugoroni,
kao i pozitivni i negativni. Kratkorono dejstvo uvoza kapitala se ogleda u

Stranica 9 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

stvorenim mogunostima za poveanje proizvodnje, kao i za otplaivanje

spoljnjih dugova ili za stvorenim mogunostima za poveanje proizvodnje, kao i
za otplaivanje spolnjih dugova ili za poveanje deviznih rezervi. Dugoroni
uticaj uvoza kapitala u formi direktnih inostranih investicija ogleda se u
poveanju produktivnosti, rada, proizalog iz zavrenih investicionih objekata u
koje su uloena inostrana sredstva i savremene tehnologije. Posebno pozitivno
dejstvo priliva stranog kapitala ogleda se u akceptiranju i savlaivanju
savremene tehnologije. Ukoliko zemlja uvoznik kapitala svojom ekonomskom
politikom nije odredila pravo mjesto i ulogu direktnom inostranom investiranju
u ukupnom razvojnom planu nacionalne privrede, razumljivo je da e tada,
umjesto pozitivnih nastupiti negativni efekti. U kategoriji meunarodnog
kretanja kapitala koja se odnosi na direktna inostrana investiranja, posebno
mjesto zauzimaju menarodna zajednika ulaganja.
4.1. Osnovni problemi
U zemljama izvoznicima kapitala intentivno se razrauju metode i pronalaze
putevi uvravanja steenih pozicija u oploivanju inostranog kapitala.U
razvijenim zemljama, prvenstveno se osjea potreba otklanjanja negativnih
efekata direktnih inostranih investicija. One nastoje da pronau vlastitie puteve i
izgrade podesne modele ekonomske saradnje u ovoj oblasti pomou kojih e
inostrani kapital imati pozitivnu ulogu u dugoronom razvoju nacionalne
privrede. Problemi direktnih inostranih investicija postali su danas predmet
izuavanja i glavna preokupacija velikog broja ekonomskih teoretiara.
Ekonomska praksa, s druge strane, pruila je iroko polje djelovanja
instrumentima ekonomske politike za reguliranje direktnih inostranih investicija.
Karakter tih mjera ovisi o koncepciji pojedine nacionalne privrede.
Dva osnovna problema u domenu direktnih inostranih investicija odnose se na
kretanje meunarodnog kretanja kapitala i transfer znanja i tehnologije.
Trita kapitala ukoliko uopte i postoje u zemljama u razvoju, nalaze se na vrlo
niskom stepenu svoga razvoja ako ih uporeujemo sa istim u razvijenim
zemljama. Zbog toga najvei dio raspoloivog kapitala nalazi put ka
najrazvijenijim nacionalnim privredama.
Akumulirajui ogromna finansijska sredstva na taj nain, razvijene zemlje imaju
mogunosti da ih ulau u istraivanja i razvoj, obazbjeujui sebi jo bolje
pozicije. Transfer znanja i tehnologija u podruju direktnih investicija,

predstavlja znaajan problem zemljama u razvoju. Veliki broj zemalja u razvoju

nije u mogunosti da razvija vlastitu tehnologiju, niti da kupuje. Klasian uvoz
opreme ne predstavlja pogodan nain privredne saradnje u smislu to on ne
Stranica 10 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

podrazumjeva transfer znanja i tehnologija, za zemlje u razvoju ostaju

alternative licencnih aranmana i direktnog investiranja. Meutim i kupovina
takvih aranmana moe da dovede kupca licenci u ovisan poloaj zbog uvijeta
koje moe da mu nametne prodava licence.
Direktno inostrano investiranje, a naroito ono koje se vri u formi zajednikih
ulaganja, budui da implicira zajedniku podjelu dobiti i zajedniko noenje
rizika, po pravilu, rezultira uspjenim transferima znanja i tehnologije. I ovakve
povoljnosti koje proizilaze iz karakteristika zajednikih ulaganja, predstavljaju
samo mogunosti. Realizacija tekvih mogunosti, ovisi prvenstveno o mjerama
ekonomske politike domae privrede kojima se regulira kako priliv tako i
ponaanje stranog kapitala.
4.2. Carinska zatitia i oporezivanje stvanog kapitala
Efikasnost carinske politike u domenu direktnog inostranog investiranja,
gledano sa aspekta uticaja priliva stranog kapitala na platni bilans, cijeni se u
komparaciji sa efekuima subvenciranja domaih proizvoaa. Pozitivni uticaji
direktnog inostranog investiranja najvie se ogledaju u onim sluajevima kada
su zemlji uvozniku kapitala plasira upravo ona koliina inostranog kapitala koja
je i potrebna za planirani razvoj domae nacionalne privrede i kada inostrani
kapital donosi sa sobom potrebno znanje i savremenu tehnologiju. Ako inostrani
kapital negativno utie na privredna kretanja u domaoj nacionalnoj privredi, i
postoje opravdani razlozi da se oporezivanjem smanji njegov priliv. Nije rijedak
sluaj u praksi da upravo onoga asa kada je izvren transfer znanja i tehnologije
nakon dugog niza godina, investicioni partneri ponudi nova i savremenija
rijeenja. Budui da se u takvim sluajevima inostrani kapital ne treba povlaiti,
ve treba djelovati u smislu njegovog smanjenja, postoji ekonomska
opravdanost uvoenja viih poreznih stopa na inostrani kapital. Smanjenjem
zarade inostranih investitora zbog uvoenja viih poreznih stopa na njihove
profite djelovae u dva pravca. Prvo inostrani partneri koji su imali jedini cilj da
izvlae maksimalne profite, bez elje da sebi osiguraju dugorone povoljne
pozicije na tom tritu, uvoenjem viih poreznih stopa na njihove profite, bie
oteeni i priliv njihovog kapitala bie osjetno smanjen. Drugo, inostrani
partneri koji imaju namjeru da i dalje ostanu partneri na domaem tritu,
morae smanjiti proizvodne trokove, to stvara pratpostavke za uspjeniji
transfer znaja i tehnologije ka domaim partnerima.
Jo jedna pretpostavka koja se moe uzeti u razmatranje je dvostrano
oporezivanje inostranog kapitala i u zemlji porjekla kapitala i u zemlji
investiranja kapitala. Ako izmeu zemlje uvoznika i zemlje izvoznika (porjekla)
kapitala nije regulisano pitanje dvostranog oporezivanja inostranih investicija,
onda bi zemlja domain pri odreivanju poreznih stopa na profite inostranih
Stranica 11 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

investitora morala uzeti u obzir i efekte koji nastaju u takvim sluajevima,

Reguliranje poreskih optereenja na bazi meunarodnih sporazuma, u svakom
sluaju, je vrlo znaajna akcija nacionalnih privreda.
Ukoliko je kapital heterogen tj. ako postoji potranih i ponudbenih krivulja za
razne privredne grane ili iz raznih izvora, onda se svaki taj specifini sluaj,
prikazani motivi za oporezivanje ili subvencioniranje inostranog kapitala i do
sada prikazani efekti oporezivanja, mogu biti posebno ili pak na temelju
optimalnih varijanti usvojeni. Pitanje monopolskog profita inostranih investitora
je, prije svega, stvar ogranienja koji uvodi zemlja uvoznik kapitala, a samo se
po sebi razumje da takva situacija zahtjeva uvoenje takvih mjera ekonomske
politike koje e eliminirati monopolski profit.
4.3. Nain,karakteristike i problemi finansiranja
Rizici koji mogu prouzrokovati gubitak poslovnog poduhvata, a to su uglavnom
fiziki, tehniki, politiki i ekonomski rizici, nameu potrebu da se nae put
njihovog izbjegavanja i reduciranja. Rizici mogu biti reducirani poveanjem
dodatnih trokova, zatim njihovim ukljuivajem u redovne trokove i
kombiniranjem s ostalim rizicima koji djeluju u suprotnom pravcu. Pored
raduciranja rizika ovim nainima, ostaju jo uvijek poslovni rizici koji nastaju
kao rezultat konkurentskih uvijeta na domaem i inostranom tritu. Nain na
koji se i ovi rizici mogu svesti na minimum jeste distribucija rizika. Ona se vri
udruenim finansiranjem i na temelju toga, sticanjem dogovarajuih prava i
limitiranjem odgovornosti do visine uplaenih sredstava, Uzimajui u obzir
samo one forme finansiranja koje danas karakteriziraju odnose razvijenog i
nerazvijenog svijeta u domenu direktnih inostranih investicija, moe se uzeti da
se finansiranje poslovnih poduhvata uglavnom sastoji iz finansiranja vlastitim
sredstvima ( izdavanjem obinih dionica, vlastitim ueem ili finansiranjem, na
bilo koji nain, vlastitog ili dioniarskog kapitala) i finansiranjem posuenim
sredstvima ( izdavanjem povlatenih dionica, obveznica, i drugih portfolio
vrijednosnih papira, odnosno na bilo koji drugi nain finansiranjem zajmovnog
kapitalal.
Pitanje izbora optimalne strukture finansiranja poduzetnikih poduhvata
predstavlja vrlo sloenu komponentu kada se pokuava osigurati ravnopravniji
odnosi meunarodne privredne saradnje u oblasti direktnih stranih investicija.
Pitanje izbora optimalne strukture finansiranja poduzetnikih poduhvata
predstavlja vrlo sloenu komponentu kada se pokuavaju osigurati ravnopravniji
odnosi meunarodne privredne saradne u oblasti privredne saradnje u oblasti
direktnih inostranih investicija.

Stranica 12 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

Obim optimalne ili zadovoljavajue strukture finansiranja, kako vane

komponente ravnopravne i uspjene saradnje poslovnih partnera u domenu
direktnog inostranog investiranja, takoe je potrebno posvetiti panju i
metodama ocjene ekonomske opravdanosti preduzimanja takvih investicionih
poduhvata.
U domenu direktnog inostranog investiranja u kojem transfer znanja i
tehnologije ima presudnu ulogu, uobiajen metod ocjene ekonomske
opravdanosti investicionih poduhvata, nisu jedini ekonomski pokazatelji na
temelju kojih se ine odgovarajui poslovni poduhvati. Kratak otplatni
vremenski period ili visoka stopa prinosa uloenih sredstava esto mogu biti
negativni ekonomski pokazatelji, ukoliko u tom periodu ili kod te stope prinosa,
tehnoloka ovisnost ostaje i dalje prisutna. Problem, koji je uvijek prisutan,
odnosi se na prisutnu razliku izmeu stepena prihoda koji nose obine dionice,
vlastiti ili preduzimaki kapital i stope prihoda koji nose obine dionice,
povlatene dionice ili ostali vrijednosni papiti sa manje- vie fiksnim prinosom.

ZAKLJUAK
Stranica 13 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

Kokanovi Omar

Kao to moemo vidjeti razvijanjem meunarodne saradnje formiralo se vie

vrsta kapitala koje je mogue podjeliti na:
pekulativna ,stabilizirajua, kompenzatorna ,po osnovu vremena.
Meutim najvanija podjela je podjela na
1. meunarodno kretanje kratkoronog kapitala
2. dugoronog kapitala
3. direktne strane investicije.
Kratkorono kretanje kapitala mogue je posmatrati u korelaciji sa novcom i
novanim tritem.
Dugorono kretanje kapitala podrazumjeva finansiski odnos dvije drave u kojoj
jedna stavlja na raspolaganje ugovorenu koliinu sredstava dok se druga
obavezuje da primlejni iznos sredstava vrati u odreenom vremenu uz
odgovarajuu kamatnu stopu.
Dugorono kretanje kapitala obuhvata zajmove, direktne investicije i portfolio
investicije.
Direktnee investicije koje smo naveli kao treu kategoriju podjele
meunarodnog kapitala koje predstavljaju meunarodno kretanje dugoronog
kapitala koje je podlono uvjetima kontrole koje postavlja zemlja koja investira
svoj kapital i ogranienjima koje uvodi zemlja u koju se investira.Transfer
znanja i tehnologija predstavlja osnovnu formu u kojoj se vri direktno inostrano
investiranje.
Svako finansiranje u sebi nosi jednu dozu rizika. Dananja ekonomija se nalazi u
veoma dinamikom okruenju u kojem je poslovanje bez rizika nemogue. Zbog
svega ovoga rizike koje donosi finansiranje kao sto su fiziki, tehniki, politiki
itd mogue je svesti na minimum putem distribucije rizika.

SADRAJ
Stranica 14 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

1.

Kokanovi Omar

UVOD

2.

KRATKORONO KRETANJE KAPITALA

1.1
Kratkoroni kapital i novac
1.2
Kratkoroni kapital i novano trite

3.

DUGORONO KRETANJE KAPITALA

3.1. Meunarodni zajmovni kapital
3.1.1. Zajmovi za finansiranje izvoza
3.1.2. Zajmovi u svrhu ekonomske pomoi

4.

DIREKTNE INOSTRANE INVESTICIJE

4.1.
Osnovni problemi
4.2.
Carinska zatita i oporezivanje inostranog kapitala

5.

ZAKLJUAK

Stranica 15 od 16

Seminarski rad
Oblici meunarodnog kretanja kapitala

LITERATURA

1. D. Stojanov Meunarodne finansije

2. Internet : www.trazim.com
www.google.com
www.bihekonomija.com...

Stranica 16 od 16

Kokanovi Omar