Zidane Zgrade - Projektiranje I Proracu

18.5.2012.
ZIDANE ZGRADE PROJEKTIRANJE I PRORAUN

Predavanja u Programu strunog usavravanja inenjera graevinarstva i arhitekture:
Split/Rijeka/Varadin/Osijek/Zagreb/Opatija
travanj-lipanj 2012.
Prof. dr. sc. Boris Trogrli 1), Milko Batini 2) i Prof. dr. sc. Ante Mihanovi 3)
1)
dr. sc., izvanredni profesor, dipl.ing.gra.; 2)znanstveni novak, mag.ing.aedif.; 3) dr. sc., redoviti profesor, dipl.ing.gra.
SVEUILITE U SPLITU
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije
Predavanja sponzorirana od:
SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE
B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

PRORAUN ZIDANIH ZGRADA
ZAKON O PROSTORNOM
UREENJU I GRADNJI
(Nar.nov. br. 76/07)
Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

Split, travanj-lipanj 2012.
str. 1/72
lanak 19.
(1) Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog
zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika
svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s
graevinama i njihovim graenjem.
(2) Tehnike propise donosi ministar.
(3) Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama.
TEHNIKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE (NN 01/07)
HRN ENV 1991

Eurokod 1:
Osnove
projektiranja i
djelovanja na
konstrukcije
HRN ENV 1996

Eurokod 6:
Projektiranje
zidanih
konstrukcija
HRN ENV 1998

Eurokod 8:
Projektiranje
konstrukcija
otpornih na
potres
HRN ENV 1992

Eurokod 2:
Projektiranje
betonskih
konstrukcija
HRN ENV 1997

Eurokod 7:
Geotehniko
projektiranje
+ NAD (Nacionalni dodatak)
ENV EN (2013.)
SVEUILITE U SPLITU


str. 2/72
18.5.2012.
ZIE, ZIDNI BLOKOVI, MORTOVI

ZIE
Graevinski kompozit koji nastaje naizmjeninim polaganjem zidnih elemenata (blokova) izmeu nekog
vezivnog materijala (morta, ljepila).
VRSTE ZIDNIH ELEMENATA
Openi
Porobetonski
Kalcijsko-silikatni
Betonski (od gustog i

laganog agregata)
Od prirodnog i umjetnog
kamena
MORTOVI
Ope namjene
Tankoslojni mort
(cementni, vapneni, produni);

obina opeka, betonski kameni blokovi
(ljepilo, oko 3 mm debljine)

bruena opeka, porobet. blok
Poliuretanski adhezivi (bruena opeka)
Zidanje POROTHERM PROFI zidnih blokova ljepilom (poliuretanskom pjenom) DRYFIX.EXTRA znaajno
poveava vlanu vrstou zia (potvreno ispitivanjem). Zbog poveanja vlane vrstoe zia, posredno
se poveavaju posmina i savojna vrstoa zia, odnosno nosivost zida na poprene sile i momente
savijanja, te u konanici - otpornost zidane graevine na djelovanje potresa.
SVEUILITE U SPLITU


str. 3/72
VRSTE ZIA - ZIDANI ZIDOVI

NEARMIRANO ZIE
ARMIRANO ZIE
OMEENO ZIE
PREDNAPETO ZIE
ZIDNI SUSTAVI
SVEUILITE U SPLITU


str. 4/72
18.5.2012.
OSNOVNA MEHANIKA SVOJSTVA ZIA

TLANA VRSTOA ZIA fk
OVISNOST VRSTOE ZIA O KUTU GLAVNIH TLANIH
NAPREZANJA
fk=K fb0.7 fm0.3 (mort ope namjene i lagani mort)
fk=K fb0.85 (tankoslojni mort, openi blokovi grupe 1 i 4, ostali zidni blokovi)
fk=K fb0.70 (tankoslojni mort, openi blokovi grupe 2 i 3)
VLANA VRSTOA ft
ft = 0 +
2
(1.5 R )2 + 0
d = normalno tlano naprezanje; d = N/A (N=1.0=vert. sila; A=povrina)

R = posmino naprezanje u trenutku vlanog sloma; R = H/A (H=hor. slomna sila)
POSMINA VRSTOA ZIA fvk

fvk= fvk,0 + 0.4 d (ispunjene vert. fuge)
fvk= 0.5fvk,0 + 0.4 d (bez ispunjavanja vert. fuga)
fvk,0 = posm. vrt. bez predtlanog naprezanja
d = normalno tlano naprezanje
SVEUILITE U SPLITU


str. 5/72
ODREIVANJE MEHANIKIH SVOJSTAVA ZIA - ISPITIVANJEM

ISPITIVANJE TLANE
VRSTOE ZIA
ISPITIVANJE POSMINE VRSTOE ZIA
fvk0=0.0
fvk0=const.
fvk0=fvk0(NSd)
ISPITIVANJE POSMINE VRSTOE ZIA IN SITU (povijesne graevine)
SVEUILITE U SPLITU


str. 6/72
18.5.2012.
ODREIVANJE MEHANIKIH SVOJSTAVA ZIA - ISPITIVANJEM

TEHNIKO DOPUTENJE
ZAKON O GRAEVNIM PROIZVODIMA (NN
86/08)
lanak 19.
Hrvatsko tehniko doputenje moe se donijeti
za graevni proizvod za koji ne postoji usklaena
europska specifikacija, tehniki propis, odnosno
norma na koju upuuje tehniki propis, odnosno
za graevni proizvod ija tehnika svojstva
znatno odstupaju od svojstava odreenih
tehnikim propisom ili normom na koju upuuje
taj propis.
lanak 20.
Tehnikim doputenjem utvruju se tehnika
svojstva graevnog proizvoda te se odreuje
nain dokazivanja njegove uporabljivosti, radnje
koje se provode u postupku ocjenjivanja
sukladnosti njegovih tehnikih svojstava i isprava
o sukladnosti graevnog proizvoda kojom se
dokazuje njegova uporabljivost.
Hrvatsko tehniko doputenje na prijedlog
proizvoaa, ovlatenog zastupnika, odnosno
uvoznika graevnog proizvoda donosi ovlatena
pravna osoba nakon ispitivanja i ocjenjivanja
tehnikih svojstava graevnog proizvoda koje se
provodi prvim ispitivanjem tehnikih svojstava
proizvoda i utvrivanjem uporabljivosti tog
proizvoda.
Odluka o donoenju hrvatskoga tehnikog
doputenja objavljuje se na internetskim
stranicama Ministarstva.
SVEUILITE U SPLITU
HRVATSKO TEHNIKO DOPUTENJE (Institut IGH d.d. / IGH TD):

Zie od bruenih zidnih elemenata POROTHERM PROFI zidano
(lijepljeno) jednokomponentnim ljepilom DRYFIX EXTRA.
Proizvoai:
Zidni elementi: Wienerberger Ilovac d.d., Karlovac
Ljepilo DRYFIX EXTRA: Polypag AG, vicarska
U ovom tehnikom doputenju navedeno je, izmeu ostalog:
- karakteristina tlana vrstoa zia: fk=4.95 MPa
- poetna posmina vrstoa zia: fvk0=0.30 MPa
- faktor ponaanja: q=2.0
- moduli materijala: E=1000fk; G=0.4E
- gustoa: =650-820 kg/m3
- otpornost na poar: REI 180


str. 7/72
POARNA OTPORNOST
TEHNIKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE (NN 01/07) lanak 16.
(1) Mehanika otpornost i stabilnost, te otpornost graevine na poarna djelovanja dokazuju se u
glavnom projektu proraunima graninog stanja nosivosti i graninog stanja uporabljivosti zidane
konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na graevinu.
Postupci prorauna (dokaza otpornosti, EN 1996-1-2):
- ispitivanjem
- tabelarno
- proraunom elementa konstrukcije
- proraunom dijela konstrukcije
- proraunom cijele konstrukcije.
Kriteriji
(EN 1996-1-2):
R Ouvanje nosivosti tijekom odreenog vremena (tfi,d=15/20/30/45/60/90/120/180/240/360 min)

I
Ogranienje temperature na poaru neizloenoj plohi: 140 oC (srednja); 180 oC (najvea)
Sprijeenost prolaza plamena i vruih plinova
M Nosivost na koncentriranu horizontalnu silu (u kombinaciji s R, I ili E)
SVEUILITE U SPLITU


str. 8/72
18.5.2012.
PRORAUN ZIDANIH ZGRADA - PRORAUNSKI POSTUPCI

STANDARDNI
PRORAUNSKI POSTUPCI
POJEDNOSTAVNJENI PRORAUNSKI POSTUPCI
OSTALI POSTUPCI
4.
3.
2.
1.
3.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
EN 1996-1
2.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
EN 1996-3:
Pojednostavnjene
proraunske metode
za nearmirane zidane
konstrukcije
1.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
EN 1996-3; Dodatak A
Pojednostavnjena
proraunska metoda za
nearmirane zidane
zidove zgrada ne viih od
3 kata
Linearni i nelinarni
modeli odgovora na
ubrzanje tla
Nelinearne metode
temeljene na ocjeni
pomaka (Displacement
base method)
Kombinirana metoda
konanih i diskretnih
elemenata (Combined
finite discrete element
methods)
3.2 POTRES: EN 1998-1

2.2 POTRES: EN 1998-3
(Pravila za jednostavne
zidane zgrade)
1.2 POTRES: EN 1998-3

zidane zgrade)
SVEUILITE U SPLITU


str. 9/72
1.
1.1 GRAVITACIJSKO DJELOVANJE: Pojednostavnjena proraunska metoda za nearmirane
zidane zidove zgrada ne viih od 3 kata (EN 1996-3; Dodatak A)
6(12) m
BH/3
5 kN/m2
3m
3 kata
6m
SVEUILITE U SPLITU
Uvjeti:
- zgrada nije via od 3 kata iznad razine temeljnog tla
- zidovi su bono pridrani okomito na ravninu zida
meukatnim konstrukcijama
- svijetla visina kata ne prelazi 3 m
- najmanja tlocrtna dimenzija iznosi najmanje 1/3 visine
- karakteristine vrijednosti promjenjivih djelovanja na
stropove ili krov ne prelaze 5 kN/m2
- najvei svijetli raspon bilo kojeg stropa iznosi 6.0 m
- najvei svijetli raspon krova iznosi 6.0 m, osim u sluaju
lagane krovne konstrukcije kad raspon nije vei od 12.0 m
- vitkost hef/tef unutarnjih i vanjskih zidova nije vea od 21.
gdje je:
hef - proraunska visina zida u skladu s tokom 4.2.2.4
tef - proraunska debljina zida odreena u skladu s
tokom 4.2.2.4.
- itd


str. 10/72
18.5.2012.
1.
Raunska nosivost zia na vertikalno
optereenje:
NRd = cA fd A [EN 1996-3; (A.1)]
cA = 0.5 (ako je hef/tef 18)

cA = 0.36 (ako je 18 < hef/tef 21)
fd = proraunska tlana vrstoa zia
A = povrina zida (bez otvora)
PRIMJER1:
katna visina:
svijetla visina:
efektivna visina:
efektivna debljina:
hef = h 1.0
=1.0
hef = h0.75
=0.75
2.90 m
h=2.75 m
hef=
*h
tef=t (za jednostruke zidove)
ekscentrino optereeni zidovi (vanjski):

centrino optereeni zidovi (unutarnji):
hef=1.0*h=2.75 m
hef=0.75*h2.10 m
t=0.25 m
hef/tef =11
hef/tef =8
t=0.30 m
hef/tef =9
hef/tef =7
Raunska nosivost zia na vertikalno optereenje:
NRd,zie = 0.5 fd A
SVEUILITE U SPLITU


str. 11/72
1.
PRIMJER2:
blok opeka: POROTHERM BLOK; fb=11.5 MPa
mort ope namjene M10
karakteristina tlana vrstoa zia:
fk = K*fb*fm= 0.45*11.50.7*10.00.3=4.96 MPa
parcijalni koeficijent za zie: M =2.2
(razred izvedbe 2; kategorija zia B)
raunska tlana vrstoa zia: fd = fk/M = 4.96/2.2 = 2.25 MPa
raunska nosivost zia [po m] na vertikalno optereenje:
zid t=25 cm: NRd,zie,t=25 cm = 0.5*2.25*1000*0.25 = 281 kN/m
DJELOVANJA NA M/K:
- a/b ploa (d=15 cm)+slojevi+pregr. z.:
g=6.0 kN/m2
- promjenjivo djelovanje:
q=2.0 kN/m2
- vlastita teina zida: gz=10 kN/m3
- raunsko djelovanje:
NEd=1.35*G+1.5*Q
6.0 m
g,q
4.
6.0 m
3.
6.0 m
2.
6.0 m
1.
SVEUILITE U SPLITU

g,q
g,q
g,q
t=25-30 cm

str. 12/72
18.5.2012.
1.
PRIMJER3:
blok opeka: POROTHERM PROFI; fb=11.5 MPa
ljepilo-poliuretanski adheziv Dryfix.extra
karakteristina tlana vrstoa zia:
fk = 6.35 MPa (dobiveno ispitivanjem prema EN 1052)
parcijalni koeficijent za zie: M =2.0
(razred izvedbe 2; kategorija zia A)
raunska tlana vrstoa zia: fd = fk/M = 6.35/2.0 = 3.18 MPa
raunska nosivost zia [po m] na vertikalno optereenje:
t=25 cm
DJELOVANJA NA M/K:
- a/b ploa (d=15 cm)+slojevi+pregr. z.: g=6.0 kN/m2
- promjenjivo djelovanje: q=2.0 kN/m2
- vlastita teina zida: gz=10 kN/m3
- raunsko djelovanje: NEd=1.35*G+1.5*Q
t=30 cm
SVEUILITE U SPLITU


str. 13/72
1.
A-B VERTIKALNI SERKLAI:
Proraunska nosivost a/b stupa na vertikalno optereenje:
NRd = b hw fcd [EN 1992-1-1; (12.10)]

b, hw = stranice poprenog presjeka stupa (hw = manja stranica)
fcd = raunska tlana vrstoa betona
= faktor koji ukljuuje ekscentricitet, efekte teorije II. reda i puzanje
= (hw,eo,ei)
SVEUILITE U SPLITU


str. 14/72
18.5.2012.
1.
PRIMJER4:
Stambena viekatnica
TLOCRT PRIZEMLJA
SVEUILITE U SPLITU


str. 15/72
1.
PRIMJER4:
Stambena viekatnica
TLOCRT KATOVA
NEd
NRd
NEd<NRd
SVEUILITE U SPLITU


str. 16/72
18.5.2012.
1.
PRIMJER4:
Stambena viekatnica
TLOCRT KATOVA
Ly
Lx
NEd
NRd
NEd<NRd
SVEUILITE U SPLITU


str. 17/72
1.
PRIMJER4:
Stambena viekatnica
MEUKATNA PLOA
SVEUILITE U SPLITU


str. 18/72
18.5.2012.
1.
PRIMJER4:
Stambena viekatnica
MEUKATNA PLOA
Reakcije [kN/m] (sprijeen vertikalni pomak na mjestu zida):

tlak
vlak
SVEUILITE U SPLITU


str. 19/72
1.
PRIMJER4:
Stambena viekatnica
MEUKATNA PLOA
Reakcije [kN/m]
sprijeen vertikalni pomak samo-tlani leaj (slobodno odizanje)
SVEUILITE U SPLITU


str. 20/72
10
18.5.2012.
1.
PRIMJER4:
Stambena viekatnica
MEUKATNA PLOA
Horizontalni serklai elastino oslonjeni na samo tlani leaj

Krutost podloge: K=EA/h
E = modul elastinosti zia (E1000 fk)
A = povrina (po metru duljine; A=1*t)
h = visina zida
SVEUILITE U SPLITU


str. 21/72
1.
PRIMJER4:
Stambena viekatnica
MEUKATNA PLOA
Reakcije [kN/m]
Horizontalni serklai na elastino oslonjeni na samo tlani elastini leaj
SVEUILITE U SPLITU


str. 22/72
11
18.5.2012.
1.
PRORAUN SUDJELUJUIH
POVRINA (pojednostavnjeni)
ZY5
L=1.0 m
PRIMJER4:
Stambena viekatnica
L
o
ZX2
L
S1
SVEUILITE U SPLITU


str. 23/72
1.
PRIMJER4:
Stambena viekatnica
DOKAZ NOSIVOSTI ZIDOVA NA
GRAVITACIJSKO DJELOVANJE
(pojednostavnjeni)
SVEUILITE U SPLITU


str. 24/72
12
18.5.2012.
1.
1.2 POTRES: EN 1998-1 (toka 9.7 Pravila za jednostavne zidane zgrade)
EN 1998-1 (NACIONALNI DODATAK)
Uvjeti:
- najmanja vrstoa zidnih elemenata:
fb,min=2.5 MPa; fbh,min=2.0 MPa
- najmanja vrstoa morta (za omeeno): fm,min=5 MPa
- obvezno popunjavanje vert. sljubnica (moe i na utor/pero ako je ispitivanjem dokazana
nosivost zia)
- minimalna debljina zia (omeenog): t=24 cm
- vitkost: hef/tef 15
- min. dimenzija poprenog presjeka serklaa: 15 cm
- vertikalni serklai:
na slobodnom rubu zida
s obje strane otvor veeg od 1.5 m2
max. razmak: 5 m
- horizontalni serklai:
u razini meukatnih k. i max. 4 m
- armiranje uzduna armatura:
As,min=300 m2 (Npr: 4
10)
s,min=1% (npr: 25x25cm => 4
14; 30x30cm => 4
18)
preklop: 60
- armiranje vilice:
min. 5 mm, max. razmak 15 cm
SVEUILITE U SPLITU


str. 25/72
1.
PRIMJER5:
raunsko ubrzanje temeljnog tla: ag = 0.2g
temeljno tlo tipa B
faktor ponaanja (omeeno zie): q=2.5
katnost: 3 etae
pAx,min=2.5%
SVEUILITE U SPLITU

pAy,min=2.5%
NACIONALNI DODATAK NA EN 1998 (prijedlog)

str. 26/72
13
18.5.2012.
1.
u nosivost se
uzimaju samo
zidovi L/h0.3
pAx=5.0% > pAx,min=2.5%

SVEUILITE U SPLITU


str. 27/72

STANDARDNI
PRORAUNSKI POSTUPCI
OSTALI POSTUPCI
4.
3.
2.
1.
1.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
Pojednostavnjena
nearmirane zidane
3 kata
2.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
EN 1996-3:
Pojednostavnjene
proraunske metode
konstrukcije
3.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
EN 1996-1
modeli odgovora na
ubrzanje tla
Nelinearne metode
temeljene na ocjeni
base method)
Kombinirana metoda
elemenata (Combined
methods)
3.2 POTRES: EN 1998-1

1.2 POTRES: EN 1998-3
zidane zgrade)
SVEUILITE U SPLITU
2.2 POTRES: EN 1998-3

zidane zgrade)


str. 28/72
14
18.5.2012.
2.
2.1 GRAVITACIJSKO DJELOVANJE: EN 1996-3: Pojednostavnjene proraunske metode
za nearmirane zidane konstrukcije
Uvjeti:
- visina zgrade iznad razine temeljnog tla ne prelazi hm=12 m, odnosno ha=12 m (prosjena visina)
- raspon stropova oslonjenih na zidove ne smije prijei 7 m
- raspon krova oslonjenog na zidove ne smije prijei 7 m, osim u sluaju lagane reetkaste krovne konstrukcije kad
raspon ne smije prijei 14 m
- svijetla visina kata ne smije prijei 3.2 m, osim ako je ukupna visina graevine vea od 7.0 m, u kojem sluaju
svijetla visina prizemlja smije biti 4.0 m
- karakteristine vrijednosti promjenljivih djelovanja na stropovima i krovu ne smiju prijei 5.0 kN/m2
- zidovi su bono pridrani stropovima i krovom u horizontalnom smjeru
- za zidove koji djeluju kao krajnji oslonci stropova, pojednostavnjena proraunska metoda smije se primijeniti samo
ako raspon Lf nije vei od: 7.0 m kad je
NEd kG t b fd ili
manja vrijednost od 4.5 + 10t (u m) i 7.0 m kad je fd > 2.5 N/mm2 ili
manja vrijednost od 4.5 + 10t (u m) i 6.0 m kad je fd 2.5 N/mm2
SVEUILITE U SPLITU


str. 29/72
2.
Faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost ( i), nastavak
lf,ef=efektivni raspon
meukatne konstrukcije kojoj
je promatrani zid rubni leaj
(udaljenost nultoaka na m/k)
Vanjski zidovi:
s = 1.3
l f ,ef
8
Nosivost zida na vertikalno optereenje:
0.85
Unutarnji zidovi:
hef
t ef
s = 0.85 0.0011
2
hef=efektivna visina zida
PRIMJER6:
Faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost:
Vanjski zid: lf,ef = 6.0 m
slobodno oslonjena ploa: 1.3-1.0*6.0/8=0.55
kontinuirana ploa:
1.3-0.7*6.0/8=0.78
Unutarnji zid:
efektivna visina zida: hef= h*
= 2.75*0.75=2.06 m
debljina zida: t=30 cm
0.85-0.0011*(2.06/0.25)2=0.77
debljina zida: t=25 cm
0.85-0.0011*(2.06/0.30)2=0.80
SVEUILITE U SPLITU

N Rd =
fk t l
M
N Rd =
fk t
M
[kN ]
[kN m]

str. 30/72
15
18.5.2012.
2.
SVEUILITE U SPLITU


str. 31/72
2.
pAx,min=2.5%
SVEUILITE U SPLITU

pAy,min=2.5%
PRIMJER5:
raunsko ubrzanje temeljnog tla: ag = 0.2g
temeljno tlo tipa B
faktor ponaanja (omeeno zie): q=2.5
katnost: 4 etae

str. 32/72
16
18.5.2012.

STANDARDNI
PRORAUNSKI POSTUPCI
OSTALI POSTUPCI
4.
3.
2.
1.
1.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
Pojednostavnjena
nearmirane zidane
3 kata
3.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
EN 1996-1
2.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
EN 1996-3:
Pojednostavnjene
proraunske metode
konstrukcije
modeli odgovora na
ubrzanje tla
Nelinearne metode
temeljene na ocjeni
base method)
Kombinirana metoda
elemenata (Combined
methods)
3.2 POTRES: EN 1998-1

1.2 POTRES: EN 1998-3
zidane zgrade)
SVEUILITE U SPLITU
2.2 POTRES: EN 1998-3

zidane zgrade)


str. 33/72

str. 34/72
3.
DOKAZ NOSIVOSTI ZA:
SVEUILITE U SPLITU

17
18.5.2012.
3.
RAUNSKA NOSIVOST NA VERTIKALNO OPTEREENJE:
i,m = 1-2ei / t
NRd = fk t i,m / M > NSd
ei=Mid / Nid+ehe+einit
parcijalni koef.sig. za materijale

faktor smanjenja za vitkost i eksc.
debljina zida
karakteristina tlana vrstoa zia
fk = K fb fm [N/mm2] (mort ope namjene)
fk = 0.8 fb0.85 [N/mm2] (tankoslojni mort)
fk = ispitivanjem
SVEUILITE U SPLITU
Faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost (i) ovisi o:

- proraunskom momentu savijanja na vrhu zida, na dnu
zida, na srednjoj petini zida...
- proraunskom vertikalnom optereenju
- ekscentrinosti na vrhu ili podnoju zida uslijed hor. sila
- sluajnom ekscentricitetu
- puzanju...


str. 35/72
3.
NRd,c
NRd,m
SVEUILITE U SPLITU
xy,max
MSd
xy,min
ab serkla
zie
ab serkla
ab serkla
NSd
ab serkla
EN 1996:
6.9.2(1)
Kod provjere omeenih zidova
optereenih savijanjem i/ili uzdunim
optereenjem treba usvojiti
pretpostavke za armirano zie.
U tlanim se podrujima blok tlanog
naprezanja treba temeljiti samo na
vrstoi zia. Tlanu armaturu takoer
treba zanemariti.
EN 1996:
6.9.2(2)
Kod provjere omeenih zidova
optereenih poprenim silama, nosivost
zida se rauna kao zbroj nosivosti zia i
betonskog dijela serklaa...
zie
VRd2
VRd1
VRd2
Asf yd
NRd,c
Fm
NRd,c

str. 36/72
18
18.5.2012.
3.
HORIZONTALNO DJELOVANJE (dominantno potres):
NSd
MSd
VSd
SVEUILITE U SPLITU


str. 37/72
3.
HORIZONTALNO DJELOVANJE (dominantno potres):
Poetna krutost zida bez otvora:
Ke =
Primjer:
GA
2
Gh
1.2 h 1 +
E L
0.88
0.82
E modul elastinosti: 1000fk

G = modul posmika (GE/6)
t = debljina zida
h = svjetla visina zida
L = duljina zida
A = povrina zida (A=tL)
= proraunski koeficijent
za punu upetost na gornjem i donjem katu = 0.83
za konzolni zid = 3.33
0.95
0.87
Poetna krutost zida s otvorima za prozore:
K e ,otv . = K e k 1
t Li
k1 = 1
0
.85 A
Li = zbroj duljina svih otvora u zidu

A = povrina zida (A=tL)
SVEUILITE U SPLITU
Ostali utjecaji na poetnu krutost:

- vertikalni serklai
- savojna krutost meukatnih konstrukcija
- zidovi na kraju promatranog zida (I-presjek, T-presjek)
- omeenje otvora....

str. 38/72
19
18.5.2012.
3.
HORIZONTALNO DJELOVANJE - UVRTANJE (raunsko i sluajno):
eTx
xs
FHx,j
FTx,j
Izraun sredita krutosti i masa:
Uinci uvrtanja:
yi
C.K.
eTy
Fbyd
xi
C.M.
ys
Fbxd
FHx,i
FTx,i
x
sluajni ekscentriciteti
(y j * K x , j )
(x j * K y , j )
j
xs =
Sredite krutosti:
ys =
K y,j
ym =
mj
mj
Zaokret uslijed
djelovanja
momenta
uvrtanja:
K y,j *
K y , j * * xc , j * xc , j + K x , j * * yc , j * yc , j = TG
j
TG
xc2, j
(y j m j )
Proraun kuta zaokreta jednadba ravnotee:
(x j m j )
xm =
TG = Fbxd * eTy 0.05 L y + Fbyd * (eTx 0 .05 L x )
K x, j
Sredite masa:
Globalni moment uvrtanja:
K x, j *
y c2, j
SVEUILITE U SPLITU
Sila na zid 'j' uslijed

djelovanja momenta
uvrtanja:
Ukupna sila na j-ti zid
(translacija+zaokret):

FTx , j = * y c , j * K x , j ;
FTy , j = * x c , j * K y , j
Fbx , j = FHx , j + FTx , j

str. 39/72
3.
Raunski spektri za IX. zonu (ag=3.0 m/s2):
PRAVILNIK1981 (Ks=0.10=1.0 m/s2); TPBK2005 (Ks=0.10=1.0 m/s2)
HRN ENV 1998 (ag=3.0 m/s2); EN 1998 (ag=3.0 m/s2)
PRAVILNIK1981
stambena zgrada (Ko=1.0)
zidana konstrukcija (Kp=1.6)
tlo: I. ktg
TPBK2005 (priznata pravila)

stambena zgrada (Ko=1.5)
zidana konstrukcija (Kp=2.4)
tlo: I. ktg
5.0
Sd(T) [m/s 2]
4.5
T1 < 0.5 sec
HRN ENV 1998

stambena zgrada
zidana konstrukcija - omeeno zie
faktor ponaanja q=2.0
tlo: A
EN 1998
stambena zgrada
zidana konstrukcija - omeeno zie
faktor ponaanja q=2.0
tlo: A
Pojednostavljeni modalni proraun

(za jednostavne zgrade dominira 1.
mod)
Fb=Sd(T1)m
4.0
3.75
3.5
3.0
3.75/1.60=2.34
2.5
2.0
1.60
1.5
1.0
0.5
SVEUILITE U SPLITU

T [s]
4.0
3.5
3.0
2.5
2.0
1.5
1.0
0.5
0.0
0.0

str. 40/72
20
18.5.2012.
3.
Raunska nosivost na poprenu silu:
VRd = fvk t L / M [kN]

fvk = posmina vrstoa
t = debljina zida
L = duljina tlane zone (vert. serkl.?)
SVEUILITE U SPLITU


str. 41/72
3.
NOSIVOST NA BONO OPTEREENJE - MEHANIZMI SLOMA NOSIVIH ZIDOVA IZVAN RAVNINE ZIDA
DAyala&Speranza 2003.
SVEUILITE U SPLITU


str. 42/72
21
18.5.2012.
Nastojati postii pravilnost u horizontalnom smislu
Bez obzira na proraunske metode, u zidanim

konstrukcijama izbjegavati:
diskontinuitete
krutosti
izmjetanje
ukruujuih zidova
oslanjenje zidova na
savojno deformabilne
elemente
visokostjene
nosae
oslabljivanje nosivih
zidova voenjem
instalacija
Nastojati izravno i jasno voditi vertikalne sile
SVEUILITE U SPLITU


str. 43/72

STANDARDNI
PRORAUNSKI POSTUPCI
OSTALI POSTUPCI
4.
3.
2.
1.
1.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
Pojednostavnjena
nearmirane zidane
3 kata
2.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
EN 1996-3:
Pojednostavnjene
proraunske metode
konstrukcije
3.1 GRAVITACIJSKO
DJELOVANJE:
EN 1996-1
Modeli za proraun
odgovora konstrukcije na
ubrzanje tla
Nelinearne metode
temeljene na ocjeni
base method)
Kombinirana metoda
elemenata (Combined
methods)
3.2 POTRES: EN 1998-1

1.2 POTRES: EN 1998-3
zidane zgrade)
SVEUILITE U SPLITU
2.2 POTRES: EN 1998-3

zidane zgrade)


str. 44/72
22
18.5.2012.
4.
METODA
NAGURAVANJA
PUSH OVER
TEHNIKE
HOMOGENIZACIJE
NELINEARNI MODELI
METODA KONANIH
ELEMENATA (FEM) +
ODGOVOR U VREMENU
METODA KONANIH
ELEMENATA (FEM)
METODA
DISKRETNIH
ELEMENATA
(Discrete element method)
Numerika metoda za
proraun gibanja velikog
broja dijelova (zasebnih
elemenata).
Mogue ukljuiti:
- trenje
- kontakt (plastian sraz)
numeriki model zia
SVEUILITE U SPLITU


str. 45/72
4.
Linearni i nelinearni modeli za proraun odgovora na ubrzanje tla
POTRES
JEDNOSTUPNJEVNI MODEL - JS
uuk
JEDNADBA GIBANJA LINEARNOG JS

MODELA PRI UBRZANJU TLA:
u
W
mu&& + cu& + ku = mu&&g
m=W/g
k
..
ag=ug
SVEUILITE U SPLITU
ug
m=masa
c=priguenje
k=krutost
u=pomaci
ug=pomaci tla pri potresu
ug = pomaci tla pri potresu

u = relativni pomaci
uuk = ukupni pomaci


str. 46/72
23
18.5.2012.
4.
Linearni i nelinearni modeli za proraun odgovora na ubrzanje tla
POTRES
JEDNADBA GIBANJA LINEARNOG VS

MODELA PRI UBRZANJU TLA:
VIESTUPNJEVNI MODEL - VS
uj,uk
uj
wj
m u&& + cu& + ku = mu&&g

mj
m=matrica masa
c=matrica priguenja
k=matrica krutosti
u=vektor pomaka
ug=pomaci tla pri potresu
ug
..
ag=ug
ug = pomaci tla pri potresu

uj = relativni pomak vora j
uj,uk = ukupni pomak vora j
Nelinarni modeli:
- materijalna nelinarnost:
- geometrijska nelinarnost
SVEUILITE U SPLITU


str. 47/72
4.
POTRES
Ubrzanje (g)
..
ag=ug
Trajanje potresa (sec)

Akcelelogrami nekih potresa [C1]
SVEUILITE U SPLITU


str. 48/72
24
18.5.2012.
4.
uuk
JS
u
Kruna frek.:
2
=
T
Period:
T = 2
ug
k
m
Sa[m/s2]
m=W/g
m
k
T [s]
ubrzanje tla (akcelelogram) ug
T, (prig.)
6.8 cm
sec
sec
T, (prig.)
ubrzanje JS Sa (g)
T=0.5 sec, =0.02
pomak JS u(t)
T=0.5 sec, =0.02
T=1.0 sec, =0.02
T=1.0 sec, =0.02
0.61 g
15.2 cm
T, (prig.)
T=2.0 sec, =0.02
19.0 cm
SVEUILITE U SPLITU

sec
1.09 g
sec
T=2.0 sec, =0.02

0.19 g
sec
sec

str. 49/72
4.
Elastini spektar odgovora prema Eurokodu 8

(tip 1, za klase tla od A-E, priguenje =5%)
SVEUILITE U SPLITU


str. 50/72
25
18.5.2012.
4.
ODGOVOR JS
m
Sa
k
JS
Sa=spektralno
F=pseudo sila
Sd=spektralni
F = m Sa
F = k Sd
T
S a
1
T2
=
k 4 2 m
pomak
ubrzanje
elasticni spektar
Sd
Sa
Sd =
S T2
F
T2
= mS a
= a
k
4 2 m 4 2
T=0.4 s
Sd =
T=0.5 s
Sa
T=0.6 s
S aT 2
4 2
T=0.8 s
T=1.0 s
T=2.0 s
SVEUILITE U SPLITU


Sd
str. 51/72
4.
Dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti prema graninim stanjima:
- Granino stanje nosivosti
Ed < Rd
- Granino stanje uporabljivosti
Ed < Cd
Ed= proraunsko djelovanje
Rd= proraunska nosivost
Cd= granina proraunska vrijednost bitnog kriterija uporabljivosti (progib, vibracije, naprezanje,
pukotine)
Nelinearne metode temeljene na ocjeni pomaka (Displacement base method):

DJELOVANJE POTRESA
SVEUILITE U SPLITU


str. 52/72
26
18.5.2012.
4.
NELINEARNI ODGOVOR viestupnjevnog sustava - VS
UBRZANJA
POTRES
Fb
W
MATERIJALNO NELINEARNI PRORAUN
PRORAUNSKI MODEL
SILE
KRIVULJA KAPACITETA NOSIVOSTI
Fb
K(u) u = F
dm
EI, EA, GA
EI=
SVEUILITE U SPLITU


str. 53/72
4.
dm
p*Fi
Transformacija sa
VS u JS
masa JS :
1.0
Fn
i+1
Fi+1
mn
mi+1
mi
m2
m1
2
1
faktor transformacije :
m = mi i = Fi
mi i2
F*
Fi
mi i
mi i2
d*
F2
F1
Fi = mi i
sila na JS :
F
F = b
Fb
pomak vrha JS :
d
d = m
Period T idealiziranog
ekvivalentnog JS :
k*
k =
Fy
d y
T = 2
m d y
F y
SVEUILITE U SPLITU


str. 54/72
27
18.5.2012.
4.
Se
TC
IZRAUN CILJANOG POMAKA

Parametri prorauna:
- referentno vrno ubrzanje tla (agR)
- kategorija tla (S)
- tip spektra (tip 1 ili 2)
- faktor vanosti graevine I
T*>TC
Se(T*)
F*y
m*
GRANINO STANJE NOSIVOSTI:
d*
TNCR=475 godina; 50 godina; PNCR=10%
ag,ULS= I agR
d*y
GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI

(OTEENJA):
Se
Se(T*)
d*t =d*et
TC
TNCR=95 godina; 10 godina; PNCR=10%
ag,DLS= I agR
T*<TC
(cca 0.585 ag,ULS)
Ciljani pomak VS modela:

dt=
d*t
F*y
m*
d*t
d*
d*y d*et
SVEUILITE U SPLITU


str. 55/72
4.
DOKAZ PREMA GRANINOM STANJU NOSIVOSTI (Ogranienje pomaka):
ULS
d tULS 1.5 d m
d tULS
ULS
dm
= Pomak vrha konstrukcije koji se oekuje za zadani potres i svojstva modela konstrukcije, a prema graninom
stanju nosivosti (Ultimate Limit State). Konstrukcija mora izdrati pomak dtULS bez kolapsa.
= Pomak vrha konstrukcije pred kolaps (kapacitet) ili kad ukupna (poprena) sila Fb od potresa padne na
manje od 80% svoje vrne vrijednosti.
Pomak pred slom na krivulji kapaciteta viestupnjevnog modela mora biti barem 150% vei od cilljanog pomaka
dt
dm 150% dt
SVEUILITE U SPLITU


str. 56/72
28
18.5.2012.
4.
DOKAZ PREMA GRANINOM STANJU UPORABLJIVOSTI - TETE (Ogranienje pomaka):
Ogranienje meukatnog pomaka OGRANIENJE OTEENJA (EN 1998-1:2004; (4.31)+NAD)
u
h
DLS
d lim
u = meukatni pomak
DLS
DLS
d lim
= 0.005; h = 290 cm; d lim
= 1.45 cm
h = katna visina
DLS = granini meukatni pomak ogranienje oteenja
d lim
dt
DLS
d lim
SVEUILITE U SPLITU


str. 57/72
4.
Raunalni program za proraun zidanih konstrukcija - AmQuake
AmQuake Atena Masonry Quake-raunalni program za statiku i seizmiku analizu zidanih
zgrada. Seizmika analiza se provodi u skladu s EC8 i EC6 koristei metodu naguravanja
(pushover) na modelu ekvivalentnog okvira.
Program sadri nacionalne dodatke definirane u EC6 i EC8 za niz zemalja.
Proizvoa: Cervenka Consulting Ltd. u suradnji s Wienerbergerom
www.amquake.eu
SVOJSTVA:
Jednostavnost u uporabi
Predefinirana baza zidnih
blokova, mortova, betona
Hrvatski jezik i nacionalni dodaci
za EN 1998 i EN 1996
Brzo zadavanje modela putem
DXF datoteke
Generiranje izvjetaja o
proraunu putem RTF datoteke
za daljnju obradu u nekom od text
editora
Jednostavan grafiki i tablini
prikaz unutarnjih sila,
deformacija elemenata u svakom
koraku, te prikaz slomnog
optereenja
Proraun nosivosti na potres
ZGRADE KAO CJELINE
SVEUILITE U SPLITU


str. 58/72
29
18.5.2012.
4.
PRORAUNSKI 3D MODEL UKLJUUJE:
zie (od zidnih blokova i morta/ljepila)
vertikalne serklae (s armaturom)

horizontalne serklae (s armaturom)
a-b zidove i stupove
meukatne ploe (kao fiktivne elemente)
REZULTATI PRORAUNA DAJU:

kontrolu ukupne nosivosti na horizontalno djelovanje
(na materijalno nelinearnom tapnom modelu)
kontrolu pomaka : - prema graninom stanju nosivosti

- prema graninom stanju uporabljivosti
[kN]
[mm]
SVEUILITE U SPLITU


str. 59/72
4.
Primjer: zidana 5-etana zgrada
zidovi: blok opeka POROTHERM PROFI + DRY FIX EXTRA (ljepilo)
vertikalni serklai: 30/30 cm, 30/15 cm; horizontalni serklai: 30/30 cm; nadvoji: 30/15 cm
raunsko ubrzanje tla: 0.2g
SVEUILITE U SPLITU


str. 60/72
30
18.5.2012.
4.
Parametri potresa
Zadavanje blokova
Zadavanje betona
SVEUILITE U SPLITU


str. 61/72
4.
Zadavanje armature
Zadavanje zia
Podaci iz tehnikog
doputenja
Zadavanje
- vertikalnih serklaa
- horizontalnih serklaa
- nadvoja
- stupova
- a-b zidova
SVEUILITE U SPLITU


str. 62/72
31
18.5.2012.
4.
Zadavanje geometrije: zidovi, serklai, nadvoji, ploe, stupovi (uitavanjem DXF datoteke)
SVEUILITE U SPLITU


str. 63/72
4.
Proraunski model (renderirano)
SVEUILITE U SPLITU
Proraunski model (mrea KE)


str. 64/72
32
18.5.2012.
4.
Primjer: zidana 5-etana zgrada (zadavanje ulaznih podataka ANIMACIJA)
Otvoriti *.AVI DATOTEKU NA DISKU

Napomena: Poruka upozorenje se odnosila na zaokret lokalnih osi vertikalnog serklaa 30/15 cm.
SVEUILITE U SPLITU


str. 65/72
4.
Primjer: zidana 5-etana zgrada; Pregled rezultata prorauna: DOKAZ NOSIVOSTI ZA SMJER X
SVEUILITE U SPLITU


str. 66/72
33
18.5.2012.
4.
Primjer: zidana 5-etana zgrada; Pregled rezultata prorauna: DOKAZ NOSIVOSTI ZA SMJER Y
SVEUILITE U SPLITU


str. 67/72
4.
Primjer: zidana 5-etana zgrada; Pregled rezultata prorauna: UZDUNE SILE - N
SVEUILITE U SPLITU


str. 68/72
34
18.5.2012.
4.
Primjer: zidana 5-etana zgrada; Pregled rezultata prorauna: POPRENE SILE Vy
SVEUILITE U SPLITU


str. 69/72
4.
Primjer: zidana 5-etana zgrada; Pregled rezultata prorauna: PREGLED OTEENJA
CF = parametar koji mjeri

odstupanje od elastinog stanja.
SVEUILITE U SPLITU


str. 70/72
35
18.5.2012.
4.
Primjer: zidana 5-etana zgrada; Pregled rezultata prorauna: STATUS OTEENJA
STANJE OTEENJA:
SD= slom uslijed
posmika
FD= slom savijanjem
MV= plastifikacija uslijed
momenta i poprene
sile
V= dosegnuta nosivost
na popreu silu
M= dosegnuta nosivost
na moment savijanja
SVEUILITE U SPLITU
DIJAGRAM NOSIVOSTI PRI

INTERAKCIJI M-N


str. 71/72
LITERATURA
[A1]
AMQUAKE Program za proraun zidanih konstrukcija, Cervenka Consulting Ltd., Prague, Czech Republic
[A2]
Anii, D.; Fajfar, P.; Petrovi, B.;Szavitz-Nossan A.; Tomaevi, M.: ZEMLJOTRESNO INENJERSTVO
VISOKOGRADNJA, Graevinska knjiga, Beograd 1990.
[C1]
Anil K. Chopra; DYNAMIC OF STRUCTURES, 4th ed., Prentice Hall, 2012.
[E1]
EUROCODE 6. Design of masonry structures. Simplified calculation methods for unreinforced masonry structures
- EN 1996-3: 2006, CEN, Brussels
[E2]
EUROCODE 8 Design of structures for earthquake resistance EN 1998-1: 2004, CEN, Brussels, November
2004.
[F1]
Fajfar, P.: A NONLINEAR ANALYSIS METHOD FOR PERFORMANCE BASED SEISMIC DESIGN, Earthquake
Spectra 16, No. 3, pp. 573-592, 2000.
[F2]
Fajfar, P.; Fischinger, M.; Isakovi, T.: METODA PROCJENE SEIZMIKOG PONAANJA ZGRADA I MOSTOVA,
Graevinar 52 (2000) 11, 663-671
[M1]
Mitrovi, S; auevi, M.: NELINEARNI STATIKI SEIZMIKI PRORAUNI KONSTRUKCIJA, Graevinar, 61

(2009), 6, 521-531
[R1]
Radni, J.; Harapin, A.; Matean, D.; Trogrli, B.; Smilovi, M.; Grgi, N.; Baloevi, G.: NUMERIKI MODEL ZA
STATIKI I DINAMIKI PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA, Graevinar, 63 (2011); 529-546
[R2]
Radi, J. i suradnici: ZIDANE KONSTRUKCIJE 1, Prirunik, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2007.
[S1]
Sori, Z.: ZIDANE KONSTRUKCIJE I, 2. proireno izdanje, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2004.
[T1]
Tomaevi, M.: EARTHQUAKE-RESISTANT DESIGN OF MASONRY BUILDINGS, Imperial College Press,

London, 1999.
[T2]
Trogrli, B.; Mihanovi, A: NELINEARNI MODEL PROSTORNIH KONSTRUKCIJA S PRIMJENOM NA

POTRESNU OTPORNOST, Graevinar 63 (2011) 2; 111-124
SVEUILITE U SPLITU


str. 72/72
36

Zidane Zgrade - Projektiranje I Proracu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zidane Zgrade - Projektiranje I Proracu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

18.5.2012.

ZIDANE ZGRADE PROJEKTIRANJE I PRORAUN

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

TEHNIKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE (NN 01/07)

HRN ENV 1991

HRN ENV 1996

HRN ENV 1998

HRN ENV 1992

HRN ENV 1997

+ NAD (Nacionalni dodatak)

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

ZIE, ZIDNI BLOKOVI, MORTOVI

Betonski (od gustog i

(cementni, vapneni, produni);

(ljepilo, oko 3 mm debljine)

Poliuretanski adhezivi (bruena opeka)

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

VRSTE ZIA - ZIDANI ZIDOVI

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

OSNOVNA MEHANIKA SVOJSTVA ZIA

d = normalno tlano naprezanje; d = N/A (N=1.0=vert. sila; A=povrina)

POSMINA VRSTOA ZIA fvk

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

ODREIVANJE MEHANIKIH SVOJSTAVA ZIA - ISPITIVANJEM

ISPITIVANJE POSMINE VRSTOE ZIA

ISPITIVANJE POSMINE VRSTOE ZIA IN SITU (povijesne graevine)

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

ODREIVANJE MEHANIKIH SVOJSTAVA ZIA - ISPITIVANJEM

HRVATSKO TEHNIKO DOPUTENJE (Institut IGH d.d. / IGH TD):

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

R Ouvanje nosivosti tijekom odreenog vremena (tfi,d=15/20/30/45/60/90/120/180/240/360 min)

Ogranienje temperature na poaru neizloenoj plohi: 140 oC (srednja); 180 oC (najvea)

Sprijeenost prolaza plamena i vruih plinova

M Nosivost na koncentriranu horizontalnu silu (u kombinaciji s R, I ili E)

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

PRORAUN ZIDANIH ZGRADA - PRORAUNSKI POSTUPCI

POJEDNOSTAVNJENI PRORAUNSKI POSTUPCI

3.2 POTRES: EN 1998-1

1.2 POTRES: EN 1998-3

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

NRd = cA fd A [EN 1996-3; (A.1)]

cA = 0.5 (ako je hef/tef 18)

ekscentrino optereeni zidovi (vanjski):

Raunska nosivost zia na vertikalno optereenje:

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi

Program strunog usavravanja inenjera graevinarstva

NRd = b hw fcd [EN 1992-1-1; (12.10)]

B. Trogrli, M. Batini i A. Mihanovi