U vezi sa uticajem na uvoenje, izmjenu i ukidanje formalnosti, obraiva je predvidio

uvoenje est formalnosti: Odobrenje za spravljanje municije, Odobrenje za dranje starog

oruja, Kolekcionarska dozvola, Odobrenje za posredovanje u prometu oruja i municije,
Odobrenje za popravljanje i prepravljanje oruja i Odobrenje za osnivanje civilnog strelita. S
druge strane, ukidaju se etiri postojea odobrenja: Odobrenje za nabavljanje municije,
Odobrenje za nabavljanje vazdunog oruja, Odobrenje za dranje trofejnog oruja i Odobrenje
za nabavljanje dijelova za oruje, iz razloga to su se u praksi pokazale kao nesvrsishodne te su
samo dodatno optereivali graane.
VI OBRAZLOENJE PREDLOENIH RJEENJA
Poglavlje I Osnovne odredbe (l. 18) ureuje predmet, primjenu i izuzetke od
primjene ovog zakona, pojam oruja, bitnih dijelova oruja i municije, izuzetke od pojma oruja,
znaenje pojmova, kategorije oruja, te zabranjeno i dozvoljeno oruje.
lanom 5. propisani su izuzeci od pojma oruja Zakona, te je decidirano definisano ta se ne
smatra orujem u smislu ovog zakona, a to je novina u odnosu na vaei Zakon.
lanom 6. Zakona definisani su pojmovi koji se koriste u Zakonu, a u cilju usklaivanja sa
standardima u regionu i meunarodnim standardima.
lanom 7. propisana je kategorizacija oruja, te se oruje razvrstava u etiri kategorije:
kategoriju A, kategoriju B, kategoriju C i kategoriju D. Naime, navedene kategorije je
Interresorna radna grupa identifikovala kao jedno od kljunih pitanja koje je potrebno propisati
sa ciljem usklaivanja zakona o oruju i municiji u BiH meusobno i sa pravom EU. Pored
usklaivanja sa standardima u regionu i meunarodnim standardima, utvrivanjem predmetnih
kategorija, prvenstveno se nastoje otkloniti dileme koje nastaju primjenom pojedinih odredaba u
praksi, te je decidirano propisano koje oruje spada u koju kategoriju i nije ostavljen prostor za
razliita tumaenja, a sve u cilju postizanja jednoobraznosti u postupanju nadlenih organa i
otklanjanja nedoumica kod graana. S tim u vezi, a kao novina u odnosu na vaei Zakon,
propisano je da se vazduno oruje moe nabavljati bez odobrenja nadlenog organa, odnosno
samo uz prijavu ili bez prijave u zavisnosti od vrste vazdunog oruja, ime se nastoji omoguiti
da se vazduno oruje koje se koristi iskljuivo u sportske svrhe nabavlja uz jednostavniju
proceduru. Takoe, s obzirom na kategoriju u koju je svrstano, trofejno oruje vie ne podlijee
postupku izdavanja odobrenja za dranje, nego se dri na osnovu prijave nadlenom organu,
budui da se radi o onesposobljenom i neupotrebljivom oruju.
Dalje, pored utvrene kategorizacije, lanom 8. Zakona propisano je da se oruje razvrstava na
zabranjeno i dozvoljeno, ime se dodatno nastoje otkloniti dileme koje su se svakodnevno
pojavljivale u praksi, te jasno razgraniiti zabranjeno i dozvoljeno oruje.
Poglavlje II Odredbe koje ureuju postupak nabavljanja oruja (l. 939)
Odjeljkom 1. propisani su uslovi za nabavljanje oruja, opti i posebni uslovi za fizika lica i
ispunjenost istih, dostavljanje dokaza o ispunjavanju posebnih uslova, opti i posebni uslovi za
izdavanje odobrenja za nabavljanje oruja za pravna lica i preduzetnike, povjeravanje oruja
korisnicima u pravnom licu i preduzetniku, nabavljanje bitnih dijelova oruja, municije i
spravljanje municije.
lanom 9. propisane su isprave o oruju. Isprave o oruju su, takoe, identifikovane kao jedno
od kljunih pitanja koje je potrebno propisati sa ciljem usklaivanja Zakona o oruju i municiji u
BiH meusobno i sa pravom EU, te istovremeno postii jednoobraznost u postupanju nadlenih
organa i otkloniti dileme kod graana.
lanom 11. decidirano su propisani uslovi za nabavljanje oruja kategorije B za fizika lica, te
su isti razvrstani na opte i posebne uslove. Stavom 5. istog lana, kao novina, propisana je
mogunost da lice koje ima registrovano vatreno oruje uz vaei oruni list moe podnijeti
zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavljanje oruja iste vrste, bez dokazivanja ispunjenosti
1

uslova, prvenstveno da bi se otklonile administrativne barijere i skratila procedura u postupku

nabavljanja oruja za graane koji su ve dokazali ispunjenost uslova.
lanom 12. decidirano je propisano kada fiziko lice ima opravdan razlog za nabavljanje oruja,
to predstavlja jedan od kljunih uslova u postupku izdavanja odobrenja za nabavljanje oruja,
te je stavom 3. propisana mogunost da fiziko lice, iako nije lan lovakog udruenja, ima
opravdan razlog za nabavljanje lovakog oruja ukoliko je oruje neophodno radi zatite stada
stoke i ako se radi o oruju steenom po osnovu nasljea, ime se nastoji omoguiti graanima
da mogu posjedovati lovako oruje prvenstveno radi zatite stada i slino u ruralnim sredinama.
Odredbama l. 13. i 14. propisano je da lice koje nabavlja oruje mora dostaviti dokaz o
zdravstvenoj sposobnosti koji izdaje ovlaena zdravstvena ustanova, te je propisana obaveza
zdravstvene ustanove i svakog lica koje ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika
oruja, a koje moe uticati na sposobnost za dranje i noenje oruja, da odmah po saznanju za
takvu promjenu obavijesti nadleni organ, a sve u cilju preventivnog djelovanja i nastojanja da
se bezbjednost lica i imovine podigne na to vii nivo.
lanom 15. stav 2. u odnosu na vaei Zakon, proiren je krug lica koji se smatraju obuenim za
rukovanje vatrenim orujem, sa ciljem oslobaanja od obuke lica koja su ve kroz profesionalan
rad, kolovanje i druge vidove obuke osposobljena za rukovanje orujem.
lanom 16. propisan je nain obavljanja obuke za rukovanje vatrenim orujem, sadraj obuke,
te komisija koja obavlja obuku. Takoe, predvieno je da najmanje dva lana komisije koja
obavlja obuku i vri provjeru znanja moraju biti predstavnici Ministarstva unutranjih poslova, a
u cilju to profesionalnije i kvalitetnije obuke, a to e istovremeno omoguiti da Ministarstvo,
kao nadleni organ prati sam tok i kvalitet obuke, a da graani imaju olakan i ubrzan postupak
obuke i dobijanja uvjerenja o obuenosti.
lanom 19. decidirano je propisan postupak povjeravanja oruja zaposlenima u pravnom licu i
kod preduzetnika, a isto nije bilo na adekvatan nain ureeno vaeim Zakonom.
lanom 22, kao novina, propisano je da vlasnik oruja moe nabavljati bitne dijelove oruja uz
vaeu ispravu o oruju, samo uz obavezu prijave nadlenom organu, odnosno bez izdavanja
odobrenja koje je bilo utvreno vaeim Zakonom. Takoe, u odnosu na vaei Zakon, brisane
su odredbe koje se odnose na izdavanje odobrenja za nabavljanje municije, te je lanom 23.
propisano da se municija moe nabavljati samo za vrstu oruja za koje lice ima vaeu ispravu o
oruju. Naime, navedene odredbe se nisu pokazale kao svrsishodne u praksi, jer izdavanje
odobrenja za nabavljanje municije nije bila obaveza u Federaciji BiH i Brko Distriktu BiH, kao
i ogranienje nabavljanja koliine municije, te su graani Republike Srpske istu nesmetano
nabavljali na teritoriji Federacije BiH i Brko Distrikta BiH. Navedene promjene su ugraene u
tekst Zakona i zato to se time uklanjaju administrativne prepreke koje su se pokazale kao
nesvrsishodne, a nee imati negativan uticaj na bezbjednost lica i imovine, niti e onemoguiti
Ministarstvu da i dalje vri efikasnu kontrolu. S tim u vezi, lanom 67. Zakona propisano je da
su pravna lica i preduzetnici koji se bave prometom oruja, bitnih dijelova oruja i municije,
izmeu ostalog, obavezni da vode i evidenciju o nabavljenoj i prodatoj municiji i bitnim
dijelovima oruja, a lanom 69. da Ministarstvo vri nadzor nad sprovoenjem Zakona, te jasno
proizlazi da e se uspostaviti adekvatniji mehanizam kontrole i da e Ministarstvo imati
kompletniji uvid u promet bitnih dijelova oruja i municije.
lanom 24, kao novina u odnosu na vaei Zakon, propisano je da streljake i lovake
organizacije i njihovi lanovi koji imaju registrovano oruje iz kategorije B i koji su obueni za
rukovanje eksplozivnim materijama mogu spravljati municiju, na osnovu odobrenja nadlenog
organa o spravljanju municije, izdatog u skladu sa propisima koji ureuju nabavku, upotrebu,
promet i prevoz eksplozivnih materija, a to ve postoji kao zakonsko rjeenje u regionu.
Odjeljkom 2. propisano je izdavanje isprava o oruju, izdavanje orunog lista i odobrenja za
dranje oruja, rok vaenja orunog lista, odbijanje izdavanja orunog lista i odobrenja za
dranje oruja, zahtjev za noenje oruja, dozvola za noenje oruja, odobrenje za dranje
2

oruja, odobrenje za dranje starog oruja, kolekcionarska dozvola i oruje sa obavezom

prijavljivanja i bez obaveze prijavljivanja.
lanom 26. propisana je mogunost zamjene oruja, kako izmeu fizikih lica, tako i po sistemu
staro za novo kod ovlaenog prodavca oruja.
lanom 27. propisano je da se oruni list za oruje za linu bezbjednost izdaje sa rokom vaenja
od deset godina, a to je razlika u odnosu na vaei Zakon, kojim je propisano da se oruni list
za oruje za linu bezbjednost izdaje sa rokom vaenja od pet godina, jer se nastoje smanjiti
finansijski izdaci za graane koji posjeduju oruje, a nee uticati na sveukupno bezbjednosno
stanje budui da postoje adekvatni mehanizmi kontrole, na primjer postupanje po slubenoj
dunosti nadlenih organa, vanredni ljekarski pregled (lan 14. stav 2) i slino.
Dalje, lanom 33. propisano je izdavanje kolekcionarske dozvole, ime je fizikim licima koji
posjeduju vie od deset komada razliitog registrovanog oruja omogueno izdavanje predmetne
dozvole, u cilju omoguavanja eventualnog uea na izlobama oruja, meunarodnim
skupovima i slino.
Odjeljkom 3. propisana su prava i obaveze iz isprava o oruju, prodaja oruja i municije,
obavjetenje o prodaji oruja, onesposobljavanje oruja i promjena prebivalita ili sjedita
vlasnika oruja, a sve u cilju uspostavljanja adekvatne kontrole praenja registrovanog oruja, te
samim tim i podizanja stanja bezbjednosti na vii nivo.
Poglavlje III Postupanje sa orujem i municijom (l. 4053)
Odjeljkom 1. propisuje se naroita panju u postupanju sa orujem, zabranjenost upotrebe i
noenja oruja, zabranjenost upotrebe lovakog i sportskog oruja, nain upotrebe elektrookova
i gasnih sprejova, zabranjenost upotrebe i noenja starog i trofejnog oruja.
lanom 40. propisano je da se oruje i municija uvaju sa naroitom panjom koja
podrazumijeva propisano uvanje, pravilno, struno i paljivo rukovanje, noenje, prenoenje i
dranje u ispravnom stanju.
Odjeljkom 2. propisuje se noenje i prenoenje oruja, dobrovoljna predaja, posluga lovakog
i sportskog oruja.
Odredbama l. 47, 48. i 49. propisana je mogunost posluge lovakog i sportskog oruja licu
koje ima oruni list za istu vrstu oruja koje se daje na poslugu.
Odjeljkom 3. propisuje se postupak u sluaju nestanka oruja i isprava o oruju, zamjena
oruja, postupak u sluaju smrti vlasnika oruja, nasljeeno oruje i obaveze vlasnika oruja u
sluaju naputanja mjesta prebivalita due od 60 dana.
lanom 52. stav 3, kao novina u odnosu na vaei Zakon, propisano je da ukoliko zakonski
nasljednici umrlog lica ne preuzmu oruje od nadlenog organa u roku od tri godine od dana
predaje, oruje postaje vlasnitvo Republike Srpske, prvenstveno da bi se zakonski nasljednici
stimulisali da pokrenu postupak i preuzmu oruje, budui da su u dosadanjoj praksi esti
sluajevi da lanovi porodice nakon smrti vlasnika oruja predaju oruje nadlenom organu na
uvanje, nakon ega vie ne pokau zainteresovanost da preuzmu to oruje, a pritom nadleni
organ i dalje ima obavezu da uva to oruje na adekvatan nain, to zahtijeva znaajne
finansijske trokove u cilju obezbjeivanja materijalno-tehnikih uslova.
lanom 53. propisane su obaveze vlasnika oruja u sluaju naputanja mjesta prebivalita due
od 60 dana, te je ostavljena mogunost vlasniku lovakog i sportskog oruja koji naputa mjesto
prebivalita due od 60 dana da oruje i municiju preda na uvanje nadlenom organu,
ovlaenom prodavcu oruja ili fizikom licu koje ima odgovarajuu ispravu za tu vrstu oruja i
uslove za smjetaj i uvanje oruja, prvenstveno jer se time uklanjaju administrativne barijere i
olakavaju same procedure graanima, te radi podsticanja graana na savjesno postupanje sa
orujem u sluaju naputanja mjesta prebivalita due od 60 dana.
Poglavlje IV Oduzimanje oruja, municije i isprava o oruju (l. 5457) propisuje
uslove za oduzimanje oruja fizikom licu, uslove za oduzimanje oruja pravnom licu i
preduzetniku, rjeenje o oduzimanju i privremeno oduzimanje oruja.
3

lanom 54. decidirano su propisani sluajevi u kojima se fizikom licu oduzima oruje, a sve u
cilju zatite lica i imovine i podizanja bezbjednosti na vii nivo.
Poglavlje V Promet i prevoz oruja, bitnih dijelova oruja i municije, popravljanje i
prepravljanje oruja (l. 5864)
Odjeljkom 1. propisuju se subjekti prava koji se mogu baviti prometom oruja, bitnih dijelova
oruja i municije, nain dobijanja odobrenja za bavljenje prometom oruja, bitnih dijelova
oruja i municije, kategorija oruja koje mogu biti stavljene u promet, promet izmeu ovlaenih
prodavaca, posredovanje u prometu oruja i municije i prevoz.
lanom 60, a kao novina u odnosu na vaei Zakon, propisano je da se posredovanjem
(brokeringom) u prometu oruja, bitnih dijelova oruja i municije mogu baviti pravna lica i
preduzetnici koji prije upisa u sudski registar, odnosno registar preduzetnika, za to dobiju
odobrenje nadlenog organa, ime se nastoji izai u susret poslovnoj zajednici koja je u vie
navrata ukazivala na potrebu omoguavanja navedenih aktivnosti.
Odjeljkom 2. propisuje se popravljanje i prepravljanje oruja, subjekti prava koji mogu
popravljati i prepravljati oruje, nain dobijanja ovlaenja za popravljanje i prepravljanje oruja
i obaveze ovlaenog servisera, a sve u cilju uspostavljanja adekvatne kontrole oruja koje se
popravlja i/ili prepravlja, te samim tim i podizanjem bezbjednosti na vii nivo.
Poglavlje VI Civilno strelite, evidencije o oruju i municiji i nadzor nad sprovoenjem
zakona (l. 6569)
Odjeljkom 1. propisani su uslovi za osnivanje civilnog strelita i upotreba oruja na civilnom
strelitu. Takoe, u odnosu na vaei Zakon, normiranje civilnog strelita predstavlja novinu, sa
ciljem jasnog propisivanja uslova za osnivanje civilnog strelita i upotrebe oruja na civilnom
strelitu.
Odjeljkom 2. propisuju se evidencije koje vode pravna lica i preduzetnici i evidencije koje
vode nadleni organi i nadzor nad sprovoenjem zakona, prvenstveno radi uspostavljanja to
sveobuhvatnijih mehanizama kontrole i sistemskog vrenja nadzora nad sprovoenjem zakona.
Poglavlje VII Kaznene i prekrajne odredbe (l. 7074) propisuje prekraje fizikih lica
za koje je predviena novana kazna od 1.200 KM do 1.500 KM i zatitna mjera, prekraje
fizikih lica za koje je predviena novana kazna od 800 KM do 1.200 KM i zatitna mjera,
prekraje fizikih lica za koje je predviena novana kazna od 500 KM do 1.000 KM i zatitna
mjera, prekraje pravnih lica i preduzetnika za koje je predviena novana kazna od 10.000 KM
do 15.000 KM i zatitna mjera i prekraje pravnih lica i preduzetnika za koje je predviena
novana kazna od 5.000 KM do 10.000 KM. Kaznene odredbe su, takoe, identifikovane kao
jedno od kljunih pitanja koje je potrebno propisati sa ciljem usklaivanja zakona o oruju i
municiji u BiH meusobno i sa pravom EU, te istovremeno postii jednoobraznost u postupanju
nadlenih organa. U odnosu na vaei Zakon, povean je raspon novane kazne za prekraje
utvrene Zakonom, s obzirom na materiju koju zakon ureuje i na posljedice po lica i imovinu
koje mogu nastupiti ukoliko se postupa suprotno odredbama ovog zakona.
Poglavlje VIII Prelazne i zavrne odredbe (l. 7582) propisuje okonanje postupka i
zamjena nevaeeg orunog lista, donoenje propisa, legalizaciju oruja, amnestiju lica od
odgovornosti, vaenje isprava o oruju, obavezu prijave oruja, stupanje na snagu zakona i
objavljivanje zakona.
lanom 75. Zakona propisano je da su vlasnici oruja za linu bezbjednost (pitolj i revolver),
koji na dan stupanja na snagu ovog zakona dre oruje na osnovu nevaeeg orunog lista,
obavezni da do 31. decembra 2016. godine podnesu zahtjev za izdavanje orunog lista uz
ispunjenost optih i posebnih uslova.
lanom 77. data je mogunost graanima koji posjeduje oruje bez isprave o oruju, a koje se
prema ovom zakonu moe registrovati, da isto mogu legalizovati do 31. decembra 2016. godine,

odnosno mogu podnijeti zahtjev za izdavanje isprave o oruju, a da pritom nisu duni da
dokazuje porijeklo oruja.
lanom 78. propisana je amnestija graana od odgovornosti koji na dan stupanja na snagu ovog
zakona posjeduju oruje, municiju, minsko-eksplozivna sredstva i drugo oruje ije je
nabavljanje, dranje i noenje ovim zakonom zabranjeno, dobrovoljno predaju oruje nadlenom
organu, a da pritom nee odgovarati za nelegalno posjedovanje, ime se nastoje stimulisati
graani da predaju oruje, municiju, minsko-eksplozivnih sredstva, a sve u cilju podizanja
bezbjednosti lica i imovine na to vii nivo.
VII RAZLIKA PRIJEDLOGA U ODNOSU NA NACRT ZAKONA
Razlike Prijedloga u odnosu na Nacrt zakona o oruju i municiji rezultat su uvaenih
primjedaba, prijedloga i sugestija koje su iznesene na Sedmoj redovnoj sjednici Narodne
skuptine Republike Srpske, odranoj 29. oktobra 2015. godine i na javnim raspravama,
odranim od 17. novembra 2015. godine do 23. novembra 2015. godine.
Razlike koje su nastale kao rezultat prihvaenih primjedaba, prijedloga i sugestija
ugraene su u tekst Prijedloga zakona i odnose se na l. 5, 6, 7, 12, 28, 35, 42, 49, 51, 53,
60, 70, 71, 72, 73. i 74. Nacrta zakona.
Izmjene Nacrta zakona nastale na osnovu primjedaba, prijedloga i sugestija narodnih
poslanika su sljedee:
Narodni poslanik Igor Ostoji, prijedlog da se u lanu 12. stav 3. taka 1) poslije rijei:
imovine briu rijei: (stada i slino), budui da pojam stada nije definisan, djelimino se
prihvata, te se lan 12. stav 3. taka 1) formulie na nain: Neophodno radi zatite stada
stoke (vie od 20 grla krava i junica i/ili vie od 40 grla ovaca i koza). Naime, navedenim
odredbama nastoji se maksimalno suziti prostor da lovako oruje posjeduju lica koja nisu
lanovi lovakog udruenja, ali se istovremeno nastoji i mora omoguiti pojedincima da
posjeduju lovako oruje ukoliko imaju izuzetno opravdan razlog (zatita stada i nasljee) i
pored toga to nisu lanovi lovakih udruenja. Pored navedenog, istiemo da broj od 20
grla krava i junica i/ili vie od 40 grla ovaca i koza predstavlja osnovno stado prema
utvrenim standardima.
Primjedba na lan 28. stav 4. se usvaja, te se poziv na lan: 53 zamjenjuje pozivom na
lan: 54.
Prijedlog da se u lanu 51. poslije rijei: lanovi porodice dodaju rijei: ili lice koje u
posjedu oruja umrlog lica prihvata se, te se lan 51. formulie na nain: U sluaju smrti
vlasnika oruja, lanovi porodice ili druga lica koja su u posjedu oruja u skladu sa ovim
zakonom, obavezni su da o tome u roku od 30 dana obavijeste nadleni organ i predaju
oruje. Naime, lanom 47. stav 2. ovog zakona propisana je posluga sportskog i lovakog
oruja, a lanom 53. stav 2. propisane su obaveze vlasnika lovakog i sportskog oruja u
sluaju naputanja mjesta prebivalita due od 60 dana, te se moe desiti da u trenutku smrti
vlasnika oruja, oruje bude u posjedu drugih lica. S tim u vezi, u lanu 74. stav 1. poslije
take 11) dodaje se nova taka 12): 'u sluaju smrti vlasnika oruja u propisanom roku ne
preda oruje nadlenom organu (lan 51), a t. 12) i 13) postaju t. 13) i 14).
Narodni poslanik Dobrila Drini Mali, prijedlog da se u lanu 35. rijei: 16 godina
zamijene rijeima: 14 godina se usvaja, iz razloga jer e se sputanjem starosne granice sa
16 na 14 godina omoguiti mlaim kategorijama strijelaca da se nesmetano bave streljakim
sportom.
Prijedlog da se u lanu 70. stav 1. taka 10) smanji starosna granica sa 16 na 14 godina se
usvaja analogno usvojenoj primjedbi na lan 35. Zakona.
Prijedlog da se u lanu 49. stav 1. rijei: mogu dati na poslugu oruje licima koja se
obuavaju zamijene rijeima: mogu dati na poslugu oruje B kategorije licima koja se
5

obuavaju, kao i u stavu 2. da se rijei: koje koristi oruje streljaka organizacija izdaje
ispravu zamijene rijeima: koje koristi oruje B kategorije, streljaka organizacija izdaje
ispravu i s tim u vezi, prijedlog da se u lanu 72. stav 1. taka 7), lanu 73. stav 1. taka 12)
i u lanu 74. stav 1. taka 10) poslije rijei: oruja dodaju rijei: B kategorije djelimino
se prihvata. lanom 49. propisana je posluga sportskog oruja. U cilju otklanjanja moguih
nejasnoa i nedoumica prilikom primjene predmetne odredbe u praksi, u stavu 1. istog lana
prije rijei: oruje dodaje se rije: sportsko, a u stavu 2. poslije rijei: koristi dodaje
se rije: sportsko. Naime lanom 6. taka 11) propisano je da je sportsko oruje vatreno,
vazduno, hladno i oruje sa tetivom ili oprugom koje se koristi u streljatvu ili drugim
sportovima. Ukoliko bi se prijedlog u potpunosti usvojio, to bi u praksi podrazumijevalo da
streljake organizacije licima koja se obuavaju i lanovima streljakih organizacija ne
mogu dati na poslugu oruje kategorije C i D. Takoe u lanu 73. stav 1. taka 12) poslije
rijei: prenosi dodaje se rije: sportsko.
Narodni poslanik Milanko Mihajilica, prijedlog da se u lanu 35. rijei: 16 godina
zamijene rijeima: 14 godina ili da se navedeni lan brie, usvaja se, te se starosna granica
smanjuje iz razloga jer e se smanjivanjem starosne granice sa 16 na 14 godina omoguiti
mlaim kategorijama strijelaca da se nesmetano bave streljakim sportom.
Prijedlog da se u lanu 42. stav 1. rije: lovita zamijeni rijeima: lovnih povrina usvaja
se iz razloga jer je lanom 23. stav 1. Zakona o lovstvu, propisano da lovita ine lovna i
nelovna povrina, a stavom 5. istog lana propisano da se nelovnim povrinama smatraju
naselja, groblja, javni putevi, parkovi u naseljima, dvorita stambenih zgrada i dr.
Prijedlog da se u lanu 49. stav 1. rijei: mogu dati na poslugu oruje licima koja se
obuavaju zamijene rijeima: mogu dati na poslugu oruje B kategorije licima koja se
obuavaju, kao i da se izmijeni stav 2. istog lana, djelimino se usvaja, a odgovor je dat na
prijedlog narodnog poslanika Dobrile Drini Mali.
Prijedlog da se u lanu 70. stav 1. taka 16) rije: lovita zamijeni rijeima: lovnih
povrina, kao i u lanu 72. stav 1. taka 6) usvaja se analogno usvojenoj primjedbi na lan
41. stav 1. Zakona, a u lanu 72. stav 1. taka 6) brie se, iz razloga jer je kaznena odredba
ve sadrana u lanu 70. stav 1. taka 16.
Prijedlog da se u lanu 70. stav 1. taka 10) brie, djelimino se usvaja, te se starosna granica
smanjuje sa 16 na 14 godina, analogno usvojenoj primjedbi na lan 35. Zakona.
Narodni poslanik Bojan Vidi, primjedba na lan 70. stav 1. taka 24) kojom je propisana
novana kazna u sluaju neobavjetavanja nadlenog organa prilikom nestanka oruja i
isprava o oruju, u smislu nemogunosti izricanja zatitne mjere oduzimanja oruja i isprava
o oruju, se usvaja, te se poslije rijei: nestanka oruja i dodaje rije: /ili. Naime, stavom
2. lana 70. propisuje se dalji postupak nakon izvrenih prekraja iz stava 1. istog lana.

Izmjene Nacrta zakona nastale na osnovu primjedaba, prijedloga i sugestija iznesenih

na javnoj raspravi su sljedee:
u lanu 5. stav 1. taka 4) poslije rijei: alarmiranje i signalizaciju dodaju se rijei:
(koje stvara iskljuivo zvuni efekat),
u lanu 5. stav 2. poslije rijei: spasavanje dodaje se rije: omamljivanje,
u lanu 6. taka 10) izvrena je ispravka tehnike greke,
u lanu 6. taka 33) mijenja i glasi: Popravljanje oruja je otklanjanje kvarova na
oruju i zamjena ili ugradnja originalnih ili adekvatnih zamjenskih dijelova koji ne
mijenjaju karakteristike oruja,
u lanu 6. taka 35. mijenja i glasi: Promet oruja je nabavljanje i prodaja oruja,
u lanu 7. taka 1) podtaka 9. poslije rijei: automatskom oruju dodaju se rijei:
osim oruja za lov i sportsko streljatvo,
u lanu 12. stav 3. taka 1) mijenja se i glasi: neophodno radi zatite stada stoke
(vie od 20 grla krava i junica i/ili vie od 40 grla ovaca i koza),
6

u lanu 28. izvrena je ispravka tehnike greke,

u lanu 35. rijei: 16 godina zamjenjuju se rijeima: 14 godina,
u lanu 42. stav 1. rije: lovita zamjenjuje se rijeima: lovnih povrina, a rijei:
i civilnih strelita briu se,
u lanu 42. stav 3. rije: lovita zamjenjuje se rijeima: lovnih povrina,
u lanu 49. stav 1. prije rijei: oruje dodaje se rije: sportsko, a u stavu 2.
poslije rijei: koristi dodaje se rije: sportsko,
u lanu 51. poslije rijei: lanovi porodice dodaju se rijei: ili druga lica koja su u
posjedu oruja u skladu sa ovim zakonom, te se lan 51. formulie na nain: U
sluaju smrti vlasnika oruja, lanovi porodice ili druga lica koja su u posjedu oruja
u skladu sa ovim zakonom, obavezni su da o tome u roku od 30 dana obavijeste
nadleni organ i predaju oruje,
u lanu 53. stav 2. poslije rijei: ovlaenom prodavcu oruja dodaju se rijei:
ovlaenom serviseru oruja,
u lanu 60. stav 2. rije: est zamjenjuje se brojem: 12,
u lanu 70. stav 1. taka 10) rijei: 16 godina zamjenjuju se rijeima: 14 godina,
u lanu 70. stav 1. taka 16) rije: lovita zamjenjuje se rijeima: lovnih
povrina, a rijei: i civilnih strelita briu se,
u lanu 71. rije: lovita zamjenjuje se rijeima: lovnih povrina,
u lanu 72. stav 1. taka 6) brie se,
u lanu 72. stav 1. taka 9) poslije rijei: ovlaenom prodavcu oruja dodaju se
rijei: ovlaenom serviseru oruja,
u lanu 73. stav 1. taka 12) poslije rijei: prenosi dodaje se rije: sportsko i
u lanu 74. stav 1. poslije take 11) dodaje se nova taka 12: u sluaju smrti
vlasnika oruja u propisanom roku ne preda oruje nadlenom organu (lan 51), a t.
12) i 13) postaju t. 13) i 14).

Primjedbe, prijedlozi i sugestije narodnih poslanika koje nakon detaljnog razmatranja

nisu ugraene u tekst Prijedloga zakona su sljedee:
Narodni poslanik Dragan Gali, primjedba na lan 15. stav 2. u smislu da ga je potrebno
preciznije definisati, odnosno da se preciziraju druga lica koja dokazuju da su kroz
kolovanje i druge vidove obuke osposobljeni za rukovanje vatrenim orujem, ne usvaja se
iz razloga jer je lanom 15. stav 2. propisano da su lica koja obavljaju ili su obavljala
poslove policijskog slubenika, obezbjeenja lica i imovine, profesionalna vojna lica,
rezervne vojne starjeine i lica koja imaju registrovano vatreno oruje osloboena obuke za
rukovanje vatrenim orujem, kao i druga lica koja dokau da su kroz kolovanje i druge
vidove obuke osposobljena za rukovanje vatrenim orujem. Druga lica mogu biti svreni
studenti Visoke kole unutranjih poslova, Policijske akademije i sl.
Prijedlog da se lan 13. izmijeni, odnosno da se profesionalna vojna lica i pripadnici
Ministarstva unutranjih poslova izuzmu od obaveze prilaganja uvjerenja o zdravstvenoj
sposobnosti prilikom podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavljanje oruja, ne
usvaja se iz razloga jer se lanom 13. st. 1. i 2. propisuje da ovlaena slubena lica
zdravstvenu sposobnost dokazuju ljekarskim uvjerenjem kojim se dokazuje zdravstvena
sposobnost za obavljanje poslova koji podrazumijevaju dranje i noenje oruja, a koje ne
moe biti starije od est mjeseci. Naime, navedene odredbe obavezuju ovlaena slubena
lica da dostave uvjerenje koje nije starije od est mjeseci, a ukoliko su u navedenom roku, po
slubenoj dunosti obavljali zdravstveni pregled, predmetno uvjerenje mogu izuzeti iz
personalnih dosijea koja se nalaze u nadlenim organizacionim jedinicama, ako uvjerenje ne
posjeduju u linoj arhivi.
Primjedba na lan 27. stav 5. i lan 71. koja se odnosi na rok od 30 dana, u kojem je lice
duno da podnese zahtjev za izdavanje novog orunog lista, u smislu da je rok kratak i da je
7

Ministarstvo unutranjih poslova duno da vodi evidencije i obavjetava lica kojima istekne
oruni list, da ne bi plaali visoke kazne predviene lanom 71. ovog zakona, ne usvaja se iz
razloga jer je rije o specifinoj materiji i vlasnici oruja su duni da postupaju sa orujem i
u vezi oruja sa poveanim stepenom odgovornosti. Naime, vlasnici oruja duni su da vode
rauna o obavezama koje proizlaze iz posjedovanja oruja i ne mogu i ne smiju zaboravljati i
zanemarivati predmetne obaveze, pogotovo ako se imaju u vidu posljedice koje mogu
nastupiti po bezbjednost lica i imovine.
Prijedlog da se u lanu 75. doda odredba kojom bi se propisalo da lica koja su vratila oruje
po vaeem Zakonu o oruju i municiji, ukoliko im odgovaraju odredbe ovog zakona oruje
mogu da vrate u svoj posjed, ne usvaja se iz razloga jer je predaja oruja bila dobrovoljna, a
Ministarstvo unutranjih poslova istu nije podsticalo, niti je stimulisalo vlasnike oruja da
isto predaju.
Prijedlog da se u prelaznim i zavrnim odredbama ugrade odredbe kojim bi se propisalo da
vlasnicima oruja koji su zamijenili oruni list u skladu sa vaeim Zakonom o oruju i
municiji u toku 2015. godine, oruni list vai deset godina, ne usvaja se iz razloga jer je
lanom 79. Zakona propisano da isprave o oruju izdate prema propisima koji su vaili u
vrijeme izdavanja vae do isteka roka naznaenog u ispravi. Naime, predmetno pitanje je u
skladu sa pozitivno-pravnim propisima i optom praksom postupanja kada je rije o
rokovima vaenja odreenih isprava.
Narodni poslanik Krsto Jandri, primjedba na lan 2. stav 2. u smislu da i drugi zakoni
ureuju materiju nabavljanja, dranja, povjeravanja i prometovanja oruja i municije kao
npr. Zakon o agencijama za obezbjeenje lica i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti,
ne usvaja se iz razloga jer se nabavljanje, dranje, noenje oruja ureuje iskljuivo
Zakonom o oruju i municiji. Zakonom o agencijama za obezbjeenje lica i imovine i
privatnoj detektivskoj djelatnosti (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 4/12) ureuje
se djelatnost obezbjeenja lica i imovine, uslovi za osnivanje privrednih drutava i javnih
preduzea koja obavljaju poslove obezbjeenja lica i imovine, nain obavljanja poslova
obezbjeenja lica i imovine, nadzor nad poslovima obezbjeenja lica i imovine i dr., a ne
nabavljanje i dranje oruja, a lanom 80. istog Zakona propisano je da pravna lica koja
obavljaju poslove obezbjeenja lica i imovine, ukljuujui javna preduzea i privredna
drutva koja imaju organizovanu vlastitu slubu obezbjeenja, kao i privatnih detektiva,
mogu nabaviti i drati vatreno oruje u skladu sa Zakonom o oruju i municiji i Pravilnikom
o uslovima i nainu sprovoenja tehnikog i fizikog obezbjeenja.
Primjedba na lan 13. st. 1. i 2. u smislu dokazivanja zdravstvene sposobnosti predstavnika
pravnog lica i zaposlenih u agencijama za obezbjeenje lica i imovine, ne usvaja se iz
razloga jer su sva lica koja nabavljaju oruje u skladu sa Zakonom o oruju i municiji duna
da dostave dokaz o zdravstvenoj sposobnosti za dranje i noenje oruja, koje ne moe biti
starije od est mjeseci.
Prijedlog da se u lanu 14. u stavu 1. poslije rijei: vlasnika oruja dodaju rijei:
ovlaenog slubenog lica i predstavnika pravnog lica, ne usvaja se iz razloga jer su oni
vlasnici oruja u smislu Zakona o oruju i municiji (obuhvaeni su terminom vlasnik
oruja). Zanimanje vlasnika oruja je nebitno u kontekstu ovog lana, a ukoliko postoje
saznanja o promjeni zdravstvene sposobnosti ovlaenog slubenog lica i predstavnika ili
zaposlenog u pravnom licu, a koje moe uticati na sposobnost za dranje i noenje oruja,
odnosno povjeravanje oruja, isti se upuuju na vanredni ljekarski pregled u skladu sa
pozitivno-pravnim propisima. Pored navedenog, lanom 3. Zakona, izmeu ostalog,
propisano je da se odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na republike organe Republike
Srpske.
Prijedlog da se u lanu 17. stav 2. poslije rijei: 'ovog zakona dodaju rijei: ili posjeduju
uvjerenje kojem se odobrava licu bavljenje poslovima fizikog obezbjeenja lica i imovine,
ne usvaja se iz razloga jer pravno lice i preduzetnik u smislu Zakona o oruju i municiji nisu
8

samo agencije za obezbjeenje lica i imovine ve i pravna lica i preduzetnici koji imaju
organizovanu vlastitu slubu obezbjeenja ili koji su registrovani kod nadlenog organa za
obavljanje djelatnosti: lova, uzgoja divljai, voenje civilnih strelita, pa i poslova
obezbjeenja lica i imovine i dr., a obuhvaeni su predloenom formulacijom.
Prijedlog da se u lanu 19. stav 1. poslije rijei: ovog zakona dodaju rijei: odnosno licu
koje posjeduje rjeenje kojem se odobrava licu bavljenje poslovima fizikog obezbjeenja
lica i imovine, ne se usvaja iz razloga jer se povjeravanje oruja zaposlenim vri u pravnom
licu i kod preduzetnika, u skladu sa Zakonom o oruju i municiji, a pravno lice i preduzetnik
u smislu Zakona nisu samo agencije za obezbjeenje lica i imovine, ve i pravna lica i
preduzetnici koji imaju organizovanu vlastitu slubu obezbjeenja ili koji su registrovani
kod nadlenog organa za obavljanje djelatnosti: lova, uzgoja divljai, voenje civilnih
strelita, pa i poslova obezbjeenja lica i imovine i dr., a obuhvaeni su predloenom
formulacijom. Pored navedenog mora se imati u vidu i injenica da je lanom 79. stav 2.
Zakona o agencijama za obezbjeenje lica i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti,
propisano da se odredbe ovog zakona ne primjenjuju na pripadnike vlastite slube
obezbjeenja u privrednim drutvima koja imaju organizovanu vlastitu slubu obezbjeenja,
osim ako ovim zakonom drugaije nije propisano, a lanom 80. istog Zakona propisano je da
pravna lica koja obavljaju poslove obezbjeenja lica i imovine, ukljuujui javna preduzea i
privredna drutva koja imaju organizovanu vlastitu slubu obezbjeenja, kao i privatnih
detektiva, mogu nabaviti i drati vatreno oruje u skladu sa Zakonom o oruju i municiji i
Pravilnikom o uslovima i nainu sprovoenja tehnikog i fizikog obezbjeenja.
Narodni poslanik Bojan Vidi, primjedba na lan 11. stav 3. taka 2) u smislu da je opravdan
razlog za nabavljanje oruja, kao uslov preiroko postavljen, te da je potrebno da se
navedena odredba brie iz zakona, se ne usvaja iz razloga jer je lanom 12. stav 1. Zakona,
propisano da fiziko lice ima opravdan razlog za nabavljanje oruja za linu bezbjednost,
ukoliko uini vjerovatnim da bi mu mogla biti ugroena lina bezbjednost ili zbog drugih
okolnosti. Naime, propisana je opta norma, pod koju se podvode razni razlozi koji se mogu
pojaviti u praksi. Druge okolnosti, kao to su hobi, nasljee, kolekcionarstvo i sl. u smislu
opravdanosti razloga za nabavljanje oruja cijenei nadleni organ. Pored navedenog,
lanom 11. stav 7. propisano je da e ministar unutranjih poslova donijeti podzakonski akt
kojim e se detaljnije propisati nain utvrivanja opravdanosti zahtjeva za izdavanje
odobrenja za nabavljanje oruja.
Primjedba na lan 15. stav 2. u smislu da je potrebno propisati da se lica koja su sluila vojni
rok, oslobode od obaveze obuke za rukovanjem vatrenim orujem, se ne usvaja iz razloga jer
je lanom 15. stav 2. propisano je da su lica koja obavljaju ili su obavljala poslove
policijskog slubenika, obezbjeenja lica i imovine, profesionalna vojna lica, rezervne vojne
starjeine i lica koja imaju registrovano vatreno oruje osloboena obuke za rukovanje
vatrenim orujem, kao i druga lica koja dokau da su kroz kolovanje i druge vidove obuke
osposobljeni za rukovanje vatrenim orujem.
Prijedlog da se u lanu 27. propie odredba da lica starija od 65 godina budu osloboena
obaveze produavanja orunog lista, odnosno da se ista oslobode trokova za produavanje
orunog lista, ne usvaja se iz razloga jer se ta licane mogu osloboditi obaveze zamjene
orunog lista, posmatrano iz bezbjednosnog aspekta, a trokovi postupka zamjene orunog
lista ne utvruju se Zakonom o oruju i municiji, tj. proizlaze iz Zakona o porezima na
upotrebu, dranje i noenje dobara (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 37/01 i 52/14),
Zakona o administrativnim taksama (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 100/11,
103/11 i 67/13) i dr.
Primjedba na lan 71. stav 1. taka 5) i 72. stav 1. taka 5) koja se odnosi na zatitnu mjeru
oduzimanje oruja, municije i isprava o oruju u sluaju promjene prebivalita bez prethodne
prijave nadlenom organu, odnosno da su suvine i da ih treba brisati, nije uvaena iz
razloga su kaznene odredbe identifikovane kao jedno od kljunih pitanja koje je potrebno
9

propisati sa ciljem usklaivanja zakona o oruju i municiji u BiH meusobno i sa pravom

EU, te istovremeno postii jednoobraznost u postupanju nadlenih organa. U odnosu na
vaei Zakon, povean je raspon novane kazne za prekraje utvrene Zakonom, iz razloga
jer kazne moraju biti odvraajue, pogotovo ako se ima u vidu materija koju Zakon ureuje i
na posljedice po lica i imovinu koje mogu nastupiti ukoliko se postupa suprotno odredbama
ovog zakona.
Primjedba na lan 78. stav 1. u smislu da se briu rijei: na dan stupanja na snagu ovog
zakona, iz razloga jer bi to trebalo da bude stalna obaveza, nije uvaena iz razloga jer je
predmetna formulacija u potpunosti u skladu sa nomotehnikim pravilima i ne ograniava
dalju primjenu odredbe u situacijama kada graani budu imali namjeru da predaju oruje
koje je zabranjeno ovim zakonom, tj. uvodi se trajna amnestija.
Prijedlog da se u lanu 79. doda novi stav kojim bi se propisalo da vlasnicima oruja koji su
zamijenili oruni list u skladu sa vaeim Zakonom o oruju i municiji u toku 2015. godine,
oruni list vai deset godina, ne usvaja se iz razloga jer je lanom 79. Zakona propisano da
isprave o oruju izdate prema propisima koji su vaili u vrijeme izdavanja vae do isteka
roka naznaenog u ispravi. Naime, predmetno pitanje je u skladu sa pozitivno-pravnim
propisima i optom praksom postupanja kada je rije o rokovima vaenja odreenih isprava.
Prijedlog da se propie mogunost da lica koja su vratila oruje po vaeem Zakonu o oruju
i municiji, oruje mogu da vrate u svoj posjed, ne usvaja se iz razloga jer je predaja oruja
bila dobrovoljna, a Ministarstvo unutranjih poslova istu nije podsticalo, niti je stimulisalo
vlasnike oruja da oruje predaju.
Narodni poslanik Dobrila Drini Mali, prijedlog da se u lanu 16. stav 1. poslije rijei:
organizacija dodaju rijei: licencirana za obuku u Streljakom savezu Republike Srpske,
ne usvaja se jer je lanom 16. stav 1. propisano da struna ovlaena organizacija za obuku
za rukovanje vatrenim orujem moe biti streljaka organizacija ili drugo pravno lice koje
raspolae potrebnim prostorijama, strelitem, strunim kadrom i ispunjava druge propisane
uslove za sprovoenje obuke, za ta posjeduje odobrenje nadlenog organa. S obzirom na
ve propisano odobrenje nadlenog organa, propisivanje licence od Streljakog saveza bi
predstavljalo dodatnu administrativnu barijeru i finansijske trokove, a to svakako nije cilj
ovog zakona.
Prijedlog da se lan 16. stav 2. t. 1) i 2) briu, odnosno da se objedine u jednu taku i da ta
taka glasi: Pravni aspekt dranja, noenja i upotreba oruja, ne usvaja se jer prema
predloenom zakonskom rjeenju obuka obuhvata pet oblasti, tj. pravni aspekt dranja
oruja, noenje i upotrebu oruja, bezbjedno rukovanje orujem, osnove balistike i tehnike
gaanja i praktino gaanje vatrenim orujem. Naime, oblast pravni aspekt dranja oruja je
razdvojena od oblasti noenja i upotrebe oruja iz razloga jer je pravno-teorijski dio jako
bitan preduslov za bezbjedno rukovanje, odnosno noenje i upotrebu oruja.
Prijedlog da se izvre izmjene lana 72. stav 1. taka 7) i lana 74. stav 1. taka 10, analogno
primjedbi na lan 49. Zakona se ne usvaja iz razloga jer je u lanu 72. stav 1. taka 7) ve
navedeno sportsko oruje, a lanom 74. stav 1. taka 10) je obuhvaeno i lovako i sportsko
oruje. Naime lanom 6. taka 11) propisano je da je sportsko oruje vatreno, vazduno,
hladno i oruje sa tetivom ili oprugom koje se koristi u streljatvu ili drugim sportovima.
Ukoliko bi se prijedlog u potpunosti usvojio, to bi u praksi podrazumijevalo da streljake
organizacije licima koja se obuavaju i lanovima streljakih organizacija ne mogu dati na
poslugu oruje kategorije C i D.
Narodni poslanik Perica Bundalo, primjedba koja se odnosi na strukturu, sistematiku i nain
pisanja Zakona nije uvaena iz razloga jer je tekst Zakona u potpunosti usklaen sa
Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike
Srpske, broj 24/14).
Primjedba na lan 11. i lan 29. u smislu nedovoljne definisanosti opravdanog razloga, ne
usvaja se iz razloga jer je lanom 12. stav 1. Zakona, propisano da fiziko lice ima opravdan
10

razlog za nabavljanje oruja za linu bezbjednost, ukoliko uini vjerovatnim da bi mu mogla

biti ugroena lina bezbjednost ili zbog drugih okolnosti. Naime, propisana je opta norma,
pod koju se podvode razni razlozi koji se mogu pojaviti u praksi. Druge okolnosti, kao to su
hobi, nasljee, kolekcionarstvo i sl. u smislu opravdanosti razloga za nabavljanje oruja
cijenei nadleni organ. Takoe, lanom 11. stav 7. propisano je da e ministar unutranjih
poslova donijeti podzakonski akt kojim e se detaljnije propisati nain utvrivanja
opravdanosti zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavljanje oruja. Pored navedenog,
napominjemo da je propisivanje opravdanog razloga, kao jednog od optih uslova u
potpunosti u skladu sa meunarodnim standardima i pravom EU.
Primjedba na lan 21. u smislu neobrazlaganja razloga za odbijanje zahtjeva za izdavanje
odobrenja za nabavljanje oruja i nemogunosti pokretanja upravnog spora, te da isti nije u
skladu sa Ustavom Republike Srpske, ne usvaja se iz razloga jer je lanom 21. propisan
postupak odbijanja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavljanje oruja. S tim u vezi
propisano je da nadleni organ u rjeenju kojim se odbija zahtjev zbog interesa bezbjednosti
nije obavezan obrazlagati razloge kojima se rukovodio prilikom donoenja rjeenja, te da se
protiv rjeenja donesenog po albi ne moe voditi upravni spor. Naime, mora se imati u vidu
injenica da nije rije o odluivanju o osnovnim ljudskim pravima, te da Ministarstvo
unutranjih poslova kao nadleni organ ima ovlaenje da odluuje o posjedovanju oruja, a
sve u cilju bezbjednosti lica i imovine. Pored navedenog, jedno od osnovnih naela koje se
tie konzumiranja prava, je da se prilikom konzumiranja prava ne ugroavaju prava drugih.
Primjedba na lan 31. u smislu da se njime povreuje pravo vlasnitva, ne usvaja se iz
razloga jer je st. 2. i 3. istog lana propisano da e pravna lica i preduzetnici kojima je
prestala potreba za daljim dranjem oruja obavijestiti nadleni organ i u roku od 15 dana
vratiti odobrenje za dranje oruja i predati oruje na uvanje, te ukoliko pravno lice ili
preduzetnik u roku od est mjeseci od dana predaje oruja na uvanje ne nae kupca, oruje
postaje vlasnitvo Republike Srpske. Naime, ostavljen je rok od est mjeseci u kojem pravno
lice ili preduzetnik mogu da nau kupca i dobiju pravinu naknadu, iz ega jasno proizilazi
da se ni na koji nain ne povreuje pravo vlasnitva.
Primjedba na lan 52. stav 3. kojim se propisuje da ukoliko zakonski nasljednici umrlog lica
ne preuzmu oruje od nadlenog organa u roku od tri godine od dana predaje, oruje postaje
vlasnitvo Republike Srpske, u smislu da se istim povreuje pravo vlasnitva se ne usvaja iz
razloga jer su stavom 1. istog lana propisane obaveze nasljednika oruja. Stavom 3. lana
52. propisana je obaveza zakonskih nasljednika umrlog lica, prvenstveno da bi se isti
stimulisali da pokrenu postupak i preuzmu oruje, budui da su u dosadanjoj praksi esti
sluajevi da lanovi porodice nakon smrti vlasnika oruja predaju oruje nadlenom organu
na uvanje, nakon ega vie ne pokau zainteresovanost da preuzmu to oruje, a pritom
nadleni organ i dalje ima obavezu da uva to oruje na adekvatan nain, to zahtijeva
znaajne finansijske trokove u cilju obezbjeivanja materijalno-tehnikih uslova. Pored
navedenog, predmetna odredba je u potpunosti usklaena sa pozitivno-pravnim propisima.
Narodni poslanik edo Vukovi, prijedlog da se u lanu 12. doda novi stav 9. kojim bi se
propisalo da se gubljenjem statusa u lovakom udruenju daje mogunost licu da zadri
postojee oruje uz ispunjavanje uslova propisanih odgovarajuim podzakonskim aktima
ministra, se ne usvaja iz razloga jer je lanom 12. stav 2. Zakona propisano kada fiziko lice
ima opravdan razlog za nabavljanje lovakog oruja, a stavom 3. istog lana propisano je
kada fiziko lice, izuzetno ima opravdan razlog za nabavljanje lovakog oruja, ime je
predmetno pitanje u potpunosti ureeno. Pored navedenog, ovim zakonom su ve propisani
opti i posebni uslovi za nabavljanje oruja.
Primjedba na lan 23. Zakona, u smislu da nije precizno definisano da li se municija
nabavlja na osnovu orunog lista ili je potrebno odobrenje za nabavljanje municije, ne usvaja
se iz razloga jer je lanom 23. propisano da se municija moe nabavljati samo za vrstu oruja
za koje lice ima vaeu ispravu o oruju. Naime, u odnosu na vaei Zakon o oruju i
11

municiji, brisane su odredbe koje se odnose na izdavanje odobrenja za nabavljanje municije

s obzirom da se iste nisu pokazale kao svrsishodne u praksi.
Prijedlog da se lan 27. preformulie na nain se vaenje orunog lista vee za starosnu dob
lica, te da za lica starosne dobi od 21 godine do 50 godina rok vaenja orunog lista bude
deset godina, za lica starosne dobi od 50 godina do 70 godina rok vaenja orunog lista bude
osam godina i za lica starosne dobi od 70 godina pa do kraja ivota, rok vaenja orunog
lista bude pet godina, se ne usvaja iz razloga jer je lanom 27. stav 1. propisano da se oruni
list za oruje za linu bezbjednost izdaje sa rokom vaenja od deset godina, a to je razlika u
odnosu na vaei Zakon, kojim je propisano da se oruni list za oruje za linu bezbjednost
izdaje sa rokom vaenja od pet godina, jer se nastoje smanjiti finansijski izdaci za graane
koji posjeduju oruje. Stavom 3. istog lana propisano je da se oruni list za lovako i
sportsko oruje izdaje na neodreeno vrijeme. Pored navedenog, prijedlog se ne prihvata iz
razloga jer bi isti nametnuo dodatne administrativne barijere i nepotrebne finansijske
trokove vlasnicima oruja, a istovremeno ne bi bio svrsishodan posmatrano sa
bezbjednosnog aspekta, a to svakako nije cilj ovog zakona.
Primjedba na lan 6. taka 20. u smislu da pojam starog oruja nije precizno definisan se ne
usvaja iz razloga jer su lanom 6. Zakona definisani pojmovi koji se koriste u Zakonu, a u
cilju usklaivanja sa standardima u regionu i meunarodnim standardima. Naime,
Interresorna radna grupa je identifikovala etiri kljuna pitanja ije je usklaivanje bilo
neophodno i svrsishodno, a u cilju jednoobraznog postupanja organa unutranjih poslova i
otklanjanja dilema koje su nastajale primjenom Zakona o oruju i municiji u praksi. S tim u
vezi, kao jedno od kljunih pitanja identifikovani su pojmovi/termini koji se koriste u
Zakonu, izmeu ostalog i staro oruje koje je definisano takom 20. lana 6. Zakona, kojom
je propisano da je staro oruje, oruje koje ima istorijsku vrijednost ili koje je proizvedeno
prije 1900. godine.
Primjedba na lan 70. kojim se propisuju prekraji fizikih lica i raspon, odnosno visinu
novane kazne, te prijedlog da se novane kazne smanje za 30%, ne se usvaja iz razloga jer
su kaznene odredbe identifikovane kao jedno od kljunih pitanja koje je potrebno propisati
sa ciljem usklaivanja zakona o oruju i municiji u BiH meusobno i sa pravom EU, te
istovremeno postii jednoobraznost u postupanju nadlenih organa. U odnosu na vaei
Zakon, povean je raspon novane kazne za prekraje utvrene Zakonom, iz razloga jer
kazne moraju biti odvraajue, pogotovo ako se ima u vidu materija koju zakon ureuje i na
posljedice po lica i imovinu koje mogu nastupiti ukoliko se postupa suprotno odredbama
ovog zakona.
Narodni poslanik Goran Jerini, primjedba na l. 11. i 12. Zakona, u smislu da je potrebno
unijeti vie objektivnih kriterijuma prilikom utvrivanja opravdanog razloga, ne usvaja se iz
razloga jer je lanom 12. stav 1. propisano da fiziko lice ima opravdan razlog za
nabavljanje oruja za linu bezbjednost, ukoliko uini vjerovatnim da bi mu mogla biti
ugroena lina bezbjednost ili zbog drugih okolnosti. Naime, propisana je opta norma, pod
koju se podvode razni razlozi koji se mogu pojaviti u praksi. Druge okolnosti, kao to su
hobi, nasljee, kolekcionarstvo i sl. u smislu opravdanosti razloga za nabavljanje oruja
cijenei nadleni organ. Pored navedenog, lanom 11. stav 7. propisano je da e ministar
unutranjih poslova donijeti podzakonski akt kojim e se detaljnije propisati nain
utvrivanja opravdanosti zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavljanje oruja. Takoe,
napominjemo da je opravdan razlog, kao jedan od optih uslova u skladu sa meunarodnim
standardima i pravom EU.
Primjedba na lan 52. stav 3. u smislu povrede prava vlasnitva i prijedlog da se predmetno
oruje proda i isplati novana naknada nasljednicima se ne usvaja iz razloga jer su stavom 1.
istog lana propisane obaveze nasljednika oruja, izmeu ostalog i mogunost prodaje
oruja. Stavom 3. lana 52. propisana je obaveza zakonskih nasljednika umrlog lica,
prvenstveno da bi se isti stimulisali da pokrenu postupak i preuzmu oruje, budui da su u
12

dosadanjoj praksi esti sluajevi da lanovi porodice nakon smrti vlasnika oruja predaju
oruje nadlenom organu na uvanje, nakon ega vie ne pokau zainteresovanost da
preuzmu to oruje, a pritom nadleni organ i dalje ima obavezu da uva to oruje na
adekvatan nain, to zahtijeva znaajne finansijske trokove u cilju obezbjeivanja
materijalno-tehnikih uslova. Pored navedenog, predmetna odredba je u potpunosti
usklaena sa pozitivno-pravnim propisima.
Primjedba na lan 75. stav 3. u smislu da je rok od est mjeseci kratak, ne usvaja se iz
razloga jer su zakonski nasljednici obavezni preuzeti oruje, ukoliko je ostavinski postupak
okonan ili pokrenuti postupak preuzimanja u roku od est mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona. Pokretanje postupka preuzimanja podrazumjeva i podnoenje zahtjeva
za pokretanje ostavinskog postupka kod nadlenog suda i obavjetavanje nadlenog organa o
predmetnim injenicama, nakon ega e se saekati ishod postupka, a rok od est mjeseci je
sasvim dovoljan za preduzimanje navedenih radnji, pogotovo ako se ima u vidu injenica da
se oruje nalazi na uvanju kod nadlenog organa due od tri godine i da su zakonski
nasljednici upoznati sa tom injenicom, jer su oruje sami predali, u skladu sa zakonom.
Narodni poslanik Milanko Mihajilica, prijedlog da se u lanu 7. kategorije oruja A, B, C i
D, oznae rednim azbunim slovima A, B, V i G, ne usvaja se iz razloga jer lanom 7.
propisana kategorizacija oruja, te se oruje razvrstava u etiri kategorije: kategoriju A,
kategoriju B, kategoriju C i kategoriju D. Naime, navedene kategorije je Interresorna radna
grupa identifikovala kao jedno od kljunih pitanja koje je potrebno propisati sa ciljem
usklaivanja zakona o oruju i municiji u BiH meusobno i sa pravom EU. S tim u vezi,
kategorizacija je izvrena po abecednom redu, a ne po azbunom redu.
Primjedba na lan 7. i prijedlog da se definie oruje za omamljivanje i uspavljivanje
divljai, ne usvaja se iz razloga jer je definisano lanom 5. stav 2. Zakona.
Primjedba na lan 12. stav 3. t. 1) i 2) u smislu da je u suprotnosti sa Zakonom o lovstvu,
Poglavlje V, nije uvaena iz razloga jer su lanom 12. stav 3. t. 1) i 2) propisani izuzetno
opravdani razlozi za nabavljanje lovakog oruja i ako lice nije lan lovakog udruenja, niti
ima poloen lovaki ispit. Navedene odredbe nisu u suprotnosti sa Poglavljem V Lov i
korienje divljai, l. 4756. Zakona o lovstvu, s obzirom na to da su samo osnov za
posjedovanje lovakog oruja, a ne za upotrebu u lovu.
Prijedlog da se u lanu 16. stav 1. poslije rijei: organizacija dodaju rijei: licencirana za
obuku u Streljakom savezu Republike Srpske, ne usvaja se, a odgovor je dat na prijedlog
narodnog poslanika Dobrile Drini Mali.
Prijedlog da se lan 16. stav 2. t. 1. i 2. briu, odnosno da se objedine u jednu taku i da ona
glasi: Pravni aspekt dranja, noenja i upotreba oruja., ne usvaja se, a odgovor je dat na
prijedlog narodnog poslanika Dobrile Drini Mali.
Primjedba na lan 27. kojim je propisan rok vaenja orunog lista za oruje za linu
bezbjednost, odnosno prijedlog da se izdaje na neodreeno vrijeme, nije uvaena iz razloga
jer je lanom 27. propisano da se oruni list za oruje za linu bezbjednost izdaje sa rokom
vaenja od deset godina, a to je razlika u odnosu na vaei Zakon, kojim je propisano da se
oruni list za oruje za linu bezbjednost izdaje sa rokom vaenja od pet godina, jer se
nastoje smanjiti finansijski izdaci za graane koji posjeduju oruje. Izdavanje orunog lista
za oruje za linu bezbjednost na neodreeno vrijeme je nesvrsishodno, posmatrano iz
bezbjednosnog aspekta jer nadleni organi nee imati adekvatan mehanizam kontrole, niti
mogunost da pravovremeno reaguju i sprijee posljedice po lica i imovinu, koje mogu
proizai iz nesavjesnog rukovanja orujem.
Primjedba na lan 47. stav 2. Zakona, kojim je propisana posluga lovakog i sportskog
oruja, u smislu pojanjenja da li se misli poslugu oruja istog kalibra ili iste vrste, nije
uvaena iz razloga jer je lanom 47. stav 2. decidirano propisano da fiziko lice moe dati na
poslugu lovako i sportsko oruje uz oruni list samo licu koje ima oruni list za istu vrstu
oruja.
13

Primjedba na lan 48. stav 2. u smislu ko definie formulaciju potvrde koju izdaje pravno
lice koje upravlja lovitima, odnosno da li je definie upravlja lovita ili nadleni organ i da
li je unificirana, nije usvojena iz razloga jer formulaciju potvrde definie pravno lice koje
upravlja lovitem i koje izdaje potvrdu o posluzi lovakog oruja. Stavom 2. lana 48.
Zakona propisano je da potvrda kojom se dozvoljava noenje i korienje lovakog oruja
sadri podatke o vremenu za koje vai, o emu se vodi evidencija.
Prijedlog da su u lanu 59. stav 1. taka 1) poslije rijei: odobrenje dodaju rijei: uz
obavezu da o prodaji oruja obavijeste nadleni organ u roku od osam dana od dana
prodaje, ne usvaja se iz razloga jer je lanom 37. stav 1. Zakona ve propisano da je
ovlaeni prodavac oruja obavezan o prodaji oruja, koje se nabavlja na osnovu odobrenja
za nabavljanje oruja, kao i o zamjeni oruja iz lana 26. stav 6. ovog zakona, obavijestiti
nadleni organ u roku od osam dana od dana prodaje oruja, odnosno zamjene.
Prijedlog da se izvre izmjene lana 72. stav 1. taka 7) i lana 74. stav 1. taka 10),
analogno primjedbi na lan 49. Zakona, ne usvaja se, a odgovor je dat na prijedlog narodnog
poslanika Dobrile Drini Mali.
Narodni poslanik Slavko Gligori, prijedlog da se u lanu 12. stav 2. Zakona, poslije rijei:
lovakog udruenja dodaju rijei: koje je korisnik lovita u skladu sa odredbama Zakona
o lovstvu, ne usvaja se iz razloga je lanom 12. stav 2. propisano da fiziko lice ima
opravdan razlog iz lana 11. stav 3. taka 2) ovog zakona za nabavljanje lovakog oruja
ukoliko ima poloen lovaki ispit i lan je lovakog udruenja koje gazduje odreenom
teritorijom i ima odobrenje nadlenog ministarstva, to dokazuje uvjerenjem o lanstvu u
lovakom udruenju i poloenom lovakom ispitu, a to je u potpunosti u skladu sa
Zakonom o lovstvu. Pored navedenog, dodavanjem predloenih rijei, odredbe lana 12. stav
2. nee biti jasnije, s obzirom na to da je predloena formulacija dovoljno jasna i precizna, te
je oigledno da nije dovoljno da neko lovako udruenje bude samo registrovano, ve je
potrebno da gazduje odreenom teritorijom i ima odobrenje nadlenog ministarstva.
Primjedba na lan 12. stav 3. t. 1) i 2) u smislu da moe doi do zloupotrebe predmetnog
oruja, ne usvaja se iz razloga jer ovaj zakon, kao izuzetak, predvia da lovako oruje
mogu posjedovati i lica koja nisu lanovi lovakog udruenja i nemaju poloen lovaki ispit
samo ukoliko je oruje neophodno radi zatite imovine i ako se radi o oruju steenom po
osnovu nasljea. S tim u vezi, u lanu 12. stav 3. taka 1) izvrena je izmjena kojom se
nastoji maksimalno suziti prostor da lovako oruje posjeduju lica koja nisu lanovi
lovakog udruenja, ali se istovremeno nastoji i mora omoguiti pojedincima da posjeduju
lovako oruje ukoliko imaju izuzetno opravdan razlog (zatita stada i nasljee) i pored toga
to nisu lanovi lovakih udruenja. Pored navedenog, napominjemo da predmetne odredbe
nisu u suprotnosti sa Zakonom o lovstvu, s obzirom na to da su samo osnov za posjedovanje
lovakog oruja, a ne za upotrebu u lovu.
Prijedlog da se lan 12. stav 8. dopuni u smislu da se informacija o prestanku lanstva u
lovakom udruenju dostavlja na propisanom obrascu i to o prestanku lanstva u matinom
udruenju jer ne raspolau sa informacijama o eventualnom ulanjenju u novo udruenje, se
ne usvaja iz razloga, jer je propisivanje obrasca u kontekstu ovog lana nepotrebno, s
obzirom na to da predmetna odredba obavezuje lovako udruenje da u sluaju prestanka
lanstva u lovakom udruenju u roku od osam dana od dana prestanka lanstva, dostavi
nadlenom organu dokaz o prestanku lanstva, jer prestankom lanstva u lovakom
udruenju lice prestaje da ispunjava uslove za dranje lovakog oruja. Nakon dostavljanja
dokaza o prestanku lanstva, matino lovako udruenje je ispunilo svoju zakonsku obavezu,
a Ministarstvo unutranjih poslova e dalje u skladu sa zakonom preduzeti aktivnosti u cilju
ispitivanja ispunjenosti uslova za dranje lovakog oruja.
Prijedlog da nadleni organ, tj. centar javne bezbjednosti periodino izvjetava lovaka
udruenja i lanove lovakih udruenja o promjenama statusa lovakog oruja se ne
prihvata, iz razloga jer Ministarstvo unutranjih poslova redovno aurira zvaninu internet
14

stranicu, na kojoj su dostupni propisi koje u svom radu primjenjuje Ministarstvo, izmeu
ostalog i Zakon o oruju i municiji. Pored navedenog, sva lica koja posjeduju oruje u skladu
sa Zakonom, duna su da prate i da se informiu o zakonskim rjeenjima.
Primjedba koja se odnosi na ukidanje poreza na lovako oruje nije usvojena jer se
predmetna materija ne ureuje Zakonom o oruju i municiji, ve Zakonom o porezima na
upotrebu, dranje i noenje dobara (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 37/01 i 52/14) i
dr.
Prijedlog da se pitolj kalibra do 9 mm svrsta u lovako oruje, ne usvaja se jer je ovim
zakonom propisano da je oruje za linu bezbjednost vatreno oruje koje ine pitolji i
revolveri razliitog kalibra. Ne postoje pravne smetnje da lan lovakog udruenja posjeduje
oruje za linu bezbjednost ukoliko ispunjava opte i posebne uslove za posjedovanje istog,
u skladu sa ovim zakonom.
Narodni poslanik Nedeljko Glamoak, primjedba na lan 6. taka 20) u smislu da nema
potrebe da se pod starim orujem definie oruje proizvedeno do 1900. godine, ve i oruje
koje je kasnije proizvedeno, ne usvaja se iz razloga jer su lanom 6. Zakona definisani
pojmovi koji se koriste u Zakonu, a u cilju usklaivanja sa standardima u regionu i
meunarodnim standardima. Naime, Interresorna radna grupa je identifikovala etiri kljuna
pitanja ije je usklaivanje bilo neophodno i svrsishodno, a u cilju jednoobraznog postupanja
organa unutranjih poslova i otklanjanja dilema koje su nastajale primjenom Zakona o oruju
i municiji u praksi. S tim u vezi, kao jedno od kljunih pitanja identifikovani su
pojmovi/termini koji se koriste u Zakonu, izmeu ostalog i staro oruje koje je definisano
takom 20. lana 6. Zakona, kojom je propisano da je staro oruje, oruje koje ima istorijsku
vrijednost ili koje je proizvedeno prije 1900. godine. Oruje koje je kasnije proizvedeno,
moe se smatrati starim orujem, ukoliko ima istorijsku vrijednost.
Prijedlog da se u lanu 7. taka 2) kojim je propisano oruje kategorije B definie i lovako
oruje, se ne usvaja iz razloga jer kategorizacija oruja propisana sa ciljem usklaivanja sa
standardima u regionu i meunarodnim standardima. Pored navedenog, lanom 6. taka 9.
definisano je lovako oruje.
Primjedba na lan 11. stav 3. t. 3. i 5. u smislu da su opirno definisane i da mogu ograniiti
lica da posjeduju oruje se ne usvaja, iz razloga jer su stavom 3. lana 11. propisani opti
uslovi koje lice mora da ispunjava za izdavanje odobrenja za nabavljanje oruja. Naime,
protekom zakonom utvrenog vremena injenice o osuivanosti i kanjavanju se briu iz
kaznene i prekrajne evidencije, tj. nastupa rehabilitacija i lice se smatra neosuivanim i
nekanjavanim, te s tim u vezi ne postoje pravne smetnje da takvo lice dostavi dokaze o
ispunjenosti uslova iz lana 11. stav 3. t. 3. i 5.
Prijedlog da se lan 11. stav 5. dopuni u smislu da pored stava 2. budu navedeni i st. 3. i 4.
ne usvaja se, iz razloga jer je lanom 11. stav 2. propisano da se odobrenje za nabavljanje
oruja iz kategorije B izdaje fizikom licu koje ispunjava opte i posebne uslove. Stavom 3.
propisani su opti uslovi, a stavom 4. posebni uslovi, ali s obzirom na to da su opti i posebni
uslovi utvreni u stavu 2. u svakom sluaju obuhvaeni su predloenom formulacijom.
Primjedba na lan 12. stav 2. u smislu da je nejasno na koje se odobrenje misli da li na
odobrenje nadlenog organa za nabavku oruja ili na odobrenje resornog Ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, se ne usvaja iz razloga jer se misli na odobrenje za
korienje lovita koje izdaje Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. Pored
navedenog, lanom 10. Zakona, definisan je nadleni organ, ime se dodatno otklanjaju
predmetne dileme.
Prijedlog da se lan 18. izmijeni u smislu da opravdan razlog za nabavljanje oruja ima
pravno lice koje obavlja odreenu djelatnost, a ne koje je registrovano kod nadlenog organa
za obavljanje djelatnosti, ne usvaja se iz razloga jer je injenica da li je pravno lice
registrovano kod nadlenog organa za obavljanje djelatnosti uslov koji se mora definisati.
injenica da li postoji opravdan razlog, odnosno da li neko pravno lice obavlja ili ne obavlja
15

djelatnost e se utvrditi u postupku odluivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za

nabavljanje oruja.
Prijedlog da se u lanu 19. stav 6. preciznije definie nain uvanja oruja poslije
povjeravanja, ne usvaja se iz razloga jer je lanom 19. stav 6. decidirano propisano da lice
kojem je oruje povjereno moe koristiti i njime rukovati samo za vrijeme obavljanja
poslova u objektu, odnosno na prostoru na kome se obavlja djelatnost i pravcu kretanja
transporta koji obezbjeuje, a u periodu dok se oruje ne koristi, uva se na bezbjednom
mjestu tako da pristup tom oruju ne mogu imati neovlaena lica. Takoe, lanom 40. stav
4. Zakona propisano je da e ministar unutranjih poslova donijeti podzakonski akt kojim e
se detaljnije propisani prostorni i tehniki uslovi za smjetaj i uvanje oruja.
Prijedlog da se ugrade odredbe kojima bi se propisalo da vlasnicima oruja koji su zamijenili
oruni list u skladu sa vaeim Zakonom o oruju i municiji u toku 2015. godine, oruni list
vai deset godina ne usvaja se, a odgovor je dat na prijedlog narodnih poslanika Dragana
Galia i Bojana Vidia.
Primjedba koja se odnosi na legalizaciju i amnestiju nije usvojena iz razloga jer se ovim
zakonom uvodi legalizacija oruja do 31. decembra 2016. godine i trajna amnestija.
Narodni poslanik Igor Ostoji, primjedba na lan 7. odnosno pitanje da li je u neku od
kategorija podvedeno oruje za pejntbol nije uvaena iz razloga jer Zakon o oruju i municiji
ne tretira oruje za pejntbol, lanom 5. Zakona propisni su izuzeci od pojma oruja.
Primjedba na lan 54. kojim se propisuje oduzimanje oruja, u smislu da isti nije definisan,
se ne usvaja iz razloga jer je lanom 54. decidirano propisano kada se fizikom licu oduzima
oruje. Takom 2. stava 1. istog lana propisano je da se fizikom licu oduzima oruje,
municija i isprave o oruju ako prestane da ispunjava neki od uslova propisan lanom 11.
stav 3. t. 2), 3), 4), 5) i 6) i stav 4. taka 1) i lana 12. st. 2. i 3. ovog zakona, te jasno
proizilazi da ukoliko fiziko lice prestane da ispunjava neki od uslova (u zavisnosti da li se
radi o oruju za linu bezbjednost ili lovakom oruju) da mu se oduzima svo registrovano
oruje, jer ukoliko bi se licu koje uini npr. prekraj propisan ovim zakonom oduzelo samo
oruje sa kojim je ili u vezi sa kojim je uinjen prekraj, a u posjedu ostavilo drugo oruje,
navedene odredbe ne bi imale nikakvog smisla, posmatrano sa bezbjednosnog aspekta.

Ostale primjedbe i konstatacije koje su iznesene na Sedmoj redovnoj sjednici Narodne

skuptine Republike Srpske, odranoj 29. oktobra 2015. godine, u toku rasprave na Nacrt zakona
o oruju i municiji su bile uoptene prirode, te ih nakon analiziranja nije neophodno posebno
obrazlagati.
Ovaj zakon, kao izuzetak, predvia da lovako oruje mogu posjedovati i lica koja nisu
lanovi lovakog udruenja i nemaju poloen lovaki ispit samo ukoliko je oruje
neophodno radi zatite imovine i ako se radi o oruju steenom po osnovu nasljea. S
tim u vezi, lan 12. stav 3. taka 1. formulie se na nain: ''Neophodno radi zatite stada
stoke (vie od 20 grla krava i junica i/ili vie od 40 grla ovaca i koza)''. Naime,
navedenim odredbama nastoji se maksimalno suziti prostor da lovako oruje posjeduju
lica koja nisu lanovi lovakog udruenja, ali se istovremeno nastoji i mora omoguiti
pojedincima da posjeduju lovako oruje ukoliko imaju izuzetno opravdan razlog (zatita
stada i nasljee) i pored toga to nisu lanovi lovakih udruenja.
-

Prijedlog da se u lanu 12. brie stav 8. iz razloga jer lovaka udruenja ne raspolau sa
podacima da li je lan lovakog udruenja nakon prestanka lanstva u istom, postao lan
drugog lovakog udruenja.
Odgovor: Ne prihvata se.
Primjedba se ne prihvata iz razloga, jer predmetna odredba obavezuje lovako udruenje
da u sluaju prestanka lanstva u lovakom udruenju u roku od osam dana od dana
16

prestanka lanstva, dostavi nadlenom organu dokaz o prestanku lanstva, s obzirom da

prestankom lanstva u lovakom udruenju lice prestaje da ispunjava uslove za dranje
lovakog oruja. Nakon dostavljanja dokaza o prestanku lanstva, Ministarstvo
unutranjih poslova e u skladu sa zakonom preduzeti aktivnosti u cilju ispitivanja
ispunjenosti uslova za dranje lovakog oruja.

Primjedba na lan 20. stav 2. i prijedlog da se rjeenje kojim je odobreno nabavljanje

oruja izdaje na neodreeno vrijeme, a ne na est mjeseci kako je predvieno
predloenim Zakonom.
Odgovor: Ne prihvata se.
Nadleni organ izdaje rjeenje kojim se odobrava nabavljanje oruja fizikom licu
koje ispunjava uslove iz lana 11. Zakona i pravnom licu i preduzetniku koje
ispunjava uslove iz l. 17. i 18. Zakona. Ispunjenost uslova iz lana 11. (dokaz o
neosuivanosti, dokaz o nevoenju krivinog postupka itd.), izmeu ostalog,
dokazuje se potvrdama ili uvjerenjima koja se u skladu sa pozitivno-pravnim
propisima izdaju sa rokom vaenja od est mjeseci. S tim u vezi i rjeenje kojim se
odobrava nabavljanje oruja izdaje se sa rokom vaenja od est mjeseci iz razloga
jer u meuvremenu ili protekom roka od est mjeseci mogu nastupiti okolnosti koje
utiu na ishod postupka izdavanja odobrenja za nabavljanje oruja.

Primjedba na lan 27. stav 7. kojim je propisano da se za lovako i sportsko oruje mogu
izdati tri oruna lista koja glase na razliita lica, uz ovjerenu saglasnost vlasnika, u
smislu da je potrebno da se konkretno pitanje uredi na drugaiji nain.
Odgovor: Ne prihvata se.
lanom 27. stav 7. propisao je da se za lovako i sportsko oruje mogu izdati tri oruna
lista koja glase na razliita lica, uz ovjerenu saglasnost vlasnika oruja. Naime,
navedenom odredbom prvenstveno se nastoji izai u susret lovcima i ljubiteljima
streljakog sporta u cilju smanjenja finansijskih trokova nabavke i odravanja oruja,
pogotovo ako se ima u vidu injenica da se vie lanova jedne porodice bavi lovom ili
streljakim sportom.

Prijedlog da se u lanu 19. stav 6. preciznije definie nain uvanja oruja poslije
povjeravanja, ne usvaja se iz razloga jer je lanom 19. stav 6. decidirano propisano da lice
kojem je oruje povjereno moe koristiti i njime rukovati samo za vrijeme obavljanja
poslova u objektu, odnosno na prostoru na kome se obavlja djelatnost i pravcu kretanja
transporta koji obezbjeuje, a u periodu dok se oruje ne koristi, uva se na bezbjednom
mjestu tako da pristup tom oruju ne mogu imati neovlaena lica. Takoe, lanom 40. stav
4. Zakona propisano je da e ministar unutranjih poslova donijeti podzakonski akt kojim e
se detaljnije propisani prostorni i tehniki uslovi za smjetaj i uvanje oruja.
Prijedlog da se ugrade odredbe kojima bi se propisalo da vlasnicima oruja koji su zamijenili
oruni list u skladu sa vaeim Zakonom o oruju i municiji u toku 2015. godine, oruni list
vai deset godina ne usvaja se, a odgovor je dat na prijedlog narodnih poslanika Dragana
Galia i Bojana Vidia.
Primjedba koja se odnosi na legalizaciju i amnestiju nije usvojena iz razloga jer se ovim
zakonom uvodi legalizacija oruja do 31. decembra 2016. godine i trajna amnestija.
Narodni poslanik Igor Ostoji, primjedba na lan 7. odnosno pitanje da li je u neku od
kategorija podvedeno oruje za pejntbol nije uvaena iz razloga jer Zakon o oruju i municiji
ne tretira oruje za pejntbol, lanom 5. Zakona propisni su izuzeci od pojma oruja.
Primjedba na lan 54. kojim se propisuje oduzimanje oruja, u smislu da isti nije definisan,
se ne usvaja iz razloga jer je lanom 54. decidirano propisano kada se fizikom licu oduzima
17

oruje. Takom 2. stava 1. istog lana propisano je da se fizikom licu oduzima oruje,
municija i isprave o oruju ako prestane da ispunjava neki od uslova propisan lanom 11.
stav 3. t. 2), 3), 4), 5) i 6) i stav 4. taka 1) i lana 12. st. 2. i 3. ovog zakona, te jasno
proizilazi da ukoliko fiziko lice prestane da ispunjava neki od uslova (u zavisnosti da li se
radi o oruju za linu bezbjednost ili lovakom oruju) da mu se oduzima svo registrovano
oruje, jer ukoliko bi se licu koje uini npr. prekraj propisan ovim zakonom oduzelo samo
oruje sa kojim je ili u vezi sa kojim je uinjen prekraj, a u posjedu ostavilo drugo oruje,
navedene odredbe ne bi imale nikakvog smisla, posmatrano sa bezbjednosnog aspekta.
Ostale primjedbe i konstatacije koje su iznesene na Sedmoj redovnoj sjednici Narodne
skuptine Republike Srpske, odranoj 29. oktobra 2015. godine, u toku rasprave na Nacrt zakona
o oruju i municiji su bile uoptene prirode, te ih nakon analiziranja nije neophodno posebno
obrazlagati.

18