You are on page 1of 19

Rudarsko-geoloko-graevinski fakultet u Tuzli

DRVENE KONSTRUKCIJE

NASTAVCI I SPOJEVI

Nastavci i spojevi u drvenim konstrukcijama mogu se podijeliti u


dvije osnovne grupe i to:

1. Konstruktivni ili tesarski spojevi


Pravila konstruiranja i izvoenja tesarskih spojeva rezultat su prakse izvoenja
drvenih, posebno krovnih konstrukcija i prilagoena su vrsti konstrukcije i
funkciji tog spoja u konstrukciji.
U pravilu ove se veze ne proraunavaju, osim u sluaju posebne sloenosti i
iznimne vanosti u konstrukciji.

2. Nosivi spojevi
Nosivi spojevi konstruiraju se za
odreenu konstrukciju i definirane
sile te se mora dokazati njihova
nosivost.

- Nastavci
- Sudari
- Prehvatanja
- Spojevi s tipskim elinim elementima

1. Konstruktivni ili tesarski spojevi


Konstruktivne veze konstruiu se prema usvojenim naelima
struke, te su tako i dobile svoje nazive.
a) Veza na sueljavanje

c) Veza na list prav sueljak i zub

b) Veza na list prav ili kos

d) Veza na uklapanje (lastin rep)

e) Veza na prevez
Ose tapova se mimoilaze

Prevez sa dvojnim epom

f) Veza na ep

Veza na ep sa punim prorezom

2. Nosivi spojevi
I. Nastavci zategnutih tapova
Nastavljanje tapova se vri na pogodnim mjestima, i definiu se planom montae.
Nastavljanje se moe vriti sa:

- Drvenim podvezicama
- Metalnim podvezicama

Prilikom nastavljanja tapova sa drvenim podvezicama mogu se javiti najee tri


sluaja nastavljanja:
a) Nastavljanje prostog tapa sa dvije vanjske podvezice

N
t
An

N
t 1,5 p t
2 An

Dimenzioniranje tapa

Dimenzioniranje
podvezica

b) Nastavljanje sloenog tapa sa jednom unutarnjom podvezice


Dimenzioniranje tapa

Dimenzioniranje
podvezica

N
1,5 t
2 An

tp

N
t
p
An

c) Nastavljanje tapa sa tri podvezice, unutarnjom i dvije vanjske

tp 1,5

N
t
2 An

N
t
p
4 An

Kod nastavaka tapova sloenog presjeka i spoljnih podvezica,


naponi se raunaju sa uveanom silom N za 50%.
Ovo uveanje je zbog mogue ekscentrinosti pa dolazi do
preraspodjele sile N.

Prilikom nastavljanja tapova sa metalnim podvezicama proraun se vri sa


stvarnom silom zatezanja Z.

Nastavak zategnutog tapa sa prizmatinim elinim ulocima i elinim trakama.

Debljina uloka (c) unaprijed se usvoji i kree se

c h

t d

Potreban broj pari uloaka

Rastojanje uloaka

2 e h
Gdje je

Z
P1
n1

P1

c (0,10 b 0,15b)

c h
1
c

n 2
c

t d

Zaokruuje se na prvi vei cio broj

P1
e
2 h

Osovinsko rastojanje uloaka je

a
a
e1 e 2 , e0 e
2
2
Mora biti zadovoljen uslov

Gdje je

a 3d

(e0 ili e1 ) 7d ili 10cm

Proraun zavrtnjeva
Iz uslova

2 P1
d
a

d 2
2
a P1
4

Doputeni napon
smicanja elika

Proraun elinih traka

An 2 b0 d

ad

ad

Z
2 b0 d

Za predpostavljeno

ad

b0

Doputeni napon
zatezanja elika

Proraun uloka na savijanje

p h h p h2
p c c , M

2 4
8

Wn

c 2
a d2
6

M
a
ad
Wn

Kontrola napona
1. Pritisak uloka paralelno vlaknima

2. Smicanje paralelno vlaknima

3. Napon u oslabljenom tapu

P1
c
c d
2ch

P1
P1

ili

,
2eh
2e h
Z
t
t
b 2c h d

II. Nastavci pritisnutih tapova


Kod nastavljanja pritisnutih tapova vai vie pravila

1. Nastavak tapa treba postaviti to blie prostorno okruenom (pridranom) voru.

2. Osigurati kontaktnu nalijeuu povrinu nastavljenih tapova, tada su spojna


sredstva i podvezice konstruktivne.

3. tapove centrisati tj, da se ose nastavljenih tapova poklapaju

4. Moment inercije podvezica kod


sloenih tapova treba da je isti kao
moment inercije tapa.

Centrisanje tapova

5. U jednom presjeku dozvoljeno je

max 1/3 nastavaka

III. Veze na zasjek


Primjenjuju se kod veze pritisnutih tapova pod uglom za pojasni tap.

a) Veza na prost zasjek


Eksperimentalna ispitivanja su pokazala da je
optimalna dubina zasijecanja . Vrijednosti izmeu
se interpoluju.

h
za 50
4
h
za 60
max tv
6
max tv

Kod dvostrukog zasijecanja bez obzira


na ugao dubina zasijecanja je:

h
max tv
6

b) Veza pod pravim uglom


Zasjek kod koga je elo zasijecanja (ab) upravno na ravan bc.

Za ovako konstruisan zasjek uvijek se prvo usvoji dubina zasijecanja, cio broj
2,3,4 cm ili po predhodno poznatom naelu.

h
za 50,
max tv
4

h
za 60
max tv
6

tv
h1
sin
, gdje je ab ts
, a ac
cos
sin
ac
ab

Ako se ove vrijednosti zamijene u izraz za

tv
tv sin
cos
sin

;
h1
h1 cos
sin

sin

dobije se:

sin cos h1 tv sin

Ako se desna jednaina pomnoi sa 2, i


primjene pravila trigonometrije dobije se izraz

iz trigonometrije sin 2 2 cos sin pa je

2tv sin
sin 2
h1

Ako se zna ugao i ugao jer je =- tada su vrijednosti sila na ravnine zasijecanja:

N1 D cos i N 2 D sin
Nakon ovoga poznati su i naponi te su:

N1
tv
b
cos

N1 cos

tv b

Potrebna duina pojasa od zasjeka odreuje se iz uslova smicanja || vlaknima

N1H N1 cos D cos cos

D cos cos

b d

Tj.

N1 cos

b d

Na sraunatu duinu dodaje se 10cm duine usljed podunog pucanja pri


suenju devene grae.

U horizontalnom oslabljenom tapu usljed zasijecanja neutralna osa se pomjera


prema dolje, te se u tapu pojavljuje momenat savijanja, jer sila djeluje
ekscentrino za valiinu e.

h h tv
e
2
2

U U e
t

t
An Wn

You might also like