AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Geopolitika suvremenog
terorizma

Seminar, Zagreb, 12. sijenja 2012.

dr. sc. Mirko Bilandi, docent

TERORIZAM KAO PREDMET (POSEBNE)

SOCIOLOGIJE
SOCIOLOKE STUDIJE TERORIZMA
(Austin T. Turk, UCLA, Sociology of Terrorism, 2004.)

Terorizam je socijalna konstrukcija (konstrukt)

Nasilje je privremena devijacija drutvenog ivota
ovjeka: drutvene proturjenosti uzrok terorizma
Terorizam je oblik komunikacije; izraz drutvene krize;
kroz nasilje se ukazuje na problem; publicitet i utjecaj na
javnost ciljevi terora
Teroristike organizacije su socijalni entiteti; socijalni
dinamizam teroristikih organizacija
Tko postaje terorist: socijalizacija terorista
Drutvena kontrola terorizma: kontrola drutva
(protuterorizam)

TERORIZAM KAO PREDMET (POSEBNE)

SOCIOLOGIJE
SOCIOLOKE STUDIJE TERORIZMA
Sociopatologija: terorizam antisocijalno ili prosocijalno
ponaanje.
Teroristike organizacije: pojedinci postaju teroristi zbog
drutvene solidarnosti, socijalne alijenacije i drutvene
izolacije.
Zato svi nezadovoljni ne postaju teroristi, zato samo
neke grupacije koriste nasilje za ostvarivanje ciljeva:
socijalna povezanost objanjava razliku izmeu velikog
broja socijalno izoliranih ljudi od kojih manji broj postaju
pripadnci teroristikih organizacija, mnogi postaju
teroristi kako bi smanjili osjeaj drutvene izolacije.

TERORIZAM KAO PREDMET (POSEBNE)

SOCIOLOGIJE
SOCIOLOKE STUDIJE TERORIZMA
Teorije organizacije: teroristike organizacije su vre
povezane od drugih dobrovoljnih organizacija zbog
ekstremnih opasnosti i krenja socijetalnih oekivanja.
Teorije organizacije: teroristike organizacije propadaju
kada ne mogu odrati poeljan socijalni kolektivitet
vrijedan drugima za pridruivanje.
Teorije organizacije: teroristi se vie ponaaju kao
socijalni maksimalisti nego politki maksimalisti odravanje socijalnog jedinstva nerijetko ispred
ostvarenja politikih ciljeva

TERORIZAM KAO PREDMET (POSEBNE)

SOCIOLOGIJE
SOCIOLOKE STUDIJE/TEORIJE TERORIZMA
Teorija strukturalnog pritiska - Strain theory
Teorija drutvenog uenja - Social Learning Theory
Teorija relativne deprivacije - Theory of Relative
Deprivation
Teorija politikog islama
Teorije moi
Teorije drutvenih pokreta - Social movement theory
Teorija anomije i drutvene promjene - Social change and
anomie

POVIJEST TERORIZMA
Zeloti, I. i II. stoljee - protiv rimske vladavine na
dananjem
podruju
Palestine,
prvi
vjerski
fundamentalisti
Zeloti-uinak: Nitko se vie nije osjeao sigurnim. U tom
se stanju panike i beznadenosti proirio vjerski
fanatizam, pojavljivali su se lani proroci i mesije, koji su
imali mnogo pristaa. Oni su uvjerili narod da ga mogu
osloboditi od patnje rimskog jarma
Zelot - revnosnik
Zelot bodeari, sicar (engl. dagger-man, latinski. sica)

Asasini ili ismailiti (1090. do 1275.)

Ubojice-atentatori
Tvrava Alamut (Orlovo gnijezdo) (sjeverni Iran)
Danju probadali rtve, najee politiare i
vjerske voe koji nisu prihvaali njihove
propovijedi, i to iz blizine tako da je bijeg rtava
bio nemogu;
kao i dananji bombai samoubojice smatrali su
da se rtvuju za vie ciljeve;
ugrozili su tursku vlast u Perziji i Siriji.

Nastanak terorizma
Francuska revolucija - "vladavina terora"
1793-1794. (Regime de la Terreur), rije
teror prvi put utisnuta u politiki rjenik poeljan oblik ponaanja dravnih vlasti,
sredstvo za konsolidaciju i uspostavu vlasti

 Sredina 19. stoljea - terorizam postupno

poprima obiljeja antidravnosti
Talijanski revolucionar i anarhistiki lider,
Carla Pisacane (1818-1857.) - terorizam
je propaganda djelom (propaganda by
deed)
Druga polovina 19. stoljea je i ozbiljan
poetak
uporabe
atentata,
kao
teroristikog sredstva za ostvarenje ciljeva

Povijesni kontekst logike terorizma

(kraj 19. stoljea)
Nasilje djeluje na javnost
Javnost postaje svjesna politikih pitanja
Sustavno nasilje ugroava dravu i delegitimizira
njezine reakcije
Nasilje ugroava drutveni poredak spirala
nasilja i protuterora
Drutvene mase odbacuju vladu i prihvaaju
ciljeve terorista
(Philosophy of the Bomb, Revolutionary War Science, Johannes Most)

Pojam
Terorizam - lat. terrere, terreo plaiti, straiti

Opeprihvaena
generika
terorizma ne postoji.

definicija

Political Terrorism, Alex Schmid - 109 definicija

terorizma

Definicija terorizma
Zajedniko gotovo svim definicijama jest, da
je u osnovi terorizma primjena terora
odnosno nasilja kao sredstva za ostvarenje
politikih ciljeva. Nema terorizma bez terora,
no svaki teror, svako nasilje, ne oznaava i
terorizam. Da bi odreeni fenomen bio
terorizam, akt terora, akt nasilja mora imati
politiki cilj. Za terorizam u krajnjoj liniji nisu
tipina djela terora sama po sebi koliko
njihova namjeravana politika funkcija.
Terorizam se koncipira kao nezavisna,
dovoljna i presudna politika strategija.

Kriteriji definicije terorizma

Prvo, terorizam koristi nasilje kao sredstvo,
nasilje nije krajnji cilj, ve sredstvo za
ostvarenje cilja.
Drugo, u okviru terorizma nasilje predstavlja
prijetnju, nasilje se ne koristi izvan okvira koji
trebaju zadovoljiti odnosno poduprijeti takvu
prijetnju.
Tree, teroristiki akti imaju psiholoki uinak,
kao posljedicu izazivaju emocionalni odgovor
ire populacije. Proizvodnja straha je sredstvo
kojim terorizam utjee na politike promjene.

etvrto, nasilje koje koriste teroristi nije usmjereno spram

trenutnih rtava, ve protiv irih masa koje nisu trenutne
rtve. Teroristike operacije su nevojnog karaktera, one se
planiraju i provode u tajnosti. Po svojoj prirodi one su
nasilne i, gotovo, uvijek ukljuuju i kriminalne akte
(ubojstva, atentati, sabotae, otmice, uzimanje taoca itd.)
Peto, konani ciljevi terorizma imaju politiku svrhu

Teroristike organizacije:
sociopsihologijsko pitanje
ulazak u teroristiku organizaciju:
tri uvjeta:
a) motivacija;
b) prilika da se postane terorist;
c) prihvatljivost
tj.
volja
teroristike
organizacije koja je ekskluzivna grupa da
nekoga primi.
Eric D. Shaw: The Personal Pathway Model

 ponaanje svih terorista je slino jer je rije o otuenim pojedincima

koji ele pripadati;
teroristika organizacija im je nova socijalna elija i nova obitelj;
organizacija ne dozvoljava naputanje, sankcije su stroge i
brutalne; u organizacije se ulazi radi izvrenja teroristikih akata, to
daje osjeaj ranije nedostatnog samopotovanja;
svaka organizacija ima svoj specifian mindset koji je rezultat
personaliteta i ideologije lidera, tipologije organizacije, religije,
kulture i nacionalnosti i uvjeta u kojima djeluje;
teroristike organizacije su drutveni kontinuum: nastaju, djeluju,
nestaju;
vana je otpornost i sposobnost teroristike organizacije, otpornost
je snaga organizacije da podnese gubitke, sposobnost je
mogunost realizacije napada, uinkovitost je rezultat oba obiljeja;
svaka organizacija ima svoj modus operandi.

Status teroristikih organizacija 1968-2006. godina (%)

No 648

Broj teroristikih napada, 19702006.

Godina

Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on
global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

Broj teroristikih napada po

regijama,
1970-2006.
Napadi
rtve

i
a
a
a
ki
j
a
a
k
i
a
n
j
s
i
j
p
na a
r a
j v
z
i
a
r
i
n
j
o
d
e
z
a
e
i zij
rz lje ev rik a A
A ani
ur
d
m
pa rop
e
a
e
j
E
a
n
e
P
A
a
z
A
e
S
/
r

Z Eu
k
a
n Oc
Am Ju
na
o
iS
n
o

t
t
a
Is
u
is
to
J
n
i
s
o
I
o
sk
t
i
ug
l
J
Is
B
a
ik
r
Af

Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on
global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

Raspodjela teroristikih napada prema

taktikama,
1970-2006
.
otmice
nepoznato
pale

barikade/zatoenit
vo
otmice
ljudi

vozila

ostalo

nekonvenciona
lni napadi

atentat

bombaki
napad

oruani napad

Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on
global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

Ukupna raspodjela prema ciljevima

napada, 1970-2006.
Telekomunikacije

Avioni i zrane
luke

Turisti

Edukacijsk
e ustanove
Vojska

Pomorstv
o

Opskrba
vodom i
piem
Odustali od
napada

Novinari i mediji

Civili i civilno
vlasnitvo

Religijske
osobe/institucije
Nepoznat
o
Komunaln
e usluge Diplomaci
4,4%
ja

Vlada

Prijevoz

Ostalo
Policija

Poslovni
objekti

Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on
global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

Oruje koriteno u teroristikim

napadima,
1970-2006.
Daljinski
upravljani
eksplozivi

Ostalo

Kemijski
agensi

Bioloki
agensi

Noevi i
otri
predmeti
Nepoznato
Vatra ili
vatrene bombe

Eksplozivi

Vatreno
oruje

Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on
global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

20 najaktivnijih teroristikih organizacija; Uestalost i postotak

napada u odnosu na ukupni broj, 1970. 2006
Teroristika organizacija

Uestalost

1
2

Put sunca Sendero Luminoso (SL)

Baskijska domovina i sloboda - Euskadi Ta Askatasuna (ETA)

2817
1378

3.61
1.77

Nacionalni fron za osloboenje Farabundo Marti - Frente Farabundo Marti

para la Liberacion Nacional (FMLN)

1249

1.60

4
5

Irska republikanska armija - Irish Republican Army (IRA)

Revolucionarne oruane snage Kolumbije - Fuerzas Armadas Revolucionarias
de Colombia (FARC)

1165
1066

1.49
1.37

Kolumbijska nacionalna oslobodilaka vojska - Ejercito de Liberacion

Nacional (ELN)
Hamas - Harakat al Muqawama al Islamiyya
Oslobodilaki tigrovi tamilske domovine - Liberation Tigers of Tamil Eelam
(LTTE)
Domoljubni front Manuel Rodriguez (ile) - Frente Patriotico Manuel
Rodriguez (FPMR)

784

1.01

608
569

0.78
0.73

568

0.73

535

0.69

7
8
9

10 Kurdska radnika stranka - Partiya Karkeren Kurdistan (PKK)

Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on
global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

11 Nova narodna vojska (Filipini) - New People's Army (NPA)

472

0.61

12 Nacionalni front za osloboenje Korzike - Fronte di Liberazione Naziunale Corsu

(FLNC)

455

0.58

13 Talibanski pokret - Taliban

438

0.56

14 Revolucionarni pokret Tupac Amaru - Movimento Revolucionario Tupac Amaru

(MRTA)

412

0.53

15 Nepalska komunistika partija - Communist Party of Nepal-Maoists (CPN-M)

403

0.52

16 Pokret 19. travnja - Movement of April 19 (M-19)

321

0.41

17 Nikaragvanske demokratske snage - Fuerza Democratica Nicaraguense (FDN)

287

0.37

18 Narodni oslobodilaki front (Sri Lanka) - Janatha Vimukthi Peramuna (JVP)

274

0.35

19 Pokret revolucionarne ljevice (ile) - Movimento de Izquierda Revolucionaria (MIR)

257

0.33

20 al-Fatah (ar. pobjeda) ili Pokret za osloboenje Palestine - Harakat al-Tahrir alVatanijja al-Filistinija

243

0.31

Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on
global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

Karakteristike i
struktura suvremenog
terorizma

Terorizam je nesumnjivo jedna od najistaknutijih

politiko-sigurnosnih
znaajki
suvremenog
svijeta.
To je fenomen koji se generira iz politikog
podruja. Kao spoj politike i nasilja terorizam
ima tri temeljna elementa:
1. uzroke koji dovode do politikog nasilja koje
prerasta u terorizam;
2. teroristike
akte
koje
najee
izvode
teroristike organizacije, ali nerijetko i drave te
3. protuteroristiku
politiku
odnosno
protuteroristiko djelovanje.

Dravni terorizam
Egzaktna empirijska istraivanja nisu raspoloiva procjene su
da su od vremena nastanka terorizma do danas drave najobilatiji
korisnici teroristikog nasilja (totalitarni reimi).
Dravni terorizam: - strategija teroriziranja terorizma
- teroristike akcije pod sponzorstvom drava.

Meunarodna zajednica, predvoena Sjedinjenim Amerikim

Dravama, kao drave koje sponzoriraju meunarodni terorizam
zbog ega se nalaze u svojevrsnoj meunarodnoj izolaciji
oznaava Iran, Irak Siriju, Libiju, Sjevernu Koreju, Kubu i
Sudan.

Proces terorizma
Prva faza ukljuuje izvrenje teroristikog akta koji
najee izaziva ok, strah i uas.
U drugoj fazi teroristi najee ukazuju na svoje
postojanje. Preuzimanjem odgovornosti za izvrenje
teroristikog ina teroristi iskazuju svoje namjere i
ciljeve.
Trea faza ukljuuje reakciju na teroristiki akt i ciljeve
terorista. Ona se kree u rasponu od mogueg
udovoljenja ciljevima terorista do provedbe razliitih
mjera usmjerenih na sprjeavanje buduih
teroristikih akata (borba protiv terora) ili pak
primjene sveobuhvatnih protuteroristikih politika i
protuteroristikih strategija (borba protiv terorizma).
Sastavni dio ove faze je i protuodgovor terorista.

Osnove
protuteroristikog
djelovanja
Najefikasnije sredstvo za eliminiranje terorizma otklanjanje

njegovih uzroka
Ukoliko to nije sluaj (a najee nije) problematici
terorizma drava se suprotstavlja na vie naina:
tzv. kriminalizacija - primjena pravnih mehanizama
kroz institucije pravnog poretka odnosno primjena
izvornih ili modificiranih pravno utemeljenih kaznenih
procedura
tzv.
militarizacija
uporaba
vojnih
snaga
i
ustanovljavanje znatno represivnijeg zakonodavstva
prilagoenog vojnom djelovanju (vojno zakonodavstvo)
uporaba
nacionalnog
obavjetajnog
sustava
(obavjetajne institucije, protuobavjetajne institucije i
slube sigurnosti) - terorizam pitanje nacionalne (a
time i meunarodne) sigurnosti

 ukljuivanje teroristikih organizacija u legalne i

legitimne politike procese (politics);
sastavni dio prethodnog pristupa je i ukljuivanje
terorista u civilno drutvo odnosno tranzicija prema
civilnom djelovanju (civic action); ove akcije ne
moraju dovesti formalnog sklapanja mirovnog
sporazuma s vladom; teroristima se u zamjenu za
odustajanje od nasilja i stanovito kajanje dodjeljuje
amnestija i mogunost ukljuenja u normalan ivot;
ostvarenje ciljeva teroristikih organizacija odnosno
njihova pobjeda (victory);
raskol unutar teroristikih organizacija i njihovo
cijepanje (splintering), pri emu treba istaknuti da
je ova kategorija, zbog injenice da raskol unutar
pojedine teroristike organizacije ne znai i
odustajanje od terora od strane njezinih frakcija,
eliminirana iz daljnjih analiza.

Zavretak teroristikih organizacija (%)

No 268

Paradoksi terorizma
Temeljno pitanje: je li terorizam problem koji se moe rijeiti
jednom i zauvijek? ini se da e tako dugo dok postoje
politike, ekonomske i socijalne nejednakosti i nepravde i tako
dugo dok postoje pojedinci i skupine, koji, u reakciji na takvo
stanje, a s ciljem njegovog otklanjanja i ostvarenja vlastititih
ciljeva, tendiraju uporabi nasilja, postojati i terorizam.
Osnovni je cilj teroristikih organizacija posredstvom terorizma
postii politike promjene (ili zadrati status quo ako je rije o
prodravnim teroristikim organizacijama, a to je ponekad cilj
i dravnog terorizma).

No, nastojei stvoriti poredak koji treba omoguiti

oivotvorenje i uivanje politikih i drugih prava i sloboda onih
u ije ime djeluju, uporabom nasilja teroristi ugroavaju ista ta
prava i slobode drugih.
Upravo to i jest bit terorizma: teroristi ili borci za slobodu.
Terorizam se generira primarno iz politikog podruja.
Rjeavanje politikih problema zasigurno bi utjecalo na
eliminiranje ili reduciranje terorizma. Terorizam onemoguava
rjeavanje politikih problema iz kojih se generira, a te
probleme trebala bi rijeiti upravo ona politika koja je
uvjetovala nastanak terorizma odnosno politika kojoj se,
terorizam, pojavio kao direktan odgovor.
Svaka od drava (svaki akter na politikoj sceni) svoj odgovor
na politiko nasilje odnosno terorizam bazira na vlastitim
interesima, a ne na kriterijima za njegovo definiranje: teroristi
ili borci za slobodu.