Kriza Islamske Civilizacije

KRIZA ISLAMSKE CIVILIZACIJE: KORIJENI U KULTURI I ODGOJU bavi se jednim
rjee tematiziranim aspektom obnove islamske civilizacije, takozvanom pedagokom nepismenou muslimana. Autor tvrdi da su historijske okolnosti
uinile da muslimani zanemare drutvene i humanistike nauke i samim tim
ostanu uskraeni za nauni pristup odgoju svojih mladih narataja. Svoje nepoznavanje psihologije djeteta i odgovarajuih metoda odgoja nadomjetali
su argumentom sile to je vremenom dovelo do devijantnih pojava u linosti
muslimana, prije svega do odsustva inicijative i kreativnosti. Ukoliko elimo
da se stanje muslimana promijeni nabolje, mora se poduzeti znaajan napor
u oblasti odgoja djeteta kako bismo po uzoru na Musaa, a.s., na Sinaju odgojili generaciju slobodnih muslimana. Kako danas ne postoji geografski Sinaj,
autor tvrdi da svaka muslimanska porodica to moe postati ukoliko uloimo
dovoljno napora da roditelje uvjerimo u znaaj zdravog odgoja po uzoru na
Poslanika, a.s., u kome nee biti mjesta sili. Sveukupno, ovo djelo afirmira
odgoj i odgojne znanosti na nain rijetko vien u savremenoj islamskoj literaturi.
IZDAVAKI CENTAR RIJASETA

ISLAMSKE ZAJEDNICE U BiH
ISBN 978-9958-23-270-1
tampano u bosni i hercegovini TARIKDESIGN 2010.
EBU SULEJMAN | KRIZA ISLAMSKE CIVILIZACIJE
Dr. ABDULHAMID AHMED MUHAMMED EBU SULEJMAN
roen je u Mekki 1936. godine.

Ekonomiju je zavrio na Kairskom univerzitetu
1963. godine a meunarodne odnose doktorirao
1973. godine na Univerzitetu Pensilvanija u Filadelfiji, SAD. Izmeu ostalog, bio je generalni sekretar
Svjetskog foruma islamske omladine (Nedwa), predsjednik i jedan od osnivaa Meunarodnog instituta
za islamsku misao (IIIT), Fondacije za razvoj djeteta,
Asocijacije muslimanskih naunika drutvenih nauka (AMSS) u Sjevernoj Americi te Amerikog asopisa za islamske drutvene
nauke (AJISS). Rektor Meunarodnog islamskog univerziteta u Maleziji je bio
u periodu 1988-1999. godine kada je ovaj univerzitet otvorio vrata bosanskim
studentima.
Napisao je vie knjiga i studija o reformi islamskoga miljenja od kojih izdvajamo: Ekonomska teorija islama (1960), Islamska teorija meunarodnih odnosa
(1973), Kriza muslimanskog miljenja (Sarajevo, 2004), Nasilje i upravljanje politikim sukobom u islamskom miljenju (2002), Brane nesuglasice (Sarajevo,
2009) i Kuranska vizija (Sarajevo, 2010).
ABDULHAMID AHMED EBU SULEJMAN
KRIZA
ISLAMSKE
CIVILIZACIJE
Korijeni u kulturi i odgoju
biblioteka posebna izdanja
AbduLhAMId AhMEd Ebu SuLEJMAn
KRIZA ISLAMSKE
CIVILIZACIJE
Korijeni u kulturi i odgoju
biblioteka posebna izdanja
Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 1
24.3.2011 8:48:15
Abdulhamid Ahmed Ebu Sulejman
KRIZA ISLAMSKE CIVILIZACIJE

KorijEni u Kulturi i odgoju
naslov originala:
Sukut el-hadare el-islamijje: el-duzur es-sekafijje ve et-terbevijje

S arapskog preveo Ahmed Halilovi
Izdavai:
El-KalEm izdavaki centar rijaseta islamske zajednice u BiH
www.elkalem.com
CNS Centar za napredne studije
www.cns.ba
Za izdavae:
Selim jarko
Ahmet Alibai
Urednici:
Tehniki urednik:
Lektor:
Dizajn:
Munir Muji i Mustafa Prljaa

ismail Ahmetagi
Aida Krzi
tarik jesenkovi
tampa:
ArKA Press, Sarajevo
CiP - Katalogizacija u publikaciji

nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
28:001
37.018.1:28
ABU Sylayman, 'Abdul Hamd
Kriza islamske civilizacije : korijeni u
kulturi i odgoju / Abdulhamid Ahmed Ebu Sulejman ;
s arapskog preveo Ahmed Halilovi. - Sarajevo :
El-Kalem : Centar za napredne studije, 2010. - 287
str. : grafiki prikazi ; 20 cm
Prijevod djela: Sukut-el-hadare el-islamijje. Bibliografske i druge biljeke biljeke uz tekst.
ISBN 978-9958-23-270-1
i. Ebu Sulejman, Abdulhamid Ahmed vidi Abu
Sylayman, 'Abdul Hamd
CoBiSS.BH-id 18300678
24.3.2011 8:48:15
AbdulhAmid Ahmed ebu SulejmAn
KRIZA ISLAMSKE
CIVILIZACIJE
KORIJENI U KULTURI I ODGOJU
S arapskog preveo Ahmed Halilovi
Sarajevo, 1431. po H. / 2010. godine
24.3.2011 8:48:15
BESPLATAN PRIMJERAK
izdanje ove knjige je realizirano zahvaljujui podrci

Meunarodnog instituta za islamsku misao (iiit)
intErnAtionAl inStitutE of iSlAMiC tHougHt
Herndon, Virginia & london
24.3.2011 8:48:15
U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog!

... Allah zaista ne mijenja stanje (nijednom) narodu dok on
ne izmijeni ono to mu je u dui... (Er-Rad, 11)
Ljudi su poput metala; oni koji su bili najbolji u dahilijjetu
bit e najbolji i u islamu ako shvate bit vjere. (Hadis)
POSVETA
Mome ocu i mojoj majci, s ljubavlju i dovom,
mojoj djeci i svoj djeci s nadom i eljom,
svakom ocu muslimanu i majci muslimanki,
svim obrazovanim ljudima i odgajateljima muslimanima,
svakom predanom radniku muslimanu,
svima njima: kako bi i mukarci i ene ovoga ummeta
preuzeli inicijativu u svoje ruke
kako bismo ponijeli misiju i izvrili emanet,
kako bismo naoj djeci, ummetu i svakom ovjeku
postavili temelje ispravnijeg i boljeg sutra
te nagovjetaje o humanijoj i plemenitijoj budunosti.
Allaha molimo za pomo, uputu i uspjeh,
a On uistinu sve moe.
24.3.2011 8:48:15
24.3.2011 8:48:15
SADRAJ
UVOD ........................................................................................................ 9
PRVO POGLAVLJE ............................................................................... 13
Problem koji razmatra ova knjiga ........................................................ 13
ta me je potaklo na ovo istraivanje ................................................... 16
Sveobuhvatnost i partikularnost u metodi .......................................... 18
Sveobuhvatnost u pristupu i postavljanje prioriteta .......................... 21
Vanost poznavanja specifinosti
ideolokog i misaonog ustrojstva bia ................................................. 25
Greke vezane za interakciju ideja nekada i danas ............................. 26
Odgojna misao i drutvena promjena ................................................. 29
Korijeni krize .......................................................................................... 31
Poticajna civilizacijska snaga
vjerovanja i materijalni civilizacijski napredak .................................. 32
Kako je poelo slabljenje snage vjere i morala.................................... 35
Politika, moral i vjera: Podjela vostva i stasanje skolastike ............ 37
Posljedice podjele i institucionalnog
uruavanja: Odsustvo osjeaja za zajednicu........................................ 40
DRUGO POGLAVLJE ........................................................................... 47
Identificiranje bolesti ............................................................................. 47
Deformacije i skretanja u nainu miljenja i kulturi ummeta .......... 47
Gorki plodovi i posljedice idejnih
skretanja u duhovnoj izgradnji ummeta ........................................... 100
TREE POGLAVLJE ........................................................................... 105
Dijete: Polazina baza........................................................................... 105
7
24.3.2011 8:48:15
Pokreti islamske reforme i potreba valorizacije ............................... 106

Dijete: Neznani junak .......................................................................... 109
Kultura masa i kultura elite:
Bolest koja jo uvijek izgriza tkivo ummeta...................................... 109
Razvoj odgojne svijesti i reforma
obrazovanja temelji su sveukupne reforme ....................................... 112
Lekcija Musaova, a.s., i drutvena promjena .................................... 113
Islam je izvor preostalog dobra u ummetu ...................................... 119
Kolonijalizam uslonjava probleme i predstavlja bolest.................. 121
Kako do islamskog jedinstva
poreenja s Kinom, Indijom i Evropom............................................ 122
Vjera, razum i interes nalau jedinstvo i solidarnost....................... 126
Nedostatak osjeaja za zajednitvo u kulturi .........................................
ummeta: Onaj ko nema ne moe ni davati drugome ...................... 127
Kolektivna svijest u islamskoj misli.................................................... 129
Opasne posljedice nerazvijanja
drutvene svijesti kroz kulturu i obrazovanje ................................... 133
Neophodnost izgradnje drutvene
odgovornosti kulturom i obrazovanjem ........................................... 136
Drutvena promjena i odgojni diskurs .............................................. 138
Kako shvatamo islamski odgojni diskurs .......................................... 139
Nedovoljno prouavanje humanistikih
znanosti dovelo je do pogrenog pristupa problemima .................. 139
Potrebno je onoliko naina obraanja koliko
postoji razliitih kategorija onih kojima se obraa .......................... 142
Razorne posljedice zloupotrebe
diskursa svetosti: Robovska psihologija ............................................ 144
Odgojni diskurs i normativni
diskurs: Sistem kazni kao primjer ...................................................... 146
Poslanikov nain prenoenja poruke islama kao obrazac ............... 150
24.3.2011 8:48:16
ETVRTO POGLAVLJE .................................................................... 155

Temelj rjeenja je u pravilnom odgoju u djetinjstvu........................ 155
Put reforme i suprotstavljanja izazovima .......................................... 156
Izazovi .................................................................................................... 156
Kulturoloka dilema:
Prekinuti imaginarne borbe i korigirati shvatanja .......................... 158
Islam je vjera razuma, uvjerenja i znanja .......................................... 158
Kazna za odmetnitvo nije vezana za vjerovanje ili ubjeenje ....... 159
Staro i novo u metodu: Vjersko i graansko .................................... 160
Tenje graanski orijentiranih
i njihove metodoloke primjedbe ....................................................... 165
Savremene mogunosti i univerzalna metodologija
u pitanjima kritike sadraja teksta i lanca prenosilaca .................... 168
Primjeri upitnosti teksta hadisa:
Znanje o svijetu nevidljivog i kulturoloke natruhe ........................ 173
Svijet prije i nakon Muhammedova, a.s., poslanstva ....................... 177
Nunost programske korekcije i kulturnog proiavanja ............. 181
Problem odgoja: Metod i polazite..................................................... 182
O odnosu znanstvenog i emocionalno-odgojnog ............................ 183
Slabljenje odgojne misli ....................................................................... 184
Izmeu prolosti i sadanjosti: Odgojni temelji i polazita ............ 186
Lini primjer: Poslanikov metod u odgajanju .................................. 186
Ljubav, samopouzdanje i hrabrost
polazita su u Poslanikovom odgojnom djelovanju ......................... 188
Ljubav daje snagu i motivira ............................................................... 191
Sloboda je snaga: Granice slobode i njene norme............................ 192
Bit sistema i reda navikavanje,
osjeaj dostojanstva i odgovornosti ................................................... 195
Osnovne faze djetinjstva i kako se odnositi prema djetetu ............ 197
Osobine uspjenog odgajatelja............................................................ 200
24.3.2011 8:48:16
PETO POGLAVLJE ............................................................................. 203

Muslimanska porodica izvor duhovne sposobnosti ........................ 203
Tajne erijata u izgradnji porodice: Temelji i metod........................ 206
Uloga pojedinca u porodici i drutvu ................................................ 210
Majinstvo i rad u sistemu savremenog muslimanskog drutva.... 214
Putokazi na Sinaju ovog vremena: Uloga porodice ...................... 218
Sistemi i ustanove: Podanika uloga .................................................. 219
Prirodni roditeljski nagon kao klju drutvenih promjena ............ 221
Odgojna i duhovna uloga roditelja .................................................... 222
Propusti u odgoju i obrazovanju ........................................................ 223
Vanost literature koja je namijenjena roditeljima .......................... 227
Djelotvornost poznavanja pedagokih normi: Lino iskustvo ....... 230
Uitelj po svom znaaju dolazi odmah iza porodice ....................... 235
Svetost vjerskog diskursa:
Odnos izmeu kognitivnog i emocionalnog .................................... 236
ESTO POGLAVLJE ............................................................................ 243
Plan rada ................................................................................................ 243
Pravci djelovanja ................................................................................... 243
Buenje svijesti kod obrazovanih ....................................................... 244
Razvoj kritike islamske drutvene misli .......................................... 246
Odgojna reforma i didaktika knjievnost ....................................... 249
Reforma visokog obrazovanja............................................................. 251
Plan islamizacije znanja i vraanja temeljima islamske misli ......... 253
Nastanak i putanja kretanja................................................................. 253
Specijalizirane ustanove za izuavanje i brigu o djetinjstvu ........... 258
Fondacija za razvoj djetinjstva ............................................................ 259
Iskustvo s islamizacijom znanja u pripremi alternativnih kadrova .. 260
Meunarodne islamske kole .............................................................. 264
Potreba za obznanjivanjem programskih i idejnih principa........... 266
ZAKLJUAK ........................................................................................ 267
ta moramo znati i raditi ..................................................................... 267
10
24.3.2011 8:48:16
U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog!
UVOD
Ova knjiga nije nastala tek tako, bez velikog razmiljanja,
nego je rezultat dugog istraivanja i iskustva. Ona je, uz knjigu
Kriza muslimanskog miljenja,1 pokuaj shvatanja razloga koji
su do sada stajali kao prepreka uspjehu islamskog civilizacijskog
preporoda i pokretanju potrebnih promjena u ummetu, koje
se do danas nisu desile iako je prolo vie od devet stoljea od
poziva Ebu Hamida el-Gazalija upuenog kroz djela Tehafutul-felasife (Nekonzistentnost filozofa) i Ihja ulumi-d-din
(Oivljavanje znanosti vjere) te vie od jednog cijelog stoljea
otkako je el-Kevakibi u svom poznatom djelu Ummu-l-kura
(Majka svih gradova) pisao o uzvienosti principa islama,
njegovih nakana, ciljeva i vrijednosti. U svojoj najpoznatijoj
knjizi Tabaiu-l-istibdad (Sutina despotizma) el-Kevakibi
tvrdi da despotizam predstavlja uzrok bolesti i poetak nevolje
ovog ummeta.
Ova knjiga pojanjava to da u projektu islamskog preporoda
jo uvijek nedostaje jedna dimenzija bez koje civilizacijski
1
Ovdje prevedeni tekst Sukut el-hadare el-islamijje: el-duzur es-sekafijje

ve et-terbevijje je saetak obimnijeg autorovog djela Ezmet el-irade ve
el- viddan el-muslim: el-bud el-gaib fi meru islah el-umme (Damask,
Dar el-fikr, 2004.), 336. str.
11
24.3.2011 8:48:16
projekat nee moi izazvati potrebnu promjenu koja e dovesti

do eksplozije energije ummeta i pokrenuti njegove zapretene
duhovne potencijale. Tu dimenziju ini dijete koje predstavlja
sjeme, a sjeme je to koje odreuje vrstu stabla i okus ploda.
Ova knjiga predstavlja i pokuaj da se razumije zato je u
islamskom odgojnom diskursu, kada se on tie odgoja djeteta,
odsutna duhovno-emocionalna strana. Razumijevanje ovoga
pitanja predstavlja osnovu za pokretanje snane inicijative
i kreativnosti u duhovnoj i emocionalnoj izgradnji. Knjiga
predstavlja i pokuaj utvrivanja kulturolokih te razloga koji
pripadaju domenu miljenja, a koji su doveli do spomenute
deformacije, kao i iznalaenje polaznih osnova koje e
omoguiti ummetu da otkloni taj nedostatak. Reafirmacija te
dimenzije je neophodna u procesu drutveno-civilizacijskih
promjena i treba se odvijati kroz ponovno uspostavljanje
jedinstva izmeu epistemiolokog, duhovnog i emocionalnog
u izgradnji mentaliteta djeteta. U sami temelj karaktera
muslimanskog djeteta i njegovog duhovnog i emocionalnog
formiranja mora biti ugraena inicijativa, nauni duh i
kreativnost.
Da bi se taj cilj ostvario, knjiga pojanjava koja su
kulturoloko-metodoloka sredstva neophodna za odgojnoobrazovnu reformu i jasno istie najvanije temelje i polazita
te reforme. Knjiga, takoer, skree panju na centralnu i
prirodnu ulogu porodice koja predstavlja osnovnu bazu u
procesu ostvarenja odgojne reforme i drutveno-civilizacijske
promjene. Porodica u odgojnoj i civilizacijskoj reformi ima istu
onu ulogu koju je Sinaj2 imao u preodgajanju i osposobljavanju
2
Aluzija na znaaj odgoja u Kuranu.
12
24.3.2011 8:48:16
Izraeliana od strane Musaa, a.s., pod uvjetom da intelektualci,

odgajatelji i odgojno-obrazovne ustanove drutva obave
svoju zadau u podizanju svijesti porodice i da je podre
neophodnim didaktikim umijeima. Roditelji voeni svojim
uroenim oinskim i majinskim motivima ele sve ono to
je najbolje za njihovu djecu i to je u njihovom duhovnom i
materijalnom interesu, a to ini osnovu za izgradnju sposobnog
i dostojanstvenog ummeta.
Nuno je ozbiljno tretirati tri pitanja: krizu miljenja i
metoda, krizu misli i kulture te krizu emocija i odgoja. Bez toga
nema naina da se realizira sposobnost ummeta da oslobodi
energiju, obnovi svoju konstrukciju i ostvari uzviene ciljeve.
Napori pokreta za reformu moraju se realizirati u ravnotei
politikog, idejnog i odgojnog kako bi se zadobila mo,
oslobodila dua muslimana i aktivirale njegove emocije.
Odgovornost za ovo lei na misliocima i odgajateljima, a
najvaniji klju za pokretanje mirne emocionalne promjene
predstavlja prirodni nagon koji se nalazi u srcima oeva i
majki te njihovom spontanom nagonu koji nita ne tedi da bi
ostvario ono u emu je dobrobit njihove djece. A djeca su zalog
budunosti i materijal od koga se kroji drutvo i budue
generacije.
Nadam se da e ova knjiga otvoriti ozbiljan i konstruktivan
dijalog koji e krasiti predanost i hrabrost, bez straha od
neznanja neznalica i licitiranja zlonamjernih i bolesnih, te da
e se zagledati u dubine misaonog, kulturnog i odgojnog bia
ummeta kako bi se mislei i umni ljudi ummeta upoznali s
uzrokom bolesti. Nadam se, takoer, da e ova knjiga otvoriti
oi sljedbenicima ummeta i njegovim voama da iznau
metode lijeenja bolesti dua, deformacije misli, pogrenu
13
24.3.2011 8:48:16
praksu. Mislei i umni ljudi ummeta moraju iscrtati glavna

obiljeja zdravog naunog, idejnog i odgojnog pristupa
koji e sljedbenicima ummeta ponovo vratiti sposobnost i
inicijativu.
To je misija ove knjige i krajni cilj pitanja i razmiljanja
koja se u njoj iznose u nadi da e, makar malo, doprinijeti
voenju dijaloga i zaokruivanju elemenata potrebnih za
uspjeh projekta islamske civilizacijske reforme koja se odavno
oekuje i za koju ovjeanstvo ima sve vie potrebe to su vee
nepravde materijalne globalizacije i to je vea njena arogancija.
Molim Allaha da podari uspjeh ummetu, da misleim ljudima
i onima koji se trude pomogne da postignu uspjeh. Takoer,
molim Allaha da ih podri i da i nas i njih uputi na Pravi put.
Na Njega se oslanjamo, u Njega se uzdamo, Njemu se sve
vraa.
Konanica pripada bogobojaznima
a zahvala Allahu, Gospodaru svjetova.
14
24.3.2011 8:48:16
PRVO POGLAVLJE
Problem koji razmatra ova knjiga

Tema ove knjige je upoznavanje s uzrocima koji su doveli
do pogoranja stanja ummeta i njegove neefikasnosti, a nakon
toga upoznavanje s metodama koje e pokrenuti oivljavanja
poleta i vraanja snage ummetu. Sredinju ulogu u projektu
reforme imaju djeca. Iskljuivanje uloge djeteta i njeno
nerazumijevanje predstavlja jedan od kljunih uzroka krize
ummeta, njegove neefikasnosti i nesposobnosti da pokrene
unutarnje pritajene potencijale. Fenomen iskljuivanja djeteta
iz projekta reforme ummeta desio se zbog dvije stvari:
Prvo: Dolo je do odreenih slabosti i nedosljednosti
u nainu razmiljanja muslimana, u smislu odsustva
razumijevanja boanskih zakona3 na sveobuhvatan i analitikospoznajni nain te voenja rauna o njihovom kompleksnom
uzajamnom djelovanju vertikalnom i horizontalnom u
zavisnosti o vremenu i mjestu.
Ovi boanski zakoni (prirodni zakoni) upravo su ono
na to ukazuju rijei Vjerovjesnika, s.a.v.s.: ... Najbolji u
dahilijjetu bit e najbolji i u islamu ako shvate bit vjere.4 To
3
4
Pod boanskim zakonima koji upravljaju ivim stvorenjima i mrtvom

materijom misli se na ono to je danas poznato u materijalsitikoj zapadnoj
misli pod prirodnim zakonima.
Sahihu-l-Buhari, 3123.
15
24.3.2011 8:48:16
znai da odgoj i odrastanje imaju svoje duhovne osnove koje

ustvari predstavljaju boanske zakone i norme. Nain kako
se prema njima odnosimo odreuje kakva e biti duhovna
izgradnja pojedinca i na toj osnovi kristalizira se kvalitet
pojedinca i oblikuje njegov karakter, energija, hrabrost,
kukaviluk, povjerljivost, nepovjerljivost... itd. Te energije se
usmjeravaju u jednom ili drugom pravcu prema tome kako
svaki narod i zajednica gledaju na svijet i drutvo. I vojnika i
pripadnika neke bande mora krasiti odanost i hrabrost kako
bi mogli izvriti svoju funkciju, ali vojnik svoju odanost i
hrabrost stavlja u funkciju odbrane zajednice, dok pripadnik
kriminalne bande svoju odanost i hrabrost stavlja u funkciju
uznemiravanja i nanoenja tete ljudima.
Rezultat manjkavosti u metodu islamske misli doveo je
do nepostojanja jake svijesti o znaaju naunog, teoretskog i
praktinog prouavanja psiholokog formiranja ovjeka i uloge
djetinjstva u tom procesu, te do nepostojanja odgovarajueg
psiholoko-odgojnog pristupa djetetu u svim fazama njegovog
djetinjstva. Openito promatrano, nije postojala svijest o znaaju
odgoja u duhovnoj izgradnji muslimana pojedinca. Pravilan
odgoj osigurava emocionalno-psiholoke inioce neophodne
da mladu generaciju uine djelotvornim sudionikom reforme,
promjene i kreiranja zdrave, sveobuhvatne vizije drutva. To
pomae uklanjanju devijacija u drutvu i vraanju sposobnosti
da se kvalitetno radi i suprotstavi izazovima na pozitivan i
djelotvoran nain.
Drugo: Odsustvo valjanog, nauno utemeljenog,
psiholoko-pedagokog diskursa neophodnog u izgradnji
karaktera muslimanskog djeteta rezultiralo je time da djeca
rastu liena emocionalne dimenzije koja im prua poticaje
16
24.3.2011 8:48:16
nune za pokretanje energije, ulaganja truda i osiguravanja

pozitivnog djelovanja. A sve to predstavlja neophodan uvjet za
posjedovanje sposobnosti odupiranju izazovima pred kojima
stoji ummet i to na uspjean i efikasan nain.
Ispravan nauni, psiholoko-pedagoki, diskurs namee
se kao nuan u cilju korigiranja postojeih devijacija koje
pogaaju pojedinca i drutvo. Pod spomenutim devijacijama
mislimo na manjkavosti u nainu razmiljanja. Samo se
time moe objasniti nesposobnost muslimana pojedinca i
muslimanskog ummeta da ni danas nisu u stanju odgovoriti
potrebama projekta islamske civilizacijske reforme, da nisu u
stanju korigirati deformacije, zbiti redove i poboljati efikasnost
uprkos ispravnosti i uzvienosti ciljeva projekta civilizacijske
reforme i uprkos injenici da su pripadnici ummeta svjesni
toga ta su ciljevi i zahtjevi projekta reforme.
Stoga je veoma vano da shvatimo kako ovaj drugi razlog
neuspjeha islamskog civilizacijskog preporoda koga smo
definirali kao odsustvo valjanog naunog, psiholoko-pedagokog
pristupa proizilazi iz prvog razloga koji se ogleda u pogrenom
nainu razmiljanja muslimana, odnosno u metodolokom
sakaenju islamske misli. Ovaj nedostatak nastao je usljed
izolacije ili samoizolacije onih koji su nosili misiju islama i
vodeih mislilaca ummeta do koje je dolo usljed njihovog
neuestvovanja u javnom politikom i drutvenom ivotu,
prakticiranju, teoretskom promiljanju i izuavanju. Ovo je
nadalje dovelo do slabljenja i odsustva drugog izvora islamske
epistemologije koji se ogleda u razumijevanju prirode i
zakonitosti to vladaju kosmosom i ovjekom, zatim vremenske
i prostorne dimenzije zbivanja, te uoavanja naina na koje
se ti zakoni mogu na praktian i djelotvoran nain staviti u
17
24.3.2011 8:48:16
funkciju voenja ummeta i rjeavanja njegovih problema kako

bi se ostvarili ciljevi univerzalne boanske upute.
Odsustvo ljudskih saznanja o Boanskim zakonima i njihovom funkcioniranju stvorilo je mentalitet slijepog oponaanja
prethodnih generacija a time i nesposobnosti da se shvati
priroda promjena. To je nadalje znailo gubitak sposobnosti
da se sama linost jo u toku razvoja osposobi za sueljavanja
s promjenama.
Tokom formiranja linosti uobliavaju se raznovrsni
psiholoko-emocionalni motivi i epistemoloko-metodoloka
shvatanja koja oblikuju nain razmiljanja lanova zajednice,
njihovu psihologiju i emocije. Ta shvatanja i motivi predstavljaju
temeljni duh drutva. Taj duh odreuje nain na koji e drutvo
shvatati i reagirati na ono to ga okruuje te nain na koji e se
suprotstaviti izazovima.
ta me je potaklo na ovo istraivanje

Motiv bavljenja ovim epistemoloko-pedagokim problemom jeste osjeaj da je sada prioritet ponovno izgraditi identitet
muslimana, povratiti tom identitetu njegovu civilizacijsku
moralnu i kreativnu snagu i energiju kako bi islamski civilizacijski
projekat mogao uspjeti i kako bi se mogli ostvariti njegovi
uzvieni ciljevi. Ovo pitanje je viedimenzionalno. Neke su
dimenzije ovog pitanja vezane za islam kao uzvienu Allahovu
objavu, neke za izmueno, zbunjeno i sukobima isprepadano
ovjeanstvo, neke za muslimane koji su, openito uzevi, slabi
bore se s drugima i meusobno, ugnjetavani su i porobljeni.
tete od zaostalosti, slabosti, pocijepanosti, nemoi
i neefikasnosti ummeta ne trpe samo muslimani, ve to
18
24.3.2011 8:48:17
onemoguava da svjetlo svjetske misije islama i njegove

sveukupne duhovno-moralne upute, svjetlo vjere u jednog
Boga postane svjetlom ovjekova namjesnitva na Zemlji,
bratstva, mira, pravednosti i milosti, okrilje stvarne civilizacije,
duhovne i materijalne sree i dobra ovog svijeta i ahireta.
Onemoguavanje univerzalne, islamske, muhamedanske,
civilizacijske misije da se u potpunosti potvrdi u vremenu
velikih dostignua i mogunosti ovjekovih ubraja se u teko
nedjelo iji teret pada na islamski ummet u cjelini, a posebno
na obrazovane ljude, odnosno intelektualce.
Ono to ve pogaa ovjeanstvo usljed uspona rasistike,
neznaboake, materijalistike, tzv. univerzalne vizije svijeta
a kroz svjetske ratove i sukobe, nepravde i nedae kolonijalizma
postat e jo gore i okrutnije. Te nepravde e biti sve vee
razvojem sredstava za primjenu sile u svijetu segregacije,
nezajaljivosti materije, estoke konkurencije i oholosti
monih. Stoga spaavanje islamskog ummeta ne predstavlja
samo spaavanje vane petine ljudske zajednice i njene
historije, nego znai i spaavanje budunosti ovjeanstva
kome prijeti divljina dungle, truhle rasizma i sve vee jaanje
snaga sklonih destrukciji i unitenju. Spas islamskog ummeta
nije samo pitanje emocija i elja, ve je to pitanje znanstvenog,
planskog, kontinuiranog, organiziranog rada i napora koji
vodi proienju razumijevnja islama od onoga to je pomutilo
njegovo razumijevanje i kulturu kroz historiju muslimanskih
naroda, te nasljedstva njihove istroene tradicije, skretanja u
praksi, praznovjerja koje su u islam unosili njihovi preci i gatki
njihovih bivih vraeva.
Da bismo proistili shvatanje islama, islamske kulture i
njihovih temeljnih znaenja, moramo razumjeti Kuran iznova
19
24.3.2011 8:48:17
i shvatiti njegov put kroz historiju ummeta, moramo shvatiti

faktore i zaokrete koji su utjecali na sudbinu ummeta te na tok
islamske misli i kulture. Na taj nain ummet e shvatiti uzroke
koji su doveli do devijacija u kulturi i skretanju u njegovom hodu,
shvatit e kuda su ga odvele i kuda ga dalje vode te devijacije i
skretanja i bit e u stanju korigirati kurs vlastitoga hoda.
Sveobuhvatnost i partikularnost u metodi

Cilj ove studije je objektivno razmatranje boanskih
zakona u kosmosu i u stvorenjima. To je islamski metod koji
podrazumijeva sveobuhvatna duhovna i moralna stremljenja.
Stoga je taj metod univerzalan, analitian, sistematian i
pridrava se plemenitih islamskih ciljeva bitisanja ovjekovog
na Zemlji kao Boijeg namjesnika.
U analizi drutva nuno je imati sveobuhvatan pristup ako
se ele razumjeti pojave i shvatiti njihovi osnovni skriveni uzroci.
Partikularno gledanje na drutveno komplicirane pojave, koje
imaju vie uzroka, esto istraivaa dovodi u zabludu da ne
odvaga pravilno pojave, njihov utjecaj i posljedice, pa ih stoga
nedopustivo pojednostavi, to rezultira shvatanjima koja su
blia matarijama i zabludama, nego injenicama i istini.
Onaj ko ima partikularan pristup u drutvenim analizama
slii nekome ko uzme komad papira, na njega nasumice
prospe mastilo pa stane ispred njega i pone zamiljati koji bi
to mogao biti crte, forma ili slika koja ustvari i ne postoji.
Takvom ne treba zamjerati sve dok ima na umu da je to samo
nasumice proliveno mastilo.
Partikularan metod razmiljanja i neutemeljena traganja
za rjeenjima esto dovode do nestvarnih predodbi i
20
24.3.2011 8:48:17
nepromiljenih zakljuaka koji nemaju nikakve veze s

realnou. Deava se da se oni koji tako razmiljaju uzrujaju
i s nevjericom gledaju kako se sluaoci okreu od onoga to
im se iznosi. Takvi osuuju sluaoce to ne prihvaaju njihova
nagaanja za koja su uvjereni da su utemeljene istine.
Partikularni metod miljenja razlikuje se od sveobuhvatnog
metoda miljenja po tome to se u partikularnom metodu
miljenja donosi sud o pojavama bez uzimanja u obzir vremena
i prostora u kojima su se te pojave desile, to se prihvataju lini
utisci bez gledanja na dogaaje iz svih aspekata te to se ne
uzimaju u obzir okolnosti i drugi faktori koji su imali aktivnog
udjela na te pojave.
Ovo se, primjerice, moe uporediti s tvrdnjom da je iznos
od milion dolara mali ili velik iznos. Ako je to iznos mjesene
plae nekoga, onda je to veliki iznos, ali ako je to budet neke
ustanove ili drave, onda je to neznatan iznos.
Stoga rjeavanje krize opstojnosti ummeta, slaba
efikasnost njegovih naroda i pripadnika te neuspjeh njegovog
civlizacijskog projekta da ostvari svoje uzviene ciljeve kroz
vie stoljea, obavezuju istraivaa da u obzir uzme sve faktore
u analizi pojava razjedinjenosti, nemoi i zaostalosti od kojih
pati ummet.
Nedostatak moralne hrabrosti i kritikog miljenja, te
postojanje straha koji je ovladao pripadnicima ummeta uinili
su najvei broj ponuenih rjeenja povrnim, subjektivnim
i blijedim. Ovo su faktori koji onemoguavaju temeljito
istraivanje i ozbiljnu analizu, i dovode islamsku misao i
savremenog islamskog mislioca do toga da slie dresiranim
ivotinjama koje slue za izvoenje cirkuskih predstava i koje
21
24.3.2011 8:48:17
strah to su ga pretrpile usljed dresure dovodi u takvo stanje

da potiskuju vlastitu prirodu. Tako su muslimanski razum
i misao po zapovijedi tih kulturnih konica postali uvari
vlastitog zatvora i vraevi u hramu zaostalosti i nemoi.
Upravo u konicama kulture i hinduistikim vjerovanjima, te
u strahovima i duevnim strepnjama koja su u due onih to
pripadaju kasti nedodirljivih u Indiji usaivana kroz stoljea
lei objanjenje zato su stotine miliona ljudi iz te klase sami
uvari svoga oaja i patnje.
Kolika tuga, alost i bol obuzmu duu kada vidi brojne
islamske mislioce kako se susteu da iznesu miljenje izvan
granica onoga to je uobiajeno i tradicionalno zato to su ih
konice kulturnog tradicionalizma uspjele sputati. Oni tako
rade iz bojazni od psiholoke reakcije koja nije racionalna, ali
je vremenom uspjela ovladati mentalitetom masa njihovog
ummeta. Ta psiholoka reakcija ne doputa ozbiljan dijalog
koji otvara prostor za kritiku obnoviteljsku misao utemeljenu
na autentinim principima i vrijednostima u vjerovanju i
nakanama erijata, nego doputa samo govor o naslijeu
prethodnih stoljea koji je u mnogo emu neutemeljen i
pristrasan.
Muslimanski mislilac se mora naoruati hrabrou u
iznoenju miljenja i obnoviteljski razmiljati i prosuivati kako
bi bio u stanju pratiti promjene koje se deavaju u realnosti
ivota i u onome to prua akumulacija znanja i razliita
iskustva. On mora biti sposoban da odgovori izazovima i
promjenama koje ivotna realnost nalae kako bi principi i
vrijednosti islama na praktian i efikasan nain uli u ivote
ljudi, u tkivo njihovih odnosa, poslovanja i institucija.
22
24.3.2011 8:48:17
Sveobuhvatnost u pristupu i postavljanje prioriteta

Sveobuhvatno analitiko istraivanje po svojoj prirodi ne
moe bez argumenata prihvatati jednostrano djelovanje faktora
na bilo koji drutveni fenomen. Osnovu u sveobuhvatnom
analitikom pristupu predstavlja uzimanje u obzir mnotva
faktora. Stoga je nedopustivo pojednostavljivanje i oslanjanje
na samo neke faktore zbog kulturolokih ili emocionalnih
razloga, zbog nasumice uzetog jednog faktora ili grupe faktora
i uzroka, a zanemarivanje ostalih vanih objektivnih faktora
koji su vezani za razliite aspekte te pojave. Prihvatanje
rezultata partikularnog gledanja na pojave koje su, obino,
pune naslijeenih emocionalnih simbola kako bi se oduevili
um i srce onih kojima se obraa postavlja metodoloke zapreke
i onemoguava ozbiljno kritiko promiljanje te smiren i
utemeljen dijalog. To onemoguava dolaenje do sutine
problema, prosvjetljavanje razuma, rjeavanje problema i
odupiranje izazovima.
Jedan od najvanijih elemenata za razumijevanje
drutvenih fenomena, praenje njihovih posljedica i
postavljanje efikasnih rjeenja predstavlja poznavanje vanih
faktora, koji imaju svoj utjecaj na bilo koje pitanje i u bilo kom
podruju, te poznavanje njihove vertikalne i horizontalne
isprepletenosti. Usto, nuno je postaviti prioritete u tretiranju
problema i redoslijed u rjeavanju dilema. I ne samo to, nego
je veoma vano u prouavanju bilo kog problema i drutvene
pojave ne gledati samo na zbir faktora koji utjeu na odreeni
problem i znati kako se s njima boriti, nego se moraju znati
osnovni uzronici i problemi koje su ti faktori proizveli. To
stoga jer se mnogi mislioci bave posljedicama, a ne obraaju
dovoljno panje na osnovne uzronike tako da sav njihov trud
23
24.3.2011 8:48:17
bude potroen u zaaranom krugu bezgraninih, povrnih,

klimavih i besplodnih terapija koje se samo ponavljaju. Oni
slie onima koji ulau sav svoj trud u lijeenju bilharzije ne
obraajui panju da je uzrok i nastanak bolesti u zagaenoj
vodi. Nain borbe protiv te bolesti je da se voda oisti od
neistoa i da se u nju ne baca otpad koji je oneiava, jer e
zagaena voda iznova biti izvor bolesti i irenja infekcije.
Otklanjanje posljedica nije dovoljno ako se ne otklone
temeljni uzroci bolesti. Suprotstavljanje kolonijalizmu,
globalizaciji i tiranskoj dominaciji cijelim svijetom koja
uz njih ide podrazumijeva da mi s nae strane uradimo sve
ono to e otkloniti uzroke koji dovode do kolonijalizma. To
podrazumijeva i hrabro suprotstavljanje uzrocima nedovoljne
efikasnosti, nemoi i zaostalosti koji postoje u samome
ummetu. Stoga nam je veoma vano da u ovom istraivanju
dobijemo cjelovitu sliku i shvatimo osnovne faktore koji utjeu
na krizu zaostalosti ummeta, njegove rascjepkanosti i nemoi,
da shvatimo u kojoj su mjeri ti faktori isprepleteni, kako
meusobno utjeu jedni na druge po vertikali i horizontali
kroz vrijeme i prostor, te da utvrdimo koje su to unutarnje i
vanjske komplikacije koje su proizveli ti faktori i koje su jo
vie pogorale krizu.
Ispravno sveobuhvatno razumijevanje svih ovih faktora
uzima u obzir i stvarni utjecaj sporednih faktora, koji ne
mijenjaju osnovni pravac, ali kao prolazni potresi slue, u
dosta sluajeva, da pokau snagu i ispravnost sveukupnog
pristupa. Ove oscilacije i obraanje panje na njih imaju svoje
mjesto u primjeni na terenu, ali se ne dovode u vezu s ovom
vrstom naunih radova, radova koji promatraju smjer kretanja
civilizacija u smislu uspona ili pada.
24
24.3.2011 8:48:17
Zaranjanje u okean detalja ovih oscilacija zamrauje

pogled, pomuuje razumijevanje i uvlai misao u ivi pijesak i
pogrene pokrete to onoga ko promilja o problemu uvodi u
besplodno istraivanje koje slii trci luaka sa svojom sjenom
ili makinom lovu sopstvenog repa.
Neemo pogrijeiti ili kazati neistinu ako kaemo da se jaz
izmeu mone civilizacije i njene efikasnosti kako vrijeme
prolazi sve vie iri na raun muslimanskog ummeta i to zbog
ubrzanog razvoja mogunosti savremene znanosti i tehnologija
koje posjeduju drugi narodi. To omoguava drugima da iz
dana u dan sve vie uvruju vlast u muslimanskom ummetu,
ugnjetavaju ga, dre u zaostalosti, pljakaju njegova dobra te
tako poveavaju udio gladnih, neznanje, bolesti i zaostalosti
meu pripadnicima islama.
U stoljeu zapadnog izazova i dekadencije Osmanske
drave, jedne od posljednjih velikih islamskih drava, nalazimo
mnogobrojne i raznovrsne pokuaje reforme i preporoda u
islamskom svijetu. Ti pokuaji koji, ustvari, traju blizu tri stoljea
poevi od pokreta vjerske reforme koju je na Arapskom
poluotoku predvodio Muhammed ibn Abdulvehhab (umro
1792. god.), zatim pokreta aha Velijjullaha (umro 1736. god.)
u Indiji do nastojanja osmanskog sultana Selima III (umro
1807. god.). Iza toga su uslijedili pokreti vjerske reforme koje su
predvodili Ebu Abdullah Muhammed ibn Ali es-Senusi (umro
1859. god.) u Libiji, zatim Muhammed el-Mehdi (umro 1885.
god.) u Sudanu, vladar Egipta Muhammed Ali-paa (umro
1849. god.), osmanski ministar Hajruddin-paa et-Tunisi (umro
1890. god.), Sejjid Ahmed Han u Indiji (umro 1898. god.),
Demaluddin el-Afgani (umro 1879. god.), ejh Muhammed
Abduhu (umro 1905. god.), ejh Abdurrahman el-Kevakibi
25
24.3.2011 8:48:17
(umro 1902. god.), Sejjid Muhammed Reid Rida (umro 1935.

god.), Abdulhamid ibn Badis (umro 1940. god.), Hasan elBenna (umro 1949. god.) i Tahir ibn Aur (umro 1973. god.).
Od sredine dvadesetog stoljea u mnogim islamskim
zemljama pokrete za neovisnost prate napori na razvoju i
urbainizaciji. Zatim su doli nacionalni sekularni pokreti. Te
ideje, pokreti i nastojanja doveli su do idejnih, kulturnih i
razvojnih promjena koje u konanici nisu uspjele identicirati
stvarne bolesti ummeta i propisati neophodne lijekove kako
bi se ummet izvukao iz sivila zaostalosti i suprotstavio se
rastuim, stranim izazovima vremena.
Na nama je ako elimo to ostvariti da shvatimo
polazita ove ideje u sadanjem vremenu. Ta polazita u osnovi
se naslanjaju na polazita ejha Abdurrahmana el-Kevakibija
koja je iznio u svoje dvije knjige Ummu-l-kura (Majka svih
gradova) i Tabaiu-l-istibdad (Priroda despotizma). U knjizi
Ummu-l-kura on iznosi niz velikih principa islama i njegovih
osnovnih univerzalnih vrijednosti a na prvom mjestu princip
vjerovanja u jednog Boga i vrijednosti pravednosti, solidarnosti
i ure (konsultiranja i dogovaranja). U djelu Tabaiu-l-istibdad
on svoju kritiku za zaostalost i dekadencu ummeta upuuje
vladama i njihovim vostvima koje karakterizira despotizam,
rasipnitvo i iskvarenost.
Veoma je vano s metodoloke strane primijetiti da, iako
je prolo vie od stotinu godina od iznoenja teza sadranih
u ove dvije knjige i vie od tri etvrtine stoljea od izbijanja
masovnih, reformatorskih, politikih pokreta koji se oslanjaju
na stavove iz te dvije knjige te pored stalnih nastojanja civilnih
vlada i sekluranih pokreta, ummet nije blie svome cilju nego
to je bio prije pojave tih pokreta.
26
24.3.2011 8:48:17
Namee se sljedee metodoloko pitanje: Zato ti pokreti

nisu uspjeli i zato uloeni napori za svo ovo vrijeme nisu
ostvarili glavni dio ciljeva koji su se od njih oekivali? Nadati
se da e nauno sistematino istraivanje, uz Allahovu pomo,
dovesti do toga da se upotpune rjeenja, prevaziu prepreke i
isprave propusti kako bi se ostvario eljeni cilj. To ne znai da je
sve to je do danas ostvareno bilo pogreno, ali sasvim sigurno
nije bilo dovoljno da izazove eljenu promjenu i reformu.
Napori na istraivanju, promatranju i metodolokoj
analizi moraju se nastaviti jo temeljitije, s veim naporom,
hrabrije i bez pretjerivanja kako bi istraiva bio naisto s time
ta su konstante, a ta su promjenljivi elementi, bivajui pritom
daleko od fiktivnih tvrdnji, koristoljublja ili zle namjere.
To metodoloki znai da, kada govorimo o ovom pitanju,
postoji jo jedan ili vie faktora koji su jo uvijek nepoznati a
od kojih ovisi aktiviranje ostalih napora i efikasnost ostalih
faktora. To takoer znai da je nuno dati intelektualnim
nastojanjima potrebnu slobodu za istraivanje i ovo pitanje
postaviti kao prioritet u naporima istraivaa i drugih
koji rade na ovom polju i bave se ovim vanim pitanjem
ummeta.
Vanost poznavanja specifinosti

ideolokog i misaonog ustrojstva bia
Prvo to e istraiva primijetiti, a to je vezano za veliki broj
projekata preporoda i reforme neovisno od razloga i motiva
koji im slui kao polazite jeste da su ti projekti od poetka
utemeljeni na slijeenju i oponaanju ve vienog historijskog
iskustva s puno emocionalnih simbola ili da su utemeljeni na
27
24.3.2011 8:48:18
oponaanju nekog stranog subjekta koji ima dominaciju. Jasno

je da slijepo slijeenje, skrpljene konstrukcije i oponaanje nisu
uspjeli aktivirati energiju, nisu uspjeli motivirati muslimane,
niti su ih uspjeli aktivirati i pokrenuti. Efikasnost muslimana
e ostati nepotpuna a muslimansko bie slabo, nemono,
potlaeno i potinjeno sve dok smjernice projekta njegove
reforme polaze od slijepog slijeenja i oponaanja. To slijeenje
i oponaanje nee povratiti historiju niti pokrenuti pritajenu
energiju.
Greke vezane za interakciju ideja nekada i danas

Ummet u svojim ranim poecima nije uspio osigurati
ogroman ali nuan napor u kulturolokom i odgojnom
proienju naroda koji su prihvatili islam zbog velikog broja
tih naroda, velike brzine kojom su ulazili u islam i mnotva
deavanja prouzrokovanih irenjem teritorija.
U mnogim sluajevima islamska misao je pogrijeila ili nije
uspjela procijeniti ta su prioriteti i nije uspjela osigurati ono
to je bilo neophodno u toj ranoj fazi kada je u pitanju naslijee
razliitih plemena i naroda, mitovi i teoloka vjerovanja.
Na kraju je to moralo imati najgore posljedice koje e
iscrpljivati snagu ummeta, iskrivljivati njegova gledanja i u
nasljedstvo mu ostaviti sofizam, panteizam, rascjepkanost,
smutnje i devijacije u organizacionom ustrojstvu. To je na kraju
dovelo do slabljenja ideoloke i misaone snage ummeta, do
gubljenja ideolokog vodia i idejnog programskog okvira koji
su muslimanima davali osobenost, specifinost i sposobnost
obnove i korekcije pravca kretanja drutva te omoguavali
organizaciona poboljanja.
28
24.3.2011 8:48:18
Kako bismo pojasnili u emu se ogledaju specifinosti

razliitih zajednica i koje su civilizacijske dimenzije tih
specifinosti, moramo shvatiti da sve to postoji postoji kao
sistem poevi od elije, preko atoma do galaksije. Svaki
sistem ima svoje specifinosti, pravila funkcioniranja i granice
mogunosti, i ako se ne vodi rauna o tim specifinostima,
pravilima funkcioniranja i granicama mogunosti, sistem se
uruava i pada. Najblii primjer jeste ljudsko tijelo. Ono ini
sistem koji ima svoje specifinosti, principe, limite i jasno je ta
se podrazumijeva pod tijelom. Kada ovjek, naprimjer, prima
kiseonik na nos, to na njega djeluje spasonosno, ali kada bi
kiseonik uzeo kroz injekciju, makar jedan centimetar u venu,
taj kiseonik bi ga u momentu ubio. Stoga nije sva mudrost ta
sistem prihvata ili ne, nego je mudrost i u tome kako sistem
prihvata odreene stvari. Tako je i s kulturama i civilizacijama
te se stoga mora voditi rauna o specifinostima, vrijednostima
i ciljevima onog to se prihvaa i onoga to se ne prihvata te
naina na koji se neto prihvata ili odbacuje. Muslimanski
mislei ljudi nisu temeljito prouili ovo pitanje na precizan,
naunoistraivaki nain, nisu mu posvetili panju koju
zasluuje i nisu ga dovoljno objasnili.
Ummet danas, kada se njegova atrofirana misao i sistem
susreu sa borbenom stranom milju i razvijenim i konstantno
unapreivanim ustanovama drugih, u velikoj mjeri ne poznaje
nauno i objektivno sistem svoje misli i specifinosti svog bia.5
To to je postao oaran mou svojih neprijatelja i pokoritelja
onemoguava ga da shvati prirodu sistema njihova miljenja i
specifinosti njihovog naina ivljenja.
5
Vidi: Abdulhamid Ebu Sulejman, El-Umme bejne eriatejn, Islamijjetul-marife, br. 28, str. 123-148.
29
24.3.2011 8:48:18
Da bi dolo do eksplozije energije i do pokretanja zanosa

u duama pripadnika muslimanskog ummeta, neophodni su
harmonija i sklad izmeu savjesti i emocija ummeta s jedne
strane i prirode njegova miljenja, ciljeva i pravca kojim ide
s druge strane. Poetak misije islama i prvo doba hulefairaidina predstavljaju svijetao primjer i duhovni vodi u
historiji ummeta.
Savremenoj islamskoj misli nedostaje jasna vizija. Ona se
u odnosu prema zapadnoj civilizaciji koprca u kaljui zbrkanih
reakcija bez jasnih polazita, neto slino kako je zbrkano i
neplanski djelovala u emevijskom i abbasijskom periodu kada
se sustav islamske misli i civilizacije susreo sa sustavom grke
misli i civilizacije, koja je ve bila doivjela pad i ija je uloga
bila iscrpljena.
Taj susret s grkom misli i civilizacijom, iako je pomogao
islamskoj civilizaciji da naui naslijee starih vjetina i
dostignua iz oblasti fizike, naudio je duhovno i ideoloki duhu
islamske civilizacije kada se radi o vjerovanju u jednog Boga, o
poimanju ovjekova namjesnitva na Zemlji te o uvjetovanosti
uzroka i posljedica. Ovaj susret usporio je i kretanje islamske
misli da bi na kraju doveo do zamagljenosti islamskog vienja
kosmosa, sofistikog pristupa teologiji, formalnoj logici i
gubitku islamskog, naunog, eksperimentalnog pristupa.
Israilijati i ideje praznovjerja, mitovi i vraanje zauzimaju
dominantno mjesto u ummetu, to je vodilo zamiranju i
gaenju islamske misli. Sve nabrojano se danas ponavlja u
drugom obliku: islamska misao i civilizacija pod dominantnim
su utjecajem zapadne materijalistike misli i civilizacije, jer
nismo shvatili poinjenu teku metodoloku greku i nismo iz
toga izvukli odgovarajuu pouku.
30
24.3.2011 8:48:18
Odgojna misao i drutvena promjena

Cilj ove studije jeste da se pozabavi pitanjem djetinjstva
i ulogom odgojne misli, jer djetinjstvo predstavlja osnovno
polazite za realiziranje promjena u drutvu. Namee se
potreba da se krene putem reforme islamskog obrazovanja
i redefiniranja odgoja te da se islamsko miljenje opskrbi
potrebnom metodolokom aparaturom. Islamska misao mora
biti usmjerna na prouavanje Boijih zakonitosti i realnosti
u skladu s vremenom i mjestom. Ona mora biti sposobna
da shvati poruke Teksta i historije, takoer mora shvatiti
usmjerenja, lekcije i pouke koje nam Tekst i historija upuuju
za nae vrijeme i mjesto.
Na taj nain ove studije mogu na pozitivan i djelotvoran
nain doprinijeti formiranju mentaliteta muslimanskog djeteta
i izgradnji njegovog duhovnog i emocionalnog bia. Ono e
tako biti osloboeno iskrivljavanja, devijacija i vradbina koje
kvare gledanje muslimana na univerzum, slabe njegovu elju
za naukom, slabe kreativne snage u njemu te u njegovoj dui
i svijesti unitavaju osjeaj ponosa, plemenitosti, bratstva i
pomaganja.
Pravilan odgoj u djetinjstvu, zaista, predstavlja temeljnu
dimenziju koja nedostaje da bi dolo do kolektivne duhovne
promjene, da bi se reafirmirao islamski pogled na svijet,
pokrenula emocionalna energija i da bi se moglo suprotstaviti
izazovima.
Zadaa ovog istraivanja jeste da osvijetli tu nedostajuu
dimenziju, da objasni njen dalekosean znaaj i njeno uzajmno
djelovanje s ostalim faktorima te da utvrdi koji su to praktini
nauni putevi za otklanjanje postojeih manjakavosti i
31
24.3.2011 8:48:18
zatvaranje pukotina. Cilj je da se zaokrue napori koji se ulau

u izgradnji projekta reforme i preporoda ummeta za dobro
ummeta i ovjeanstva te da se uputa i poruka islama predstave
savremenom svijetu koji sve vie slii na jedno globalno selo.
Elementi nae nesposobnosti ovladali su naim duama
i uinili su da budemo na zaelju karavane. Stoga se nadam
da e italac na pravilan nain shvatiti kritike koje u iznijeti.
Ovo istraivanje ima za cilj otkloniti nedostatke i da upotpuni
nastojanja koja se ulau na planu reforme ummeta. Velianje
nae prolosti, te velianje naih predaka ili naa elja za
jaanjem nae odlunosti i lijepo iznoenje onoga to imamo
ponuditi mora biti propraeno iznoenjem nedostataka kojih
je takoer bilo, jer e se jedino na taj nain otkloniti propusti i
nedostaci te ostvariti eljeno, ako Bog da.
Kako bi procjena bila istinska i uravnoteena, o prolosti
moramo prosuivati kroz sagledavanje sadanjosti i onoga do
ega je ta prolost dovela. Na nama je da s puno uvaavanja
cijenimo doprinos islamske civilizacije i onoga to je ona
dala razvoju historije ovjeanstva vodei rauna o realnosti i
okolnostima u kojima je nastajala i djelovala, ali i da se kritiki
osvrnemo na sve ono ime nismo zadovoljni te da jasno
govorimo ta danas od nje oekujemo i ta ona moe ponuditi
ovjeanstvu.
Islamska civilizacija predstavlja po svim standardima
svijetao period i gigantski skok u historiji ovjeanstva. Svjedoci
su tome tragovi te civilizacije i promjene koje je izazvala u
ivotu muslimanskih naroda te doprinosi batini savremene
ljudske civilizacije kada se radi o postavljanju temelja, metoda
i polazita. Pukotine slabosti i nemoi u izgradnji islamske
civilizacije desile su se zbog skretanja ove civilizacije s puta
32
24.3.2011 8:48:18
islamskog poimanja duha, morala i drutva, a to je ono to

danas nastojimo otkloniti i ispraviti.
Korijeni krize
Ummet je zaista u krizi iako mu ne nedostaje ni materijalnih
ni ljudskih resursa. Islamski ummet broji milijardu i dvjesta
miliona osoba ili petinu ukupnog ovjeanstva. Ummetu ne
nedostaju vrijednosti i principi niti uzvieni ciljevi i nakane
kojima islam obiluje.
ta je onda pogodilo ummet? Kako je skrenuo sa svoga
puta? Kako je sprijeeno pogonsko djelovanje duha islama
u njemu i ta je dovelo do ovog stanja nemoi, zaostalosti i
slabosti u kojem se nalazi? Zato ve stoljeima ne uspjevaju
pokuaji reforme i projekti promjene, vraanja ivotne snage
i korigiranja hoda? Odgovor je da se to nije desilo zato to
ne postoji elja za dobrim stanjem i reformom, jer je uloeno
mnogo i jo uvijek se ulae, ali je oito da su faktori koji koe
i vode ustranu mnogobrojni i imaju duboke korijene, da su
se dogaaji odvijali velikom brzinom i da su bili jai od
uloene energije koja ih nije bila u stanju slijediti, a kamoli ih
prevazilaziti i uestvovati u zacrtavanju njihova toka. Stoga je
djelovanje ummeta bilo blie reakcijama koje su znak da se
dogaaji ne kontroliraju, da se ne promilja o problemima, da
se ne razumije njihova priroda i da ne postoji sposobnost da se
na njih adekvatno odgovori.
Ako uputa islama nije poslata jednom odreenom narodu
i jednom odreenom vremenu, nego je to uputa za cijelo
ovjeanstvo do kraja ljudskog bitisanja na Zemlji, onda svaki
pojedinac, svaki narod i svaka generacija imaju pravo da se
33
24.3.2011 8:48:18
islamom napajaju onoliko koliko mogu i koliko su se spremni

okoristiti. Doba poslanstva predstavljalo je otjelovljenje te
upute, primjenu njenih principa i vrijednosti u realnosti ivota
ljudi te argument za sve ljude da je primjena islama mogua i da
je mogue uspostaviti njegove principe i vrijednosti u bratstvu,
istini, pravednosti i solidarnosti u ivotu svih ljudi. Nisu to samo
ideje, filozofiranja, snovi, vienja, matanja, kakve nam nude
filozofi i mudraci, nego se radi o misiji istine i upute za cijelo
ovjeanstvo, upute koja ovjeanstvu objanjava univerzalna
pitanja, pokazuje vrijednosti i principe, ui ljude kako njima
teiti, osvjetljava put i daje orijentire. Misija islama ima za cilj
dobro i injenje dobra i to vrijedi za sve ljude i sve generacije.
Poticajna civilizacijska snaga

vjerovanja i materijalni civilizacijski napredak
Ako analiziramo kako se desio prvi islamski bum i do
ega je dovelo islamsko vienje i prva generacija misije islama
u biu muslimanskog ummeta i islamske civilizacije, a zatim
kako je dolo do zaostajanja i posrtanja hoda misije koji jo
traje stei emo dojam da vrijednosti misije islama, njegova
vizija, duh bratstva, pravednost, portvovanost, temeljitost
u izvravanju zadataka, ne postoji ili gotovo ne postoji u
dananjoj stvarnosti islamskog ummeta.
U razumijevanju nae historije ne smijemo pobrkati ta je
osebujna snaga poticaja, a ta je postizanje rezultata na planu
materijalnih tekovina. I pored toga to snaga poticaja moe
biti u slabljenju, jedno vrijeme materijalni aspekt civilizacije
moe biti u usponu, ali se to deava, u veini sluajeva, pod
utjecajem vremena, truda i naslijea.
34
24.3.2011 8:48:18
Ova varljiva slika u razumijevanju historije nastavlja se sve

dok slabosti, nepravde, devijacije i iskvarenosti u biu ummeta
ne iscrpe dno izvora i ne dokraje polazita duha inicijative,
kreativnosti i obnove, a onda se urui struktura, nestane sjaja,
urue se organizacijski oblici i tek onda promatrau bez velika
truda postaje jasna veza izmeu slabosti duha koji potie,
gradi i obnavlja s jedne strane, i skretanja s puta, iskvarene
prakse i pada civilizacije s druge strane.
Skretanje hoda islamskog ummeta s najprimjerenije linije
koju je zacrtao u praksi sam Poslanik, a.s., poelo je rano, odmah
nakon njegovog odlaska s ovoga svijeta, zavretka perioda
Objave i odlaska generacije ashaba. Razlog lei u tome to su
ljudi nakon generacije koja je ivjela dok je Poslanik bio iv i
dok je dolazila Objava bili ostavljeni da sami svojim trudom
otjelovljuju misiju islama, a svaka generacija je uvjetovana
snagom njenih jedinki shodno onome to nudi njihovo vrijeme,
mjesto, mogunosti, promjene i izazovi tog vremena. Sve ovo
se jasno potvrdilo u historijskom hodu misije islama. Odnos
izmeu snage poticaja islama i naina interpretacije bio je
obrnuto proporcionalan napretku ummeta, njegovoj tradiciji i
zateenim manifestacijama civilizacije u njemu. Kada kaemo
obrnuto proporcionalan, elimo ukazati na to da snaga bilo
koje strane i njen razvoj znai slabljenje i povlaenje druge
strane, to e rei da dok slabi duh islama, vlast jaa i iri se te
dolazi do procvata materijalnog aspekta civilizacije.
Objava islama je sputana meu Arape, neuke beduine
koji nisu imali ni drave, ni sistema, niti su do tada bili postigli
zapaeniji razvoj. Beduini nisu imali razvijenu znanost niti su
imali razvijeno zanatstvo za razliku od njihova okruenja
perzijske i rimske civilizacije, Indije i civilizacija Mesopotamije,
35
24.3.2011 8:48:18
Egipta i ama. Ali, u to vrijeme Perzija, Rim i Indija doivljavaju

propast i gue se u iskvarenosti, nepravdama, raspadanju i
pogoranju opeg stanja. U takve okolnosti dolazi misija islama
upuena svim svjetovima, s vjerom u jednog Boga, sa svojim
univerzalnim, uzvienim i istim vienjem i civilizacijskim
vrijednostima, principima i shvatanjima. Ona uspostavlja
iroke vidike i vrste vjeno vaee metode koje u svojoj cjelini
predstavljaju snane osnove za poticaj ljudskog drutva i
otvaranje novih kreativnih vrata na poljima znanosti i saznanja
o ovjeku i kosmosu. Misija islama izvodi Arape, a s njima i
cijelo ovjeanstvo, iz neznanja i primitivizma te iz iskvarnosti
i nepravdi u novu fazu civilizacije u historiji ovjeanstva,
civilizaciju u kojoj se kroz integraciju i harmoniju susreu
duh, materija, razum, emocije i znanje, svijet nevidljivog i
vidljivog.
Stoga je prirodno to je zamajac duha islamske misije u
vrijeme dolaska Objave i u generaciji ashaba bio tako snaan da
je islamskoj dravi omoguio da zauzme veliki dio civiliziranog
svijeta za manje od tri desetljea.
Islam je promijenio stanje narod kojima je upravljao na
nain kakav prije nije zabiljeen. ak je dolo i do promjene
jezika na sjeveru Arapskog poluotoka te na sjeveru i istoku
Afrike tako da su narodi tih podruja prihvatili arapski jezik
kao svoj maternji.
Ako su islamski poticaj i promjena duha, miljenja i emocija
bili toliko veliki, prirodno je to je na primitivnom Arapskom
poluotoku utjecaj blagostanja u poetku bio ogranien. On se
vremenom i ulaskom pripadnika drugih imperija i civilizacija
poveavao. Vlast se teritorijalno irila a zanatstvo i blagostanje
doivljavali procvat.
36
24.3.2011 8:48:19
Kako je vrijeme prolazilo, a pod utjecajem naslijea, obiaja,

filozofija i vjerovanja narod koji su ulazili u islam, prirodno
je bilo da doe do slabljenja islamskog duha, do zamagljivanja
i idejnog natrunjivanja istog islamskog vjerovanja, njegovog
univerzalnog vienja, kulture, naina miljenja, sistema vlasti
i drutvenih odnosa usljed ega su se nad islamom nagomilali
oblaci nepravde, nasilja, tiranije, mita i zabluda. Na taj nain
misao narod koji su pripadali islamskom ummetu, sistemi
upravljanja i praksa postali su neka vrsta mjeavine onoga to
ini osnove islama i kulture, prakse, tradicije, obiaja, mrnje i
pristrasnosti koje su ti narodi imali prije ulaska u islam.
Kako je poelo slabljenje snage vjere i morala

Historija nas, na nain koji ne ostavlja nikakvu mogunost
da u to posumnjamo, ui da su se poeci skretanja pojavili
odmah u dobu koje je uslijedilo nakon zavretka Objave, znai
u doba kada ashabi Allahovog Poslanika, a.s., ije su due, ciljevi
i nakane bili najuzvieniji i najii, prestali imati dominantnu
ulogu u vojsci drave hulefai-raidina (pravovjernih halifa)
i kada su prestali biti uvari sistema drave i njene politike
baze.
Ova sutinska promjena u kojoj su pridoli Arapi s
Arapskog poluotoka, koji nisu bili ashabi Poslanikovi, poeli
predstavljati dominantnu ulogu u vojsci i politikoj bazi a
dovelo je do toga da se hilafet nakon hulefai-raidina pretvori
u despotsku vlast koja je u mnogim segmentima bila bazirana
na pljaki i snazi plemenskog srodstva.
Stanje ummeta i njegove kulture pogorale su vremenom
razliite tendencije utemeljene na glorificiranju odreenog
37
24.3.2011 8:48:19
naroda, te na utjecaju razliitih filozofija i mitova. Stoga je

bilo prirodno da su neke generacije nakon perioda Objave bile
razliite u ovisnosti od toga koliko su se drale duha islama,
koliko su u sebi imale energije za noenje misije islama i koliko
su se okoristile islamom. Sve to zavisilo je i od okolnosti kroz
koje su prole i sposobnosti za promjene, adaptiranje, idtihad
i obnovu.
Jedan od najvanijih razloga brzog skretanja s puta
univerzalne islamske vizije, njegovih uzvienih vrijednosti
i principa a to je na kraju dovelo i do ruenja sistema
pravovjernog hilafeta bio je nedostatak napora u
preodgajanju sinova beduinskih plemena koji su inili veinu
u oslobodilakoj, pobjedonosnoj vojsci (deju-l-feth). U toj
vojsci je vremenom bilo sve manje onih iz generacije Objave
i ashaba pa je i njihov utjecaj na dravnu vojsku oslabio.
Uslijedili su krupni dogaaji i promjene kao posljedica ulasku
mnogih naroda i plemena u islam i to velikom brzinom i
snagom, veom od one kojom su ulazili ashabi pa se o svemu
tome moralo dobro promisliti da bi se udovoljilo zahtjevima
odgoja i promjena.
Vojnike koji su dolazili iz beduinskih arapskih plemena
krasila je snaga, hrabrost i portvovanost u odbrani ummeta,
ali nisu imali prilike za preodgoj. S njihovim ulaskom u
vojsku promijenila se priroda same te vojske, priroda naroda
i priroda politike baze, da bi dani koji su uslijedili donijeli
prevrate koji su zavreni okonanjem perioda pravovjernog
hilafeta te njegovim nainom vladanja i organizacije. Na
kraju je vlast prela u ruke rukovodstava koja su u strukturi
izgradnje islamskog drutva i njegovih institucija prakticirala
plemenska naslijea, obiaje, nepravde, nepotizme i nacionalnu
38
24.3.2011 8:48:19
pristrasnost. U tom duhu su kasnija rukovodstva odrastala i

bivala odgajana. Tako su zbog promjene politike i vojne baze
na vlast doli kraljevi Beni Umejje. Veoma su neuvjerljive
tvrdnje o skretanjima i grekama koje su poinili pravovjerne
halife Osman ibn Affan, r.a., i Ali ibn Ebi Talib, r.a. Nain i
sistem vladanja Muavije te greke koje je on poinio puno su
vee od greaka koje se pripisuju pravovjernim halifama, ali je i
pored toga vlast zavrila u rukama Muavije. Jedino objanjenje
za prestanak vladavine hulefai-raidina je promjena politike i
vojne baze koja je u pobjedonosnu vojsku regrutirala beduine
i plemenske mase.
Pad sistema pravovjernih halifa uz druga dogaanja
toga doba doveo je do pojave prve pukotine u islamskoj
dravi i sistemu koji je bio uspostavljen, sa svim ideolokim,
politikim, drutvenim i ekonomskim konsekvencama koje su
se odrazile na duh islama i islamsku viziju. Sve je to zamutilo
principe i vrijednosti islama u vremenu kada se teritorij
islamske drave irio osvajanjima i kada se poveavao broj
njegovih podanika koji su poznavali zanatstvo i bili nosioci
zanimanja u civilizacijama i imperijama koje su iezavale na
sjeveru Arapskog poluotoka, te u Perziji, Indiji i Rimskome
carstvu.
Politika, moral i vjera:

Podjela vostva i stasanje skolastike6
Ako pratimo misaoni i ideoloki put kretanja ummeta
kroz razvoj dogaaja, vidjet emo da je prvu generaciju
odgajao i poduavao Poslanik, s.a.v.s., a da ju je Allahova
6
Formalno-teoretsko umovanje otrgnuto od ivota.
39
24.3.2011 8:48:19
objava usmjeravala i osvjetavala. Stoga je ta generacija

imala jasnu viziju i visok civilizacijski duh i sposobnosti
uz hrabrost, velikodunost i plemenitost koji su postojali
meu arapskim plemenima. Sve je to izrodilo djelotvornu
generaciju koja je u tom periodu islamske civilizacije bila u
stanju da izvri ono to je eljela. Veliina njenih dostignua
bila je onolika kolika je bila ispravna njena odgojna struktura
i koliko su bila uzviena njena ideoloka, politika i moralna
shvatanja. Padom pravovjernog hilafeta i preuzimanjem
vostva od strane plemenskih vojskovoa, vodea uloga
ashaba iz kole misije poela je slabiti dok su njihovi glavni
centri postali metom napada i ruenja. Malo-pomalo, tokom
sto godina krvavog trvenja u periodu vladanja Emevija, dolo
je do marginalizacije politike uloge ashaba. Oni su vremenom
postali grupa skolastiara izolirana po damijama, zavijama i
kolama a odlikovala ih je istota i asketizam. U isto vrijeme
irili su se plemenska i etnonacionalna praksa i obiaji, rasla je
mrnja i rasistike uvrede. Kroz to je jaao duh dominacije i
tiranije a podruja rasipnitva i smutnje bila su sve ira.
to je ulema ila vie u izolaciju, bilo je prirodno da je
slabila njihova veza s realnou drutva i njegovim promjenama
a time i sposobnost utjecaja na tok politike i prakse drutva
te na stalnu obnovu njegovih institucija. I ne samo to, nego
dolazi do oitog utjecaja drutva na ideje i naine razmiljanja
uleme nakon ega slijedi slabljenje sposobnosti obnove i
stalnog iznalaenja novih rjeenja u duhu temeljnih islamskih
uenja. Na taj nain su kole znanja i prakse prerasle u kole
miljenja. U kasnijoj fazi kole miljenja pretvorile su se u kole
doslovnog teksta da bi na kraju kole doslovnog teksta postale
kole mrtvila i oponaanja.
40
24.3.2011 8:48:19
Kako bi bile kadre oponirati ulemi i obrazovanim ljudima i

drati ih u izolaciji, odreene grupe iz reda uene elite okreu se
filozofiji kao alternativi, i to onoj filozofiji kojom su se napajale
kulture s kojima je islamska kultura dola u dodir. Pritom to
ine bez pravilnog sveobuhvatnog metoda koji e uvaavati
specifinosti muslimanskog ummeta, osnove njegovog
ideolokog i civilizacijskog vienja, naina razmiljanja i
psihologije. Na taj nain su oni, a s njima i jedan znatan dio
islamskih masa, zaronili kroz filozofiju, dogmatiku, razne sekte
i misticizam preuzet od drugih u bespua metafizike grke
teologije i njenih zabluda, skretanja, dilema i formalne logike.
U isto vrijeme, ulema i oni kojima je povjereno uvanje
misije islama doveli su do zastoja u razumijevanju fikhskoerijatskih tekstova i znanosti. Nesreu ummeta produbljivala
je iskvarenost vladajue elite, njeno neznanje i tiranija. Tako
je politiko vostvo to izoliranjem, to povlaenjem ljudi
od znanja i erijata u samoizolaciju izgubilo svoj oslonac i
temelj te svoju idejnu i kulturnu bazu koja e ga podravati
i osvjetljavati mu put. Na taj nain je ummet utonuo u
dekadenciju, apatiju i despotizam. Obian svijet predao se
filozofskom, panteistikom, praznovjernom sufizmu koji je
ugasio veinu onoga to je u njemu preostalo od civilizacijske
energije. To je, na kraju, dovelo ummet u stanje u kojem nije
pokazivao osvijetenost, ve apatiju.
Despotski odnos voa ummeta i politika, vladajua elita
doveli su do sve izraenije tiranije. Ummet je postao nemoan
da prihvata promjene i da se suprotstavlja izazovima. Stoga je
tiranija, poniavanje i unitavanje bilo kakve opozicije postao
jedini nain vladajuim garniturama da se odre na vlasti i da
osiguraju red.
41
24.3.2011 8:48:19
Vjerski obrazovana elita je sa slabljenjem svojih sposobnosti,

sa slabim praktinim djelovanjem i nesposobnou da spozna
boanske zakone i prirodne nauke, te nesposobnou da
pravilno tumai dogaaje, postala sporedna zanatska kola. U
drutvu joj je jedino preostalo da daje upute za pojedinana
pitanja odreenih osoba i da bude u slubi muftija, kadija i
imama damija. Kako bi mogli vriti svoju funkciju, i oni su se
okrenuli duhovnoj tiraniji, zastraivanju i pripisivanju svetosti
formulacija koje su punili simbolima i neobinim tekstovima,
tako da je postalo nemogue podii mali prst ili napraviti jedan
korak bez argumenta iz teksta i bez dokaza da je to neko prije
uradio, fetvom odborio ili za to dao dozvolu.
Posljedice podjele i institucionalnog

uruavanja: Odsustvo osjeaja za zajednicu
Naprijed navedeno je dovelo do institucionalnog
uruavanja i dominacije elita a musliman je postao jedinka
koju pritie psihiki i materijalno, i to sa svake strane teror
politikog despotizma i vjerski diskurs koji uliva strah. Tako je
musliman kao jedinka, a s njim i ummet, bivao potisnt, zatvarao
se u sebe i postajao pasivan. Postepeno se tako iz njegove i iz
svijesti ummeta brisao osjeaj pripadnosti islamskom ummetu
koji je nekada imao svoju razvijenu kulturu i civilizaciju.
Situacija je bila tim gora to elite koje razmiljaju u
muslimanskom ummetu nisu na djelotvoran nauni nain
obratile panju na injenicu da uspjean put reforme i
promjene dolazi prije svega iznutra, iz ummeta i drutva, ali je
za to potreban preodgoj. Kada su pomislili da je put reforme
put borbe, sukoba i nasilja, oni su pogrijeili put i to je samo
42
24.3.2011 8:48:19
uzdrmalo stabilnost ummeta, rastrgalo njegovo drutveno

tkivo i povealo razloge za nepravdu, nasilje, ugnjetavanje i
rascjepkanost.7
Ovo je globalna slika toka historije ummeta i njegovih
odnosa koji su doveli do toga da ummet postane indiferentan,
da negativistiki misli, da je rascjepkan i ponien.
Uprkos tome, ne smijemo smetnuti s uma injenicu da
stanje ummeta u mnogim momentima njegove historije kao
i stanje mnogih naih zemalja nije bilo uvijek podjednako
loe. Ako je bilo loe u jednom kraju, u drugom kraju je esto
bivalo bolje.
U vremenu u kojem je dolo do gaenja baklje duha Arapa
i gubitka Endelusa, energija islama iznova se raala meu
turskim plemenima. Turska plemena, koja su krasili odlunost,
hrabrost i duh slobode i gordosti, ulaskom u islam uvruju
islam u Anadoliji i iz njih izbijaju pupoljci Osmanske drave.
Kada je dolazilo do nazadovanja energije miljenja i
kreativnosti u ummetu, dolazilo je i do nazadovanja duha
civilizacije u njemu, ali to nije sprijeilo da se ak i u periodima
zaotravanja sukoba, rascjepkanosti i dekadencije, moda ak
i zbog svega toga i izazova koje predstavljaju pojave izuzetni
idejni, nauni i reformatorski geniji kakvi su bili el-Gazali, Ibn
Hazm, Ibn Rud, Ibn Tejmijje i Ibn Haldun na poljima vjerskih
znanosti, erijata i drutva, te mnogi drugi slini njima u
filozofiji, fizici i drugim znanostima. To su tragovi onoga to
je preostalo od izvorne pokretake snage islama, to je odgovor
7
Abdulhamid Ebu Sulejman, El-Unf ve idare es-sira es-sijasi fi el-fikr elislami: ruje islamijje (Nasilje i upravljanje politikim sukobom u islamskoj
politikoj misli: islamsko vienje), Damask, Meunarodni institut za
islamsku misao i Daru-l-fikr, 2002.
43
24.3.2011 8:48:19
na izazove i suprotstavljanje poastima i bolestima, to je onaj

poticaj za injenje dobra i za civilizacijsku kreativnost koje je
Svemogui ugradio u ljude njihovim stvaranjem. To su pojave
ije tragove postojanja osjeamo i danas u duhu ummeta, u
njegovim tenjama, u izlivima bijesa i pokuajima reforme.
Ali sve ovo ne mijenja prirodu ope slike historije
ummeta i njegova civilizacijskog hoda tokom kojeg je dolo
do slabljenja poticaja duha islama, do gaenja njegove energije
i zatamnjenja istote univerzalnog civilizacijskog gledanja. Sve
ovo je pocijepalo ummet, omoguilo smutnju i tiraniju u njemu,
nalijepilo na narode koji pripadaju ovom ummetu etiketu da
su lijeni i pasivni, mase pretvorilo u stada, potisnulo inicijativu
i uinilo da muslimanski narodi ele samo koru kruha i da ih
niko ne dira. Ali, ummet se morao probuditi, moralo mu se
ukazati na njegove mahane i na to koliko je duhovno razoren.
Desilo se to onda kada su se pojavili neprijatelji koji ga poriu,
narodi koji imaju civilizacijske moi, materijalne vjetine
i tehniku, iza kojih stoje nauna metodinost i kreativna
duhovna snaga, te kada su zavojevai i kolonijalizatori, a i voe
ummeta, poeli tlaiti muslimanske narode razliitim oblicima
ponienja, nepravde i omalovaavanja.
44
24.3.2011 8:48:19
Poticajna snaga vjersko-civilizacijske

energije u prvom periodu islama
i u periodu hulefai-raidina
Slabljenje snage vjere tokom

vremena i negativne pojave
u kulturi
Zatomljenje pokretake snage vjere i

ekspanzija negativnih pojava u kulturi
Skica broj 1. Tok slabljenja pokretake snage vjere, izvitoperenje

sveobuhvatne islamske vizije svijeta i utjecaj plemenskog, rasnog
i nacionalnog duha
45
24.3.2011 8:48:19
Rano doba islama i period hulefai-raidina
Civilizacijska
kreativnost, materijalni
aspekti civilizacije i
poduzetniki duh i zanatstvo
doivljavaju prosperitet i ekspanziju
uporedo sa teritorijalnim irenjem
Razdoblje civilizacijski
prosperitetnih muslimanskih drava
Doba drava koje su zahvaene dekadencom,
zamiranje progresa na polju materijalnih
aspekata civilizacijskog napretka, zamiranje
progresa na polju proizvodnje i zanatstva
Skica broj 2. Materijalni aspekti civilizacije i zanatstvo na

Arapskom poluotoku u vremenu neposredno nakon pojave
islama bili su neznatni, ali su vremenom doivljavali prosperitet
i ekspaanziju uprkos slabljenju vjersko-civilizacijskog duha
i uprkos iskrivljavanju sveobuhvatne islamske vizije i pojavi
devijacija u kulturi.
46
24.3.2011 8:48:20
Poticajna snaga vjersko-civilizacijske energije

u prvo doba islama i u periodu hulefai-raidina
Materijalni aspekti civilizacije i zanatstvo
doivljavaju prosperitet i ekspanziju
Doba civilizacijski
prosperitetnih drava islama
Doba dekadence
Ummet u stanju slabosti, materijalne,

intelektualne i moralne zaostalosti
Skica broj 3. Obrnut srazmjer: snana poticajna civilizacijska
snaga vjere u ranom periodu islama stoji nasuprot neznatnim
mogunostima za postizanje napretka u materijalnim aspektima
civilizacije vremenom materijalni aspekti civilizacije i
zanatstvo doivljavaju prosperitet i ekspanziju uprkos slabljenju
poticajne snage vjersko-civilizacijske energije.
47
24.3.2011 8:48:20
Oslobodilaka/pobjedonosna vojska
plemena
ashabi
plemena vrijeme Poslanika

i Ebu Bekra
period
hulefai-raidina
period
E m e v ij s ke
drave
Skica broj 4. Politika baza

u vremenu Poslanika, s.a.v.s., i hulefai-raidina
i politika baza u doba Emevijske drave.
48
24.3.2011 8:48:20
DRUGO POGLAVLJE
Identificiranje bolesti
Na prethodnim stranicama iznijeli smo jednu openitu
sliku kako se odvijao tok uzmicanja i potiskivanja u stranu
islamskog civilizacijskog duha u ummetu, uprkos blijesaka i
blagostanja koje je taj duh ostvario u prethodnim stoljeima.
Danas je potrebno da precizno shvatimo koje su se to promjene
i skretanja desila u miljenju ummeta, u njegovom mentalitetu i
osjeajima te koliko je to utjecalo na muslimana kao pojedinca i
na muslimane kao zajednicu. Potrebno je, takoer, da shvatimo
ta je koilo napore reforme da bi ovo istraivanje, na kraju,
moglo doprinijeti iznalaenju lijeka i kompletiranju sredstava
za reformu i preporod kako bi ummet zadobio potivanje i
uvaavanje ovjeanstva te naao one koji e paljivo sasluati
uzviene vrijednosti i moralne izazove koje nudi.
Deformacije i skretanja
u nainu miljenja i kulturi ummeta
Vano pitanje koje se sada namee jeste: Koje su to
najbitnije deformacije i iskrivljavanja u nainu miljenja i
kulturi ummeta? U odgovoru na ovo pitanje navodimo est
vrsta tih deformacija i skretanja koje emo na narednim
stranicama neto detaljnije obraditi.
49
24.3.2011 8:48:20
Prva deformacija: Deformacija sveobuhvatne vizije

Prva i najopasnija deformacija bila je deformacija
sveobuhvatne islamske vizije koja ini okvir miljenja i kulture
ummeta. Kada je dolo do navedene deformacije, sveobuhvatna
islamska vizija utemeljena na vjeri u jednog Boga nije vie bila
sposobna ponuditi argument i cjelovit putokaz muslimanskom
miljenju, poimanju, odnosima i sistematskim pristupima.
Sveobuhvatna islamska vizija, najkrae reeno, gleda
ovjeka kroz tri osnovna pitanja:
1. Pitanje vjerovanja u nevidljivo vjerovanje u Allaha
kao jedinog stvoritelja Koji nema sauesnika.
2. Pitanje odnosa prema ivotu osjeaj odgovornosti,
namjera da se ini dobro i da se bude pravedan te
nastojanje da se stvari ine boljima i da se uvijek radi
na izgradnji onoga to je bolje.
3. Pitanje odnosa prema ahiretu i onome ta ovjeka eka
suoavanje s posljedicama vlastitih djela i u konanici
pravedno vrednovanje po Allahovoj milosti ako
ovjekova djela budu dobra, bit e nagraen dobrim, a
ako budu loa, bit e kanjen zlim.
Stoga su vjerovanje i valjano djelovanje u univerzalnoj
Kuranskoj viziji nerazdvojni. Svrha vjerovanja je valjano
djelovanje, a valjano djelovanje podrazumijeva djelovanje svih
ovjekovih organa i vrednovanja svakoga djela makar bilo
kao najmanji trun. Vrsta djela i njegova duhovna dimenzija
cijene se po tome da li je bilo namjere da se tim djelom uini
dobro i koliki trud je bio u to uloen. Stoga je Allahovo
obeanje Svojim robovima da e im dati mo uvjetovano
vjerovanjem koga prati predan rad praen eljom da se njime
50
24.3.2011 8:48:20
ini dobro i da se djeluje na najbolji nain. Namjere same nisu

dovoljne da bi se zasluilo namjesnitvo i mo na Zemlji. Za
to postoji ahiretska nagrada, ali namjesnitvo i davanje moi
na Zemlji i pomo od Boga sa sretnim ishodom uvjetovani
su dobroinstvom, perfekcijom u poslu i nastojanjem da se
svaki put iznova bude bolji (idtihad). To je put koji vodi uz
Allahovu pomo Njegovim zakonima u djelovanju, uspjehu
u poslu i dobru u konanici (kada sve bude zavreno). Allah
je obeao onima koji vjeruju i dobra djela ine da e ih sigurno
postaviti namjesnicima na Zemlji, kao to je uinio namjesnicima
i one prije njih, i da e im posigurno njihovu vjeru uvrstiti, onu
kojom je on zadovoljan da im je vjera ... (En-Nur, 55)
Ovo jasno, univerzalno, sveobuhvatno vienje snale su
opasne deformacije od strane mase mislilaca skolastika koje su
drugi izolirali i koji su se i sami izolirali i posvetili teoretskom
studiranju, promatranju i istraivanju te se koncentrirali
na stanja i potrebe pojedinaca u drutvu. Te deformacije su
doprinijele uz najljepe namjere da dugorono uvehne
duh islama, njegova pokretaka snaga i duh ummeta. One su
omoguile elementima zaostalosti u biu ummeta da uine
svoje da ugase obnoviteljsku energiju u njemu i ummet
dovedu u stanje pasivizma i neuravnoteenosti. Takoer su
uspjele ubiti u njemu svaku volju za istraivanjem, ispitivanjem,
obnavljanjem i poticanjem, pa su se mentalitet i bie ummeta
predali oponaanju u slijeenju. Tako je uniten smisao za
zajednitvo i solidarnost ummeta a dolo je i do uruavanja
drutvenih institucija te cijepanja njegovog jedinstva.
To jasno moemo zapaziti u vienju koje nude fikh i ilmul-kelam (dogmatika) kojima se postavljaju temelji odgojnog
i psiholokog formiranja pojedinca muslimana. Oni u biti
51
24.3.2011 8:48:20
nude vienje pojedinca, a ne vienje zajednice. To vienje

je odraz prirode odnosa izmeu uleme i masa. Vezano je
za lina pitanja, a ne za pitanja kolektiviteta niti za sisteme i
principe njegovog funkcioniranja i prirodu njegovih sastavnih
komponenti ili njihovih meusobnih odnosa. U ovakvom
vienju odgoj, politiko aktiviranje, drutveni odnosi, pitanja
vlasti, mjerila bratstva, pravednosti i meusobnog dogovaranja
nisu doprinosili tome da ivot obinog ovjeka bude laki. To
je na kraju krajeva pasivno vienje koje ne komunicira sa svim
dimenzijama ivota, ne reagira na ivotne potrebe, ne prati
tok stvarnog ivota i promjena niti pokree toak civilizacije
naprijed.
Zanimanje i najvea preokupacija onoga ko se povukao u
damiju je ono to Kuran naziva zikr i obredi, koji se, u logici
ovih ljudi posveenih zikru i dersu u damiji, svode na ibadete
kako je to definirano u fikhu. Oni opirno idu u detalje kada
se radi o tome kako i gdje stati, kako napraviti svaki pokret
po tome se dijele na kole, mezhebe i sljedbe. Ovo vienje
je usmjereno na ivot pojedinca i ne dotie pitanja javnog
ili politikog ivota koji se u fikhu terminoloki oznaava
rijeju muamelat. Ono to potpada pod muamelat ini zbir
fikskih zakonskih procedura i normi koje se tiu naina
postupanja u ivotu vjernika muslimana a vezana su za pravila
(kavaid) i ugovore. Te norme su gotovo odvojene od duhovne
dimenzije. Naime, injenje bilo kog djela koje je predmet
ugovora ili njegovo neinjenje tretira se kao dunjaluka stvar.
Uz izvravanje toga djela ne vezujemo sevab (nagradu) niti
uz izostavljanje vezujemo kaznu. Ovakvo fikhsko vienje
i njegove preokupacije u cjelini se razlikuju od kuranskog
vienja koje na ovjeka gleda sveobuhvatno ne pravei razliku
52
24.3.2011 8:48:20
izmeu njegovih odgovornosti kao jedinke u uvanju ivota

i njegove zajednike odgovornosti u ouvanju kolektiva i
ummeta. Kuransko vienje obuhvata svaki ovjekov postupak
i ono znai da su svi njegovi postupci, bez podvajanja, ibadeti
zavisno od cilja i namjere pa ak i oni koji se tiu njegovih
strasti. ivot muslimana po kuranskom vienju sav je zikr
i dihad u cjelini je pobonost (teabbud) i obredoslovlje
(ibadet). Namaz, dova, post, zekat, uenje Kurana i obavljanje
hada oivljavaju svijest muslimana i pomau mu da izvri
svoje dunosti i ispuni obaveze. Ja sam Allah, nema sumnje,
nikakvog boga nema osim Mene i zato oboavaj Me, i namaz
obavlja radi sjeanja na Mene. (Taha, 14) Pa Allaha spominjite
kod svetih mjesta. Spominjite Ga kako vas je naputio, iako ste
prije toga bili ba zastranili. (El-Bekare, 198) Allaha spominjite u
odreenim danima (u vrijeme hada). Ko zbog urbe ostane dva
dana nije grijean zbog toga, ali ni onaj ko due ostane nema za
to grijeha ukoliko se boji Boga. Bojte se Allaha i znajte da ete biti
sakupljeni pred Njega. (El-Bekare, 203) Spasit e se ko se oisti. I
ime Gospodara svoga spominje pa namaz obavi. (El-Ala, 14-15)
A ukoliko ste sigurni, onda spominjite Allaha onako kako vas je
nauio. (El-Bekare, 239) Zaista namaz odvraa od razvrata i
od svega to je pokueno, a sjeanje na Allaha je najvee. (ElAnkebut, 45) I onima koji, kada dopadnu grijeha ili sami sebi
nasilje uine, sjete se Allaha pa za svoje grijehe zatrae oprosta.
A ko oprata grijehe osim Allaha. (Alu Imran, 135)
Prema kuranskom vienju smisao ivota muslimana je u
radu i ulaganju truda u svim pitanjima privatnog i drutvenog
ivota. Sav ivot je borba (dihad) i nastojanje (idtihad) u
svemu to ovjek ini: borba u stjecanju znanja, u traenju
nafake, u popravljanju sebe, u pravednom postupanju, u zatiti
53
24.3.2011 8:48:20
nemonih i doprinosu u onome to su potrebe ummeta, u

odbrani muslimanskih ognjita te irenju istine i vjere.
Ovakva borba (dihad) i nastojanje (idtihad) u pitanjima
islamskog ivljenja predstavljaju najvanije ciljeve svijesti
o Allahovom sveprisustvu (zikru) u ivotu muslimana. To
stoga jer je ivot muslimana jedna nedjeljiva cjelina iji je
cilj tenja dobru i injenje dobra iz poslunosti i pokornosti
istini Uzvienog. Reci: Mene je moj Gospodar naputio Putu
pravome vjeri valjanoj, istoj vjeri Ibrahimovoj. I on nije bio
od mnogoboaca. Reci: Moj namaz i moje bogosluenje, moje
ivljenje i moje umiranje pripadaju Allahu, Gospodaru svjetova.
On nema ravna Sebi. To mi je nareeno i ja sam prvi musliman.
(Alu Imran, 161-163)
U onoj mjeri u kojoj je islamska univerzalna vizija bila
ista, djelotvorna, sveobuhvatna i realna, u tolikoj mjeri je
vizija doba izolacije i skolastike u praksi bila, u najveem
dijelu: krnjava, parcijalna i negativna. U praksi i u ivotu ljudi
ova posljednja vizija svodila se na plemensko, rasno, lino
i sebino djelovanje. Kasnije emo vidjeti posljedice ovih
opasnih deformacija u kulturolokim poimanjima ummeta,
u njegovoj psiholokoj izgradnji i civilizacijskom djelovanju.
To je na kraju ummet dovelo do stanja nemoi, zaostalosti i
ponienja u kojem je i sada.
Druga deformacija: Deformacija u pristupu

Druga deformacija, koja je rezultirala izoliranjem i
samoizoliranjem uenih i misleih ljudi, bila je epistemolokometodoloka deformacija. Ta deformacija je dovela islamsku
misao do teoretske misli utonule u teoretska sofistika
54
24.3.2011 8:48:21
razmatranja. Takva misao nije mogla nai put ka drutvenom

ivotu kroz preispitivanje, zapaanje i praktinu primjenu.
Ona je dovela do opasne metodoloke neproduktivnosti i
pretvorila je spoznaju u uenje napamet, tradicijsko slijeenje
i oponaanje u kojima nema nikakvog djelotvornog utjecaja
elemenata vremena i mjesta niti poznavanja boanskih
zakona u stvorenjima i biima. Nastanku ove deformacije u
pristupu pored izolacije pomogao je metafiziki, teoretski
karakter grke filozofije i logike pune fikcija. Oduevljenost
grkom filozofijom i logikom te njihov utjecaj na intelektualnu
klimu ummeta doprinijeli su slabljenju naune praktine
misli i naune radoznalosti kojoj poziva uenje islama i koja
nas podstie na nunost promatranja, putovanja po svijetu,
razmiljanja, paljivog prouavanja, uoavanje analogije i
poreenja. Sve to je dovelo do intelektualne nemoi, do sve
veeg traganja za tekstovima te do pridavanja svetog znaenja
tim tekstovima kako bi se prikrila intelektualna nemo. Dolo
je, takoer, do slabljenja neophodnih sredstava za idtihad,
potrebnih za nastajanje ljudskih saznanja koja zajedno sa
saznanjima i uputama objave ine cjelinu. Ta saznanja su
neophodna za razvoj ummeta, za kontroliranje promjena te
kao podrka ideji sposobnoj da se odupre izazovima i iskoristi
mogunosti.
Zbog ove metodoloke deformacije u pristupu, polazita
drutvenih znanosti u islamskoj misli ostala su na nivou
golih naslova i principa te u obliku drugorazrednih izvora na
podruju fikhskih znanosti i temelja fikha. Interes tih znanosti
i njihova teoretska opredjeljenja sveli su se na ivot pojedinca.
Kada je jedan od velikih malikijskih uenjaka, koji se
nairoko bavio politikom i javnim ivotom, otvorio pred
55
24.3.2011 8:48:21
islamskom misli vrata znanosti o drutvu i otkrio mnoge

dragocjene tajne funkcioniranja drutva, uoio udi i faktore
koji meusobno utjeu jedni na druge te uoio promjenljive
kategorije u drutvu i shvatio kako se na njih moe utjecati pa
to onda objasni u svojoj znamenitoj Mukaddimi,8 ta kreativna
ideja, zbog mentaliteta uzmicanja, bila je marginalizirana kao
to je bila marginalizirana misao mnogih drugih kreativnih
ljudi. Djelo Ibn Haldunovo nije bilo djelo koje je itala ulema
i teme tog djela nisu bile predmet njihova interesovanja tako
da je projekat istraivanja o rezultatima nauke i ivoj spoznaji
boanskih zakona ostao zanemaren. Ovo djelo u teoretskom
skolastinom naunom ivotu nije imalo ansu da zaivi sve
dok se ummet nije probudio zahvaljujui rezultatima do
kojih je dola drutvena znanost na Zapadu na bazi polazita
Ibn Haldunovih i njegovom metodu razumijevanja boanskih
zakona na poljima drutvenih znanosti: historije, filozofije,
sociologije, ekonomije i odgoja. Treba znati da su ta polazita
iroko otvorila vrata i vidike Zapadu te omoguila zapadnim
narodima da u svoje mlade generacije usade duh inicijative
i kreativne snage, te da uspostave drutveno funkcioniranje,
nose se s promjenama i uspjeno suprotstave izazovima.
Ovdje emo navedesti primjer kojim emo pokazati utjecaj
metodoloke deformacije u pristupu studenata drutvenim
problemima te njihovom interesu za te probleme i nainima
tretiranja problema. Ta deformacija jasno pokazuje do ega
dovodi uenje napamet.
Jedan od estitih muftija u jednoj arapskoj zemlji drao je
petkom hutbu o istoi. Njegov nain obraivanja teme bio je
8
Ibn Haldun (732-808. god. po H. / 1332-1406. god.)
56
24.3.2011 8:48:21
tean i rjeit. Objasnio je sluaocima ta znai vjerska istoa.

Objasnio je propise vezane za istou, objasnio je ta kvari
istou i ta je ne kvari na najbolji nain kako to izlau fikhski
propisi. Nakon zavretka namaza a po lijepom obiaju tog
ovjeka da prima svijet u svom uredu u damiji otiao sam
kod njega, poselamio ga i s njim posjedio. Na sasvim pristojan
nain i uz odgovarajui uvod kakav ide uz njegovu titulu,
funkciju i plemenitost izrazio sam zadovoljstvo njegovom
hutbom, njegovom rjeitou, tenim izlaganjem i iznoenjem
svih fikhskih propisa o ovoj temi. Kazao sam mu da hutbi, po
mom miljenju, nedostaje zaokruen pristup o temi istoe
i zdravstvene preventive. Neobjanjavanje te strane istoe
i njeno zanemarivanje moe dovesti do toga da obian
svijet potcijeni znaaj istoe, da nema dovoljno svijesti o
njenoj vanosti i da na nju gleda kao na drugorazredan lini
problem koji nas bez potrebe pritiska. I ne samo to, nego neka
pitanja, na nain kako su izloena, mogu navesti sluaoce
na shvatanje da su neke neistoe prihvatljive i da za njih
nema erijatske zapreke kao naprimjer ispljuvak koji u sebi
moe sadravati uzronike infektivne bolesti ili uprljanost
odjee nekim neistoama koje po fikhu nee pokvariti
istou, ali e negatativno djelovati na zdravlje. Ako na taj
nain uimo ljude istoi, to moe znaiti da ih uimo da
ne vode rauna o prljavtini i da omalovaavju istou i ono
to je potrebno za zatitu javnog zdravlja (zdravlja drugih).
Bio je to profesionalni, prijateljski razgovor koga je uvaeni
muftija prihvatio s odobravanjem. To dokazuje nau potrebu
da razmjenjujemo miljenja i irimo vidokrug znanja, da
shvatimo viedimenzionalnost naih ivota i kulture, te da
uklanjamo izolacije i klonimo se jednostranog znanja.
57
24.3.2011 8:48:21
Ovdje je vano ukazati i na to da kada neki govore o istoi

u ovakvim situacijama, da pod istoom podrazumijevaju
da se ovjek lijepo obue samo kada ide u damiju petkom
ili kada su kakvi skupovi. irenje svijesti o pitanjima istoe
i zdravstvene preventive vaan je dio svrhe istoe kako ju je
Poslanik, s.a.v.s., kao uzor provodio u drutvu u kome je ivio.
Tako je jedanput, kada je vidio dvorite jedne muslimanske
kue u neredu, naredio da se dvorite oisti i da se vodi rauna
o njegovoj istoi i redu. ini se kao da je veliki dio ummeta
danas u stanju u kojem su bili idovi kada su u pitanju duhovne
i drutvene bolesti u kojima su bili u doba Poslanika, s.a.v.s.9
Zbog deformacije u metodu znanje je postalo tekstualno,
zanatsko, parcijalno, bazirano na oponaanju, slijeenju,
imitiranju i uenju napamet. Uz to, ono se guilo u
kompliciranosti, pravljenju komentara i saetaka djela. Znanje
je parcijalizirano i udaljeno od vjerovanja i prakse ivota. Tako
se nauka o vjerovanju u jednog Boga (et-tevhid) bavila samim
vjerovanjima, ili neim to se zove dogmatika (ilmu-l-kelam)
pri emu su je u mnogim elementima karakterizirale polemike
i teoloke mudrolije. Nauka o fikhu odvojena je od nauke o
vjerovanju (akaid). Poela se baviti detaljima ivotne prakse
pojedinca nastojei u svojim prouavanjima doi do odgovora
(idtihad) oslanjajui se na metod koji je baziran na parcijalnoj
9
U jednom hadisu koga prenosi Muhammed ibn Bear od Ebu Amira elKaadija, on od Halida ibn Ijasa a on od Saliha ibn Ebi Hassana stoji da je
uo od Seida ibn el-Musejjeba da kae: Allah je zaista fin i voli finou, ist
i voli istou, plemenit i voli plemenitost, velikoduan i voli velikodunost,
pa stoga oistite vaa mislim da je rekao dvorita i nemojte liiti na
Jehudije. Ovu sam predaju spomenuo Muhadiru ibn Mismaru koji mi
je rekao: Isto to mi je prenio i Amir ibn Sead ibn Ebi Vekkas od svoga oca
a on od Poslanika, ali je on samo rekao: Oistite vaa dvorita. Trimizi,
Sunen, hadis br. 2723.
58
24.3.2011 8:48:21
analogiji s razliitim ve vienim sluajevima, bez uzimanja u

obzir cjelokupne slike. Veinu onoga na to se oslanjaju kasnije
generacije poela su initi jezika shvatanja teksta. Najvie truda
ulagano je u iznalaenje teksta, ak i po cijenu zanemarivanja
slabosti nekih predaja ili nevjerovatnosti samoga teksta.
Tako je znanje teksta u vremenima nemoi, beivotnosti
i slijepog oponaanja postalo cilj. Znanje teksta se trailo da
bi se neupitnom svetou teksta prikrila nemo spoznaje. Tim
tekstovima su se punile glave uenika bez namjere da se tekst
shvati ili da se skrene panja na vanost poruka koje on nosi.
Nije se vodilo rauna o tome koliko su tekstovi primjereni
uzrastu onoga ko ui, niti tome kakav je utjecaj tih tekstova
na svijest uenika i izgradnju njegove linosti.10 Zaista se
udim kada se neki ponose i hvaliu kako su njihovi sinovi i
uenici nauili napamet desetine hiljada patvorenih tekstova
kako bi mogli znati koji su hadisi lani. Oni ne shvataju da
uenje lanih i slabih hadisa ima negativan psiholoki efekat
na onoga ko ih ui i da je bilo mnogo vanije da uenici uloe
10
Poslanikova praksa predstavlja bogat i vaan izvor, i ona je praktian

ivi obrazac primjene Boijih propisa u svakodnevnom ivotu drutva
u doba Allahova Poslanika, s.a.v.s., to znai da je njihova primjena u
realnosti ljudskog ivota mogua. Ali se, takoer, mora shvatiti vremenski
i prostorni kontekst primjene kako bi se shvatila njena sutina i ono to
ona znai za budue generacije. Takoer je neophodno biti nasigurno
da je to doista Poslanikova praksa. Da bi se za neto tvrdilo da je to
stvarno Poslanikova praksa, treba se koristiti svim naunim metodama:
kritikom lanca prenosilaca i samog teksta i to je najvanije propitivanjem
usklaenosti teksta hadisa sa principima Kurana, smislom i ciljem onoga
to je u Kuranu kazano. Kada se radi o tekstovima ije je znaenje ispravno,
ali im predaja nije vjerodostojna oni se mogu tretirati kao mudre izreke i
koristiti njihovim sadrajem bez potrebe da im se pripisuje status svetosti.
Njihovo prihvatanje e u tom sluaju biti zasnovano na poruci koju nose i
to je sasvim dovoljno.
59
24.3.2011 8:48:21
trud u saznavanju koje su to vjerodostojne predaje i da njih

zapamte, a to znai da sve ono to je van tog vjerodostojnog
nevjerodostojno. Ono ta je nevjerodostojno i to je lano
tome nema kraja i to se poveava u nedogled. Kada se radi o
slabim i patvorenim hadisima, dovoljno je da shvatimo kakva
je njihova namjera i cilj te na koji nain i kojim sredstvima
se nastoje uvui u islamsku misao uz navoenje primjera
lanih i patvorenih hadisa, suprotstavljanje njihovom irenju
i njihovo opovrgavanje.
Koliko smo mi samo nepaljivi kada se radi o psiholokim
efektima uenja i insistiranja na koliini najbolji pokazatelj
danas je vjersko obrazovanje. Glave djeice se pune
informacijama koje nisu u skladu s intelektualnim uzrastom
niti s psihikom konstitucijom djeteta. teta nanesena takvim
uenjem ne svodi se samo na to da glave djeice punimo
onim za to nema potrebe, nego to znai da im uskraujemo
metode uenja i izlaganja koje doprinose njihovoj psiholokoj
izgradnji u razliitim fazama odrastanja i adaptiranja na
fleksibilan nain. Kada proe ta prilika za odgoj koja se temelji
na emocijama a to je period ranog djetinjstva onda vie
nema nikakve anse za pravilnim psiholokim izgraivanjem.
Uzmimo kao primjer onoga ime se pune glave djeice a od
ega imaju malo koristi obavezu da dijete u osnovnoj koli
naui koliko iznosi zekat na deve, krave, sitnu stoku, usjeve.
Mnogo djece nije ni vidjelo devu i moda nikada u ivotu nee
imati kravu, sitnu stoku ili usjeve. Zato im onda puniti glave
ovim suhim fikhskim detaljima i stvarima koja nisu vezana za
ivotnu realnost djeteta? Isti sluaj je i kad se djeca obavezuju da
znaju napamet koliko treba dati zekata na profitabilnu trgovinu
dionicama, nekretninama i industrijskim proizvodima. Koliko
60
24.3.2011 8:48:22
e ove djece raditi na ukupljanju zekata i da li e djetetu koristiti

kad odraste i bude imalo dionice i nekretnine podsjeanje na
procente i koliine koje je nekad znalo napamet ili e traiti od
strunih ljudi da mu tano kau koliko ta iznosi?
teta nije samo u tome to se djeije glave pune onim od
ega ima malo koristi. Mnogo gore i pogubnije od toga je to
se to ini u periodu kada se dijete psiholoki i emocionalno
izgrauje, stjee odreenu narav. Takoer, u tom periodu
razvijaju se osjeaji i oblikuju shvatanja djeteta. Stoga je
prioritetnije u fazama odrastanja da se djetetu, kada ga uimo o
zekatu, nauimo smislu za solidarnost, samilost, rtvu i ljubav
prema drugima. To uenje ne smije biti diktiranjem, nego se
treba prakticirati koritenjem svih audiovizuelnih sredstava
i odgojno-naunih metoda kao to su naprimjer: posjete
siromanima, nemonima i invalidima, pruanje pomoi
takvim osobama, shvatanje njihovih potreba i osjeanje
veliine njihovih muka.
Proputanje prilike da se dijete duhovno formira i
zamjenjivanje ispravnog duhovnog formiranja znanjem koje
je samo sebi cilj, znak je nemara prema djetetu i neshvatanja
koliki utjecaj imaju informacije koje mu se nude u izgradnji
i razvoju njegove linosti na psiholokom i emocionalnom
planu. To je jedno od naslijea deformacije u pristupu koja
je pogodila islamsku misao i islamsku civilizaciju u kasnijim
periodima.
Trea deformacija: Deformacija shvatanja

Trea opasna deformacija koja je pogodila islamsku misao
i muslimanski nain razmiljanja zbog izolacije uenjaka
61
24.3.2011 8:48:22
bila je deformacija u shvatanjima a ona je za posljedicu

imala intelektualnu nemo, mrtvilo i govor pun prijetnji i
zastraivanja kako bi se na taj nain ugasio duh kritike i mase
prisilile da se usljed intelektualne nemoi predaju i prihvate
ono to se od njih trai. To se desilo stoga to nije bilo mogue
ugasiti duh kritikog promiljanja i traenja argumenata, te
stoga to se mase nisu mogle podvri diktatu sve dok iskrivljena
shvatanja nisu prodrla u osnovna islamska shvatanja to je
onda olakalo zadau i pripremilo razum i duu da se pokore,
okrenu sijeenju i oponaanju i, konano, da se predaju.
Iskrivljeno shvatanja pojma oboavanja

Pojam oboavanja spada u osnovne islamske pojmove.
Njegovo iskrivljeno shvatanje dovelo je do deformacije
mnogih drugih islamskih shvatanja. Iskrivljena shvatanja su
se meusobno ispreplela i uspjela potlaiti duu, eliminirati
kritiko shvatanje, ukoiti razmiljanje, istraivanje i precizno
ispitivanje. Ona su dovela do toga da se muslimani ponu
zadovoljavati dovama i prevakavanjem snova, umjesto
traenjem rezultata i temeljitim istraivanjem tradicije.
Musliman kako ga ui islam mora biti dostojanstven,
jer je on Allahov namjesnik na Zemlji kome je ukazana
posebna ast. Njegovo oboavanje Allaha je ishodite njegovog
dostojanstva i plemenitosti, jer je ono izraz slobodne volje
u spoznaji istine i slijeenja ispravnog puta. Muslimani su
predani Allahovi robovi i nije sluajno to Uzvieni Allah,
kada god se obraa ljudima u Kuranu asnom, imenuje ih
kao ibad. Ta rije je izvedena iz rijei pokoravati se (tabid),
a ne iz rijei podjarmljivati ili porobljavati (istibad) iz koje
62
24.3.2011 8:48:22
je izvedena rije abid u znaenju porobljeni ili podjarmljeni

ljudi. Slino se u Kuranu asnom koristi rije poniznost (zull).
ovjekova poniznost roditeljima (zull) po prirodi njegovog
odnosa prema njima u Kuranu asnom izvedena je iz rijei
tezlil (potinjenost), a ne iz rijei ponienje (mezelle). Uzvieni
Allah kae: Spusti prema njima krilo poniznosti iz milosti i reci:
Gospodaru moj, smiluj im se, kao to su oni prema meni bili
milostivi kada su me odgajali dok sam bio dijete. (El-Isra, 24).
Mijeanje pojmova pokoravanje (tabid) s pojmovima
podjarmljivanje i porobljavanje (istibad) nema nikakvog
utemeljenja niti potrebe. To se ini onda kada se ele opravdati
sve vrste podjarmljivanja, zastraivanja, prijetnji, guenja
savjesti, poniavanja, oduzimanja ljudskog dostojanstva,
zauzdavanja razuma i postavljanja barijere izmeu stvorenja i
Stvoritelja. ovjek je ogranieno stvorenje a Allah je apsolutni
stvoritelj i uope nema prostora za poreenje stvorenja i
Stvoritelja, kao to nema nikakvog smisla raspirivanje takvih
tvrdnji i poreenja.
Iskrivljeno shvatanje pojma oboavanje i irenje razliitih
naklapanja o tome ta sve znai taj pojam dovelo je do
omalovaavanja pozicije razuma. Ta naklapanja izazvala
su sumnjienja, osporavanja i pobune. Ona su doprinijela
potinjavanju svijesti muslimana, uzurpirala mu pravo na
razmiljanje, procjenjivanje i kritiku.
Takav nadmen odnos onih koji su izuavali vjerske
znanosti odveo je mnoge mislioce u filozofije strane islamu. To
se deavalo zato to su mnogi malo toga znali o antropolokim
znanostima i o nainima kako saznanja koja nudi Objava silaze
u realnost ivota ljudi. Te filozofije predstavljale su naslijee
63
24.3.2011 8:48:22
civilizacija i kultura koje su ule u islam i mnogi koji su se

u njih uputali nisu imali jasne vizije. Usto treba znati da su
veinu tih filozofija i naslijea inila metafizika zaluivanja
koja su bila bez ikakve boanske upute. To je dovelo do borbe
i izmiljenog sukoba u islamskoj misli izmeu razuma i
predaje, to je otupilo otricu ummeta, oslabilo njegovu misao
i razjedinilo napore. Ovaj sukob je zavren iskrivljavanjem
shvatanja islama kako bi se prikrila nemo misli te ukrotio i
degradirao mislilac i kritiar.
Veoma je vano shvatiti odnos izmeu osnovnih islamskih
shvatanja koja se ogledaju u razumijevanju vjere u jednog Boga,
shvatanju ta znai volja, shvatanju ta podrazumijeva pojam
oboavanja, ta znai ovjekovo namjesnitvo na Zemlji, ta
podrazumijeva pojam civilizacijskog napretka (umran).
Shvatanje vjere u jednog Boga nije sveeniko pitanje koje
se zavrava golim opisom boanskih svojstava i nije pitanje
o kojem odreene grupe ljudi govore u ime Boga, nego je to
vjerski princip i islamsko razumijevanje koje smisao zadobiva u
ivotu ljudi, u shvatanju smisla dunjalukog ivota i njegovoga
cilja.
Centralna uloga shvatanja vjere

u jednog Boga i smisao vjere u ovjekovom ivotu
Vanost principa vjerovanja u jednog Boga ogleda se u
tome to vjerovanje predstavlja okvir za razumijevanje ivota
i kosmosa te utvruje principe ljudskih odnosa i temelje na
kojima stoje ti principi. Bilo kakav poremeaj ovog principa
ili shvatanja ima svoje opasne posljedice po smisao islamskog
ivota, njegovu osebujnost i cilj.
64
24.3.2011 8:48:22
Princip vjerovanja u jednog Boga podrazumijeva da je

Stvoritelj jedan, a ta injenica znai jedinstvo svih stvorenja
u kosmosu, jedinstvo ivota i ovjeka, svrsishodnost stvorenja
i kosmosa te njihovo injenje cjeline, a ne suprotstavljenosti
jednoga drugome, takoer, podrazumijeva namjeru da se ini
dobro. Stoga nema mjesta uzdizanju, nepravdi i potinjavanju
ljudi jednih od strane drugih. Princip vjerovanja u jednog Boga
nuno nalae pridravanje principa pravednosti, meusobnog
dogovaranja i jednakosti u pravima, kao to nalae i uvaavanju
ljudskog dostojanstva, slobode volje i ljudske odgovornosti.
Sr pobonosti je injenje dobra, sloboda volje i ljudska
odgovornost koja se ogleda u principu vjerovanja u jednog
Boga te u principu namjesnitva ovjeka na Zemlji. Na tome se
gradi poimanje civilizacijskog napretka (umran). Na ovjeku
kao pojedincu i na drutvu kao zajednici dunost je da nastoje
ostvariti plemenite ciljeve stvaranja shodno zakonima koje je
Allah postavio u duu ovjeka i u svijet koji ga okruuje a na
temelju upute objave i zakona prirode koje je Allah ugradio u
stvorenja.
S ovim razumijevanjem, koje je u harmoniji sa sustavom
univerzalnih islamskih principa, shvatanja i vienja, poimanje
oboavanja kako ga Kuran imenuje postaje izvor
dostojanstva, moi, pouzdanja muslimana i njegove duhovne i
emocionalne izgradnje. Oboavanje u ovom znaenju niukom
sluaju ne predstavlja porobljavanje ljudske due, niti izvor
osjeaja ponienja, omalovaavanja, puzavosti i pasivizma.
Korisno je da ovdje navedemo neke kuranske ajete koji e
uputiti cijenjenog itaoca na osnovne izvore islama, uenje o
vjeri u jednog Boga, oboavanje, ovjekovo namjesnitvo na
Zemlji, humanizam i civilizacijski napredak (umrn).
65
24.3.2011 8:48:22
Nekoliko ajeta koji govore

o vjeri u jednog Boga i pokoravanju Bogu
Kuranski ajeti princip vjerovanja u jednog Boga postavljaju
kao osnovni princip postojanja kosmosa i osnovu za dobro stanje
i uvanje kosmosa, jer Allah je jedan i On je Stvoritelj i da nije
tako sudbina kosmosa bi bila nered. On je izvor znanja o tome ta
je kosmos i On upuuje stvorenja i ovjeka svojim putokazima
i stazama. On jedini ima pravo da mu se bude pokorno kada
se radi o kosmosu. On jedini upuuje na put vjerovanja. U
pravilnom izvravanju svega toga krije se ispravnost, dostojanstvo
i ispunjenje tenji ovog svijeta i ahireta.
Uzvieni Allah u utvrivanju principa jedinstva kae: Kad
bi osim Allaha bilo vie bogova na Nebesima i na Zemlji oboje
bi zasigurno propali zato neka je slava Allahu, Gospodaru elAra u odnosu na ono kako Ga opisuju. (El-Enbija, 22).
Uzvieni Allah daje da dobroinstvo i pokornost ljudske
due Njemu budu uzrokom dobra: ... pa ko se nada susretu
Gospodara svoga, neka radi dobra djela i neka Mu nikoga u
ibadetu (pokornosti) ne pridruuje. (El-Kehf, 110).
Put dobra je put dostojanstva i na ovom svijetu i na ahiretu:
Zar da postupamo prema onima koji vjeruju i dobra djela ine
kao prema onima to po Zemlji smutnju siju, zar da postupamo
prema bogobojaznima kao prema grjenicima. (Sad, 28)
Ajeti koji govore o namjesnitvu ovjeka

na Zemlji, injenju dobra i napretku (umran)
Korisno je, takoer, da navedemo neke ajete u kojima
Kuran asni detaljnije govori o putu upute i estitosti i o tome do
kakvih rezultata dovode djela Allahovog namjesnika na zemlji
66
24.3.2011 8:48:22
koji je estit i temeljit vjernik i koji tei dobru. Kuran detaljnije

govori i o putu poricanja Stvoritelja i o zabludi i o tome do ega
oni dovode. Allah je obeao onima koji vjeruju i dobra djela
ine da e ih sigurno postaviti na Zemlji za namjesnike, kao to
je uinio i namjesnicima i one prije njih. (En-Nur, 55). Zatim
smo vas namjesnicima na Zemlji uinili poslije njih, da vidimo
kako postupate. (Junus, 14). O narode moj, oboavajte Allaha,
vi drugog boga osim Njega nemate. On vas je od zemlje stvorio
i dao vam da na njoj ivite. Zato Ga molite da vam oprosti, i
pokajte Mu se, jer moj Gospodar je, zaista, blizu i odaziva se.
(Hud, 61). O narode moj, oboavajte Allaha, vi drugog boga
osim Njega nemate. Ve vam je doao jasan dokaz od Gospodara
vaeg, zato pravo na litri i na vagi mjerite i ljudima stvari njihove
ne zakidajte, i nemojte initi nered na zemlji kad je ve na njoj
uspostavljen red. To vam je bolje ako ste vjernici. (El-Araf, 85).
I udi sa onim to ti je Allah dao da stekne onaj svijet, a ne
zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu i ini dobro kao to Allah
tebi ini dobro, i ne tei za smutnjom na zemlji, jer Allah ne
voli smutljivce. (El-Kasas, 77). im zavlada nastoji da na zemlji
nered ini i unitava usjeve i porod, a Allah ne voli nered. (ElBekare, 205). I Mi smo unitavali naselja samo kada bi njihovi
itelji postali nasilnici. (El-Kasas, 59). Gospodar tvoj nikada nije
unitavao naselja nepravedno i dok su stanovnici njihovi inili
dobro. (Hud, 117).
U Allahovoj Knjizi se moe nai jo ajeta o ovoj temi, a
i u vjerdostojnom sunetu kako u rijeima tako i u praksi
postoje riznice upute. Mnogo toga jo uvijek oekuje
naunu valorizaciju da bi se moglo iskoristiti u odgoju mlade
generacije.
67
24.3.2011 8:48:23
etvrta deformacija: Deformacija diskursa

etvrta opasna deformacija, koja je nanijela tete
muslimanskom nainu miljenja, osjeajima i psihologiji, bila je
deformacija u samome diskursu, nastala u doba kad je dolo do
podvajanja izmeu islamske intelektualne elite i politike elite. To
podvajanje i izolacija uenih doveli su do intelektualne nemoi
koja je praktinu misao, rasuivanje (idtihad), modernizaciju
i kreativnost preokrenula u skolastinu, zatvorenu misao koju
zanimaju samo tekstovi. Nakon prvih stoljea islama gotovo
da nije bilo slobodnog rasuivanja. Sve se pretvorilo u puko
oponaanje u kojem je slabi tekst, ponekad i netaan, postao
pojedinim uenjacima vaniji od samog miljenja.
Deformacija diskursa u tim okolnostima dola je kao
neminovan rezultat miljenja koje je definirala izoliranost
i podvojenosti izmeu intelektualnog i politikog vostva
pri emu namjere, uglavnom, nisu imale neke naroite veze.
Diskurs s puno misli, opaanja, promiljanja, uvjerenja i
sposobnosti za rasuivanje, obnovu i savladavanje promjena
koje donosi vrijeme i mjesto pretvorio se u diskurs koji obiluje
zastraivanjem, potinjavanjem i guenjem. Takav diskurs,
u mnogim sluajevima, oslanja se na gomile predaja koje
prenosi samo jedna osoba, poesto ona iz grupe nemarnih,
varalica, brbljivaca i zlonamjernika. Takoer, takav diskurs
oslanja se i na pogreno tumaenje koje i tekstove namijenjene
poricateljima Stvoritelja, nevjernicima, silnicima i onima koji
se bore protiv islama primjenjuje na vjernike. Vjerski diskurs
zastraivanja dodatno je potiskivao duh masa.
Nisu tek tako bile izgovorene rijei Ebu Zerra el-Gifarija,
ovjeka koji je uio neposredno od Vjerovjesnika, s.a.v.s., a koje
je uputio utemeljitelju tiranske vlasti Muaviji ibn Ebi Sufjanu.
68
24.3.2011 8:48:23
Kada se Muavija ibn Ebi Sufjan popeo na minber da govori o

prihodima ummeta i o dravnoj blagajni muslimana i kada je
tu imovinu nazvao Allahovom imovinom (malullah) nastojei
tom terminu pridodati odreenu svetost, ustao je Ebu Zerr elGifari, usprotivio mu se, korigirao ga i podsjetio da ummet
ima pravo na ta dobra i bogatstva i da ima pravo da poziva na
odgovornost one koji vladaju i one koji rade s tim dobrima
te da ima pravo na uvid kako se troe i da li se dijele onima
kojima pripadaju. Ebu Zerr el-Gifari je na rijei Muavije koji
je nazvao dobra i bogatstva Allahovom imovinom (malullah)
odgovorio: Ne, to je imovina muslimana (malu-l-muslimin).
Nije udo to je ummet dospio do ovog stepena
rascjepkanosti, nemoi i zaostalosti ako se musliman u drutvu
osjea slabim kao jedinka, ako nema osjeaja drutvene
solidarnosti, ako ima negativan pristup prema radu, ako mu
nedostaje civilizacijska i graditeljska dimenzija i ako rad za
njega nema duhovni znaaj. Kada se shvatanja muslimana
deformiraju, onda ona postaju sredstvom degradacije njegova
uma i sredstvom ruenja samopouzdanja.
Nije udo to je ummet dospio u ovu fazu pasivizma i
zaostalosti kada ga tiranizira vladajua struktura koja se ne zna
ophoditi prema politikoj opoziciji i onima koji imaju drukije
miljenje niti zna izgraditi drutveni dogovor. Vladajue
strukture ummeta znaju samo spreavati, guiti, pokazivati bi,
sablju, gubilita i otvarati vrata zatvora opoziciji. ine to jer se
ne umiju nositi s promjenama te zato to im nedostaje idejna
baza koja e im pomoi u drutvenom napretku, u noenju
s promjenama, efikasnosti u obnaanju drutvenih poslova i
zaustavljanju iskvarenosti.
69
24.3.2011 8:48:23
Kada se politikom teroru i njegovim okovima i zatvorima

pridoda teroriziranje kroz vjerski diskurs koje se ogleda
u Dehennemu, u plamenovima paklene vatre, u strahotama
kabura i Sudnjeg dana, koji oekuju vjernike kao kazna za
male i velike grijehe poinjene prilikom oblaenja, jela ili
pia mogu se shvatiti razlozi indiferentnosti duha ummeta,
njegove odsutnosti, pasivizma i nemoi te razlozi kojekakvih
nekontroliranih deavanja.
Konkretnim primjerom pribliit u itaocu neke od
deformacija koje karakteriziraju iskrivljeni nain vjerskog
diskursa. Navest u dogaaj kojem sam bio svjedokom na
svjetskom islamskom skupu posveenom islamskom jedinstvu.
Predavanje je bilo javno i sala je bila puna uesnika i slualaca.
S obzirom da govornik, kako se inilo, nije dobro poznavao
temu i nije je bio sposoban izloiti na kvalitetan nain, u sali je
dolo do mrmljanja. Govornik je uzrujano, sasvim neoekivano
i neprilino, poeo govoriti o smrti i susretu s njom te o tome
ta eka one koji ine loa djela. Gledao sam ivu, zapanjujuu
sliku pogrenog naina podsjeanja ljudi na smrt te nastojanja
da se sluaoci njome zastrae. U takvom nainu obraanja
govornik pokuava iskljuiti razum onih kojima se obraa u
oajnikom pokuaju da vlada masama slualaca paralizirajui
njihovu sposobnost kritikog gledanja i svjesnog prosuivanja
onoga o emu im govori.
Uzet u jo jedan primjer koritenja intelektualnog
zastraivanja i loe upotrebe simbola svetosti. To je jedna
hutba koju sam sluao a koja je bila posveena noenju brade
kao jednom od detalja koji se tiu izgleda muslimana.
Hatib nije znao pojasnoti prisutnima smisao putanja brade
pa je pribjegao nametanju svoga miljenja kroz zastraivanje.
70
24.3.2011 8:48:23
On je na taj nain pretvorio ovo sporedno pitanje u pitanje

vjerovanja, nevjerovanja i neposlunosti. Zakljuio je da oni
koji briju bradu nijeu sunnet a onaj ko nijee ono to je
Poslanik, s.a.v.s., naredio nijee vjeru, a ako nijee vjeru,
nevjernik je.
Problem je ovdje u nainu miljenja i pristupu koji i danas
doputa ovu vrstu obraanja na javnim mjestima i u kolama,
miljenju i pristupu to doputaju koritenje tekstova kojima
se nasumce pririe karakter svetosti, bez naunog valoriziranja
tih tekstova i bez sveobuhvatnog epistemolokog pristupa u
kojem se razliite znanosti nadopunjuju. Ovakav diskurs nee
ni odgojiti ni obrazovati svjesne glave i zrele due koje shvataju
domete problema to stoje pred pojedincem i drutvom.
S obzirom da su odgoj i pouavanje vjeri i kulturi vreni
na ovakav nain, utjecaj vjerskog pouavanja najee je bio
slab i negativan. To je mogue iitati i primijetiti kroz slab
odziv veine pripadnika ummeta onome u ta pozivaju takvi
govori. Moe se to vidjeti i u osjeajima djece naspram takvih
znanja i naina na koji im se serviraju. Dovoljno je ukazati,
kada je u pitanju ova tema, da je Poslanik, s.a.v.s., bio otac, djed
i uspjean odgajatelj, da nikada nije udario dijete te da je bio
ljubazan i paljiv prema djeci i mladima. Jedan od primjera koji
pokazuju koliko je Vjerovjesnik bio paljiv prema mladima i
koliko je znao ui u njihove due je dogaaj koji se desio izmeu
njega, s.a.v.s., i jednog mladia. Taj mladi nakon punoljetstva
i buenja nagona nije mogao spavati pa je otiao Poslaniku
i traio od njega odobrenje za blud. Poslanik, s.a.v.s., je prvo
umirio bijes onih koji su bili s njim i koji su vidjeli u traenju
mladia nedostatak odgoja u nainu obraanja Allahovom
poslaniku, s.a.v.s., a zatim im naredio da ga puste da govori.
71
24.3.2011 8:48:23
Priao je potom paljivo mjestu gdje je sjedio mladi. Ono

to nas ovdje u vezi s odgojem zanima jeste taj paljiv odnos
u kojem nema zastraivanja i prijetnji, niti prie o haramu i
paklu. Mladi nije doao pitati kakvi su erijatski propisi u
vezi s bludom, nego je doao potraiti rjeenje i izlaz iz stanja
u kojem se naao. Poslanik, s.a.v.s., je razumijevajui naravi
dua proniknuo u dubinu due i narav mladia i pomogao je
mladiu da postane sam svoj uvar te da mu savjest postane
zapreka i norma. Nastojei pobuditi plemenitost mladieve
due i njegovo dostojanstvo, upitao ga da li bi pristao da neko
ini blud s njegovom majkom ili s njegovom sestrom. Potom
je upitao mladia da li bi pristao da neko ini blud s njegovim
tetkama s oeve i majine strane. Mladieva plamenita i
ponosna dua odbijala je takvo ponienje i sramotu. Na taj
nain Allahov Poslanik, s.a.v.s., je skrenuo panju mladievu
na injenicu koju ne bi smjela zanemariti plemenita dua, a ta
injenica je da nije mogue initi neto drugome to ne bi bio
zadovoljan da neko ini tebi. Potom mu je s puno ljubavi i uz
uvaavanje njegovih duevnih muka rekao: Sve su ene neije
majke, sestre, tetke. Na kraju je zamolio Allaha da pomogne
tom mladiu. Takav Poslanikov postupak dao je mladiu
duhovnu snagu i odvratio ga i udaljio od bluda.
Zaista je neophodno, uz analitiki discipliniran i
sveobuhvatan metod i spajanje u cjelinu saznanja iz islamskog
odgoja, iznai mehanizam utemeljen na izabranoj i strunoj
uri (dogovornom tijelu), koji e vriti selekciju miljenja
i odabirati ono miljenje za koje lanovi ure na osnovu
poznavanja temeljnih erijatskih postavki, intencija erijata
i stanja ljudi smatraju najboljim za ummet, a da, pritom,
zadovoljava potrebe i prirodu ljudske due i bude u skladu
72
24.3.2011 8:48:23
je s novonastalim okolnostima. U svemu tome oni se moraju

oslanjati na znanje, spoznaju i jasan islamski put. Takav
diskurs bi bio upeatljiviji i sa svojim erijatskim i politikim
kvalifikacijama lake bi pridobijao narod, zbijao njegove
redove, dovodio do erupcije energije i vrsto gradio tkivo
drutvenih odnosa.
Ova vrsta epistemolokog islamskog metoda zajedno
s mehanizmom ure osigurala bi klimu koja bi otvorila put
idtihadu i obnovi te ne bi imala negativne posljedice koje
idtihad pretvaraju u sredstvo razbijanja, daljih podjela i
zbrke. Na taj nain bi erijatski propisi postali vodi kretanju
ummeta koji bi napredovao shodno novonastalim prilikama a
na osnovu uputa temeljnih islamskih uenja, ljudske prirode te
potreba i mogunosti drutva.
Tragovi zastraivanja koji su primijetni u muslimanskom
diskursu nisu se ograniili samo na obraanje punoljetnim,
nego su prisutni u svim vrstama diskursa, posebno u obraanju
uenicima u obrazovnom sistemu. Uz takve naine obraanja
idu diktat, uenje napamet, oponaanje, materijalno i duhovno
ugnjetavanje, pri emu se svemu tome daje etiketa svetosti. To
je unitilo kritiki duh, istraivanje i razumijevanje i dovelo do
slijepe pokornosti u razumijevanju izreke: Onaj ko me nauio
jednom slovu uinio me svojim robom.
Peta deformacija: Svijest magije i praznovjerja

udno je to da su se praznovjerje i magija rairili u ummetu
Kurana, Boije objave koja poziva na zalaganje, promiljanje,
promatranje, paljivo prouavanje, marljivost, preciznost u
poslu, te na dobroinstvo, idtihad, borbu, slijeenje Boijih
73
24.3.2011 8:48:24
zakonitosti i prihvatanje stvari uz uvaavanje principa odnosa

uzroka i posljedice.
Uistinu je udno da svijest praznovjerja i magije raste u
ummetu poslanika Muhammeda, poslanog da svojim ivotnim
putem i praksom u voenju poslova ummeta ne ostavlja
prostora za bilo kakvu sumnju u to, Poslanika koji je najozbiljnije
vodio rauna o uzrocima i posljedicama, Poslanika koji je
dobro promiljao stvari i s punom ozbiljnou i marljivou
suprotstavljao se svakom vidu magije i praznovjerja na koji je
nailazio. Usto, njegov ivotni put bio je ivotni put ovjeka,
podloan zakonitostima prirode. Kuran jasno i nedvosmisleno
istie tu njegovu ljudsku dimenziju. Doivljavao je i pobjede
i poraze. Bio je bolestan, gladan i edan. Kada su u pitanju
stavovi koji se ne tiu Objave, bio je u pravu, ali i u krivu.
Poslanik je bio kreativan u promiljanju, planiranju
i voenju u pitanjima mira i rata. Reci: Ja ne mogu ni za se
pribaviti kakve koristi niti tete, osim ako to Allah hoe, a da
znam nevidljivo, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko
od mene. Ja sam samo opominja i donosilac radosne vijesti
ljudima koji vjeruju. (El-Araf, 188) Reci: Ne govorim vam da
su Allahove riznice u mene, niti da znam nevieno. Niti vam
govorim da sam melek, ja samo slijedim ono to mi se objavljuje
... (El-Enam, 50) Reci: Ja sam samo ovjek kao i vi, objavljuje
mi se da ... (El-(Kehf, 110) Muhammed je samo poslanik. Prije
njega je bilo poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar biste se
stopama svojim vratili? ... (Alu Imran, 144)
Kako se onda moglo desiti da mnogi sljedbenici ove Objave
i sljedbenici ovog asnog Poslanika zavre u lahkomislenosti i
praznovjerju te da njihovim umom i mislima ovladaju gatke?
74
24.3.2011 8:48:24
Istinsko oslanjanje na Allaha i lahkomislenost

Kuran se u velikom broju ajeta obraa srcu i razumu, iznosi
argumente i poziva radu, obavezuje na odgovornost, nareuje
ummetu Muhammedovom marljivost, zalaganje, borbu i
voenje rauna o uzrocima i posljedicama. Muhammed,
a.s., kae: Svei devu pa se onda osloni na Allaha.11 Kuran
naglaava da je Uzvieni Allah: Onaj Koji stvara a zatim
ini skladnim. Koji odreuje a zatim upuuje. (El-Ala, 2-3) I
da je ovjekovo samo ono za ta se potrudi. (En-Nedm, 39)
Radom i zalaganjem u skladu s mogunostima i istraivanjem
Allahovih univerzalnih zakona ostvaruju se pretpostavke za
ubiranje plodova i u tome nema nikakva mjesta iluzijama,
praznovjerju i gatanju niti bilo ega to je u suprotnosti s
istinskim oslanjanjem na Allaha i slijeenjem univerzalnih
Boijih zakona, koji nemaju alternative u ureenju ivotnih
pitanja.
Stvarno znaenje istinskog oslanjanja na Allaha, uenja
dova i oekivanja koristi od njih imaju smisla nakon to ovjek
uradi ono to je do njega uloi trud i napor i s oslananjem
na Allaha dovom Ga moli da pomogne u onome na ta on
nema utjecaja, jer znanje i naine odvijanja zna samo On,
Svemogui. Nemo, lijenost, zanemarivanje Boijih zakona,
neuvaavanje uzroka i posljedica uz sjedenje i uenje dova znak
je lahkomislenosti i skretanja s puta islama te zanemarivanja
boanskih zakona po kojima se odvija sve to postoji na Zemlji.
Takva osoba je ista kao i ona koja se bavi magijom i kuca na
vrata varalica i vraara. Znak je to skretanja s Pravoga puta na
put zablude i zapadanja u opasnosti nevjerovanja i idolatrije.
11
Tirmizi, Sunen, 1441.
75
24.3.2011 8:48:24
Prije nego to iznesemo probleme vezane za praznovjerja

i gatanja, vano je da objasnimo odnos izmeu truda i
uvaavanja uzroka i posljedica te dove Allahu i istinskog
oslanjanja na Njega. Student kome se dre predavanja duan
je uiti, razumijevati, savladavati gradivo i ponavljati ga. Inae,
shodno zakonu uzroka i posljedica, nee proi.
Takav je Allahov zakon. Stoga se mora raditi, nastojati i
tragati za putevima koji vode uspjehu. Same dove nisu dovoljne
da bi se postigao uspjeh, ali su bitne nakon to ovjek uloi sav
svoj trud, jer uspjeh ne zavisi samo o direktnim uzrocima, nego
je vezan i za univerzalne zakonitosti koje su iznad naih znanja
i mnogo su ire i openitije. Tako, naprimjer, i studenta koji ui
moe sprijeiti udes pa da ne ode na ispit, moe biti na ispitu,
ali mu se moe desiti da nakon to preda test, konstatira da je
zaboravio odgovoriti na neko pitanje ili da je odgovorio, ali
pogreno. Sve su to neke ope stvari na koje ovjek unaprijed
ne moe raunati i ne moe na njih utjecati, pa je uz rad nuno
vrsto oslananje na Allaha Koji upravlja kosmosom i u ijoj
ruci je sve. ovjek svojom dovom moli Allaha za njegovu
providnost i moli Ga da mu pomogne u onome to radi i da
mu to bude kako treba u svakom pogledu. To je islamski put u
ivotu, u tome se ogleda smisao pravilnog oslananja na Allaha
i smisao iskrene dove.
Zastraivanje, despotizam i zaostalost

predstavljaju plodno tlo za praznovjerje i gatanje
Ove deformacije koje su oduzele pamet muslimanu
osigurale su plodno tlo praznovjerju i gatanju. Muslimanske
mase postale su rtvom nepravdi despotizma, politikog terora
76
24.3.2011 8:48:24
i idejnog zastraivanja pa su ih poeli obuzimati snishodljivost

i pasivizam. Postepeno su se udaljavale od zalaenja u
prostranstva istraivanja, ispitivanja, gradnje i kreativnih
poslova tonui u bespua siromatva, praznovjerja i neznanja.
Na toj taki ovjek gubi samopouzdanje u sebe, gubi inicijativu
u ivotnim pitanjima, gubi sposobnost realiziranja mogunosti
koje mu se pruaju.
Prirodno je onda da takva osoba, kada se nae u
bespuima nemoi naginje praznovjerju i gatanju. Postaje
sklona obmanama, bajkama i mitovima. Nevoljnik trai spas
u jeftinim opijajuim fikcijama protiv poasti koje ga okruuju
a kojima zbog svoje neukosti ne zna uzroke niti ima snage
da im se odupre. Njegovo obrazovanje ako ga i ima psiha
i sposobnosti uveliko budu rezoreni nevoljama i mukama.
On nema duhovne snage, kreativnosti i inicijative, nema
sposobnosti da temeljito istrauje i propituje. Takoer, on ne
zna ili previa da za posjedovanje duhovne snage, kreativnosti,
inicijative i podsticaja za temeljito istraivanje i traganje
sljedbenici Kurana velianstvenog i sunneta Muhammedovog
imaju vie pretpostavki od bilo koje druge zajednice na Zemlji.
Tragedija je to je vjera i ono

to je sveto angairano u funkciji praznovjerja
To to je jedna bolest postala poast, to je groznica
postala kuga, to je ir postao rak, to je izoblienost postala
sakatost, to su se korijeni zla razvili, to se bolest ukorijenila i
izlijeenje postalo veoma teko pored svih izazova, nesrea i
tragedija koje su zadesile ummet u kojem se nauci ne poklanja
dovoljno panje i u kojem nema kreativnosti i preciznosti u
77
24.3.2011 8:48:24
poslu bilo je posljedica injenice da su mnoga praznovjerja i

gatanja dobila status svetosti i da su brojne patvorene predaje,
legende i israilijati poeli kruiti meu muslimanima. Tome
treba pridodati i pogreno tumaenje kuranskih aluzija na
historijske dogaaje.
Kada je zavreno sazrijevanje ovjeanstva i objavljen
Kuran, ije svjetlo kazuje ljudskom razumu o tome kakav
odnos treba imati prema svijetu i prema tajnama koje je Allah
postavio u svijetu, situacija se promijenila. Takoer, promijenila
se i pozicija ovjeka. On sa svojim razumom i znanjem postaje
taj koji raspolae u svom svijetu, i nijedan drugi svijet nema nad
njim vlasti, niti njim raspolae. Stoga Uzvieni Allah kae: ... pa
ko sada prislukuje, na zvijezdu vrebalicu naii e. (El-Dinn,
9). I ne samo to, nego Kuran asni pojanjava da je ono to su
radili vraevi i gatari bila opsjena i zavaravanje due i oiju.
Bacajte!, ree (Musa), pa kad magi bacie, poglede ljudima
opinie tako da ih prestraie ... (El-Araf, 116). Ree (Musa): Vi
bacite!, a onda mu se uini, zbog vradbine njihove, da njihova
uad i tapovi gmiu. (Taha, 66) ... Ono to su oni (arobnjaci)
napravili samo je varka, a arobnjak nee uspjeti ma gdje doao.
(Taha, 69). arobnjaci nikome nisu mogli pribaviti korist, niti
tetu bez Allahova odobrenja. Njihovo tetno djelovanje dolazi
iz spletki i varki kojima se do dana dananjega slue.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., koji je poslan svjetovima, a meu
tim svjetovima i svijetu dina i drugim nevidljivim svjetovima
u kosmosu, ni sam nije vidio dine, ali je obavijeten da ga
sluaju. Njegov svijet nije se spojio s njihovim svijetom. Reci:
Objavljeno je meni da je nekoliko dina slualo Kuran ...
(El-Dinn,1). I Iblis, iako kao to Kuran kae i kao to svi
osjeamo u naim duama moe navraati ovjeka, nema
78
24.3.2011 8:48:24
moi niti vlasti nad njim, osim ako ovjek slua njegova
nagovaranja i pokorava im se po svome izboru, dobrovoljno.
Zaista nad mojim robovima nikakve moi nema, osim nad
onima koji te slijede od zalutalih. (El-Hidr, 42). On sigurno
nema moi nikakve nad onima koji vjeruju i na Gospodara
svoga se oslanjaju. (En-Nahl, 99).12
Uzvieni je oslobodio Svojim odreenjem ovjeka od
bilo koje vlasti osim Njegove vlasti i onoga to podrazumijeva
ovjekovo namjesnitvo na Zemlji. Svijet ovjekov Allah je
odredio samo za njega, da ovjek u njemu pokazuje svoju volju.
Nema drugih svjetova i utvara koji vladaju ovjekovim svijetom
s namjerom da ga paraliziraju ili dokidaju njegovu volju, liavaju
ga njegove uloge, negiraju njegovu odgovornost, poigravaju se s
njim i ostavljaju ga nemonim i lienim sopstvene volje. Nakon
zadnje objave niega toga vie nema; ovjek sam svojom voljom
12
Meu pogreke u koje zapadaju neki koji prouavaju ovu temu i kroz koje
se uvlae gatari jeste pitanje dodira (mess) dina. Kuran asni govori o
dodiru ejtana (messu--ejtan) kada govori o onima koji uzimaju kamatu.
Oni koji kamatu jedu stajat e upravo onako kako e stajati onaj koga
ejtan svojim dodirom izbezumljuju zato to su govorili: Kamata je isto
to i trgovina. (El-Bekare, 275). Oito je da je ovo kazano metaforiki i
da se ovim rijeima eli opisati zabluda, izbezumljenost i odstupanje od
istine onoga ko se bavi kamatom i ne slua Allahovu naredbu. To nema
veze s mentalnim i psihikim bolestima, jer su oni koji se bave kamatom
na dunjaluku, iako su odstupili od istine, razboriti i odgovorni. Njihovo
ideoloka izbezumljenost nema veze s mentalnim, nervnim i psihikim
bolestima. Ovo je takoer oito kod poreenja plodova Dehennema,
vezano za njihovu tetnost, odvratnost i ruan izgled. Plod mu je kao glave
ejtanske. (Es-Sfft, 65). Ono s im se neto poredi obino je poznato
sluaocu. Meutim, kako izgledaju glave ejtana, niko ne zna. Oito je
da se radi o poreenju s runoom i zlom ejtana kako ga ljudske due
zamiljaju. Onaj ko tvrdi da je uzrok bilo koje bolesti dodir dina (messul-dinn) lae i obmanjuje i za to nema nikakva argumenta niti dokaza.
79
24.3.2011 8:48:24
odluuje ta e initi, njegovo djelo je njegovo i odgovornost

samo njegova. Pa ko trun dobra uini, vidjet e ga. I ko trun zla
uradi vidjet e ga. (Ez-Zilzal, 7-8). ... ta god ko uradi, samo sebi
uradi, i svaki grjenik e samo svoje breme nositi... (El-Enam,
164). ... I svaka dua dobije ono to je zaradila, i njima se nee
uiniti nepravda. (Ali Imran, 25). A to vas od nevolja zadesi, to
ste vlastitim rukama zaradili ... (E-ura, 30).
Ali ova kuranska vizija, vizija nauke, promiljanja i
analiziranja, vizija koje je vodi trudu, radu, borbi i naprezanju,
vizija koje svojom vagom mjeri teinu trunke bilo je poremeena
onda kada je njenu istotu pomutilo ugnjetavanje i zaostalost
te mentalitet oponaanja. Takva misao i takva pamet poeli su
na vjealicu na kojoj su bili malobrojni kuranski znakovi i
vjerodostojni Poslanikovi hadisi i njihova pravilna i pogrena
tumaenja kaiti hrpe slabih i patvorenih tekstova koje
prenosi samo jedna osoba. Desilo se to zahvaljujui neoprezu
dobrih i podvalama arlatana, zlonamjernih i prenosilaca
mitova i israilijata, kako bi se dao legitimitet praznovjerju i
gatanju, opio islamski kuranski osjeaj i ummet gurnuo u jo
veu zaostalost i neznanje.
Bilo je bolje onima koji su se uputali u svijetove dina i
onoga to se ljudskim osjetilima ne moe vidjeti niti ulima i
umom dokuiti (svijet gajba) da su se zadrali na vjerodostojnim
predajama, da su radili na njihovom odvajanju od bezvrijednih
predaja i da su ostali u granicama kuranskih ukazivanja te
onoga na to ajeti upuuju u kuranskom kontekstu. Da su
se pri tome jo drali metoda ispravnog promatranja, da su
uvaavali nakane erijata i vodili rauna o zahtjevima mjesta
i vremena, stvarnim izazovima ummeta i problemima koji ga
mue, posljedice bi bile sasvim drukije.
80
24.3.2011 8:48:24
Meu osnovna metodoloka pravila, koja se po naem

miljenju moraju uvaavati kada je u pitanju svijet gajba,
jeste zadravanje na vjerodostojnim predajama u koje nema
nikakve sumnje. To stoga to su pitanja gajba neto o emu
se ne moe suditi na osnovu pameti, iskustva ili eksperimenta
kakvog poznaju ljudski osjeaji i relacije. Stoga je nuno da
njihovo prihvatanje bude iz vjerodostojnih izvora. Da su se
istraivai pridravali nakana i principa u razumijevanju
sadraja i u njihovoj kritici, da su bili precizni u vrednovanju
teksta i kritici lanca prenosilaca, potedjeli bi ummet velike
opasnosti i ubitanog posrnua. Potedjeli bi ga potinjavanja
mnogim laima, iskrivljivanjima, dodavanjima i israilijatima
koji su uzdignuti na nivo svetog teksta. Takoer, potedjeli
bi ga pogrenih tumaenja koja su dovela do toga da ummet
usljed nemoi, zastraivanja i despotske vlasti bude uveden u
praznovjerje, da njegov razum postane okupiran, da se preda
utjecaju kojekakvih gatara laljivaca. A upravo to je odvelo
ummet u kolonu nemonih, zaostalostih i ponienih.
Dova i rukja su stvar emotivnog

odnosa, a ne zanimanje i uzdizanje iznad Boga
Jedna od alosnih stvari jeste i injenica da su dova i
uenje Kurana asnog u cilju lijeenja (rukja) postali neto
ime neki ljudi otvaraju vrata praznovjerja i profesionalnog
bavljenja gatanjem. Deava se to onda kada se dova pretvori
u zanimanje, zanat i sredstvo za stjecanje imetka i ugleda, koje
neki ljudi prisvoje za sebe, ili im drugi svjesno ili nesvjesno
ponu pripisivati sposobnosti raspolaganja Boijom moi i
posrednitva izmeu Boga i Njegovih robova u ozdravljenju i
81
24.3.2011 8:48:25
ispunjavanju potreba. Na taj nain ljudi takvim osobama daju

satatus dobrih i bliskih Uzvienom Allahu pa se obraaju njima
da bi rijeili svoje potrebe. Te osobe praktino neovisno
o tome ta priaju hoe pokazati da, toboe, upravljaju
Allahovom milou i potinjavaju je svojoj vlasti. Uenje dova
i rukje postaje njihovo zanimanje, i daje im svojevrsnu poziciju
i vlast meu ljudima, a Uzvieni Allah kae: A kada te robovi
Moji za Mene pitaju, Ja sam, sigurno, blizu; odazivam se molbi
molitelja kad Mi se obrati... (El-Bekare, 186).
Nema sumnje da Uzvieni Allah uje dove Svojih robova,
da zna njihove tajne i ono to je u njihovim duama i da im se
Svojom mudrou odaziva koliko zasluuju. Osobe koje imaju
neku brigu prirodno je da se dovom obraaju Stvoritelju. ovjeka
smo stvorili i znamo ta mu dua njegova doaptava, i Mi smo
mu blii od vratne ile kucavice. (Kaf, 16). Gospodar va je rekao:
Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati... (Gafir, 60). Dova
roditelja ili dova onih za koje ljudi iz svog roda i iz susjedstva
smatraju estitim, poeljna je ako dolazi spontano, ako je
potaknuta motivima vre meusobne povezanosti, dobra
i ljubavi, ali je neprihvatljiva ako je potaknuta iz arlatanskih
pobuda i tvrdnji o posjedovanju posebnih sposobnosti koje su
na nivou upravljanja Allahovom milou.
Vano je da, kada se od nekoga za koga se smatra da je
estit trai da ui dovu, to ne bude sredstvo za oslobaanje
samoga sebe od pokajanja (tevbe) i vrste odluke da se bude
estit i blizak Allahu to je uvjet da dova bude usliana.
Traenje od estite osobe da uini dovu mora biti propraeno
nastojanjem da sami budemo bolji. Na taj nain dova postaje
sredstvo pribliavanja Allahu, a ne sredstvo nipodatavanja i
odsustva svijesti.
82
24.3.2011 8:48:25
Traenje da dove ue roditelji ili oni za koje ovjek zna da

su potpuno odani vjeri i estiti, nee ostvariti svoj cilj ako nije
spontano i ako ne postoji emocionalna veza. Kada se radi o
nesreama i velikim nevaljama, dova mora biti upuivana za
spas svih ljudi jer je to jedan od uvjeta da bi dova Allahovom
voljom bila usliana. Dova u tim sluajevima jaa veze i
predstavlja vid drutvene brige i meusobnog pomaganja
meu lanovim zajednice. Molite se Gospodaru svome ponizno
i tiho ... (El-Araf, 55)
Nastavljanje napora na redakturi tekstova,

shvatanja i tumaenja te njihovo preiavanje
Islamska misao u ummetu danas je jeziki iscjepkana dio
tekstova je upitan, njihovo shvatanje je doslovno, tumaenje
tradicionalistiko i oslonjeno na odreena miljenja i historijske
okolnosti bez uvaavanja realnosti u kojoj ivimo te izazova
i problema s kojima se susreemo. Sve to dovodi do toga da
misao ummeta danas slii zagonetki u kojoj je jedna sloena
slika iscjepkana na mnotvo podjednakih komadia i moe se
uporediti s papirom koga je isjeckale maina za sijeenje papira.
Veoma je teko onome ko nije dobro upuen u cjelinu onoga
to se trai da od tih istrganih komadia sastavi originalnu i
vjerodostojnu sliku. Oni koji pokuavaju rijeiti zagonetku, ako
nisu dobro upueni, dobiju na kraju mnogo iskrivljenih slika
razliitih jedna od druge. Svaku tu sliku ini zbir neusklaenih
komadia i veoma je teko sklopiti cjelovitu istinu. Upravo se
to deava danas. U svakom propisu i o svakom pitanju dignu
se nebrojeni glasovi s razliitim suprotstavljenim miljenjima
tako da svijet ne zna gdje je istina i ko je u pravu. Svako ima
83
24.3.2011 8:48:25
neto kazati i iza svakog stoji tekst, koga, po drugima, pobija

drugi tekst.
Pravilna metodologija ne doputa dogaajima, praksi,
vremenskim i prostornim okolnostima da zamagle ciljeve,
konstante i univerzalna znaenja, te da na pogrean put odvedu
napore za rjeavanje problema i izazova. Pravilna metodologija
i tumaenja onemoguili bi ulazak pogrenih shvatanja,
iskrivljenih i lanih tekstova, bajki, legendi i israilijata u misao
ummeta, u njegova temeljna i univerzalna uenja te u njegovu
kulturu i praksu.
Propagiranje praznovjerja, gatki

i knjiga iz te oblasti je vjerski kriminal
Kriminal je prema ummetu Kurana te vjerskoj, idejnoj i
drutvenoj poziciji ovjeka kao Boijeg namjesnika na Zemlji
da se u ovom vremenu i pred ovolikim izazovima s kojima se
susree ummet iri bilo ta to predstavlja prepreku znanju,
radu, zalaganju, idtihadu, uvaavanju odnosa izmeu uzroka
i posljedica te noenju odgovornosti.
Kriminal je iriti neke knjige iz prethodnih stoljea, koje
su se odnosile na okolnosti, izazove i znanstvene domete
tih stoljea. Mnoge od tih knjiga koje tretiraju pitanja
praznovjerja, zaostalosti i propadanja lano se lijepe na vjeru
i tradiciju. irenje ovakvih knjiga, bez njihovog temeljitog
pregledanja i proiavanja, te propagiranje njihovog sadraja
u ime vjere spada u kriminal i zloin prema svim pripadnicima
ummeta.
Najvie to muslimanski zdrav razum moe uraditi,
kada su u pitanju ove knjige, je struno istraivanje tih
84
24.3.2011 8:48:25
knjiga, razmatranje okolnosti i motiva njihovog nastajanja, te

spreavanje njihovog propagiraja irokim masama. Njihovo
reklamiranje predstavlja varanje u ime tradicije i u ime vjere,
ak i onda kada se pripisuju nekim uenjacima prema kojima
gajimo potovanje, jer su pogrijeili ako su tane tvrdnje da
su ih oni napisali13 u shvatanju nekih pitanja. Uostalom, ima
mnogo pojava koje u prolosti nisu bile shvatljive, ali je nauno
istraivanje i prouavanje u dananjem vremenu omoguilo
njihovo razumijevanje i rjeavanje. Takoer, i mnoge tvrdnje
pokazale su se lanim i bez osnova.
Vezanje za praznovjerje, prie o kojekakvim udesima i
lanim nadnaravnim sposobnostima, nekritiko mijeanje
izmiljenih dogaajakoji se vezuju za prolost ovjeanstva
sa sadanjou u kojoj postoji uputa objave i metode nauke i
racija, u slubi je neprijatelja ummeta. Rezultat svega toga su
razaranje duha nauke i sposobnosti ummeta i produavanje
njegove slabosti i nemoi.
Ummet i mladi moraju se zatititi i uvrstiti oslanjajui
se na ispravno vjerovanje i pravu nauku od ovakvog naina
poimanja stvari. Takvi tekstovi moraju ostati daleko od svega
to je vezano za odgoj, obrazovanje i informiranje, daleko od
oiju i uiju mladih narataja i obina svijeta. Otrovni i tetni
tekstovi moraju se uvati kod ljudi od struke daleko od ruku
djece i neznalica.
13
Poznato nam je da se nekim uenim ljudim iz prolosti pripisuju stotine

knjiga koje nije mogao napisati jedan ovjek u svome ivotu. To se moe
protumaiti time da su neki ljudi pripisivali svoje knjige velikim ljudima
kako bi mogli proturati svoje ideje. To nam daje za pravo da odbijemo
sve tvrdnje o pripisivanju odreenih knjiga nekim uenim ljudima ako te
knjige nisu generalno u skladu s njihovim idejama.
85
24.3.2011 8:48:25
Narodi napreduju zahvaljujui znanju

i spoznajama a ne zahvaljujui praznovjerju i gatanju
Narodi nisu ostvarili napredak zahvaljujui arobnjacima
i trudu gatara niti uz pomo njihovih umiljenih pomonika,
neposlunih dina i ejtana, nego onim ime je Allah obdario
ovjeka: znanjem, spoznajama, sposobnou i trudom u skladu
s njegovom naravi i mogunostima.
Mi smo duni shvatiti sutinu pozitivnih i negativnih
okolnosti i perioda kroz koje je proao islamski ummet
te prirodu njegovog mentaliteta i mogunosti diskursa u
prolosti. To stoga to su mogunosti diskursa ak i onog koji
se smatra valjanim odgovarale odreenom vremenu, mjestu,
kulturi i mogunostima. Njihovo ponavljanje u okolnostima
dananjeg svijeta i njegovim izazovima ili prihvatanje u
izvornom obliku bez razumijevanja njegovih specifinosti
pod izgovorom da se radi o pravoj batini koju elimo usvojiti
u njenoj originalnosti, spada u najvee neznanje i glupost.
Takav diskurs uzrokuje velike tete. Ne kae se uzalud da je
pogreno prenositi sve to se kae jer svakoj situaciji prilii
drukija pria. Neke rijei koje su prihvatali nai prethodnici
pogreno je prenositi, iriti, upotrebljavati i tretirati kao svetu
tradiciju.
Mislei i ueni ljudi ummeta ne smiju upadati u zamke
parcijalnih i devijantnih metodologija ako ele izvriti svoju
zadau u buenju ummeta. Oni u ispravljanju deformacija
u ummetu moraju polaziti od univerzalnih polazita i
ciljeva erijata, moraju biti naoruani saznanjima i naunim
istraivanjima iz domena historije, sociologije, psihologije i
pedagogije na sveobuhvatan, analitiki i sistematian nain. To
86
24.3.2011 8:48:25
e im omoguiti jasno sagledavanje prirode ispravne islamske

vizije i puteve njene realizacije u savremenom svijetu. To e
im pomoi i da shvate znaenja vjerodostojnih dogaaja i
tekstova koji se moraju provjeriti i odvojiti, uz koritenje
najpreciznijih i najispravnih metodolokih mjerila, kako bi se
utvrdilo ta im je pridodavano od strane onih koji su se njima
sluili u ovisnosti o kulturi, shvatanju, odnosima, obiajima i
drutvenim tradicijama.
esto se tekstovi shvate pogreno ako se na njih gleda
izolirano od vremena i prostora. Treba znati da se narodni
uitelj i voa, kada se obraa svome narodu i govori o njegovoj
realnosti, ne obraa cijelom ovjeanstvu, niti ovjek u svakom
vremenu i prostoru; ne obraa se ni svim kategorijama
drutva, zajednicama i pojedincima, jer su sposobnosti,
shvatanja, kulture, temperamenti, obiaji, tradicija i ono to je
u njihovim duama razliiti. Diskurs se esto razlikuje ovisno o
mjestu i vremenu. Razlike se ogledaju i u obraanju razliitim
kategorijama drutva. Razliito je i tumaenje pojava. Obraanje
zavisi i od toga u kakvom je stanju onaj kome se obraa, kakvi
su mu prioriteti, interesi, potrebe i mogunosti a sve to onaj
koji se obraa drugima mora uzeti u obzir. O emu tek sve
treba voditi raina kada smo od odreenih tekstova udaljeni
stoljeima?!
Svijest roditelja predstavlja temelj izgradnje

Vjerujem da e ovdje biti korisno navesti jedan primjer
razliitog realiziranja istog diskursa iji je uzrok priroda kulture
i mogunosti te priroda onoga ko se obraa. Taj primjer treba
pokazati znaaj razumijevanja mnogih specifinosti tekstova
87
24.3.2011 8:48:25
kao i to zato pristae parcijalnih metodologija i tradicionalnog

doslovnog tumaenja ne shvataju zato oni kojima se obraaju
ne odgovaraju pozitivno. Oni ne shvataju da su rijei koje oni
upuuju neodmjerene a upute neprimjerene.
Majke su se u asnoj Mekki a koliko znam i u drugim
zemljama kad smo bili djeca i generacijma prije sluile
mnogim tradicionalnim shvatanjima i metodama od kojih su
mnoge vremenom nestale promjenom okolnosti, mogunosti
i kulture. Tako su nam, recimo, nastojale uliti u glavu da
svako zrnce nara predstavlja zrnce iz Denneta, a nara kao
to itaoci znaju ima izuzetnog kvaliteta u podruju Taifa
po hidaskim breuljcima. Narova zrnca ostavljaju na odjei
teko odstranjive crvene mrlje, a veoma je teko jesti nar a ne
rasipati zrnca. Ta pria da je svako zrnce nara iz Denneta bila
je korisna izmiljena pria koja je trebala podstaknuti dijete da
stalno bere zrncad koja bi mu ispala, a to je olakavalo majkama
posao uvanja djeije odjee i namjetaja od zamazivanja. Kad
preemo fazu djetinjstva, postane nam jasno da je pria o
zrncima iz Denneta bila izmiljena.
Nastojanje majke da zatiti dijete i da iz neznanja
pribjegne praznovjerju kako bi ostvarila svoj primarni cilj,
moe imati pogubne posljedice.
Tako su naprimjer mnoge majke, posvuda u svijetu, ne
poznavajui psihologiju djeteta, esto pribjegavale razliitim
izmiljotinama kako bi zaplaile dijete i zadrale ga pod
kontrolom bojei se neke nesree, posebno nou i u opasnim
sredinama. One su govorile djeci da se po mraku kreu
skitnice, lopovi, pokvarenjaci i drumski razbojnici,
ejtani i din po imenu Dedira koji izlazi nou u enskoj
odjei. ovjek ne moe razlikovati njega i stvarne ene, osim
88
24.3.2011 8:48:25
po tome to mu je noga u obliku magareeg kopita. Moemo

samo zamisliti kakav je bio strah djeteta koje je bilo prisiljeno
da izae nou i sretne enu koja mu ide u susret po mraku u
nekom tijesnom sokaku.
Ovo zastraujue praznovjerje i trag koji je ostavljalo u
mati djeteta bili su dovoljni da ga odvrate od prelaska kunog
praga po mraku. Dijete je moglo imati i psiholoke probleme
i pojaan osjeaj straha od samoe i mraka. Takvo dijete je i
svijet shvatalo kao mjesto puno skrivenih stranih stvorenja
koja se po njemu motaju i njim vladaju. Takav nain odgoja
predstavlja jedan od faktora koji utjeu da duom djeteta ovlada
strah i kukaviluk s kojima dijete odrasta. Ne treba se onda
uditi to moramo ekati stranca da obie naa nenaseljena
mjesta, brda, doline i peine, nacrta nam kartu naih bogatstva
u tim mjestima i onda konstatiramo da on bolje poznaje ta
mjesta od nas samih.
Zaista je alosno to mnogi propovjednici i pisci ire
direktno ili indirektno tekstove koji imaju negativan utjecaj,
posebno kada se radi o vjerskim tekstovima, ponekad netanim
i iskrivljenim, jer nisu shvaene okolnosti njihova nastajanja i
njihova znaenja ili su pogreno shvaeni i protumaeni.
Mora se uloiti vie truda

u oslobaanju temeljnih shvatanja
U novijoj historiji profesor Muhammed Abduhu poeo
je istiti islamsko naslijee od tragova praznovjerja koje se
javilo kao rezultat naina miljenja. To je uinio nakon to
se naao pred evrospkim naunim izazovom, a u tome ga
je slijedio i jedan dio uleme i mislilaca. Radio je to na nain
89
24.3.2011 8:48:25
preispitivanja shvanja tekstova i tradicije iz ugla dostignua,

shvatanja, spoznaja, mogunosti i izazova vremena. Zalagao se
za preispitivanje tekstova tradicije kada je u pitanju njihova
vjerodostojnost i naini razumijevanja. Zalagao se za kritian
odnos prema njima i za njihovo tumaenje u formi i na nain
koji e biti u skladu s promjenama, potrebama i mogunostima
vremena.
I pored napora ovih prvih pionira koji predstavljaju
vaan poetak, jo uvijek postoji velika potreba da se uloi jo
vie sistematinog napora kako bi se ustanovili opi temelji
i shvatanja koji su nuni u oslobaanju muslimanskog uma
od ideja praznovjerja i gatanja. To se mora raditi na vrstim
temeljima, dostojnim ummetu-l-aleka ugruka, el-kalema
olovke i el-hadida eljeza (pojavama o kojima Kuran govori
znatno prije svih drugih) i u dobu o kojem se tako jasno
pokazalo koliki znaaj ima poznavanje boanskih zakonitosti
koje se ne mijenjaju i koje nemaju alternative. Pravilnim
naunim pristupom doi emo do jedinstvenog vienja i
do ire zajednike osnove. Bez pravilnog naunog pristupa
ummet nee moi doi do zajednike ispravne vizije niti do
oslobaanja ideja, kulture i stajalita na objektivan, uvjerljiv i
djelotvoran nain.
Stoga ne vrijedi voditi dijalog o nekom vanom sutinskom
pitanju kao to je borba protiv ideja praznovjerja i gatanja
uz jaanje naune svijesti na temelju parcijalnog pristupa
u kojem nisu uspostavljene metode za dijalog miljenja i
razliite pristupe. Takav dijalog mora zavriti u bespuima
parcijalnih pitanja kojima nema kraja i koja jedino vode u
idejni haos, u zaotravanje imaginarnih razlika i radikalizaciju
nebitnih stavova. Takoer, to omoguava i bjeanje od
90
24.3.2011 8:48:26
naunog promatranja, uz suenje o namjerama, te razmjenu

meusobnih optubi, uz raanje neprijateljstava. I, konano,
sve to skupa cijepa redove, slabi odlunost, razara osjeaj za
zajednicu i uspostavlja barijere izolacije i nebrige izmeu masa
ummeta i njihove kulturne elite.
Ja pozivam nae uene ljude i mislioce da posvete panju
problemu metodologije te da rade na ienju kulture od
deformacija koje su je zadesile. Posebno ih pozivam da
obrate panju na praznovjerja, gatanja i lai. Pozivam ih
na metodoloko prouavanje tekstova i tradicije radi njene
verifikacije kako u tekstu tako i u lancu prenosilaca, kako u
formi tako i u sadraju. Pozivam ih da se u tom poslu oslone
na temeljna polazita, intencije erijata i izazove koji stoje pred
nama kako ne bismo ostavili prostora odreenim rijeima i
tekstovima da postanu izvorima smutnji ili podlogom za
uvlaenje pasivizma i praznovjerja.
elim na taj nain cijenjenog itaoca podsjetiti na
najvanije oslonce, polazita i mjerila vrednovanja rezultata te
da sve to mora biti u skladu sa porukom islama i sa osnovnim
islamskim uenjima: vjerovanjem u jednog Boga, ovjekovim
namjesnitvom na Zemlji, injenjem dobra i principom ljudske
odgovornosti na osnovama rada i zalaganja na Zemlji shodno
univerzalnim zakonima uzronosti.
Najvaniji akcenti u onome to je donio islam i to su
univerzalna uenja Kurana i sunneta su:
1. Pitanje u osnovi nije da li postoje ili ne postoje drugi
svjetovi u kosmosu. Ono to nas zanima jeste odnos ovih
svjetova i bia bila kakva da je njihova narav sa svijetom
u kojem ivi ovjek i njihov utjecaj na njega. Jasno je da
91
24.3.2011 8:48:26
2.
3.
4.
5.
princip odgovornosti i princip prihvatanja uzronosti

(uzrok posljedica) ne ostavljaju nikakvog prostora drugim
svjetovima da vladaju ovjekom i njegovim svijetom.
Takoer je vano da razlikujemo razliite nevidljive i
skrivene svjetove. O nekim od tih svjetova ne znamo nita.
Neki pripadaju siunim biima, koja su nevidljiva golim
okom, a uzronici su mnogih bolesti i katastrofa. Neki su
korisni za ljude i savremena znanost otkriva njihove tajne i
utjecaj.
ejtan spada u nevidljivi svijet. Ni ejtani ni dini nemaju
nad ovjekom nikakve vlasti.
Sihr i gatanje spadaju u kategoriju opsjena i privida.
ovjeanstvo je poetkom svjetske misije Muhammeda,
s.a.v.s., ulo u novu fazu zrelosti u kojoj ovjek ima
zaokruenu viziju i postaje odgovoran. ovjeanstvo je
prelo iz faze ranog doba ovjeanstva, iz svijeta neznanja
i nadnaravnih deavanja u svijet Knjige, razuma, znanja,
spoznaje, rada i traganja za uzrocima. Snagom razuma i
rada ovjek je otkrio i jo uvijek otkriva tajne nevidljivog
svijeta siunih stvorenja. Na taj nain ovjek je uklonio
mnoge uzroke svoje nemoi, straha i zaprepatenja. Nauka
je svojim otkriima razjasnila mnoge obmane nadriljekara,
gatara i sihirbaza kroz otkrivanje fizikih zakonitosti i
specifinosti materijala, te mnoge tajne ljudske psihe, njenih
slabosti i onoga to na nju utjee.
Da su gatari, nadriljekari i sihirbazi bili u bilo emu u
pravu, pomogli bi sebi. Oni, meutim, spletkare kako bi
se domogli imetka naivnih, da bi njima ovladali i da bi im
nanijeli materijalnu i moralnu tetu.
92
24.3.2011 8:48:26
6. To to je ovjeku ukazana ast slanjem Objave i namjesnitvom na Zemlji, to to mu je okruenje potinjeno i to

je postao odgovoran, znai da upravlja svojim svijetom i da
snosi odgovornost za svoja djela a sve to znai da njime ne
upravlja nevidljivi i skriveni svijet.
7. Konaan zakljuak do kojeg e doi svako istraivanje,
razumijevanje i tumaenje mora dovesti do neosporne
istine, koja glasi: Sve to rade gatari, nadriljekari i sihirbazi
teti ovjeku i on od toga nema koristi. Slijeenje toga to
oni rade ili sauesnitvo s njima spada u glupost i skretanje
s Pravoga puta, a bavljenje tim obmanama predstavlja
injenje zla i nevjerovanje.
Vostvo u doba Vjerovjesnika,

s.a.v.s., Ebu Bekra i Omera
Politika, drutvena i vojna baza
Ashabi: Muhadiri i Esnarije
Prelazni period koji je vodio
preokretu
Zavrni period vostva hulefai-raidina: doba Osmana i
Alije
Golema promjena u politikom, drutvenom i vojnom
vostvu
Preostali ashabi + beduinska plemena = odbrambene i
oslobodilake vojske (deju-l-feth)
93
24.3.2011 8:48:26
Zaeci devijacija
Emevijska vlast utemeljena na
plemenskoj pripadnosti
Sveobuhvatna promjena politike, drutvene i vojne baze
Beduinska plemena: Oslobodilaka vojska (deju-l-feth)
Doba civilizacijskog nazatka
irenje drave i civilizacijski
progres u materijalnom
pogledu
Odvajanje politikog od idejnog vostva: ukorjenjenje
autokratije, korupcije i ograniavanje sloboda
Civilizacijski i drutveni nazadak: tribalistike,
nacionalistike i lokalistike tendencije + nekritiko
prihvatanje filozofskih uenja koja nemaju univerzalni
karakter, ukorjenjenje inertnosti, nekritikog tradicionalizma
i intelektualne i civilizacijske nemoi
Autokratija i korumpiranost monopol nad vlasti i
bogatstvom evropski izazov srozavanje civilizacijskih
vrijendosti
Skica broj 5 (a). Politiki tok islamske civilizacije
94
24.3.2011 8:48:26
Doba Vjerovjesnika, s.a.v.s., Ebu Bekra i Omera

Politika baza: vojska ashaba
Doba Osmana i Alije
Politika baza: preostali ashabi + beduinska plemena
Doba Emevija
Politika baza: beduinska plemena
Sukob izmeu tribalistikih tendencija i medinske kole
poraz medinske kole
Rascjep izmeu medinskog modela vostva koje se temelji
na ideji i modela vostva utemeljenog na plemenskoj
politici
Izoliranje idejnog vostva i neznanje politikog vostva
Doba Abasija i poslijeabasijski period
Pogoranje stanja u dravi, cijepanje drave i idejna
dezorijentiranost
Tribalistike, nacionalistike i lokalistike tendencije:
monopol nad vlasti i bogatstvom, dezorijentiranost i
sklerotinost idejnog vostva, neupuenost i robovska
priroda ummeta, srozavanje civilizacijskih vrijednosti
Skica broj 5 (b). Idejni tok islamske civilizacije
95
24.3.2011 8:48:26
esta deformacija: Etnocentrizam

Manite se etnocentrizma jer on izaziva smrad
Odrastao sam u asnoj Mekki. Tu sam upoznao sve boje
ljudi, rase i fizionomije u vlastitoj kui, u komiluku, u
prostorima oko Kabe, u natkrivenim dijelovima oko Boije
kue. Oni su moji i ja sam njihov mi smo ljudska stvorenja,
zajednika nam je pripadnost muslimanskom svijetu i vjeri
islamu. Nema razlike izmeu jednog i drugog, osim po
svojstvima koje svako nosi u svojiim grudima.
Kao dijete itao sam u svojoj kui, u koli, u drevnoj Allahovoj
kui Knjigu Uzvienog Stvoritelja i uio mnotvo izvornih
tekstova sunneta Allahova Poslanika, s.a.v.s. Iitavao sam
srcem punim ivota i bujnom matom Allahove ajete i njihova
znaenja o ljudskom biu, bratstvu muslimana, dobroinstvu
prema roditeljima. O ljudi, bojte se vaeg Gospodara Koji vas je
od jedne due stvorio i od nje stvorio par i od njih dvoje rasijao
mnoge mukarce i ene. I bojte se Allaha s imenom ijim jedni
druge molite. I rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno
nad vama bdije. (En-Nisa, 1). O ljudi, Mi smo vas od jednog
ovjeka i jedne ene stvorili i uinili vas narodima i plemenima
da bi ste se meusobno upoznavali. Najplemenitiji meu vama je
onaj ko je najbogobojazniji. Zaista Allah sve zna i nije mu nita
skriveno. (El-Hudurat, 13). ... Budite uvijek pravedni, svjedoite
Allaha radi, makar i protiv samih sebe, roditelja ili rodbine ...
(En-Nisa, 4) ... Neka vas mrnja prema nekim ljudima nikako
ne navede da nepravedni budete. Pravedni budite, to je najblie
bogobojaznosti, i Allaha se bojte ... (El-Maide, 8)
Svi ste vi od Adema a Adem je od zemlje. Nema
prednosti Arap nad nearapom i nearap nad Arapom, osim
96
24.3.2011 8:48:26
po bogobojaznosti. Nee mi, valjda, drugi ljudi dolaziti

sa svojim djelima, a vi mi doi sa time ko je kojeg roda. O
Fatima, keri Muhammedova, ja te od Allaha niuemu ne
mogu zatititi Kada bi Fatima, ki Muhammedova ukrala,
odsjekao bih joj ruku. Musliman je brat muslimanu i ne moe
mu initi nepravdu niti ga ostaviti na cjedilu, a Allah e biti na
pomoi Svom robu dok je Njegov rob na pomoi svom bratu.
Muslimani su jedni prema drugima kao graevina u kojoj
jedni dijelovi podupiru druge. Muslimani su u meusobnoj
ljubavi i samilosti kao jedno tijelo. Ako jedan organ oboli,
ostatak tijela ne moe spavati i ima groznicu. (hadis)
Dijete je italo dok je njegov duh u magnovenju i nedoumici
putovao kroz historiju ummeta, njegova trvenja, trvenja
njegovih plemena, naroda, rasa i boja, neto slino onome to
se deavalo u Andaluziji. Njegova mata nije mogla shvatiti ove
plemenske i klanovske zagrienosti i podvojenosti naroda i rasa
sve dok se nije zamomilo pa mu je sunce djetinjstva i ednosti
poelo zalaziti. Onda je otilo iz okruenja mekanskog harema
u prostranstva Arapskog poluotoka. Potom u druge arapske
zemlje, a zatim diljem svijeta, na istok i zapad. Nailazilo je na
ljude razliitih rasa, plemena, nacija i nacionalnosti, razliitih
zagrienosti, jezika, boja, granica, ogranienja, tuine,
strahova, mrnje i tek tad je to dijete shvatilo dubinu tragedije
islamskog ummeta.
Islam je doao s misijom o jedinstvenosti ovjeka i
njegovim kosmopolitizmom. On je ustrojio zajednicu baziranu
na uvaavanju ovjeka kao ovjeka, baziranu na vrijednosti,
pravednosti, meusobnom pomaganju i saosjeanju. To je
zajednica vjere u jednog Boga, bratstva, pravednosti i milosti.
To je zajednica u kojoj nema smrada rasnog, plemenskog
97
24.3.2011 8:48:26
i etnonacionalnog neznabotva dahilijjeta. U ummetu

muslimana svi su braa, imaju jednu domovinu i podjedanko
su vani za drutvo. To je temeljna stvar da bi ovjek bio siguran
i stabilan psihiki i fiziki. U toj zajednici jedina razlika meu
ljudima je u pobonosti, u odgovornosti i povjerenju.
U misiji islama, u njegovim vrijednostima i kulturi dotiu
se i mijeaju razliiti vidovi pripadnosti ovjeanstvu poevi
od ovjeka kao jedinke, preko porodice, rodbine, pripadnosti
vjeri i cijelom ovjeanstvu. Prema svima njima ovjek mora
biti pravedan i initi dobro i to prema svakome ovjeku.
Stoga nema nieg udnog u tome to se pripadnici misije
islama i ashabi Allahova Poslanika navode kao primjer ljubavi
i nesebinosti: I oni koji su dom (Medinu) za ivljenje izabrali
i domom prave vjere jo prije njih je uinili; oni vole one koji
im se dosele i nemaju u grudima nikakve tegobe od onoga to
im je dato. I vie vole njima nego sebi, mada im je i samima
potrebno... (El-Har, 9).
Rasizam predstavlja in opasnog

ideolokog, kulturolokog i drutvenog zagaenja
Vano je ukazati na razliku izmeu predislamskih,
neznaboakih zagrienosti i rasizama i izmeu islamskih
rodbinskih veza. Fanatizam i rasizam su ivotinjska svojstva
koja podstiu na grupaenje i nasilje. Za razliku od fanatizma
i rasizma rodbinske veze podstiu meusobno povezivanje i
pomaganje jai pomae slabijem a stariji mlaem. Tako islam
vidi rodbinske veze. One su milost.
Koliko islam zabranjuje fanatizam i rasizam toliko istie
smisao pravednosti i ljudskog bratstva ovjek mora pravedno
98
24.3.2011 8:48:26
svjedoiti makar to bilo i protiv njega samoga ili protiv njemu

najroenijeg. Islam nareuje odravanje rodbinskih veza i
injenje dobra blinjima radi jaanja humanih odnosa, irenja
ljubavi, brige jednih o drugima i meusobne povezanosti.
Islam te veze iri i tako to se po islamu djeca koja doje jednu
majku smatraju braom i sestrama po mlijeku i to brigu i
panju prema blinjima prenosi i na komije. Ove veze bratstva
i meusobne samilosti ne moe pomutiti nepravda, tiranija i
neprijateljstvo.
Nije uzaludno jedan od temelja islama had koji je u svojoj
sutini simbol jednakosti i bratstva ljudi. To se znakovito
pokazuje kada se muslimani odvoje od svega to ih ini
razliitim i to ih razdvaja i kada gologlavi stoje na Arefatu
obueni u dva komada bijelog platna i stari i mladi, i bogati
i siromani. Neovisno kojim jezikom govore i koje su boje, svi
su braa i svi su potomci Ademovi. Svaki od njih je prije svega
i poslije svega ovjek.
Ako elimo povratiti duh islama i jedinstvo ummeta,
moramo raditi na kulturnom preobraaju pripadnika ummeta,
njihovih vjerovanja i vrijednosti od smrada i prljavtine rasizma.
O vjernici, neka se mukarci jedni drugima ne rugaju, moda
su on bolji od njih, a ni ene drugim enama, moda su on
bolje od njih ... (El-Hudurat, 11) Moramo ponovo preispitati
stvarnost u kojoj ivimo na temelju shvatanja i prakse iz doba
poslanstva. Moramo tu stvarnost osloboditi od onoga to je u
njoj loe shvaeno i protumaeno, moramo je osloboditi od
zamki zlonamjernih i obmana bolesnih.
Rasizam predstavlja zlo za ovjeanstvo i u potpunoj je
suprotnosti s islamskim vienjem i njegovim vrijednostima
koje ue jednakosti, bratstvu, pomaganju i solidarnosti. Islam
99
24.3.2011 8:48:26
nas ui da se sila mora staviti u funkciju istine i suprotstaviti

zakonu dungle po kojem ivotinjsko i materijalistiko vlada
ovjekom, u kojem je istina potinjena sili, u kojem dominiraju
podvajanja, proturjenosti, surovost i divljatvo bazirani na
snazi politike sile i nacionalnih interesa.
Svijet istine i svjetla i svijet divljine i mraka

Razlika izmeu svijeta istine i svjetla i svijeta divljine i
mraka je u tome kako koji svijet koristi silu, odnosno snagu:
Da li je koristi za ostvarenje onoga to je istina ili za ostvarenje
onoga to je neistina? Da li je korsti za dobro ili zlo, za pravdu
ili nasilje, za solidarnost ili za otimainu, za bratstvo ili za
podvajanje, za to da ljudi budu robovi Stvoritelja ili da ih
porobljavaju i poniavaju druga Boija stvorenja.
Ako svako drvo ima plod, plod vjere u jednog Boga je
bratstvo meu ljudima, pravda i solidarnost. I ako sve ima
svoju suprotnost, onda je suprotnost vjeri u jednog Boga rasno
podvajanje, uzdizanje po pripadnosti odreenom etnosu te
tiranija i ugnjetavanje na osnovu posjedovanja sile.
Nema dobra, prevednosti, mira, posebno u muslimanskim
zemljama a i u cijelom svijetu, bez bratstva i meuljudske
solidarnosti. Naalost, bratstvo i solidarnost su gotovo iezli
u svijetu u kojem su drutva i civilizacije ukaljane i u kojem su
generacije odrasle na truhlei rasne podvojenosti i fanatizma.
Doista, ova vaa vjera jedna je vjera, a Ja sam va Gospodar,
pa robujte Meni! (El-Enbija, 92) Zaista su vjernici braa. (ElHudurat, 10). I vrsto se za Allahovo ue svi drite i nemojte se
razilaziti... (Ali Imran, 103). A Allahov Poslanik, s.a.v.s, kae:
Ne pripada nama ko poziva na razlikovanje po plemenskoj
100
24.3.2011 8:48:26
pripadnosti, ne pripada nama ko se bori u ime plemenske

pripadnosti i ne pripada nama ko umre zadojen plemenskom
zagrienou.14
Ako uistinu elimo povratiti ispravno razumijevanje
ummeta, i ako hoemo stati ukraj razlozima dijeljenja,
cijepanja i sukobljavanja, ako elimo da iman, vjerovanje u
jednog Boga, pravednost i pomaganje budu temeljem nae
graevine i izvor naih osjeaja, moramo poeti istiti kulturu
i odgoj od otrova podvajanja i rasizma te njihovih nadmenosti i
nepravdi. Da bi ummet bio snana i koherentna cjelina, poevi
od pojedinca preko porodice, rodbine, naroda i ummeta pa
sve do ovjeanstva, mora u sebi gajiti ideje o meusobnoj
povezanosti, saosjeanju, solidarnosti i pomaganju bilo kada
se nekome ini nepravda ili kada neko ini nepravdu.15
14
15
Ebu Davud, Sunen, 4456.

Buharija prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Pomozi svom bratu i
kad mu se ini nepravda i kada on ini nepravdu. Ashabi su upitali: Allahov
Poslanie, da ga pomognemo ako mu se ini nepravda to je uredu, ali kako
da mu pomognemo ako on ini nepravdu? Sprijeite ga, odgovorio je.
(Sahihu-l-Buhari, 2264.
101
24.3.2011 8:48:26
Politiko i idejno vostvo u periodu Allahovog Poslanika

i pravovjernih halifa bilo je objedinjeno u praksi
Podjela vostva
Netrpeljivost
Ideoloko vostvo,
izolirano, okrenuto
teoretiziranju i
besplodnom umovanju
Despotsko
politiko vostvo
Vostvo:
Posljedice podjele i disharmonije
izmeu razliitih oblika vostva
Politiko vostvo: kriza legitimiteta, despotizam,
rasipnitvo, slabost, politiko zastraivanje
Ideoloko vostvo: izoliranost, besplodno umovanje,
teoretiziranje, slabost, vjersko zastraivanje
Ummet:
Slabljenje institucija vlasti i javnog ivota, nedae koje se
javljaju kao posljedica politikog despotizma, nesposobnost
za napredovanje, stavljanje pod kontrolu opozicije i onih
koji imaju drukije stavove, intelektualna nemo, nedostatak
studija koje se bave drutvenim pitanjima, neprikladne pojave
u kulturi, prijetei vjerski diskurs, nazadak u nainu odgoja
i obrazovanja
Skica broj 6. Podvajanje vostva ummeta u skladu sa politikim,
plemenskim, vjerskim i skolastiko-teoretskim obrascima i
posljedice koje je to podvajanje imalo
102
24.3.2011 8:48:27
Devijacije i skretanja u miljenju i kulturi ummeta

Izoliranost idejnog vostva
Neadekvatne epistemoloke pretpostavke miljenja
Nesposobnost pravilnog postavljanja prema promjenama
Odsustvo prouavanja drutvenih zakonitosti
Devijantnost sveobuhvatne vizije
Zagaenost kulture, irenje praznovjerja
i oivljavanje rasizma
Tradicionalno obrazovanje zasnovano na
uenju napamet i deklamovanju
Diskurs zastraivanja i zastraivaki pristup u odgoju
Nepridavanje znaaja racionalnom pristupu
Oponaanje i slijepo slijeenje u nainu miljenja
Idejno i vjersko zastraivanje
Zastraivanje u drutvu, politici i odgoju
Ummet u stanju duhovne zastraenosti
Robovska svijest: strah i nepostojanje inicijative
Ummet pasivan i nazadan
Skica broj 7. Posljedice inertnosti i intelektualne nemoi
103
24.3.2011 8:48:27
Gorki plodovi i posljedice idejnih

skretanja u duhovnoj izgradnji ummeta
Posljedice sukoba izmeu intelektualne i politike elite i
izolacija intelektualne elite do koje je doveo taj sukob nisu se
zaustavile samo na udaljavanju intelektualne elite iz praktinog
djelovanja i guenju u formalnim i teoretskim aspektima
politikih pitanja vezanih za drutvo i njegovo socijalno ureenje
niti na svoenju panje samo na pitanja pojedinaca ummeta,
nego su dovele i do sutinskih promjena u misli intelektualne
elite i u prirodi njenog vienja drutva. Usto, odnos izmeu
politike i intelektualne elite dobiva neprijateljski kakrakter u
vidu borbe za utjecaj na mase ummeta. To je intelektualnom i
vjerskom diskursu dalo dimenziju stalnog politikog hrvanja
i borbe za pridobijanje naklonosti i simpatija ummeta.
Vremenom ummet gubi, zbog razliitih razloga, povjerenje
u politika vostva i njegove drutvene sisteme koji su bili
postavljeni na rasnoj pripadnosti, nepravdi i despotizmu.
Gorke posljedice sukoba izmeu intelektualne i politike
elite odrazile su se na islamsku misao i na interesiranja uenih.
Doveli su do izostanka pravilne odgojne dimenzije i do odsustva
metodolokih pristupa te dimenzije kako onih teoretskih
tako i praktinih te do zaostajanja odgojnih i obrazovnih
institucija. To je dovelo do takve spoznajne i odgojne prakse
koja je imala velikog udjela u razbijanju duhovnih temelja na
kojima opstoji drutvena i cilizacijska graevina ummeta i
njegovo blagostanje.
Diskurs koji sadri zastraivanje te politika zastraivanja
predstavljaju gorke plodove nemoi koja je zadesila
muslimansku intelektualnu i politiku elitu. Nasilje kao olienje
104
24.3.2011 8:48:27
takvog diskursa slui kao sredstvo nemonog da dirigira

situacijama ije zakonitosti kretanja ne shvata i nije kadar
proniknuti kuda one vode. Obini pripadnici ummeta postali
su gorivo politikog sukoba izmeu intelektualne i politike
elite pri emu je ova posljedna imala za cilj zadravanje
pozicija razdvojenih strana, pridobijanje naklonosti i vladanje
masama.
Osnovni uzrok skretanja zajednice s Pravoga puta bio je
slabljenje odgojnog islamskog faktora u formiranju beduina
regrutiranih u vojsku. Slaba odgojna priprema i usmjeravanje
postali su izvorom zla koje je izazvalo smutnje, dovelo do
pada hilafeta pravovjernih halifa te omoguilo plemenskoj
i rasistikoj misli da uspostavi despotsku vlast sa svim
ideolokim utjecajima i politikim, drutvenim i ekonomskim
promjenama koje nosi plemenska, a kasnije i nacionalna
misao.
Tako, naprimjer, svi dokumenti o dodjeli zemljita u doba
poslanstva potvruju da su zemljita i posjedi dodijeljivani
samo na koritenje, a ne i u vlasnitvo. Meutim, u emevijskom
periodu ta zemljita su pretvorena u apsolutno privatno
vlasnitvo pojedinaca, vostava i porodica16. To jasno pokazuje
koliko su bili duboki zaokreti i skretanja i koliko su bili udaljeni
od politike pravovjernog Poslanikovog perioda.
Kuran asni objanjava na kojem je civilizacijski
primitivnom stepenu i slabosti, u ideolokom i odgojnom
16
Pogledaj: A Historical Survey of Land Tenure and Land Ravenue

Administration in: Habibul Sayed, Some Muslim Countries, with Special
Reference to Persia, in the Conteporary Aspects of Economic and Social
Thinking in Islam, The Muslim Students Associations of USA and Canada,
Planfield, Ind., 1970.
105
24.3.2011 8:48:27
smislu, bila veina Arapa prije poetka Objave. Takvo

stanje predislamskih Arapa iziskivalo je potrebu za
njihovim preodgojem i ponovnim duhovnim, drutvenim
i civilizacijskim formiranjem kako bi mogli ui u drutvo
islama. Mi vjerujemo! vele beduini. Reci: Niste vi uzvjerovali,
ali kaite: Islam smo primili, jer jo nije vjera u vaa srca ula...
(El-Hudurat, 49). Beduini su vei nevjernici i licemjeri, i njima
vie prilii da ne poznaju granice koje je objavio Allah Svome
poslaniku. (Et-Tevbe, 97). Stoga je islam nastojao, u poetku,
raditi na njihovom odgoju i obrazovanju slanjem obrazovnih
misija u mjesta njihova boravka. Te napore i politiku koili su
ogromni vojni izazovi od strane Perzijskog i Rimskog carstva
koji su visili nad dravom islama i sa istoka, i sa zapada. Ta
carstva su zlostavljala muslimane i spreavala narod da primi
poruku islama. Takoer, bila su prigrabila pogranine oblasti
islamske drave, vrebala su priliku i spremala se da vojno
razore dravu i drutvo, Arape vrate neznabotvu i potine ih
svojoj vlasti.
Politiki vanjski i unutranji sukobi doveli su do
zanemarivanja odgojne komponente od strane islamske
drave, te do zanemarivanja znaaja epistemoloke, ljudske
i drutvene dimenzije u prouavanju naravi, dogaaja i
promjenljivih kategorija u ovisnosti o mjestu i vremenu, a time
i do neshvatanja vanosti djeteta i njegovog odgoja kao osnove
za promjenu i korigiranje njegovoga puta.
Zbog svega toga se muslimanskom umu, koji je muku
muio s despotizmom i zastraivanjem i koji je bio utonuo u
parcijalna teoretska pitanja, nije pruila prilika da se bavi sve
veim izopaavanju linosti ovjeka muslimana i skretanjima
u njegovoj drutvenoj praksi. Muslimanski ummet nije
106
24.3.2011 8:48:27
posveivao i jo uvijek ne posveuje potrebnu panju razvoju

znanosti koje pomau u razumijevanju drutvenih zakonitosti.
Takoer, ne shvata znaaj djetinjstva i potrebu posveivanja
vee panje djetetu. Zanemaruje odgojne znanosti, ne
prouava psihologiju djeteta i ne prati razvoj njegove linosti,
mentaliteta i sposobnosti. Odgoj u djetinjstvu mora postati
centralni nauni problem i njegovom istraivanju, prouavanju
i promatranju mora se posvetiti puna panja kako bi se shvatila
njegova priroda, zakonitosti, kljuevi tajni i mogunosti.
Moraju se znati jasni ciljevi. Moraju se iznai odgovarajui
modeli praenja potreba djece i izazova pred kojima djeca
stoje.
Propusti u odgoju spadaju u najvanije stvarne razloge
kojima se tumai zaostajanje ummeta i nemogunost njegove
reforme i preporoda sve do danas. U isto vrijeme, odgojem i
obrazovanjem djece mogue je objasniti uspjeh savremenog
evropskog preporoda, koji je u svjetlu nove univerzalne
naune liberalne vizije i u programima izuavanja prirodnomatematikih i drutvenih znanosti pitanje odgoja postavio
na naune i eksperimentalne temelje i uzeo ga za osnovu svog
preporoda i razvijanja vlastitih potencijala.
107
24.3.2011 8:48:27
108
24.3.2011 8:48:27
TREE POGLAVLJE
Dijete: Polazina baza

U naem ispitivanju nedostataka i propusta u hodu
islamskog ummeta te o skretanjima i deformacijama koje su ga
snale, ne smijemo zaboraviti da su doprinos islama ovjeanstvu
i djelovanje na ovjeanstvo trajali stoljeima, uprkos svim
okolnostima. U irokoj muslimanskoj bazi uvijek je bilo duha
islama, njegovih vjerovanja, vrijednosti i uzvienih principa
dodue, u razliitoj mjeri, gledajui na vrijeme i prostor.
Taj duh islama davao je biu i identitetu ummeta snagu, energiju,
vrijednosti i uzviene ciljeve stoljeima. To je uinilo da je islamska
civilizacija, u poreenju s neznaboakim i idolopoklonikim
civilizacijama koje su je okruivale, bila stoljeima najjaa
civilizacija, uprkos svim deformacijama i skretanjima koja su
zadesila ummet. Tokom tih stoljea znanstvenici ummeta,
mislioci, filozofi i razliiti djelatnici dali su nove oblike i vidike
napretku i naunom stvaralatvu. Ljudska civilizacija ne bi se
odvijala tokom kojim se odvijala i ne bi dola do ovog stepena na
kojem je danas bez civilizacijske batine muslimana.
Ali sve to ne smije odvratiti nae kritiko gledanje niti
nas omesti u traenje razloga koji su doveli do slabljenja
pokretake snage islama i dopustili zaostajanje ummeta i
pad njegove efikasnosti u vremenu u kojem su drugi narodi
pretekli muslimane i ovladali njihovim dobrima. I danas smo
tuni svjedoci tom zaostajanju.
109
24.3.2011 8:48:27
Pokreti islamske reforme i potreba valorizacije

Ako paljivo pogledamo historiju islama, vidjet emo da
je pokuaja reforme bilo mnogo i da su se tog posla prihvatili
mnogi uenjaci, mislioci, voe i vladari tokom stoljea, na
vjerskim, politikim i graanskim osnovama. Najvaniji
pokuaj bio je pokuaj Ebu Hamida el-Gazalija koji je svu
svoju brigu posvetio korigiranju puta islamske misli i njenom
oslobaanju od obmana metafizike grke filozofske misli koja
je odvela u zabludu islamsku misao i iscrpila njenu snagu oko
pitanja od kojih, prema islamskom vienju, nema nikakve
koristi.
Dok djelo Tehafutu-l-felasife (Nekonzistentnost filozofa)
otkriva tu dimenziju, djelo Ihja ulumi-d-din (Oivljavanje
vjerskih nauka) je posveeno radu na vraanju ummetu
njegove duhovne energije kroz vraanje pozitivnog odnosa i
spajanja epistemolokog i emocionalnog islamskog pristupa
te oslobaanju svijesti od deformacija i iskrivljivanja grke
metafizike filozofije. Gazali se u ovom djelu zalae za
pridravanje erijatskog islamskog uenja sjedinjenog po
njegovom vienju s islamskim asketizmom, ali osloboenog
sufijskih filozofskih panteistikih skretanja koja su muslimani
naslijedili iz metafizike grke filozofije. Naalost, el-Gazalijeva
nastojanja nisu uspjela jer nisu podrazumijevala korjenitu
metodoloku reformu polazita islamske spoznaje. Njegova
pionirska reformska nastojanja ostala su u okviru teoretskih
idejnih razmatranja koja nisu ostvarila zahtijeve za korjenitom
idejnom promjenom islamskog drutva.
Nakon Gazalija doli su mnogi mislioci i reformatori. Meu
njima su bili i ejhu-l-islam Tekijjuddin Ahmed ibn Tejmijje,
imam Ali ibn Ahmed ibn Hazm i uenjak Abdurrahman ibn
110
24.3.2011 8:48:27
Haldun. U te napore spadaju i politike, administrativne i

vojne reforme koje su poduzimali vladari iz loze Alu Zenki i
Salahuddin el-Ejjubi. Te reforme doprinijele su obnovi velike
koliine duhovne i materijalne energije ummeta a to je ovim
velikim vojskovoama omoguilo da poraze osvajake krstake
vojske, oslobode zemlju i povrate svetinje.
Ulaskom u islam turskih nomadskih plemena, koje je krasila
snaga i gordost, obnovljena je krv ummeta a zatim je uslijedila
uspostava drave Osmanlija i njenog administrativnog i vojnog
ustrojstva. Ta drava je podigla zastavu islama na istoku Evrope
mada je arapske i druge susjedne zemlje drala u stanju stagnacije
i letargije. Islamska drava u paniji nastavila se cijepati a
plemena, rase, emiri i kraljevi razliitih skupina meusobno
boriti dok ih panci nisu razorili. Nakon osamnaestog stoljea
islamski svijet tone u zaostalost, nemo i propadanje i poinje
se povlaiti pred rastuom evropskom silom.
Gotovo u isto vrijeme u islamskom ummetu poinju
tenje za reformom i pokreti otpora. U te tenje spada pokuaj
oivljavanja misli Ibn Tejmijje od strane ejha Muhammeda
Abdulvehhaba (1703-1792), pokret Muhammeda ibn Alija
es-Senusija u Libiji (1787-1859), pokret imama Muhammeda
el-Mehdija u Sudanu (1843-1885) i islamistiki reforamtorski
pokret Abdulhamida ibn Badisa el-Dezairija (1889-1940) koji
je osnovan s ciljem oslobaanja Alira. Tu su i civilne i vojne
reforme osmanlijskih sultana koje je zapoeo sultan Selim III
(1789-1807) a zavrio sultan Abdulhamid II (1842-1918); zatim
reforme koje je po evropskom modelu u Egiptu uveo namjesnik
Egipta Muhammed Ali-paa (1769-1849) na ekonomskom,
poljoprivrednom, industrijskom, obrazovanom i vojnom
sektoru. Potom je uslijedio reformatorski idejni i politiki
111
24.3.2011 8:48:27
pokret Demaluddina el-Afganija (1838-1897), te kola ejha

Muhammeda Abduhua (1849-1905) na polju vjerske i kulturne
reforme. Slijede laicistike mjere generala Kemal-pae Ataturka
(1881-1938) koje su imale za cilj modernizaciju Turske po uzoru
na Evropu. On je dokinuo osmanski hilafet, proglasio Tursku
Republiku 1923. god. i umjesto erijata uveo vicarski zakon.
Treba spomenuti i islamski reformistiki politiki drutveni
pokret imama Hasana el-Benna-a (1906-1949), zatim islamski
reformistiki pokret na Indijskom potkontinentu ejha Ebul-Aala el-Mevdudija (umro 1979. god.). Pored nabrojanog
postoji duga lista mislilaca i reformatora meu koje spadaju ah
Velijjullah ed-Dihlevi (umro 1763. god.), mislilac Muhammed
Ikbal (umro 1938. god.), Hajruddin et-Tunisi (umro 1890.
god.), Abdurrahman el-Kevakibi (umro 1902. god.), Reid
Rida (umro1935. god.), Sejjid Kutb (umro 1966. god.), Malik
ibn Nebi i mnogi drugi.
I pored toga to je veina ovih raznovrsnih napora, koji su
pokrili sve islamske i svjetovne pravce na poljima vjerovanja,
politike, drutva i ekonomije, imala ispravna polazita, oito
je da stvari nisu postavljene tako da obuhvataju sr problema i
izvor nevolje. Nije ostvaren eljeni cilj, nisu na efikasan nain
pokrenute prikrivene energije ummeta, nije reformirana
njegova idejna i psiholoka struktura niti je premoten jaz
izmeu ummeta i naprednih naroda na polju efikasnosti,
sposobnosti i civilizacijskog napretka.17
Pred ovakvim stanjem ummeta istraiva i mislilac
mora nastaviti istraivati i tragati sve dok ne doe do uzroka
17
Radi boljeg razumijevanja ovog problema pogledaj knjigu Ezmetu-l-akl

el-muslim (Kriza muslimanskog miljenja), Abdulhamd Ahmed Ebu
Sulejman, Rijad, Meunarodni institut za islamsku misao, 1994. god.
112
24.3.2011 8:48:28
bolesti. A kada utvrdi uzrok ili uzroke bolesti ummeta, onda

mora raditi na njihovom otklanjanju kako bi tijelo ummeta
ozdravilo i ummet postao efikasan i sposoban da se s uspjehom
suprotstavi izazovima, kako bi mogao ponuditi ovjeanstvu
svoje blagodati, kako bi mogao povratiti vitalnost, prava i
dostojanstvo te doprinijeti izgradnji vlastite civilizacije.
Dijete: Neznani junak

Smatramo da nije preostalo mnogo toga ime se nisu
na ozbiljan nain pozabavili reformatorska misao i islamski
reformatorski pokreti. Meutim, najvanije na to treba obratiti
panju jeste pitanje odgoja i obrazovanja djeteta kao osnove
za pokretanje reforme i eljene promjene, jer dijete moe
pratiti promjene na koje pozivaju reformatorski pokreti. To e
dovesti do ponovnog osposobljavanja muslimana pojedinca i
muslimanskog drutva da se nosi s izazovima.
Kada bi islamska misao dobro prouila procese promjene,
rasta i opipljivog fizikog i duhovnog napredovanja djeteta,
okrenula bi se razumijevanju dimenzije promjene u ljudskoj
dui i razumijevanju stanja i potreba djeteta. To bi bio najbolji
uvod u pokretanje planske reforme islamske spoznaje i ponovne
izgradnje muslimanske linosti kao jedinke i kolektiviteta.
Kultura masa i kultura elite:

Bolest koja jo uvijek izgriza tkivo ummeta
Da se primijetiti da je ono malo panje koje je ummet
posveivao djetetu u odgoju i obrazovanju u prethodnim
stoljeima bilo podijeljeno u dva rukavca.
113
24.3.2011 8:48:28
Prvi rukavac bio je usmjeren prema djeci elite i ogledao se

u formi savjeta i uputa odgajateljima koji su tu djecu poduavali
u njihovim kuama. Ti savjeti i upute sadre upute kako trebi
biti blag, plemenit i imati lijep pristup tim manirima su
uena djeca gospode i odabrane elite. Na taj nain su se ta
djeca spremala za upravljake pozicije, vlast i dominaciju u
drutvu. U te savjete i upute spadaju Savjeti Muavije ibn Ebi
Sufjana, Abdulmelika ibn Mervana, El-Haddada es-Sekafija,
Haruna er-Reida i drugih starjeina i vlastodraca. Te savjete
za nas su sauvale knjige iz historije i batine. U poduavanju
ove djece radili su najodabraniji znalci koji su ih odgajali i uili
znanostima vjere, knjievnosti, kulture i upravljanja.
Drugi rukavac bio je usmjeren prema djeci puka.
Obrazovanje te djece odvijalo se u mektebima i tamo su djeca
uena da znaju neto iz Kurana asnog i osnovne principe
rauna koje su potrebne za voenje svakodnevnih potreba
pojedinca. Stanje mekteba, sposobnost uitelja i stanje nastavnih
sredstava u njima bilo je kako nam kazuje historija u velikoj
mjeri loe i poniavajue a zasnivalo se na uenju napamet uz
koritenje fizike kazne. Obrazovanje ove djece vreno je uz
neznatnu novanu podrku roditelja od kojih su mnogi bili
u stanju potrebe, neimatine i krajnjeg siromatva. Rijetki su
bili intelektualci i uenjaci poput imama El-Gazalija i uenjaka
Ibn Halduna koji su vodili rauna o tome u kakvom su stanju
ovi mektebi i kakvo je obrazovanje u njima. Oni su upuivali
kritiku na stanje tih mekteba, na nain poduavanja u njima i
na obrazovni nivo uitelja. Neki od njih su savjetovali roditelje
da muallimi u mektebima ne ue bilo ta njihovu djecu po
pitanju vjerovanja. Bilo je to jedino iz razloga to je nivo znanja
ovih muallima bio nizak i to su im vjerovanja bila iskrivljena.
114
24.3.2011 8:48:28
Rezultat je bio slabo obrazovanje djece narodnih masa,

pad njihove kulture i sredstava odgoja. Jasno je da je tome
doprinijelo i postojanje dvije vrste kulture i obrazovanja.
Uz ove dvije vrste obrazovanja bila je i trea vrsta iji je
zadatak bio poduavanje dravnih slubenika. To je vreno u
ogranienom broju kola i obrazovnih kruoka a te ustanove
bile su finansirane iz vakufa. Mali je bio broj odabranih uenika
i oni su inili vjerski obrazovanu elitu koja je radila posao
pisara, pruala usluge uredima (divanima) na dvorovima,
izdavala fetve i radila u sudstvu. Oni koji su pohaali te kole
poduavani su vjeri, knjievnosti i jeziku, a posebno fikhu i
usuli-fikhu. Te kole su bile na glasu zbog potrebe za onima
koji su izdavali fetve i radili u sudstvu.
Takvo je bilo stanja obrazovanja ummeta u prolosti, i jo je
uvijek takvo u mnogim, ako ne i u svim, islamskim zemljama u
kojima vidimo da se djeca elite koluju o troku svojih roditelja
u privatnim i stranim kolama u kojima su obezbijeene
obrazovne i odgojne mogunosti, sredstva i metode kojih nema
u kolama u kojima ue djeca muslimanskih masa. Te kole
doprinose otuivanju svijesti uenika, slabe veze mnogih od
njih sa svojim narodom, vjerom i kulturom, te onemoguavaju
shvatanje stvarnih osjeaja ummeta, potencionalnih energija u
njemu i naina njihova pokretanja. Svrenici tih kola, u najvie
sluajeva, postaju lideri i nadreene despotske iskvarene i
rasipne voe koje uspijevaju sredstvima nasilja, uz pomo
stranaca i njihovih spletki, vrsto drati vlast u muslimanskim
zemljama. Takvi lideri i voe gase sve napredne snage koje
posjeduju inicijativu i kreativnost. U tome im idu naruku
kulturna zagaenost i duhovne bolesti pripadnika ummeta. Sve
to je dovelo do toga da je stanje nemoi, siromatva, neznanja,
115
24.3.2011 8:48:28
zaostalosti, uz eksploataciju od strane nezajaljivih stranaca

koji troe naa bogatstva i gaze nae svetinje, dolo do stepena
kojem smo sami svjedoci.
Razvoj odgojne svijesti i reforma

obrazovanja temelji su sveukupne reforme
Najvea greka u koju upadamo jeste u tome to se veoma
trudimo kada je posrijedi diskurs koji je namijenjen odraslima,
dok u isto vrijeme ne posveujemo dovoljnu panju onima koji
odrastaju niti nastojimo izazvati potrebne promjene u njihovoj
duhovnoj i emocionalnoj izgradnji u pravcu koji e ostvariti
tenje ummeta. Djeca su ta koja su u fazi odgajanja, obrazovanja
i mogueg utjecaja, a ne odrasli. I tako se nastavlja skretanje i
nemo do u nedogled. Sono svjee mlado stablo se zanemaruje
i odrasta krivo, a mi se bavimo suhim, krivim stablom koga nita
ne moe ispraviti i kome nijedan lijek ne koristi.
Racionalno shvatanje kod odraslih nije dovoljno efikasno
da pokrene njihove duhovne sposobnosti a ne vodi ni do
pokretanja emocija i reakcija. Mnogo je straljivaca koji znaju
napamet najpoznatije junake pjesme a da nikada nisu pokazali
nijedan znak hrabrosti istovremeno mnogi hrabri ne znaju
nijednu od tih pjesama. Mnogo je doktora koji znaju tetnosti
puenja, ali su strastveni puai istovremeno mnogi koji ne
znaju mnogo o tim tetnostima nikada nisu puili. Jeza ovjeka
hvata kada vidi mnoge muslimane obrazovane ljude i obian
svijet koliko prate vijesti na mnogim radio i tv-kanalima
te koliko gutaju novina i analiza iz svih izvora. Njima ne
nedostaje racionalnog shvatanja o tome koji sve propusti
postoje u ummetu i ta mu je sve potrebno, ali smo svjedoci da
to sve ne utjee na njihova djela, doprinose i nain ponaanja i
116
24.3.2011 8:48:28
postupanja. Musliman je postao kao radioaparat ili televizija

ne prestaje naklapati i brbljati o mnogo emu, ali nema udjela
u akciji, rtvovanju i doprinosu.
Najvaniji razlozi ove devijantne pojave su zanemarene
ope dimenzije u izgradnji muslimanske linosti u fazama
ranog formiranja i upropatene prilike za njihovu izgradnju.
Pria o tima dimenzijama odraslima nee koristiti. Sve to e
proizvesti podsjeanje, savjetovanje i pojanjavanje odraslim
svodi se na racionalno shvatanje i nema veze s buenjem
emocija ako one stvarno nisu usaene ovjeku u djetinjstvu.
To je slino snazi utjecaja maternjeg jezika na duu i emocije te
snazi drugog jezika koji ovjek naui.
Emocije i kreativnost ponajbolje se iskazuju maternjim
jezikom. Stoga izuzetno veliki znaaj za svaki narod ima
bogaenje maternjeg jezika. Drugi jezik u dui ovjeka obino
je oslonjen na prevoenje i ne moe lahko pokrenuti emocije.
U maternjem jeziku izraz i njegov sadraj su nedjeljivi,
nemogue je zamisliti neto a da nam odmah u mislima ne
doe i izraz kojim se to neto imenuje, odnosno da doe i do
sjedinjenja simbola i sadraja u tome je tajna pokretanja
emocija i reakcije u maternjem jeziku.
Lekcija Musaova, a.s., i drutvena promjena

Ovdje je potrebno, radi pouke, navesti kuransko kazivanje
o Musau, a.s., o vraanju na Pravi put Israeliana. Israeliani
su bili ponieni i porobljeni u faraonskom Egiptu. Allah im
je ukazao Svoju milost i pruio priliku da isprave ono to
su nepravda, ugnjetavanje i porobljenost uinili u njihovim
duama. Kada ih je Allahov poslanik Musa, a.s., izveo iz Egipta
117
24.3.2011 8:48:28
u Sinajsku pustinju, na putu ka Obeanoj zemlji traio je od

njih da se pripreme za zauzimanja zemlje, uspostavu drave i
drutva, vraanje slobode i prihvatanje odgovornosti.
Meutim, kako su stariji bili odgajani da budu robovi, oni
nisu mogli nositi ono to sa sobom donosi izgradnja rtve i
inicijativu. Oni mu odgovaraju onako kako odgovaraju oni koji
robuju nekome drugome, a ne Bogu, kao oni koji su prestraeni
i nemaju inicijative. Evo ta Kuran o tome kazuje: O narode moj,
uite u Svetu zemlju koju je odredio Allah vama, i ne uzmiite
jer ete se preobratiti u gubitnike. Oni rekoe: O Musa! U njoj
je nemilosrdan narod i mi u nju neemo ulaziti dok god oni ne
izau iz nje, pa, ako oni izau iz nje, mi emo onda sigurno
ui. (El-Maide, 22-23). Oni izraavaju pasivizam i nemaju
inicijativu a to je drugo svojstvo psihologije onih koji su robovi
ljudima. Takvi sa sebe skidaju odgovornost i teret prevaljuju
na drugoga u ovom sluaju na Allahovog poslanika, Musaa,
a.s. A Musa, a.s., se u dananjem jeziku moe usporediti s
vladom, Ujedinjenim narodima ili meunarodnom zajednicom.
To je stoga to rob usljed svoje pozicije i naina formiranja
psihologije postaje pasivan, bez interesa i i bez svijesti o tome
da ima pravo na poduzimanje inicijative. Sve to on moe jeste
da slua nareenja jer je rob kome se samo nareuje.
Takav je i odgovor Izraeliana Musau, a.s., maloduan,
bez odgovornosti. Rekoe: O Musa, mi u nju neemo ui
nikad, dok god su oni u njoj. Idi ti i tvoj Gospodar pa se bijte,
mi emo ovdje ostati. (El-Maide, 24). S obzirom da Musa zna
da prekoravanje, pozivanje i savjetovanje, nee niuem bitnom
promijeniti narav ovih punoljetnih robova i nee im dati
neophodnu energiju, snagu i hrabrost koje zahtijeva graenje
i odbrana. On svoje napore usmjerava prema mladima kako
118
24.3.2011 8:48:28
bi njih pripremio i usadio im svojstva potrebna za graenje

civilizacije, uspostavu drutva i suprotstavljanje izazovima.
Vano je da shvatimo da postoji razlika izmeu usmjeravanja
emocija i duhovne snage i njihove prirode. Emocije i duhovna
snaga mogu se usmjeravati i preusmjeravati na bazi uvjererenja
koja se mogu mijenjati u ovisnosti o ovjekovim shvatanjima
i iskustvima. Nevjernik moe postati vjernik, nasilnik moe
odustati od daljeg injenja nasilja, onaj ko je na stranputici
moe se vratiti Pravome putu. Meutim, osnova prirode
emocija i duhovnog ustrojstva jeste da ne prihvataju promjene
na nain da hrabar moe postati kukavica, krt dareljiv a
slobodan i plemenit nitkov i pokvarenjak.
Dobar vojnik u vojsci i lan neke kriminalne bande
imaju dva zajednika temeljna svojstva duhovne konstrukcije:
hrabrost i odanost, ali se razlikuju po tome u kojem pravcu
su ta svojstva usmjerena. Vojnik u vojsci je ovjek dobra i on
titi narod i dravu. Pripadnik kriminalne bande je ovjek zla
i on svoju hrabrost potinjava kriminalu i nanoenju nevolje.
Zalutali ovjek, pripadnik kriminalne bande, moe se povratiti
i prestati initi grijeh i zlodjelo. ovek u vojsci, onaj koji
obezbjeuje mir i red, moe, takoer, zalutati i poeti initi
zlo i nered. Dva ovjeka u dahilijjetu, Omer ibn el-Hattab (elFaruk) i Amr ibn Hiam (Ebu Dehl) bili su veoma hrabri i bili
su voe. Jedan je bio heroj upute i islama, drugi je bio simbol
nevjerstva i neznabotva.
Stoga je odluka poslanika Musaa, a.s., po uputi Onoga Koji
najbolje poznaje ljudsku prirodu, bila da pristupi duhovnoj
izgradnji ljudi i da temeljito radi na njihovom preporodu
i izazivanju promjene u srcima i emocijama te da ne uri s
ubiranjem plodova svoga rada. On pristupa preodgoju svog
119
24.3.2011 8:48:29
naroda usmjeravajui svoje napore na mlade i na njihovu

izgradnju na pravilnim temeljima u kulturi, nainu
razmiljanja i osjeajima.
Tako je Musa, a.s., po Boijoj uputi, primorao generaciju
robova Izraeliana da ostanu u Sinajskoj pustinji uz sve
potekoe i patnje koje je taj boravak u pustinji nosio sa
sobom kako bi se izgradila spremna generacija, osloboena
izoblienosti uma i due iz doba kada su robovali ljudima. Ree
(Bog): Ta zemlja za njih je zabranjena etrdeset godina. Lutat
e zemljom, a ti ne tuguj za narodom grjenim. (El-Maide, 26).
Rezultat je bio izgradnja generacije slobodnih ljudi. ... A oni
koji su vjerovali da e se s Allahom sresti rekoe: Koliko su puta
malobrojne ete, Allahovom voljom, nadjaale mnogobrojnije
ete. A Allah je uz strpljive. (El-Bekare, 249). Pa ih porazie,
uz Allahovo doputenje, i Davud ubi Daluta, pa mu Allah
dade vlast i vjerovjesnitvo i naui ga onome to On hoe. A
da Allah ne suzbija jedne ljude drugima, Zemlja bi se, doista,
iskvarila... (El-Bekare, 251). U ovom boanskom iskuenju
nalazi se lekcija, opomena i pouka za svakog ko shvata ljudske
naravi i ko zna posebice je vano imati znanje iz psihologije,
pedagogije i sociologije.
Dakle, usmjeravanje panje prema odraslim i zanemarivanje odgoja djeteta i pomjeranje djeteta iz centra odgoja
i obrazovanja u projektu reforme ummeta s ciljem da se
to prije uberu plodovi predstavlja svojevrsni znak krize
miljenja u ummetu. To je i znak nemara prema ulozi spoznaje,
istraivanja, prouavanja, analogije i praktinog iskustva u
poznavanju ljudskih naravi i posljedica nedovoenja svega
pobrojanog u vezu sa onim o emu govori Objava.
120
24.3.2011 8:48:29
Idejni i politiki teror

Zastraivaki diskurs
Iskrivljena, lina vizija svijeta: pravljenje razlike
izmeu djela s obzirom na djela koja spadaju u domen
ibadeta i djela koja spadaju u domen muamelata
(meuljudskih odnosa, poslovanja i sl.)
Natruhe u kulturi: slijepo oponaanje, praznovjerje i gatanje
Obrazovna i odgojna dekadenca
Rascjep izmeu spoznajnog, duhovnog i psiholokog
Epistemologija koja je okrenuta formalnom znanju
Zastraivaki odgojni diskurs
Odgojni metod koji ne poznaje vezu izmeu
spoznajnog, duhovnog i psiholokog
Zastraivaki odgojni diskurs
Ummet nazadan i pasivan: slabaljenje
veze izmeu rijei i djela
Skica broj 8. Posljedice zastraivanja na
psihu ummeta i njegovu efikasnost
121
24.3.2011 8:48:29
Kako razmiljati o velikim problemima ummeta

Nema sumnje da su problemi i krize koji mue ummet
mnogobrojni i veliki, a takoer i uzroci koji ih proizvode i
hrane. U veini sluajeva postoje krucijalni problemi koji se
smatraju izvorom ostalih problema. Postoje i mnogi uzroci
koji proizvode i hrane te probleme, ali je vano u gomili
meusobno isprepletnih problema i njihovih uzroka obratiti
panju na osnovne bez ijeg otklanjanja nema ni njihovog
efikasnog rjeavanja. Otklanjanje tih osnovnih uzroka mora
biti osnovom za savladavanje preostalih uzroka.
Jasno je da se islamski svijet rasprostire na irokom
podruju, da je bogat ljudskim i materijalnim resursima, da
ima svoje historijske i civilizacijske korijene, da je pun tenji,
da ima obeavajue vrijednosti i principe, ali je i pored toga
zaostao, rascjepkan i optereen neprijateljstvima i sukobima.
To je omoguilo mnogim silama, koje nisu ni priblino
njegovog obima, nemaju njegove resurse ni uzviene ciljeve
i namjere, da njim ovladaju, potine ga i zavladaju njegovim
potencijalima.
Neke od narodnih izreka rjeitije govore o stanju ummeta
nego desetine lanaka. Jednu od takvih izreka izrekao je i jedan
beduin koji je, kada su ga upitali da li voli tog i tog ovjeka,
odgovorio: Da, volim ga, jer mi nije ni komija ni blinji!
Zamislite u kakvom je stanju rascjepkanosti i trvenja ummet
kada su odnosi u njemu u potpunoj suprotnosti od onoga kakvi
bi trebali biti. Odnosi i veze koji razvijaju korijene solidarnosti
i jaaju motive meusobne ljubavi gotovo i ne postoje.
Kako moemo objasniti ovo loe stanje ummeta, odnosno
injenicu da je ono potpuno suprotno od uenja po kojem:
Musliman je brat muslimanu i ne moe mu initi nepravdu,
122
24.3.2011 8:48:29
niti ga ostaviti na cjedilu; Ko se nae na pomoi svome bratu

Allah e njemu biti na pomoi;18 Vjernici su jedni prema
drugima kao graevina u kojoj jedni dijelovi podupiru druge.19
Muslimani su u meusobnoj ljubavi i samilosti kao jedno
tijelo. Ako jedan organ oboli, ostatak tijela ne moe spavati ili
ima groznicu.?20 Kojom vjerom i ubjeenjem, kojom pameu
i logikom, kojom koristi ili interesom moemo razumijeti ovo
stanje i opravdati njegovu stvarnost?!
Mnogo je vienja u razumijevanju ove pojave, ali su sva
ponuena rjeenja na osnovu tih vienja kako vidimo bila
neuspjena. Stoga se ova pojava mora sveobuhvatnije i dublje
razmotriti kako bismo mogli razumjeti njene duboke sutinske
uzroke. Pritom moramo voditi rauna da sa sutinskim
uzrocima ne mijeamo sekundarne uzroke i simptome bolesti.
Islam je izvor preostalog dobra u ummetu

alosno je da renesansu ummeta oteava to to veina
savremenih vladajuih krugova i onih koji imaju utjecaja
u muslimanskom svijetu svoje ideje i poglede na ummet,
njegov identitet i historiju crpi iz vienja kolonizatorskog
gramzivog Zapada i njegove literature. To je neshvatljivo kada
je opepoznato da zapadno vienje i zapadna literatura odiu
krstakim iskustvom s islamskim svijetom i Osmanskom
dravom te borbama s crkvom srednjeg vijeka i njenom
mitskom klerikalistikom misli, koja je podredila svetinje
da bi prigrabila vlast i bogatstvo te omoguila despotizam i
18
19
20
Muslim, Sahih, 4677.

Sahihu-l-Buhari, 459.
Muslim, Sahih, 4685.
123
24.3.2011 8:48:29
izopaenost. Takoer, je ta crkva sahranjivala pupoljke znanja

i nauke te onemoguavala promjene i kreativnosti u drutvu.
Vladajue strukture islamskog ummeta ne shvataju prirodu
svojih civilizacijskih temelja i vlastite pozitivne humanistike
civilizacijske vrijednosti. Oni ne shvataju da su te vrijednosti
unakazile razliite politike, tribalizmi i etnocentrizmi koji
su, u cilju zadravanja vlasti i bogatstva, stavili u funkciju
svetinje i pokopali kreativne i mislee snage, te iskrivili
poimanje vjere u jednog Boga, pravilno shvatanje ovjekovog
namjesnitva na Zemlji, njegovu odgovornost, slobodu,
dogovaranje te vrijednosti pomaganja i solidarnosti. Takvi
u zabludi i neznanju, bez objektivnog studioznog i kritikog
odnosa pripisuju svaki problem i sve to zadesi muslimane
u muslimanskom svijetu islamu ne uzimajui u obzir istotu
islama i njegov pozitivni doprinos tekovinama civilizacije.
Ono to je kristalno jasno i to nas ovdje posebno zanima,
kada se radi o jedinstvu i solidarnosti u historiji muslimana,
jeste da su islam i njegove vrijednosti podupirali i pozivali
jedinstvu i solidarnosti. Islam je bio taj koji je ujedinio plemena
i narode, izjednaio ih i pobratimio. Islam je negativne i
rasistike pojave u plemenima i narodima zamijenio pozivima
na jednakost, bratstvo i solidarnost. Po islamu, svi ljudi su
stvoreni od jedne due i njihova podijeljenost na narode
i plemena treba biti razlogom za upoznavanje, saradnju i
pomaganje. Razliitost jezika i boja je pojava koja svjedoi o
udima Allahovog stvaranja, Njegovim znamenjima, ljepoti
i savrenstvu stvorenja. Nita od toga ne smije posluiti
kao sredstvo uzdizanja, oholosti, meusobnog trvenja i
neprijateljstva, jer je kod Allaha najbolji (najplemenitiji) onaj
ko je najbogobojazniji (ko u Njegovo ime radi ono to je On
124
24.3.2011 8:48:29
naredio i kloni se onoga to je On zabranio), a najdrai Mu je

onaj ko najvie koristi Njegovim stvorenjima.
Eho Kurana asnog i sunneta Poslanikovog, te historija
perioda Objave u izgradnji ummeta, njegovoj politici pravednosti, solidarnosti, pomaganju, zbliavanju ljudskih srca,
irenju temelja sveopeg mira i kolektivne sigurnosti u drutvu
nastavit e izazivati u duama muslimana sjetu, bol, kajanje i
neprestanu tenju za jedinstvom na koje poziva islam.
Ako islam, njegove vrijednosti i univerzalno gledanje nisu
bili uzrokom rascjepkanosti i sukoba u redovima ummeta,
da li je uzrok tome mnotvo rasa, nacija, jezika, obiaja te
udaljenost jednih podruja od drugih? Da li kolonijalizam i
strane zavjere, spletke, zamke i neprijateljstva predstavljaju
razloge rascjepkanosti, meusobne mrnje, neprijateljstava i
sukobljavanja izmeu muslimanskih drava i njihovih naroda?
Kolonijalizam uslonjava
probleme i predstavlja bolest
Znamo da je kolonijalizam sa svojim politikama,
planovima, smutnjama i neprijateljstvima bio i da je jo
uvijek jedan od uzroka jadnog stanja u kojem se muslimani
nalaze. Ipak, vjerujemo da su uspjesi njegovih tiranskih,
neprijateljskih politika samo simptomi koji pokazuju da je
bie ummeta pogoeno mnogo opasnijim i dubljim bolestima.
Te bolesti unitavaju njegov imunitet i omoguavaju politiku
kolonijalizma. Treba biti duboko svjestan da je nemogue
osloboditi se politike kolonijalizma i njegove moi i u isto
vrijeme cijepati jedinstvo ummeta, izazivati neprijateljstvo u
njegovim redovima te ratove i sukobe izmeu muslimanskih
125
24.3.2011 8:48:29
drava i naroda. Treba iskorijeniti te opasne bolesti koje

se nalaze u biu ummeta jer slabe njegov imunitet i ine ga
pogodnim za prodor politika kolonijalizma i njegovih zavjera.
Kako bismo shvatili koji su primarni a koji su sekundarni
uzroci bolesti, moramo ire i dublje razumijeti efekte bolesti
na dubinu naeg bia i modane vijuge. Kako bismo pojasnili
ovaj problem bilo bi korisno da navedemo tri obrasca
kako druga drutva rjeavaju probleme koji slie naim
problemima. S obzirom da su i ta drutva iskusila poasti
despotizma i kolonijalizma bie od koristi da vidimo kako su
im se suprotstavila i da uporedimo kakve su efekte despotizam
i kolonijalizam imali na njih a kakav na nas. Bie od koristi
da vidimo da li su ti uzroci sami po sebi dovoljni da objasne
simptome bolesti i njihov utjecaj na nae bie. Odabrat emo
tri primjera koji ilustriraju stanje islamskog svijeta. Ti primjeri
su Kina, Indija i Evropa.
Kako do islamskog jedinstva

poreenja s Kinom, Indijom i Evropom
Kina
Poinjemo s Kinom stoga to se ona po mnogo emu
podudara s islamskim svijetom kada je u pitanju broj
stanovnika, prostranstvo, raznolikost i historija.
Kina predstavlja svijet koji obuhvata kao i islamski
svijet vie od jedne petine ovjeanstva. Teritorijalno,
Kina obuhvata iroko podruje snjenih i ledenih oblasti,
Mandurije, podruje pustinja i uma te rubove ekvatorijanog
pojasa. U Kini ive mnogi narodi razliitih obiaja i porijekla.
Govore razliitim jezicima. Kineski narodi koriste slikovno
126
24.3.2011 8:48:30
pismo slino staroegipatskim hijeroglifima. Desi se da se dva

Kineza susretnu i da se teko mogu sporazumijevati zbog
razlike u govornom jeziku, ali zahvaljujui slikovnom pismu,
svi obrazovani Kinezi mogu se sporazumjeti. To slikovno
pismo je sredstvo zajednike komunikacije meu Kinezima.
Kina ima dugu i bogatu historiju. Njenim narodima su
vladali carevi i feudalci izmeu kojih su voeni ratovi i sukobi.
Kineski narodi su preivjeli mnoga zla i nepravde. Kolonijalizam
je i u Kini razapeo svoje kande i Kinezi su osjetili kolonijalnu
vlast, okrutnost i pohlepu. Isto to su i muslimani preivjeli pod
vlau sultana, emira, feudalaca i kolonijalista.
Ali, Kina je opstala zahvaljujui kulturi njenih naroda i
njihovom osjeaju pripadnosti istom drutvu, biu i dravi.
Sukob koji se danas vodi izmeu Kine i Tajvana nema ustvari
cilj odvajanje i cijepanje jedinstva Kine, nego predstavlja
borbu izmeu razliitih grupacija i interesa pod izgovorom
legitimiteta. Ovaj sukob i nastojanja da se ostrvo Tajvan odvoji
od jedinstvene drave produuju, pomau i raspiruju interesi
stranaca i mo savremenog oruja.
Indija
Drugi primjer je primjer Indije. I Indija, takoer, predstavlja
ogroman konglomerat ljudi koji po svojoj brojnosti predstavlja
gotovo petinu ovjeanstva. Indija ima vie od jedne milijarde
stanovnika i protee se na Indijskom potkontinentu od
snjenih vrhova Himalaja do ekvatora. U Indiji ivi mnotvo
naroda razliitih rasa, boja, jezika i vjerovanja. I Indija je prola
kroz ono kroz to su proli Kina i islamski svijet despotizam,
careve, feudalce, ugnjetavanje kolonijalista.
127
24.3.2011 8:48:30
Teritorija muslimanske drave Pakistan bila je dio svijeta

Indije. Rasni, jeziki, vjerski, socijalni i ekonomski problemi
koji mue Indiju viestruko su vei od onih koji mue Pakistan.
I dok je Indija ostala jedinstvenom dravom nakon odvajanja
Pakistana, nacionalni praznik muslimanskog Bangladea je dan
kada se Banglade odvojio od drave Pakistan, koja je u osnovi
nastala u ime islama. Sukobi izmeu pokrajina drave Pakistan
izazivaju zabrinutost za budue jedinstvo ove muslimanske
zemlje.
Ono na to je vano ovdje ukazati jeste da politiki
analitiari indijsko-pakistanske sukobe ustvari dovode u vezu
s odbijanjem Hindusa, da prihvate princip otcjepljenja bilo
kojeg dijela Indijskog potkontinenta od drave svijeta Velike
Indije. To neprihavatanje dio je njihove kulture, emocija i
osjeaja za kolektivitet.
Evropa
Trei primjer je primjer evropskog kontinenta i njegovog
uspjenog ekonomskog, vojnog i politikog udruivanja.
Svako ko zna historiju Evrope poznaje kolonijalistike i
nacionalne sukobe izmeu evropskih drava i naroda koji su
trajali stoljeima. Evropski sukobi su izazvali varnice svjetskih
ratova u kojima su stradali milioni ljudi.
Ovaj kontinent, sa dugom historijom sukoba, mnotvom
kultura, tradicija, rasa i jezika njegovih naroda shvatio je
da njegov interes nije u sukobu i suprotstavljanju, nego u
jedinstvu, solidarnosti i pomaganju, u izgradnji i razvoju,
to e mu omoguiti da s velikim svjetskim ekonomskim i
politikim grupacijama uestvuje u podjeli bogatstva, trita
i prihoda na nivou cijeloga svijeta. I doista je uspio, u cilju
128
24.3.2011 8:48:30
ostvarivanja svojih interesa, izgraditi jedinstvene evropske

sisteme, ustanove, grupacije i jedinstvenu valutu koja je uz dolar
svjetska valuta u kojoj mnogi ele uvati svoju uteevinu. Na
taj nain euro preuzima bogatstava koja se odlijevaju iz zemalja
malih i siromanih naroda, a tu su na prvom mjestu drave
islamskog svijeta. Razlog je u injenici to garanciju euru ine
velike privrede koje je priliv ogromnih sredstava kotao koliko
kota papir na kojem je tampan euro.
Kako je uspjelo dojueranjim neprijateljima u Evropi
da se ujedine radi ovih interesa i da zalijee rane koje su
jedni drugima nanosili? Kako je mogue da interesi spoje
neprijateljstva koja su bila izmeu njih i izbriu osvete?!
Jedino objanjenje za ovu pojavu jeste da su u ovim narodima
proradili osjeaji i kultura zajednitva. To je Evropi omoguilo
da se ujedini i da tako ostvari svoje ope interese, unato svega
to je bilo meu njenim narodima i zemljama.
Ujedinjavanjem Evrope formiran je zastraujui srp velikih
svjetskih saveza koji okruuju slabi i rascjepkani islamski svijet
i Afriku. To su savezi Kine, Indije, Rusije, Evrope i Amerike.
Islamski i afriki svijet te zemlje i narodi June Amerike
predstavljaju podruje utjecaja, sukobljavanja i rtve oko koje
se hijene otimaju.
Ovo je alosno stanje islamskog i afrikog svijeta koji
krvare. A u mjeri u kojoj krvare i predstavljaju ljudsku tragediju
taj svijet predstavlja i arite konkurencije i sukoba svjetskih
sila. Za ovjeanstvo je vano da se ta praznina popuni i da
se uspostave savezi islamskog i afrikog svijeta kako bi mogli
biti partneri svjetskim silama. Na taj nain svijet bi izbjegao
opasnoti razornih ratova i oruja ije je posljedice po budunost
ovjeanstva i ljudske civilizacije nemogue predvidjeti.
129
24.3.2011 8:48:30
Iz primjera koje smo upravo naveli jasno je da razlozi

razjedinjenosti i rascjepkanosti muslimanskog svijeta,
meusobni sukobi u tom svijetu i ovladavanje neprijatelja
ovim svijetom nisu dovoljni da sami objasne stanje u kojem
se nalazimo. I pored toga to ti isti razlozi postoje kod drugih,
oni su kod muslimana zavrili sukobima i cijepanjima. Jedna
od nevjerovatnih razlika je u tome to su ekonomski i politiki
ugovori, koji su ujedinili Evropu, potpisani i izmeu arapskih
drava. To su ugovori o formiranju zajednikih trita,
smanjenju carinskih stopa, ohrabrivanju trgovine i trgovinske
razmjene, zajednikoj odbrani, ali se nita od tih sporazuma
u stvarnom ivotu nije ostvarilo. Prepreke izmeu arapskih
zemalja i njihovih naroda su i dalje ostale iste, njihovi zidovi
su sve visoiji, sve je vei broj sukoba i otriji su i kao da je
svakom dogovoru koji se potpie nije sueno da ugleda svjetlo
dana i svoju realizaciju u stvarnosti arapskog svijeta!
Vjera, razum i interes nalau jedinstvo i solidarnost

Ako nam vjera ne nalae podjele i sukobe, nego nas
podstie na jedinstvo i bratimljenje, ako nam razum i interes
ne nalau podjele i sukobe, nego nam nalau da se ujedinimo i
pomaemo, zato onda meusobno radimo suprotno od onoga
to nam nalau vjera, razum i interes.
Podjele i sukobi spadaju u drutvene bolesti koje su vezane
za kolektivnu svijest ljudske linosti. Ta strana mora biti
predmet istraivanja, tanog ispitivanja i spoznavanja razloga
koji su doveli do deformacije kolektivne svijesti muslimana.
Svi znamo da su jedinstvo, pomaganje i solidarnost
najvaniji odlike kolektivne svijesti i humane linosti. Pravilno
formiranje razliitih strana ljudske linosti svijest pojedinca
130
24.3.2011 8:48:30
o samome sebi i kolektivna svijest podjednako su vane za

ispravnost i ravnoteu ljudske linosti a time i za ispravnost i
ravnoteu drutva.
ovjek kao bie u osnovi svoje ljudske prirode predstavlja
jedinku iji su postupci vezani za volju i noenje odgovornosti za
svoje postojanje i izvravanje duhovnih i materijalnih obaveza.
To izvravanje materijalnih i duhovnih obaveza mogue je
samo kroz kolektivnu svijest. Stoga je formiranje drutva nuno
da bi ovjek mogao opstojati i osigurati materijalni kontinuitet
poevi od porodice, pa ire preko drutva.
Kroz drutvo i odnose u njemu lanovi drutva osiguravaju
svoj materijalni opstanak te duhovno i materijalno uzdizanje.
Ljudsko bie ne postoji niti se moe razvijati i opstati kao
jedinka po prirodi svojih sposobnosti i potreba. Stoga mora
imati drutvo pod ijom zatitom i brigom e rasti i sazrijevati.
Ljudsko bie kroz svoje drutvene odnose izraava svoju volju
i ostvaruje osjeaje, vrijednosti i ciljeve koji su u njemu. Tim
meusobnim djelovanjem pojedinca na drutvo i drutva na
pojedinca ljudsko bie otklanja nedostatke svoje due i ostvaruje
razliitim nainima svrhu svog postojanja u drutvu.
Nedostatak osjeaja za zajednitvo u kulturi

ummeta: Onaj ko nema ne moe ni davati drugome
Bilo koji propust u voenju rauna o kolektivnoj svijesti
u formiranju linosti pojedinca mora imati svoje dalekosene
negativne posljedice na to kako e taj pojedinac djelovati
i kakav e biti kvalitet njegova ivota i njegovog bitisanja
kako duhovno tako i materijalno. Na taj nain priroda
kolektivne svijesti u linosti pojedinca odreuje dobru ili lou
131
24.3.2011 8:48:30
stranu prirode drutva i kvalitet odnosa u drutvu i njegovim

ustanovama te utjee na to koliko e drutvo biti uravnoteeno,
stabilno i sposobno da izvrava svoje zadatke u brizi za ivot i
napredovanje pripadnika ummeta.
Ako primijetimo propuste u izvravanju obaveza prema
kolektivu od strane jednog dijela lanova drutva i primjetimo
da oni ne vode rauna o drutvenim odnosima i ustanovama
kroz aktivno ukljuivanje i pozitivno konstruktivno djelovanje
u svemo to su potrebe i zahtijevi durtva, moramo dobro
pogledati kakva to ideja vodi to drutvo, kakva mu je kultura i
obrazovanje. Dijete stjee svijest o sebi i odnosima u drutvu i
svojim obavezama prema sebi i prema drutvu iz dva izvora. Prvi
izvor je prirodan i on je rezultat osjeaja ta mu treba i onoga to
shvata po naravi svog razuma. Drugi izvor su opa poimanja
kulture drutva. U ovisnosti o ispravnosti ovih opih poimanja
i kulture te njihove uravnoteenosti i harmoninog odnosa
s realnou drutva, njegovim potrebama, mogunostima,
promjenama i izazovima, ovisit e i uravnoteen odnos
pojedinca prema onome to je njegovo lino i prema onome
to je kolektivno, ovisit e njegov nain djelovanja i sposobnost
za uspjeh u suprotstavljanju izazovima, a time i sposobnost da
sebe i svoje drutvo materijalno i duhovno obogati.
Psiholoka, emocionalna i duhovna strana u djetinjstvu,
po prirodi svoje temeljne uloge u izgradnji ljudske linosti,
mnogo je sveobuhvatnija i vanija od kognitivne (saznajne)
strane. Kognitivna strana u fazi djetinjstva predstavlja samo
jedno od sredstava izrgadnje psiholoko-emocionalne strane.
Stoga se psiholoko-emocionalno-duhovnoj strani u izgradnji
odgojno-obrazovnog sistema bilo koje zajednice mora posvetiti
najvea panja.
132
24.3.2011 8:48:30
Kolektivna svijest u islamskoj misli

Ako paljivo pogledamo historiju misli ummeta, posebno
mjesto kolektivne svijesti u izgradnji linosti muslimana, uoit
emo zadivljujuu harmoninost po pitanju uravnoteenosti
njegova bia i pravilnog ljudskog civilizacijskog djelovanja.
Osjeaj za kolektiv u doba objave bio je na najveem nivou.
Evo kako Kuran opisuje osjeaj lanova drutva da pripadaju
jednom drutvu i njihovu odgovornost i solidarnost kao
dijelova u tijelu ummeta i zajednice: I onima koji su Medinu za
ivljenje izabrali i domom prave vjere jo prije njih je uinili; oni
vole one koji su im se doselili i u grudima svojim nikakvu tegobu
ne osjeaju za onim to su dali. I vie vole njima, nego sebi, mada
im je i samima potrebno. A oni koji se uuvaju lakomosti, oni su
ti koji su uistinu uspjeli. (El-Har, 9).
Ovaj snaan i djelotvoran osjeaj za kolektivitet nije
doao niotkuda. On izvire iz temelja arapskog slobodnog i
jednostavnog plemenskog odrastanja koga nisu sputali sistemi
nasilja i despotizma. Te temelje je jo ojaao, produbio i
uinio djelotvornijim duh vjerovanja u jednog Boga, islamsko
gledanje na ovjeka kao Boijeg namjesnika na Zemlji i sistem
baziran na pravednosti i solidarnosti.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., koji je stajao na elu vlasti
islamskog drutva vrsto je postavio temelje pravednog drutva
koje vodi brigu o njegovim pripadnicima i uva njihovo
ljudsko dostojanstvo i prava bilo da su muslimani ili nisu. On
je iao dotle da je ustanovio garanciju drave za dugove kako
bi ohrabrio saradnju meu lanovima drutva Ako bi dunik
umro a ono to je iza njega ostalo nije bilo dovoljno da podmiri
dug, to je inila drava: Ko umre i ostavi imetak on pripada
njegovim nasljednicima, a ko umre i ostavi dug na meni je da
133
24.3.2011 8:48:31
ga izmirim. I zato su muslimani bili spremni na rtvu u korist

ummeta dajui svoj imetak ak i kada je njima samima bio
potreban. Stoga se nije uditi to su, kada je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., traio od njih da rtvuju svoj imetak u momentima
potrebe dobrovoljno davali mnoga dobra. Po prirodi stvari
na elu tih dobrotvora bio je Ebu Bekr es-Sidik, r.a., razborit
ovjek koji je ispravno i dalekoseno mislio.21
I kao to su i drugi muslimani davali, davao je i Ebu Bekr,
r.a., ali on nije davao samo kada je bilo potrebno i u tekim
trenucima ono to bi mu preostalo nakon njegovih potreba i
nije davao mnogo, nego je dao sav svoj imetak ne ostavivi nita
svojim sinovima! Zato je to radio Ebu Bekr pri punoj pameti?
21
Korisno je da itaocu kaemo neto o linosti Ebu Bekra i njegovoj

mudrosti kako bi mogli razumjeti smisao onoga to je on uradio i kako
bi mogli razumjeti duh zajednitva u doba poslanstva. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., odabrao je Ebu Bekra zbog njegove mudrosti i vrstog stava da
bude s njim na putu opasnosti, straha i potrebe za razumom i lukavstvom,
a nije odabrao nekog od velikih boraca iz borbenih okraja. Ebu Bekr je bio
ovjek koji je svojim istim razumom bio potpuno uvjeren u Poslanikov
Isra i Mirad. On je ovjek koji je, kako to prenose Ebu Davud i Ahmed,
hrabra srca, jasne vjere i iste pameti u asu tuge i stranog gubitka, koji
su se desili nakon smrti Poslanika, s.a.v.s., njegovog najdraeg i najblieg
druga, kako bi povratio ummet na ispravan nain rezoniranja, rekao: Ko
je oboavao Allaha, Allah je iv i ne umire, a ko je oboavao Muhammeda,
Muhammed je umro, a zatim je prouio ajet: Muhammed je samo poslanik.
Prije njega je prolo (mnogo) poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar
biste se stopama svojim vratili? Onaj ko se stopama svojim vrati nee Allahu
nimalo nauditi, a Allah e nagraditi zahvalne. (Alu Imran, 144). Omer je sa
zaprepatenjem i bolom potreenim muslimanima rekao, kako to prenosi
Ibn Madde: I kao da sam prvi put uo ovaj ajet toga dana. Ebu Bekr je
bio ovjek koji je s uspjehom zakormilario islamskom dravom iste veeri
kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preselio na ahiret. On je islamsku dravu
vodio vjeto, odluno i pronicljivo usred politike pobune beduina protiv
drave donijevi vrstu odluku da ih obuzda i vrati na temelje ljudskog i
civilizacijskog zajednitva.
134
24.3.2011 8:48:31
Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao Ebu Bekra: ta si

ostavio svojim sinovima? Ebu Bekr, r.a., mu je odgovorio:
Ostavio sam im Allaha i Njegovoga Poslanika prenosi
Ahmed. U tih nekoliko rijei Ebu Bekr jasno i dalekovido
objanjava prirodu drutvenog sistema muslimana, potrebu za
brigu o zajednici i nain kako taj sistem moe funkcionirati.
Oni koji ne shvataju znaaj brige o zajednici mogu
pomisliti da je odgovor Ebu Bekra izraz samo njegove duboke
vjere u Allaha. I nema sumnje da je to tako i da su i drugi
ashabi imali vrstu vjeru u Allaha, ali odgovor Ebu Bekra
odraava, takoer, njegovu duboku svijest o prirodi islamskog
sistema kojem on pripada. To je sistem jedinstva i solidarnosti
u kojem se siromaan i slab ne mogu izgubiti. U tom sistemu
nema potrebe za krtou, pohlepom, gomilanjem. Pojedinac
pripada drutvu u cjelini i cjelokupno drutvo mora brinuti o
pojedincu oni su u tome solidarni kao braa i obavezni su
dijeliti imetak i pomagati jedni drugima.
Iz iznesenog se moe vidjeti kolika je bitna razlika
izmeu drutva iz doba Objave njegovih shvatanja i naina
funkcioniranja i drutva i shvatanja iz period ugnjetavanja i
izolacije u kojima je oslabio osjeaj za zajednicu. Intelektualna
elita nije shvatila znaaj i dalekosene posljedice nebrige o
drutvu. Drutvo u kojem su ljudi ugnjetavani, u kojem se
rasipa, u kojem se pojednici despotski ponaaju, drutvo
koje nema osjeaja za pravdu, dostojanstvo i solidarnost
ili kome nije objanjeno kako drutvo pravde, dostojanstva
i solidarnosti izgleda ne moe ni shvatiti jedno pravedno i
razvijeno drutvo, ne moe shvatiti tekstove Kurana i hadisa
niti znaenja i poruke koje oni nose. Jedna arapska izreka kae:
Svaka posuda mirie na ono to je u njoj.
135
24.3.2011 8:48:31
Mislioci iz doba izolacije odgovor Ebu Bekra razumjeli su

kao znak njegove vjere i oslanjanja na Allaha. Oni nisu shvatili
da je odluka koju je donio bila svjesna, ispravna i pomno
razmotrena, a nije bila odluka donesena tek tako ili nakon
neke emotivne eksplozije iza koje slijedi kajanje i aljenje. On je
imao apsolutnu vjeru u Allaha, na Njega se prije svega i poslije
svega oslanjao, ali je, takoer, imao vjeru i u vlast muslimana
i njenu brigu za one kojima je od njenih podanika potrebna
pomo.
Bez razumijevanja tog sistema i njegove prirode,
razumijevanja naina funkcioniranja drutva (poznavanja
sociologije drutva) i velikog iskustva nije mogue razumijeti
kratki i znakoviti razgovor koji je voen izmeu Poslanika,
s.a.v.s., i Ebu Bekra.
Kada doe do gubljenja drutvene svijesti i drutvo posrne
putem otuivanja i prisvajanja imovine i njenog dijeljenja
podobnim, kada doe do ruenja prava i injenja nepravdi
prema onima koji su siromani i potrebni, kada graani izgube
vjeru i povjerenje u drutvo i njegov sistem, kada svako postane
garant opstanka samoga sebe i svoje djece pa se prestane brinuti
o drugome i doe u situaciju da se ne moe osloniti na drutvo
niti se drutvo moe osloniti na njega, onda se ne treba uditi
zato svako namjerno bjei od izvrenja zajednikih (opih)
obaveza i zato nee, i kada moe, pomoi bilo kakvu opu
akciju. Tada dolazi do uruavanja institucija i nemogunosti
ostvarivanja prava i potreba pa se svako ponaa kao promatra
koga ne zanima ta se deava. Bolno je poreenje izmeu
jednog takvog drutva i drutva u kojem se vodi rauna o
razvijanju osjeaja za zajednicu i u kojem se jaa osjeaj za
rtvovanje i davanje.
136
24.3.2011 8:48:31
Opasne posljedice nerazvijanja

drutvene svijesti kroz kulturu i obrazovanje
Nije (nikakvo) udo to je slabljenjem drutvene svijesti u
linosti muslimana dolo do uruavanja javnih (zajednikih)
ustanova ummeta, to je dolo do cijepanja tkiva ummeta,
uruavanja njegove strukture, slabljenja izvravanja opih
obaveza, neplaanja poreza, to su dobrovoljni prilozi bili
neznatni i to nije bilo spremnosti na rtvu. Kada je pojedinac
uvjeren da je on jedina garancija za sebe i svoju porodicu, kada
joj neto zatreba, i kada nema nadu u pomo drutva, on e
nastojati osigurati samo za sebe i za svoju djecu sve to im je
potrebno i nee obraati panju na potrebe ummeta niti na
potrebe siromanih, nemonih i njihove djece.
Stoga ne iznenauje to je zanemarivanje drutvene
dimenzije u izgradnji linosti kod mnogih pripadnika
islamskih naroda u doba dekadence dovelo do irenja pojave
prosjaenja. Da su drutvo i njegov sistem zagarantirali
potrebnima i siromanima minimum potreba koje e zatiti
njihovo ljudsko dostojanstvo, nestalo bi ponienja prosjaenja
i skitanja djece to predstavlja plodno tlo za kriminal i poroke.
irenje ovih pojava i sve ee njihovo preuivanje jasan su i
bolan pokazatelj i potvrda slabog osjeaja za zajednicu te oit
pokazatelj da drutveni sistem ne funkcionira i ne vri svoju
ulogu.
I nije udo to je uz slabljenje drutvene svijesti u odgoju
muslimanske linosti dolo do irenja drutvenih poroka
koji prate irenje siromatva i neznanja, do loeg vrenja
javnih usluga i bjeanja od izvravanja javnih dunosti i
obaveza. Na javno dobro poelo se gledati kao na neto to
137
24.3.2011 8:48:31
je dozvoljeno prisvojiti samo za sebe. Uz te drutvene bolesti

ide nezainteresiranost za zatitu interesa ummeta, odbranu
njegovog bia i predan odnos prema radu. Bolest se dalje iri
to dovodi do iznevjeravanja povjerenja, gaenja svetinja,
cijepanja veza i borbe za otimainu dobara drutva.
Ruenjem pravovjernog hilafeta na vlast i politiku scenu
dolazi dahilijetski (neznaboaki) plemenski duh u kome
prevladava ono nekultivirano u ovjeku, ono to je daleko
od principa istine, pravde i reforme. Manifestiranje oholosti,
drskosti, lane veliine i nepotivanje prava drugog dovelo je
razliitom brzinom do slabljenja pokretake snage islamskog
duha. Dolo je do irenja sukoba, krv je potekla i islamski duh i
osjeaj za drutvo dovedeni su u jadno stanje. Duh ummeta se
rasprio na rase, plemena, narode, kraljevstva, emirate. Time
je poraen duh zajednitva i ljudi od pouzdanja i povjerenja
povukli su se u okove i izolaciju, daleko od politike ummeta,
daleko od smutnje, nasilja i prolijevanja krvi. Posvetili su se
uenju i ibadetu po damijama, kolama i tekijama.
Poraz ostataka pouzdanih i povjerljivih ljudi iz doba
poslanstva i uenika medinske kole pred plemenskom i
rasnom zagrienou nije znaio gubljenje jedne bitke, nego
je na veliku alost znaio razbijanje mehanizma poleta i
sposobnosti za obnovu projekta reforme na principima upute
iz doba poslanstva.
Naalost, nastojanja ashaba iz medinske kole i nasljednika
doba poslanstva da ummet vrate na Pravi put tokom emevijske
vlasti zavrena su njihovom izolacijom od strane vlasti i
samoizolacijom izuzev rijetkih izuzetaka koja vie slii
predaji usljed nemoi i slabosti, nego svjesnom povlaenju.
138
24.3.2011 8:48:31
Ova predaja dovela je do ukorjenjivanja drutvenog

negativizma u misli i savjesti ummeta, zanemarivanja izgradnje
drutvene svijesti u mladim generacijama te razaranja njenih
temelja i principa. Tako su ustanove vlasti i politike u poimanju
masa postale predmetom sumnje i nepovjerenja i prestale
meu masama ummeta uivati bilo kakav legitimitet.
I umjesto da ljudi iz medinske kole, kojima je blia
mudrost i ispravno rezoniranje, uvide da su izolacija i
upotreba sile pogreni u borbi za reformu i promjenu, dolo je
do nastavljanja izolacije i konfrontacija u razliitim oblicima.
Oni nisu shvatili da moraju tragati za metodama koje su po
posljedicama ispravnije i korisnije, mada su bili svjesni prirode
problema i puteva koji vode ponovnoj izgradnji islamske
linosti, korigiranju usmjerenja i jaanju elemenata koji vode
jaanju drutvene svijesti. Ulema i mislioci nisu shvatili ulogu
djetinjstva u ponovnom ustrojstvu linosti ummeta, njenog
mentaliteta i duhovne izgradnje na prirodan i miroljubiv
nain. Odgajanje djece svodilo se na uenje napamet vjerskog
teksta kome je davana odreena lina forma.
Trud je usmjeravan u nastavljanje sukoba i neslaganja i
svaka strana je nastavila utvrivati svoje pozicije, obezbjeivati
sredstva i regrutirati pristae kako bi to vie ouvala svoje
pozicije. Ti sukobi su nastavljeni a s njima je nastavljan i pad
sposobnosti ummeta te je stanje bivalo sve gore.
Vlast, politika, opa drutvena pitanja i materijalna dobra
pripala su plemenskoj politikoj eliti koja je upravljala po
principu feuda, rase i vojne moi. Ono to se iz domena prava
odnosi na lina pitanja pojedinca i na uzajamno postupanje
bilo je podruje utjecaja intelektualne vjerske elite. Tjelesni
139
24.3.2011 8:48:31
straari, vojska i materijalna dobra bili su sredstva vladajue

politike elite, a damije, tekije (zavije) i kruoci na kojima
se vazilo i izdavale fetve sredstva intelektualne vjerske elite.
Mase su u sukobu elita bile rtve nepravdi, nasilja, neznanja i
siromatva. Tako je muslimansko drutvo postalo plodno tlo
za gatanje, praznovjerje i opojno predavanje derviluku koji je
imao snaan peat mistikog i panteistikog.
Neophodnost izgradnje drutvene

odgovornosti kulturom i obrazovanjem
Tragino je to se vremenom uz pomo intelektualne elite
ukorijenilo bolesno stanje nepostojanja drutvene svijesti.
Izolacija i povlaenje u sebe postali su odlika drutvenog ivota.
Cilj drutvenog ivota postao je ibadet kako ga fikh shvata, a
musliman je poeo graditi negativan stav prema ivotu nakon
to je iz njega iskljuio duhovnu dimenziju. ivot vie nije
inilo nastojanje, kvalitetno djelovanje, graenje, pomaganje
i noenje odgovornosti Boijeg namjesnitva na Zemlji, nego
se sveo na meusobni odnos pojedinaca (muamelat) i na
zakonske norme kod sklapanja ugovora.
Islamski fikh je postao kopa koja je vezala kulturu
intelektualne elite i kulturu masa. Ustvari, fikh je postao vodi
za formiranje svijesti muslimana i temelj njegove duhovne
izgradnje. Zauzimao je centralno mjesto u kulturi muslimana
kasnijih stoljea. Time to je u centar svog interesiranja stavio
obrede i proglasio ih ibadetom i duhovnom dimenzijom
u ivotu ljudi, a zanemario izgradnju drutvene svijesti, fikh
je nanio veliku tetu mentalitetu i psihologiji muslimana
te ih dugorono osakatio. ivot je reduciran i ovjekovo
140
24.3.2011 8:48:31
namjesnitvo na Zemlji svedeno je na meusobni odnos

pojedinaca (muamelat).
Ne postoji ni nada, ni mogunost izgradnje islamske
linosti, koja e biti snana i solidarna, linosti koja e imati
inicijativu, biti kreativna i sposobna da ummet upute odvede
na proelje naroda napretka, istraivanja i voenja svijeta,
sve dok ne doe do reforme fikhskih djela i islamske kulture
i odgoja. Kada fikhska djela postanu vodi za razumijevanje
i shvatanje sutine stvari te sveobuhvatne pravilne kulture
i odgoja, ona e predstavljati bazu pozitivne civilizacijske
svijesti i proizvodit e ideje, kulturu i civilizacijsko shvatanje.
Takvo shvatanje vodit e rauna o formiranju intelekta, due i
linosti muslimana pojedinca i drutva, takoer, pedagoki e
ih razvijati i unapreivati kroz razliite faze odrastanja ve od
ranog djetinjstva.22
22
Ako pogledamo ta je ulema pisala o pitanjima vlasti i politike, vidjet emo

da je veina napisanog teoretske naravi ili je vezano za administrativne
procedure a u obliku je pouka i savjeta vladaru i njemu je upueno, esto
i posveeno. Malo je toga napisanog to je upueno ummetu iako je
ummet osnova vlasti i svega to je vezano za pitanja ure, prava i obaveza
svih lanova ummeta i njihovih politikih interesa. U takva djela spada
i djelo imama el-Maverdija, vrhovnog sudije iz perioda Abbasija, koji u
svojoj knjizi El-Ahkamu-s-sultanijje pokoravajui se realnosti nametnutoj
od vojnih turskih zapovjednika, koji su se osilili i uzurpirali vlast a da
bi sauvao formu hilafeta, koja je jo jedino preostala i zakon erijata,
ustvruje da je bejat (izbor vladara prisegom) valjan ako ga priznaju
dvojica, analogno uvjetu koji je potrebno ispuniti kod sklapanja braka.
Radi daljih pojanjenja pogledaj knjigu Nasilje i upravljanje politikim
sukobom u islamskoj misli izmeu principa i izbora islamski pogled, autora
Abdulahamida Ebu Sulejmana. Knjiga pojanjava vanost pridravanja
ure u voenju politike drutva i neophodnost koritenja graanskih i
mirnih sredstava u korigiranju politikog hoda drutva. ura titi drutveni
okvir od cijepanja, dovodi do sazrijevanja reformskih pokreta i, na kraju,
dovodi do politike stabilnosti drutva.
141
24.3.2011 8:48:31
Drutvena promjena i odgojni diskurs

Ako prihvatimo injenicu da je ummet u ovom vremenu
zaostao, pocijepan i potlaen, ako prihvatimo injenicu da je
ummet bogat materijalnim resursima i uzvienim moralnim
i duhovnim principima i vrijednostima, ako se sloimo da je
zaostajanje i nazadovanje ummeta u svojoj biti vezano za atrofiju
i nemo misli iji su uzrok stoljea podvojenosti i sukoba izmeu
politike elite i intelektualne elite te iskrivljivanja univerzalnog
poimanja islamske misli, to je dovleo do razmimoilaenja,
povrnosti, apatije i parcijalnosti u planovima, znanostima i
ljudskim spoznajama, ako pogledamo kako kroz stoljea nisu
uspjeli pokuaji reforme i preporoda u ostvarivanju uzvienih
ciljeva, obnovi snaga ummeta i korigiranju njegova hoda,
neizbjeno e nam se nametnuti pitanje: Gdje je izlaz i kako je
mogue obnoviti energiju, korigirati hod i izazvati promjenu?
U kojem to reformskom vanom obrascu na efikasan nain do
sada nije istupio projekat islamske obnove u pogledu metoda i
sredstava kojima se sluio?
Duni smo krenuti od poetka, a poetak je da shvatimo:
a) u emu je problem, b) ta se hoe i c) sutinu izazova koji
stoji pred ummetom. Ako je sr problema u nesposobnosti, u
nepostojanju inicijative i kreativnosti, u pasivnosti i puzavosti,
u slaboj emocionalnoj snazi i nedostatku hrabrosti, u slabosti
ljudskog dostojanstva, u odsustvu naune kreativne svijesti,
radnog duha i inicijative, ako je problem, na koncu, u odsustvu
ovjeka dostojanstva, hrabrosti, dareljivosti, solidarnosti
i sposobnosti da izuava i otkriva, onda je odgovor da je
neophodno izvriti promjenu u prirodi duhovne i emocionalne
izgradnje takvog ovjeka. Zapravo mora doi do formiranja
naune, kreativne, pozitivne, graditeljske muslimanske svijesti
142
24.3.2011 8:48:32
sa svim principima, vrijednostima, shvatanjima i poimanjima

vjere u jednog Boga i ovjekovog uzvienog namjesnitva na
Zemlji.
Stvarna promjena je nemogua i propast e ambiciozni
planovi reforme u ostvarenju zadatih ciljeva ako se bude obraalo
(samo) starijima, jer obraanje starijima nee promijeniti
temelje strukture njihovih dua. Moramo biti duboko svjesni
da neemo izazvati neophodnu odgojnu promjenu u duama
mladih ako na odiskurs budemo sveli na populaciju odraslih.
Kako shvatamo islamski odgojni diskurs

Islamski diskurs u doba poslanstva razlikovao se od mjesta
do mjesta, u pogledu toga ko su oni kojima je namijenjen i
u pogledu situacija i ciljeva. Zbog toga je sam diskurs bio
djelotvoran i efikasan. Neke od najvanijih slabosti kasnijeg
prenoenja islamske poruke bile su nedovoljno iskustvo
onih koji su poruku islama prenosili, njihovo slabo shvatanje
dalekosenosti onoga to govore te slabo poznavanje stanja i
potreba onih kojima govore. Sve to je, esto, utjecalo da njihov
govor ne bude shvaen, da ne bude shvaena sutina i ciljevi
onoga to su htjeli rei te da govor ne ostvari svoju funkciju.
Vremenom su ti govori pretvoreni u teoretiziranje koje je
donosilo vie tete nego koristi.
Nedovoljno prouavanje humanistikih znanosti

dovelo je do pogrenog pristupa problemima
Nedovoljno prouavanje humanistikih znanosti u
kasnijim stoljeima ummeta dovelo je do slabosti islamske
misli i do brkanja razliitih dimenzija i oblasti. U mnogim
143
24.3.2011 8:48:32
pitanjima sam primijetio posljedice brkanja dimenzija, oblasti

i situacija. Jedno od posljednjih pitanja koja sam prouavao
bilo je problem nasilja i upravljanje politikim sukobom s
islamskog stanovita. Studija je objavljena u posebnoj knjizi u
izdanju Meunarodnog instituta za islamsku misao.
U toj knjizi naveo sam da je jedan od najvanijih razloga
koji koi tok reforme i islamskog uspravljanja problem
nerazumijevanja u upravljanju politikim sukobom unutar
drutva i sukobom izmeu drava ili, drugim rijeima kazano,
brkanje shvatanja unutarnje i vanjske politike. Muslimani tim
brkanjem slie nekome ko izvlai sablju na nemjestu i problem
usmjerava u pogrenom pravcu.
Taj metodoloki nesporazum u islamskoj misli objanjavao
sam i u studiji Ekonomsko vienje islama. U toj studiji
bavio sam se pitanjem islamske ekonomije i njenih osnovnih
principa i politike koju je vodio Poslanik, s.a.v.s., u primjeni
tih principa u okolnostima i mogunostima njegova vremena.
Bavio sam se i onim ta je utjecalo na takve politike i njihove
ciljeve nastojei pronai nain da se mi danas okoristimo
njima u postavljanju politika koje odgovaraju okolnostima i
mogunostima naeg vremena. U tom istraivanju objasnio
sam da su najei razlozi greaka u razumijevanju nakana
islamske ekonomije i uzroci iskrivljivanja u kasnijoj primjeni
bili u brkanju principa unutarnje ekonomije i njenih regulativa
te principa vanjske ekonomije i njenih regulativa. Stoga nije
udo to je i jedan prosvijetljeni um kakav je bio Ibn Hazm
el-Endelusi donio fetvu po kojoj hadis o davanju zemlje za
sijanje na pola uroda Jehudijama Hajbera od strane Allahova
Poslanika, s.a.v.s., derogira sve druge hadise o zabrani davanja
zemlje za sijanje na pola uroda (napoliarstvo) u Medini, a u
144
24.3.2011 8:48:32
kojima je takvo davanja zemlje na obradu okarakterizirao kao

kamatu. Razlog derogiranja prethodnih hadisa po Ibn Hazmu
je taj da je zadnje to je Poslanik, s.a.v.s, radio sa Jehudijama
Hajbera u pogledu davanja zemlje za sijanje na pola uroda bio
ba taj sluaj. Ibn Hazm ne primjeuje da mijea unutarnju i
vanjsku dimenziju ekonomije.
Pravila i obziri koji se uzimaju u vanjskoj ekonomiji
drugaiji su od pravila i principa koji se uzimaju u unutarnjoj
ekonomiji. Brkanje izmeu pravila i obzira vanjske i unutarnje
ekonomije dovodi do pogrenog razumijevanja.23 Istraivaima
koji nemaju iskustvo i ne poznaju kako se vri upravljanje
pitanjima zajednica i drava te planiranja i voenja ekonomija
teko je shvatiti ove suptilne razlike. Filozofska teoretska misao
u okolnostima u kojima je ivio Ibn Hazm, priroda znanosti i
njena jednodimenzionalnost uinili su da ak i prosvijeeni
um kakav je bio Ibn Hazmov izgubi iz vida injenicu da
jedan izdvojen postupak koji se odnosi na nemuslimansku
zajednicu neprijateljski raspoloenu prema muslimanima, a
iji pripadnici trae koritenje muslimanske zamlje ne moe
dokinuti jednu konsekventnu politiku koja se godinama vodila
unutar zajednice muslimana u Medini. Taj postupak uinjen u
23
Abdulhamid Ebu Ahmed Ebu Sulejman, Nasilje i upravljanje politikim

sukobom u islamskoj misli izmeu principa i izbora, Islamsko vienje (ElUnf ve idaret es-sir es-sijas el-islm bejne el-mebde ve el-hijr: ruje
islmijje), Damask, Meunarodni institut za islamsku misao, 2002.
Pogledati takoer knjigu: Abdulhamid Ebu Ahmed Ebu Sulejman,
Ekonomska teorija islama, filozofija i savremena sredstva (Nazarijjet elislm el-iktisdijje: el-felsefe ve el-vesail el-musire), Kairo, Mektebetu-lHandi, 1960 god. I
Abdul Hamid Ahmad Abu Sulayman, The Theory of the Economics
of Islam, Journal of Economics and Managment, 6, No. 1&2 (1998),
International Islamic University IIUM, Kuala Lumpur.
145
24.3.2011 8:48:32
okolnostima drugaijim od uobiajenih ne moe se uzeti kao

osnova da se neto to je zabranjeno pone smatrati halalom
niti da se kamata iznenada i neosnovano uini halalom i neim
to je prihvatljivo.
Potrebno je onoliko naina obraanja koliko

postoji razliitih kategorija onih kojima se obraa
Ako dobro pogledamo, uoit emo da je nain obraanja
u Objavi bio razliit u ovisnosti o tome ko su bili oni kojima
se obraalo, kakav je bio cilj obraanja i kakve su bile potrebe.
Neki ajeti Objave su opi i upueni su svim ljudima, neki govore
o univerzalnim pitanjima, neki se odnose na odreeno mjesto
i vrijeme, u nekima je govor upuen razumu, u nekima dui.
Pojedini ajeti su u formi savjeta vjernicima, pojedini u formi
prijetnje oholima i neposlunima, pojedini su misionarskog
karaktera i upueni su vjerniku koji radi dobra djela. Neki
ajeti su odgojnog karaktera i u njima je govor upuen djeci
i mladima. U nekim ajetima daje se prostora za postupanje
na razliite naine, neki ajeti govore o tome kako raditi u
normalnim uvjetima, a neki kako raditi u vanrednim uvjetima.
Neki ajeti se odnose na politiku i vlast. U pojedinim ajetima
Allah, d.., se obraa obinim ljudima, a u drugim voama i
onima koji su na vlasti. Neki ajeti govore o narodnim masama,
a neki o poslanicima i objavama.
Svako obraanje ima svoj nain i ciljeve. Za njegovo
razumijevanje nuno je uzeti u obzir okolnosti i bitne faktore
i njih pravilno razumijeti. Stoga, gledanje iz jednog ugla na
razliite naine obraanja razliitim stranama predstavlja znak
povrnosti i slabog razumijevanja.
146
24.3.2011 8:48:32
Povrnost u diskursu i miljenju u izgradnji drutva

predstavlja jednu od najopasnijih zamki. Ve smo govorili
poneto o tome ta se deava kada se pomijeaju razliite
dimenzije i kada iz govora nestane konstruktivne i djelotvorne
energije a umjesto nje uslijedi psiholoko vjersko zastraivanje,
koje je karakteriziralo islamsku misao u periodu izolacije
uleme i podvojenosti elita uz koje je ilo materijalno politiko
teroriziranje od strane monika na vlasti. Bio je to rezultat slabosti
i propasti u segmentima miljenja i upravljanja, podvojenosti
ideje i politike te odsustva mudrosti u onome to se radi.
U atmosferi izolacije i podvojenosti islamska misao je
upala u zbrku te pomijeala mjesto i vrijeme poruke iz doba
poslanstva s vjenom boanskom porukom to znai da je
pobrkala on to je vjena konstanta s onim to je promjenljivo.
Stoga je zbog intelektualne nemoi nuno dolo do brkanja
prijekora i prijetnji s uputama i usmjeravanjima. Dolo je i
do brkanja rijei upuenih nevjernicima s rijeima upuenim
vjernicima te do brkanja rijei koje se odnose na poslanstvo i
pozivanje u islam s rijeima koje se odnose na vlast. Brkale su
se i rijei koje su upuen voama i mudracima s rijeima koje
su upuene prostodunim, takoer, i rijei koje se odnose na
situacije kada je stanje normalno i uobiajeno s rijeima koje
se odnose na vanredne situacije i stanja. Bilo je i brkanja rijei
koje se odnosi na brigu o djetetu s rijeima koje se odnose
na odgovornost punoljetnih i njihovo pravilno ponaanje.
To brkanje predstavljalo je nuno sredstvo koje je nametnula
intelektualna nemo, atrofija naune vizije, metodoloka
parcijalnost, strogo uvaavanje jezikog znaenja teksta koje
nije imalo neku naroitu vezu sa sveobuhvatnim naunim
izuavanjem drutva i boanskih zakona koji vladaju u njemu.
147
24.3.2011 8:48:32
Raeno je to i s ciljem da intelektualna elita zadri svoje pozicije

uprkos svojoj nemoi i odigra svoju makar minimalnu ulogu u
zatiti drutva od ope anarhije i potpunog uruavanja.
Razorne posljedice zloupotrebe

diskursa svetosti: Robovska psihologija
Nedosljednost u diskursu i pridavanje svetosti takvom
diskursu omoguilo je intelektualnom teroriziranju da se
nametne kao neto to se mora slijediti, omoguilo je da se
drugi uutkaju, da zavlada mrtvilo i da ljudi prihvate ovu
vrstu miljenja, takav kulturni obrazac i elitu koja ga promie.
Ovakva vrsta obraanja i njegove razorne psiholoke posljedice
dobro su dole i nemonoj despotskoj politikoj vlasti kako
bi ih mase prihvatile i utjele pred nepravdama i spletkama
koje ih snau od takve vlasti. Tako se kod masa formirala
psihologija robova koji su postali posluni i koji su kleknuli
pred zlostavljanjem svojih gospodara. Ti robovi sami su postali
uvari svog zatvora i oplakivali su smrt svojih krvnika. Tako
smo nakon kraja kolonijalizma usljed opteg haosa imali i
one koji su alili za bivim gospodarem kolonijalizatorom.
Mase koje gledamo dok urei i uplakano idu uz silnu buku
lai sredstava informisanja na sahrane svoje velike gospode i
krvnika odaju vlastitu izgubljenost i nemo.
Diskurs duhovnog terorisanja, uutkivanje pameti,
gaenje misli, osporavanje prava na izbor, nametanje miljenja
i uvjerenja, glumljenje svetosti, serviranje jeftinih mudrolija,
pozivanje na imaginarne interese, sve to, neovisno na namjere,
na kraju predstavlja ogranienje razuma, nijekanje znanosti,
podjarmljivanje savjesti, duhovno vraanje i, posve pouzdano,
uvanje zaostalosti.
148
24.3.2011 8:48:32
Islamsko tradicionalno obraanje ilo je za tim da kroz

psiholoko zastraivanje otkloni mogui kolaps i haos u
drutvu i imalo je za cilj upravljanje elite nad masama i njihovo
upokoravanje pred datom realnosti i obijesti sile. Panja je bila
okrenuta masama punoljetnih a djeca i mladi su zanemareni i
marginalizirani. U svakom sluaju govor je imao formu prijetnji
i zastraivanja. Najvanija njegova sredstva bila su brkanje
obraanja vjerniku sa obraanjem nevjerniku, brkanje vjenih
i promjenljivih kategorija, stavljanje u funkciju svetosti teksta
iznad svega kako bi se muslimanski racio prisilio da pree preko
gledanja stvarnosti i raspitivanja o Boijim zakonitostima. Ilo
se za tim da muslimanske due i pameti prihvate proturjenosti
a da se muslimani predaju praznovjerjima i bajkama koje im
tete a ne koriste. Tako se, izmeu ostalog, izgubio i interes za
Poslanikov ljubazni, emocionalni i psiholoko-odgojni nain
obraanja djeci. Izgubilo se razumijevanje i shvatanje sredstava
i ciljeva takvog pristupa kojim se u djeci odgaja vjera, hrabrost
i duh borbe i inicijative. Interesi za Poslanikov ivot24 i rijei
svedeni su na ono to se moe podvesti pod line stvari, dove i
opis vojnih pohoda.
24
Knjige o Poslanikovom ivotnom putu moraju se ponovo ispisati radi

obrazovanja mladih i to tako da se posveti vea panja samoj misiji islama,
njegovim nakanama i metodama odgoja u svjetlu realnosti muslimanskog
drutva, njegovih mogunosti, potreba i izazova kako bi se pred mlade
postavio ivi obrazac. Mekka predstavlja etapu uvrivanja naela,
shvatanja, pripreme vostva i kaljenja, a Medina predstavlja etapu izgradnje
drutva, ummeta i ustanova. U toj etapi desili su se mnogi dogaaji i muke,
bilo je ratova, borbi, pohoda. ivotni put Poslanikov u tom sluaju nee
biti puko navoenje serije sukoba, borbi i pohoda i nee sliiti na ivotni
put ratnika i zavojevaa. Orijentalisti stoga nee moi propagirati kako se
islam irio osvajanjima i sabljom. irei takve prie, orijentalisti su dosada
marginalizirali misiju islama a u prvi plan isticali borbe i arke, koje su
ustvari bile sporedne i koje su diktirale okolnosti i historijske nude.
149
24.3.2011 8:48:32
Odgojni diskurs i normativni

diskurs: Sistem kazni kao primjer
Odabrat emo islamski sistem kazni kao obrazac da
pokaemo uravnoteenost islamskog diskursa, mnotvo
njegovih dimenzija i pozitivne strane njegovih ciljeva u
pomaganju ovjeku muslimanu da kao jedinka i dio zajednice
na pozitivan nain, u sigurnosti i miru, vodi ivot u granicama
svoje ljudske prirode i da se razvija, ispunjava svoje obaveze,
ini dobro i bude plemenit.
Upravo islamski sistem kazni, posebno u zadnjim stoljeima, vie nego bilo koji drugi segment, doveo je podjednako,
i kod prijatelja, i kod neprijatelja, do mnogo zbrke,
nerazumijevanja i propusta u shvatanju znaenja tekstova.
Onaj ko razmilja o prirodi ljudske due, istrauje njene
tajne i razmilja o tome kako islam govori o kaznama, uistinu,
e shvatiti smisao islamskog diskursa, njegovu raznovrsnost
i cilj svake vrste u to spada i diskurs o kaznama. Islamski
diskurs je diskurs sigurnosti i smirenosti, a ne diskurs
zastraivanja i teroriziranja dat vlasti da bi sjedila za vratom
naroda i u duama izazivala jezu, da bi lovila njihove greke i
otkrivala poroke za koje e im suditi, terorizirati ih i formirati
u njihovim duama psihologiju robova. Islam nije uzaludno
posvetio dosta panje ustanovljavanju ovakvog diskursa s
ciljem da osigura pravednost i smiraj u duama ljudi.
On ne uvjetuje tek tako postojanje svjedoka u seksualnom
zlodjelu i kaznu ako ono ne bude dokazano. To je stoga to
je kazna za seksualno zlodjelo ustvari kazna za razglaavanje
zlodjela vie nego za samo zlodjelo i ima isti tretman kao i
ostala zlodjela kojima tei dua, strasti i naravi a za koje due
nemaju garancije da mogu njima uvijek vladati. Na kraju
150
24.3.2011 8:48:33
krajeva, pitanje tenji due, tijela i strasti za grijehom je pitanje

odgoja i svijesti i ono je drukije od pitanja krivinih prijestupa
i graanskih prijestupa, kada se jasno moe kontrolirati ta se
moe i smije initi, a ta ne smije.25
Odsustvorazmiljanjaidiscipliniranognaunogprouavanja
boanskih zakona, stvarnosti i dogaaja dovelo je do zbrke u
samom diskursu, do nemarnog odnosa kod obraanja mlaima
i do neshvatanja znaaja odgojnih dimenzija poruke. To znai
da se preko djetinjstva olahko prelazilo, da se nije razumijevalo,
da se nije razumijevala njegova priroda, razliite faze, da se nije
shvatala uloga djetinjstva u osposobljavanju djeteta i uloga koju
dijete ima u eljenoj promjeni. To znai da nisu shvaena ni
Poslanikova metodologija, ono to je govorio, nastojanje da se
sauvaju prava djeteta i da se dijete pravilno odgaja.
Diskurs duhovnog teroriziranja koji je bio dominantan u
miljenju ummeta iao je dotle da u svijesti ummeta gotovo
da nije postojalo nita drugo do kazni i prijetnji djetetu. Za
prijetnje i teroriziranje iznalaena su opravdanja i na djeci je
iskaljivana sva nemo, dominacija i zlostavljanje. Opravdanje
se nalazilo u teksu hadisa koji ima za cilj ako je vjerodostojan
pokazati kako postupati u sluaju koji je rijedak i predstavlja
izuzetak a po kome staratelj moe kazniti jednom vrstom
fizike kazne dijete koje uporno nee da klanja i pored
nastojanja porodice da ga navikne i privoli na klanjanje. Uite
djecu da klanjaju kada budu imala sedam godina, a natjerajte
ih da klanjaju kada budu imala deset godina.26 Ali i ovaj hadis
pokazuje da djecu nije dozvoljeno fiziki kanjavati, neovisno
25
26
Pogledaj takoer: Abdulhamid Ebu Sulejman, Savremena islamska reforma

(El-Islh el-islm el-musir), Daru-s-selam, Kairo 1427/2006. god.
Tirmizi, Sunen, 372.
151
24.3.2011 8:48:33
o emu se radilo, prije nego to ponu razlikovati i shvatati

dimenzije odgovornosti kada budu imala deset godina uz
napomenu da i to kanjavanje mora biti u formi podsticanja
djeteta da klanja, a da mu se ne nakodi. Cilj tog kanjavanja
je ukazati djetetu koje je poelo shvatati na ozbiljnost i vanost
namaza i moe se koristiti samo ako sva druga mogua odgojna
sredstva nisu djelovala.
Ovaj specifini tekst, koji se odnosi ako je tano i
vjerodostojno prenesen na poseban sluaj, posluio je u
atmosferi diskursa zastraivanja kao argument da se kanjavanje
prihvati kao sveope osnovno sredstvo odgoja i sredstvo koje
dominira shvatanjem ummeta kako se treba odnositi prema
djeci. To je utjecalo da se period djetinjstva olahko shvati, da
se smatra neim nebitnim, da se zanemari, da se njene djeije
due mogu zastraivati, da se djeca mogu i fiziki kanjavati.
Takoer, posluilo je kao jedan opi uvod u shvatanje da je
spoznaja bezvrijedna. S druge strane, to je utjecalo na potpuno
smetanje s uma jedne od velikih istina poslanstva: Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je bio uspjean otac, djed i odgajatelj a u svom
ivotu nikada nije udario dijete, jer je bio milostiv i prema
djeci je postupao s ljubavlju i strpljenjem. Vodio je rauna o
djeci, imao je osjeaj za njihove potrebe, shvatao je prirodu
njihovih dua, mogunosti i faze kroz koje prolaze. Obraao
im se s ljubavlju i razumijevanjem.27
27
Buharija prenosi od Enesa, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., bio najbolji ovjek

po svom moralu. Enes, r.a., imao je brata koji je bio kako se on sjea
prestao dojiti i koga su zvali Ebu Umejr. Kada bi dolazio, Poslanik, s.a.v.s.,
bi govorio: Ja Eba Umejr, ma feale nugajr / Ebu Umejre ta je uradila
ptiica? Ako bi nastupilo vrijeme namaza i on se zatekao u naoj kui,
naredio bi da se ilim pod njim pomete i porpska a zatim bi on zanijetio
namaz a mi za njim u dematu. (Sahihu-l-Buhari, 5735).
152
24.3.2011 8:48:33
Islam nikada ne zastrauje ljudske due niti u njima

oblikuje robovsku svijest prema ljudima. Kazne nemaju za cilj
utjerivanje straha u due ljudi i brojanje njihovih propusta,
nego predstavljaju jedan od faktora koji jaaju osjeaj ummeta
za sigurnost, brigu, uvanje prava i podrku silama dobra u
duama te odvraanje od zla i zlodjela. Cilj kazne je odvraanje
od zlodjela, a ne sami in kanjavanja, niti lovljenje propusta.
Stoga se ljudi podstiu da oproste, da se ne vri poravnanje
(kisas) ak i kada je u pitanju ubitstvo, s tim da oprost bude
dobrovoljan i da nema bojazni od osvete. Historija sudstva
iz perioda poslantva i perioda pravovjernih halifa najbolji je
argument za to. I pokajanje kradljivca koji ne ustraje u svom
zlodjelu se prima. U sluajevima kada dolazi do irenja poroka
na zemlji kazna moe biti i progonstvo (zatvor) i neputanje iz
zatvora sve dok ne budu postojale garancije da se poinjeno
zlodjelo nee ponoviti.
Ahmed u svom Musnedu prenosi od Abdullaha ibn el-Harisa da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., znao poredati Abdullaha, Ubejdullaha i mnogu
djecu Ibn Abbasa a zatim bi rekao: Ko prvi doe do mene dobit e to i to.
Oni bi trali a onda popadali po njegovim leima i prsima a on bi dao ono
to bi im obeao. (Ahmedov Musned, 1739).
Ahmed u svom Musnedu prenosi od Rafia ibn Amra el-Gifarija da je dok
je bio dijete kamenjem gaao plodove hurmi koje su pripadale ensarijama.
Kada je doao Poslanik, s.a.v.s., neko mu je rekao: Ovdje ima djeak koji
kamenjem gaa plodove naih hurmi. Doveli su me pred Poslanika, s.a.v.s.,
a on je rekao: Djeae, zato baca kamenje na hurme? Rekao sam: Jedem
ih, a on je rekao: Nemoj hurme gaati kamenjem, ve jedi to opadne.
Zatim me je pomilovao po glavi i rekao: Allahu moj, zasiti njegov stomak.
Tirmizi u svom Sunenu prenosi od Enesa da je rekao: Sluio sam
Poslanika, s.a.v.s., deset godina i nikad mi nije rekao ni uh. I nije mi rekao
nizato to sam uradio zato sam to uradio, niti za neto to nisam uradio
zato to nisam uradio. Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je ovjek najboljeg
morala. (Ahmed, Musned, 19453).
153
24.3.2011 8:48:33
Poslanikov nain
prenoenja poruke islama kao obrazac
Hajde da pogledamo kako je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
postupio prema svom malom unuku Husejnu sinu Alijinom.
Poslanik, s.a.v.s., predvodio je demat u damiji. S njim je u
damiju iao i njegov unuk. Kada se dijete popelo na lea djeda
dok je bio na seddi, Poslanik, s.a.v.s., ga je ostavio da jedan
asak ostane na njegovim leima a zatim ga je skinuo prije
nego to je ustao sa sedde. Kada su ga ashabi upitali zato je
oduljio sa seddom odgovorio im je na veoma uvjerljiv nain
kratkom ali misaono dubokom reenicom: Sin me pojahao
pa mi je bilo neugodno da ga pourujem dok ne provede
svoje.28 U dobu u kojem je misao bila izolovana a djetinjstvo
marginalizirano ovaj hadis je shvatan povrno i svodio se na
to da je Poslanik volio djecu, i da njegov, s.a.v.s., osjeaj ljubavi
prema unuku ne opravdava sam po sebi dulje ostajanje na
seddi i ne uzimanje u obzir ostalih ljudi iza sebe.
Sve to dijete shvaa u toj situaciji je da se njegov dragi i
dobri djed spustio na zemlju. Ono je samo radosno pourilo
da se popne na njegova lea kako bi se igralo i mazilo. Ovdje je
dola do izraaja mudrost Allahova Poslanika, s.a.v.s., njegovo
razumijevanje prirode i svijeta djeteta, djeijih shvatanja i
paljiv odnos prema djetinjstvu. Ovo je bila i praktina prilika
kroz koju Allahov Poslanik, s.a.v.s., ui svoje ashabe na veoma
djelotvoran nain. On nije pourio da brzo snese dijete koje
se igralo na njegovim leima jer bi dijete iz takvog odnosa
razumjelo da ga je djed otjerao i udaljio, posebno to je bio u
sitauciji kada mu nije mogao govoriti i objanjavati.
28
En-Nesai, Sunen, 1129.
154
24.3.2011 8:48:33
Kada je el-Akre ibn el-Haris rekao Allahovom Poslaniku,

s.a.v.s., dok ga je gledao kako ljubi svoga unuka Hasana da
nikada nije poljubio nijedno od svoje desetero djece, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., mu je kazao: Onaj ko nije milostiv ni prema
njemu se nee biti milostivo.29 Moda e neko pomisliti da
se ovo odnosi samo na Allahovu milost, ali je ovdje jasno sa
psiholoke i odgojne strane da onaj ko je grub prema djetetu
dok je dijete malo i dijete e prema njemu biti grubo kada
ostari i onemoa. Bolesti i duhovne slabosti se ponavaljaju iz
generacije u generaciju usljed neznanja i strogosti.
Posluajmo Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako se obraa
djeaku Abdullahu, sinu njegovog amide Abbasa: Djeae,
zapamti, ako bude uvao Allaha, i On e tebe uvati, uvaj
Allah i uvijek e ti biti na pomoi. Kada neto trai, trai od
Allaha, kada treba pomo, trai da ti Allah pomogne i znaj da
kad bi se svi ljudi skupili da ti neto pomognu, ne bi ti mogli
pomoi ako ti to Allah nije propisao, a i kad bi se skupili da
ti neku tetu nanesu, ne bi ti mogli nauditi ako ti to Allah
nije propisao. Pera su odloena a listovi su se osuili (tako je
zapisano i tako e zauvijek ostati).30
ta nalazimo u ovom nainu obraanja? Nalazimo
dva osnovna pedagoka polazita koja predstavljaju osnov
svakog pravilnog odgoja slobodnog ovjeka vjernika koji tei
dobru i napretku. Prvo je uspostavljanje ljubavi i odanosti
izmeu djeaka i njegovog Uzvienog Stvoritelja koji motri
na muslimana, uva ga i brine o njemu, a drugo je razvijanje
duha hrabrosti i odvanosti na osnovu osjeaja srca, uvjerenja
29
30
Sahihu -l-Buhari, 5538).

Biljei Tirmizi u svom Sunenu, 2440 i kae da je ovaj hadis dobar i
vjerodostojan.
155
24.3.2011 8:48:33
razuma, odgovornosti savjesti, odgovornosti ovjeka kao Boijeg

namjesnika na Zemlji, makar ti ljudi priali drukije.31
Poslanikovo obraanje djetetu odie ljubavlju i potovanjem
prema njemu i ima odgojni karakter. Poslanik ne bi prolazio
pored djece a da im ne bi nazvao selam.32 Punoljetan i plemenit
ovjek i ena su i sami u principu u djetinjstvu bili potovani,
cijenjeni i ukazivano im je povjerenje. Ako onda eli da vidi
punoljetnu osobu da je plemenita odgajaj dijete na plemenit
nain, odnosi se prema njemu s potovanjem i uvaavanjem i
ukai mu povjerenje.
Ovakva je odgojna priroda Poslanikovog obraanja djetetu.
On poziva da pokaemo brigu, panju, ljubav, naklonost i
blagost prema djetetu. Panja Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
prema djetetu i interes za dijete poinje i prije nego djeije oi
ugledaju svjetlo dunjaluka. Oni se ogledaju u lijepom izboru
roditelja (odabiru estitog zeta i snahe) koji e biti spremni
da lijepo odgajaju svoju djecu. Vjenajite estite mukarce
i estite ene.33 Izaberite estitu enu za vae potomstvo...34
enite one koje su vam umiljate i za raanje sposobne.35
31
32
33
34
35
Ahmed u svom Musnedu prenosi od Vabise ibn Mabeda, ashaba Poslanika,

s.a.v.s., koji kae: Doao sam Allahovu Poslaniku, s.a.v.s., da ga pitam ta je
dobroinstvo a ta je grijeh (ta je uredu a ta nije), pa mi je on rekao: Doao
si da pita ta je dobroinostvo a ta je grijeh (ta je uredu a ta nije). Rekao
sam: Tako mi Onoga Koji te s istinom poslao, nisam te doao pitati o neem
drugom! On onda ree: Dobroinstvo je ono emu se obraduje tvoja dua,
a grijeh je ono zbog eg ti je tijesno u dui makar ti ljudi priali drukije.
Ahmedov Musned, knjiga etvrta, strana 227. Hadis prenosi i Ed-Darimi u
knjizi Er-Rekaik, Poglavlje o dobroinstvu i grijehu., knjiga druga, strana 322.
Sahihu-l-Buhari, 40, prenosi Enes, r.a., Hadis spada u kategoriju hadisa o
ijoj se vjerodostojnosti slau svi uenjaci hadisa (muttefekun alejhi).
ed-Darimi, Sunen, 2086.
Ibn Madde, Sunen, 1958.
En-Nesai, Sunen, 3175.
156
24.3.2011 8:48:33
Muslimani su izgubili Poslanikov paljivi odgojni nain

obraanja djetetu i zamijenili ga govorom ponienja, tjeranja
i zastraivanja. Nisu se proslavili u prouavanjima djetinjstva
i njegovih osobenosti, nisu se proslavili u istraivanju
sposobnosti i psihofizikih snaga koje se nalaze u djetetu i
angairanju tih snaga u ostvarenju promjena i vraanju snage.
I zbog toga su muslimanski narodi ponieni a potencijalna
snaga u njima je ugaena. Oni koji su na vlasti u muslimanskim
narodima doveli su druge, pa i svoje neprijatelje, da ih brane,
tite integritet njihovih drava i gue njihove narode. Upravo
e takvi vlastodrci i muslimanske narode i njih same, nakon
svih ponienja, pretvoriti u rtvu oruja njihovih vojnika.
157
24.3.2011 8:48:33
158
24.3.2011 8:48:33
ETVRTO POGLAVLJE
Temelj rjeenja je u pravilnom odgoju

u djetinjstvu
Ve smo spomenuli da su faktori koji djeluju na krucijalna
pitanja mnogobrojni pa napori za rjeavanje sloenih problema
moraju biti raznovrsni. I u jednom i u drugom sluaju na
nama je da shvatimo da se svaki faktor i svaki napor po svojoj
teini i prioritetu razlikuje od prirode situacije, okolnosti,
izazova i odnosa koji ga okruuju. Stoga vienja i rjeenja
koja nudi ovo istraivanje radi aktiviranja projekta islamske
obnove ne umanjuje znaaj mnogoborojnih drugih faktora
koji utjeu na krizu bia ummeta i njegovu neefikasnost.
Takoer, ne umanjuju znaaj napora, djelovanja i reformi
koja se poduzimaju na razliitim politikim, ekonomskim,
drutvenim, misionarskim i drugim poljima. Cilj istraivanja
je upotpuniti znanstvene, idejne, kulturne i odgojne elemente
kako bi se suprotstavilo svim faktorima koji utjeu na sitauciju
i uiniti sve to je potrebno da bi se uspjeno rijeila kriza,
povratila snaga ummeta i njena vodea civilizacijska uloga
neovisno koliko je gorak okus samokritike.
Pitanje kojim se ovo istraivanje namjerava baviti je djetinjstvo
koje je bilo i jo uvijek jeste vana dimenzija koja nedostaje u
islamskoj misli. Ta dimenzija je koila aktiviranje projekta reforme
ummeta i pokretanje potencijalnih snaga promjene u njemu.
159
24.3.2011 8:48:34
Podvojenost izmeu intelektualne i politike elite i nemo

koja je rezultat te podvojenosti doveli su do dominacije
literalistike misli koja je nadalje dovela do prevlasti skolasticizma
u kulturi elite, do povrnosti i praznovjerja u kulturi masa,
do pridavanja apsolutne vanosti tekstu i njegovom uenju
napamet u metodi obrazovanja, do postavljanja u poziciju ohole
usiljene vlasti u metodi odgoja, do despotizma, rasipnitva
i prisile u voenju vlasti i upravljanju, do razjedinjenosti i
sukoba u drutvenim odnosima, do propusta i pada efikasnosti
pojedinca i drutva, do uzmicanja i civilizacijskog pada.
Put reforme i suprotstavljanja izazovima

I pored toga to je kriza ummeta u osnovi bila politikodrutvena i to je proistekla iz sukoba razliitih orijentacija,
grupa i fanatizama, ona se pretvorila u idejno-kulturnu
civilizacijsku krizu s kojom je deformirano vienje i kultura te
ugaena misao. Katastrofa je nastala kada se ta kriza pretvorila u
psiholoko-emocionalno-odgojnu krizu koja se produbljavala i
prenosila s generacije na generaciju inei ummet nesposobnim
za reformu, obnovu, inicijativu i suprotstavljanje izazovima.
Da bi se rijeila kriza, izvrila reforma i ummet mogao
prei prepreke i suprotstaviti se izazovima, moramo istraivati,
prouavati i analizirati da bismo spoznali sr izazova, podruja
neefikasnosti ummeta, pravce promjena i eljene reforme.
Izazovi
Da bi napori bili djelotvorni i reforme produktivne,
moramo znati sutinu velikih izazova koji stoje pred
muslimanskim umom i muslimanskim ummetom kako bi
160
24.3.2011 8:48:34
nam to bio orijentir koji e nas upuivati i usmjeravati ta treba

mijenjati i ispravljati i mjerilo stvarnih znanstvenih rezultata,
a ne samo potkrepljivanje tvrdnji i prieljkivanja naune i
tehnoloke moi.
Najvei izazov danas pred islamskim svijetom koji se mora
prevladati prije bilo ega drugog i koji je uvjet uspjeha u svemu
drugom jeste nauno-tehnoloka sposobnost pomou koje
su stranci pokorili i potinili narode islamskog svijeta. Sredstva
globalizacije36 daju strancima mogunost zahvaljujui njegovim
naunim i tehnolokim mogunostima da jo vie zaposjednu
resurse ummeta, da ga ugnjetavaju i eksploatiraju marginalizujui
njegovu ulogu i kulturu i cijepajui njegovo bie.
Posjedovanje nauno-tehnoloke moi nee se postii
uvozom sredstava i opreme i tjeranjem mnotva mladih u
sobe za obuku, nego e se ostvariti unapreenjem naune
svijesti te razvijanjem duhovne i krerativne sposobnosti.
Uvezli smo sva sredstva i opremu a rezultat je bio bjesomuno
jaanje potroakog duha, upropatavanje prihoda dohotka
i okupljanje grupa tehnikih poznavalaca i odravatelja tih
sredstava i opreme koji se besposleno motaju po uredima.
To je stoga to je problem u biti prije svega intelektualnoobrazovno-odgojni, pa tek onda materijalni i koliinski.
36
Moramo razlikovati kosmopolitizam od globalizacije jer je kosmopolitizam

po naem miljenju istinska forma rjeenja odnosa u svijetu.
Kosmopolitizam u svojoj jezikoj strukturi podrazumijeva naune
sposobnosti i sredstva koja omoguavaju ovjeku kontinuitet, meusobno
upoznavanje, razmjenu i saradnju, dok globalizacija podrazumijeva ono
to se danas deava a to je upotreba naunih kapaciteta i mogunosti od
strane sila dominacije i ugnjetavnja kako bi se ovladalo slabim narodima,
kako bi se oni upokorili, ovladalo njihovim resursima i ti resursi bezono
eksploatisali.
161
24.3.2011 8:48:34
Svaki narod koji tei nauno-tehnolokoj i civilizacijskoj

moi mora posjedovati ivu drutvenu humanistiku misao,
ive humanistike drutvene znanosti, naune planove i
programe utemeljene na uvaavanju boanskih zakona
i sposobne ljude da sve to nose. Ta nauno-tehnoloka i
civilizacijska mo bit e istinski humana ako bude bazirana na
temeljnim uenjima vjerovanja, moralnim principima vjere
u jednog Boga, principima pravednosti, solidarnosti i mira,
te ako joj motiv ne bude daj to vie te oholost i proizvodnja
oruja za stvaranje nevolja i unitenje. Kako bi se ummet mogao
suprotstaviti izazovu nauke i tehnologije, mora odgovoriti na
svoje kulturoloke i pedagoke dileme i ispuniti metodoloke
i odgojne uvjete neophodne za uspjeno ovladavanje naukom
i tehnikom.
Kulturoloka dilema: Prekinuti

imaginarne borbe i korigirati shvatanja
Islam je vjera razuma, uvjerenja i znanja
Prva dilema je kulturoloka dilema i zbog toga se moraju
otkloniti sva iskrivljivanja i manjkavosti koje su nastale iz te
dileme a koje zadiru u temelje naune svijesti, unose zbrku i
slabe duhovnu snagu.
Objava se obraa razumu, savjesti i osjeaju i slijedi put
znanstvenog uvjeravanja borei se protiv neznanja i slijepog
slijeenja. To je ona vrsta diskursa u okviru kojega ashabi pitaju
Poslanika o neem, raspravljaju, suprotstavljaju se i prihvataju
vjeru iz uvjerenja i ubjeenja, a ne iz straha niti zato to su se
predali, zaplaeni i isprepadani. Zbog toga su oni bili ti koji su
upuivali druge, koji su radili, borili se i bili snani.
162
24.3.2011 8:48:34
Potivanje razuma ovjeka i potivanje uvjerenja njegove

due predstavljali su vrst oslonac na kojem je graeno doba
poslanstva. Oslobaanje ovjeka i oslobaanje njegove svijesti
predstavljali su cilj islama i cilj osvajanja koja su muslimani
poduzimali. Reci: Istina je od vaeg Gospodara, pa ko hoe
neka vjeruje, a ko hoe neka ne vjeruje... (El-Kehf, 29). ta vam
je pa se na Allahovom Putu ne borite za potlaene mukarce,
ene i djecu koji mole: Gospodaru na izvedi nas iz ovog naselja
iji su stanovnici zulumari. I daj nam od Sebe zatitnika i daj
nam od sebe pomagaa. (En-Nisa, 75). I borite se na Allahovu
putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali vi ne pokazujte
neprijateljstvo. Zaista Allah ne voli agresivne. (El-Bekare, 190).
...Onome ko vas napadne istom mjerom uzvratite, i Allaha se
bojte. Allah je zaista uz bogobojazne. (El-Bekare, 194).
Kazna za odmetnitvo
nije vezana za vjerovanje ili ubjeenje
Niko se u doba Allahova Poslanika, s.a.v.s., nije prepao
prijetnje smru onome ko se odmetne, jer su shvatali da
vjerovanje dolazi samo iz uvjerenja to jedan od temelja,
nakana i polazita vjere i zbog toga nije mogue niti je
ispravno nametati ga ovjeku. Ta prijetnja nije vezana za
vjerovanje i srce, nego je taj govor bio upuen Jevrejima koji
su pravili zavjeru tako to bi formalno uli u islam pa izali
kako bi stvorili smutnju u narodu. Stoga je ta prijetnja pitanje
zavjere i spletke, a nije pitanje vjerovanja i uvjerenja. I jedna
skupina sljedbenika Knjige zagovara: Vjerujte u ono to je
objavljeno onima to su uzvjerovali s poetka dana, a pri kraju
dana porecite, ne bi li i oni svoju vjeru porekli. (Ali Imran, 72).
163
24.3.2011 8:48:34
Stoga niko u prijetnji zavjernicima nije vidio ukidanje prava

ovjeku na uvjerenje i vjerovanje niti je iko od sljedbenika
Knjige i pripadnika razliitih civilizacija nasilno i protiv svoje
volje pristao na sistem ivota i vjerovanja muslimana. Nije to
bilo samo stoga to su znali da onaj ko povjeruje iz uvjerenja i
svijesti nee vjeru u jednog Boga, namjesnitvo koje mu je On
odredio na Zemlji i odgovornost za injenje dobra zamijeniti
za praznovjerje mnogobotva i idolopklonstva te glupost
nevjerstva i poricanja Boga. Svijest koja povjeruje u Boga
povjerovat e i u ovjeka i u njegovo pravo da odluuje o svom
ivotnom putu.
To se ljudski i civilizacijski nije odnosilo na arabljanska
idolopoklonika plemena iji je drutveni sistem bio primitivan.
Odnos prema tim plemenima po principu ili rat ili islam
predstavljao je u sluaju ovih primitivnih idolopoklonikih
plemena njihovo uvoenje u drutvo civilizacije, drutvenog
sazrijevanja i ljudske plemenitosti, a nije predstavljao
nepriznavanje principa slobode vjerovanja.
Staro i novo u metodu: Vjersko i graansko

Ova nas dilema vodi do nesporazuma koji nastaje zbog
parcijalnog i doslovnog promatranja stvari i slabosti da planski
poredamo prioritete, principe i polazita vodei rauna o
detaljima i dogaajima u historiji ummeta te njihovoj ulozi
u deformaciji znastvene svijesti. Ako o ovom nesporazumu
ne budemo govorili otvoreno i argumentirano, intelektualni
dijalog e biti uzaludan, vrtit e se u praznim krugovima i sve
e se svesti na sueljavanje i polariziranje meu intelektualcima
ummeta i podjele na tradicionalno i moderno, na vjersko,
164
24.3.2011 8:48:34
graansko i sekularno. I dok bude trajalo kukurijekanje

obrazovanih muslimana, ummet e i dalje nastaviti odsutno i
nepomino tavoriti.
Mnogi vjerski kadrovi imaju osjeaj straha od
opasnosti koja prijeti od kulturnih nasrtaja sa strane. S
obzirom na unutarnju nesposobnost da se suprotstavi toj
kulturi, dominantna karakteristika u obraanju tih kadrova
jeste zastraivanje od te kulture i kontranapad na sve to je
graansko i sekularno te karakteriziranje onih koji imaju
drugaija miljenja izdajnicima i otpadnicima. S druge strane,
oni s graanskim opredjeljenjem, zbog toga to nisu uvjereni
u ono to govore vjernici i to se ne slau sa nainom njihovog
razmiljanja i nastupanja, pristupaju agresivnoj retorici i
nasumice kakrakteriziraju vjernike kao zaostale i neznalice,
jer ne oponaaju i slijepo slijede druge.
Ovaj sudar doveo je do pogubne polarizacije koja je
graanski i sekularno opredijeljene odvratila od spoznaje biti
njihove vjere, identiteta i civilizacije i dovela ih u poziciju da,
kada je u pitanju vjera i historija, zauzmu stav koji se kree
od neprijateljstva do nezainteresiranosti. S druge strane, ta
polarizacija je u isto vrijeme odvratila vjernike od dostignua
u znanosti ljudske civilizacije. Razlog tome je bio strah za
vjeru, tradiciju i historiju, odnosno duh poraza i predaje
pred uvezenim humanistikim i prirodnim znanostima. Na
taj nain ummet je paraliziran i podijeljen izmeu vjerske
doslovne tradicionalne kole i ideoloke sekularne otuene
kole. Sutina neefikasnosti i suprotstavljenosti i jedne i druge
kole u mnogim stvarima bazirana je na strahu, nemoi i
neznanju.
165
24.3.2011 8:48:34
Neophodno je ukloniti fitilj intelektualnog teroriziranja

u diskursu svake od strana i neophodno je ukloniti neznanje
koje postoji u odreenim segmentima suprotstavljenih strana.
To je put otvaranja vrata dijaloga i poticanja na razmiljanje
o pitanjima i zazovima koji danas stoje pred ummetom.
Umjesto duha sueljavanja, mora zavladati duh saradnje u
izgradnji islamskog civilizacijskog projekta baziranog na
temeljima vjere u jednog Boga, na temeljima ovjekovog
namjesnitva na Zemlji i principima pravednosti, solidarnosti
i mira ije su sredstvo ostvarenja znanje, efikasno djelovanje
i dobroinstvo. To su uzvieni principi, vrijednosti i iskrene
elje svakog odanog pripadnika ummeta i cilj koji je iznad
rodbinskih ili bilo kojih drugih veza. Zahtjev graanski
opredijeljenih muslimanskih kadrova u principu ogleda
se u potrebi ovladavanja znanou. Stav vjerski orijentiranih
muslimanskih kadrova nije u suprotnosti s opredjeljenjem
graanski opredijeljenih muslimana. Zahtjev vjerski
opredijeljenih u principu su uzviene islamske vrijednosti.
Graanski opredijeljeni muslimani se ne suprotstavljaju ovim
uzvienim ciljevima i tenjama. Do nesporazuma dolazi kada
dvije strane krenu u dijalog s metodoloki neispravnih pozicija
te s iskrivljenim i nepotpunim shvatanjima i predrasudama,
to sve skupa ne ini valjan temelj meusobnog razumijevanja
i konstruktivnog dijaloga.
Prvo se mora pripremiti platforma za dijalog, zatim
dogovoriti principijelne stvari (konstante) dijaloga i na koncu
ciljevi. Potom se pristupa iznoenju osnovnih dilema koju ima
svaka strana to omoguava razmjenu vienja i informacija
o pitanjima vezanim za razmimoilaenja, shvatanje sutine
razmimoilaenja i iznalaenje odgovarajuih prihvatljivih
166
24.3.2011 8:48:34
rjeenja za prevazilaenje nesporazuma. U dijalog se mora ui

uz puno uvaavanja drugog. Dijalog mora biti kontinuiran i
plodan a strane moraju pokazati kooperativnost u svemu to
predstavlja zajednike ljudske i civilizacijske vrijednosti.
Vjerski opredijeljeni muslimani i veliki broj graanski
opredijeljenih obrazovanih muslimana slau se u vjerovanju u
Allaha, jedinog Stvoritelja, prihvataju uputu Objave i vrijednosti
pravednosti, dobra, ljudskog dostojanstva i odgovornosti
za djela koje Objava promie. Slau se da je nuno tragati za
boanskim (prirodnim) zakonitostima i da je obaveza ovjeka
da se trudi i radi te da svoje obaveze ispunjava na najbolji nain
snosei odgovornost za ono to radi.
Jedinstveni su u stavu da je neophodno posjedovati znanje
i tehnologiju te izvore materijalne i politike moi. jedinstveni
su i u stavu da je reforma nuna, da je nuno pokrenuti
potencionalne snage u ummetu pridrajui se moralnih
normi.
Ali to njihovo slaganje i jednstveno gledanje na mnoga
pitanja vie slii eljama i prieljkivanjima ako se svi nisu
pripremili na dijalog na uzajmno povezivanje u cilju ostvarnja
svega navedenog na temlju znanja i spoznaje ta svaka strana
posjeduje bilo da se radi o podruju vjere, tradicije i i islamske
historije ili na polju sveukupne ljudske batine u prirodnim
i drutvenim znanostima, nainima promatranja i naunog
prouavanja.
Islamski ummet mui udan sekularizam u kojem se
jednako ponaaju i oni sekularno i oni vjerski orijentirani, a to je
stoga to je i jedna i druga strana uporna u svom nepoznavanju
druge strane, uporna u nezanju ta ta druga strana nauava i
167
24.3.2011 8:48:34
kakve su joj misli i mogunosti. To ini dijalog nemoguim,

dovodi do produbljivanja razlika meu stranama i zatvara
mogunosti pribliavanja. Sve na kraju vodi obeshrabrivanju
i slabljenju ummeta.
Ponimo s iznalaenjem nove generacije uleme i obrazovanih
ljudi koji posjeduju znanje o Objavi, koji su vjernici, koji
shvataju nakane i vrijednosti erijata, blaga tradicije te lekcije
i pouke iz te tradicije, koji poznaju humanistike znanosti i
eksperimentalne prirodno-matematike znanosti. Zalaimo
se da svako radi na irenju svog kruga djelovanja, ali i da se
svi ukljuimo u dijalog i plodniju saradnju. Na univerzitetima
i istraivakim centrima je obaveza da ponude metode, da
upuuju na izvore i da unapreuju neophodne materijale za
obrazovanje muslimana kako na spoznajno-vjerskom planu
tako i na poljima prirodnih, tehnikih i drutvenih znanosti.
Na naunom polju uloeni su ozbiljni pionirski napori koji su
uspostavljanje vrstih temelja, islamizaciju zanja i reformu misli
postavili kao najozbiljnije pitanje na nauno-obrazovnoj areni
u islamskom svijetu. Na tim osnovama mora se kristalizirati
jedinstvo kulture i obrazovanja ummeta, programi i metode
odgoja. Ti napori se moraju razvijati i unapreivati.
Potrebno je da razliite strane sjednu skupa i u duhu nakana
vjere i njenih vrijednosti te uz puno uvaavanje dostignua u
poznavanju boanskih zakonitosti sagledaju razloge zbog kojih
se velike mase ummeta ne pridravaju vrijednosti i ciljeva vjere.
Takoer treba sagledati i razloge neefikasnosti i neposjedovanja
moi znanja i tehnologije. Nuno je sagledati naine na koje e
se oistiti kultura ummeta od gatanja, praznovjerja i lakdrija te
se suprotstaviti irenju negativizma, puzavosti i ope slabosti u
izgradnji linosti pripadnika ummeta.
168
24.3.2011 8:48:35
Tenje graanski orijentiranih

i njihove metodoloke primjedbe
Najvanija pitanja oko kojih se razlikuju tradicionalno
orijentirani muslimani i graanski orijentirani muslimani su:
Da li to to se graanski orijentirani muslimani i studenati dre
znanstvenog prirodnjakog pristupa znai nuno nijekanje
nevidljivih svjetova i boansko upravljanje pitanjima kosmosa
u skladu s Njegovom mudrou ije dimenzije ne moe u
potpunosti dokuiti ljudska logika i shvatanje? Da li racionalni
pristup i istraivanje kauzalnosti predstavljaju nijekanje
nevidljivog i Boijeg odreenja u upravljanju tokovima
kosmosa?
Ova zbrka na obje strane dovodi do sljedeeg:
Prvo: Kada tradicionalno orijentirani muslimani govore
o dovi, oslanjanju na Allaha, predanosti Allahu i nevidljivoj
mudrosti u Allahovim odreenjima u upravljanju pitanjima
stvorenja, obino citiraju tekstove i primjere u formi savjeta
(vazova) nudei ih istrgnute iz konteksta, bez spoznajnih okvira,
izvan vremenskih i prostornih dimenzija te bez obraanja
panje na boanske (prirodne) zakone koje je postavio u svemu
stvorenom i o njihovom utjecaju na stvarnost. To oni ine stoga
to veina njihovih razmiljanja nema veze s onim ta se deava
u drutvu a ono to priaju sluaocima zvui kao odsustvo
svijesti i odvraanje panje od stvarnog stanja. Tradicionalno
orijentirani muslimani, kada se obraaju muslimanskim
narodima i kada ih onako, otprilike ele podstai na to
ta moraju raditi kako bi promijenili svoje stanje i suprotstavili
se izazovima, ili u drugim sluajevima, kada govore kao da
ele povladiti osjeajima masa zahvaenih krizom, dovode
samo do eksplozije nezadovoljstva masa bez razumijevanja i
169
24.3.2011 8:48:35
shvatanja njihove sitaucije i njihovih mogunosti. To dovodi

do nepromiljene eksplozije kriza, patnje naroda se poveavaju,
mase se iscrpljuju, energija uzalud rasipa a napori za izgradnju
i reformu propadaju.
Drugo: Kada graanski, laicistiki i prozapadno orijentirani
muslimani govore, njihov govor, dileme i prihvatanje onoga
to dolazi sa strane u uima vjerski orijentiranih muslimana
zvui kao nijekanje svetosti vjerskih tekstova, nijekanje gajba
(nevidljivoga svijeta), nijekanje Allahove moi i bdijenja u
upravljanju pitanjima Njegovih stvorenja.
Ako se i jedna i druga strana u najveem broju i iz
razliitih uglova slae s principima i polazitima vjere u jednog
Boga, vjeruje u Njegove zakonitosti te poziva na promiljanje i
aktivno djelovanje trudi se u onome to ti koristi, trai pomo
od Allaha i ne osjeaj se nemono37 kako je onda mogue da
doe do ove zbrke? Ovo pitanje je jo intrigantnije kada se zna
da postoji toliko toga zajednikog izmeu pripadnika jednog
ummeta iako jedni smatraju da oni drugi nemaju svijest o
realnosti, a ovi opet smatraju da su sekularisti i prozapadno
orijentirani muslimani nevjernici i poricatelji istine.
Ova zbrka i galama dolazi otuda to je smisao mnogo toga
to se govori u ime vjere i s polazita vjere izgubljen u gomilama
doslovnih predaja koje su vezane za dogaaje i situacije koje su
se desile u periodu od oko pola stoljea, a to je period poslanstva
i pravovjernih halifa. Te predaje su bazirane na pojavi velikog
broja prenosilaca iji su svijest, shvatanje, uglovi gledanja i
ispravnost motiva u periodu koji je trajao dva stoljea38 razliiti.
Usto, oni dolaze iz razliitih krajeva, razliitih su osobina,
37
38
Biljei Muslim u Sahihu, 4816.

Period zapisivanja i verifikacije hadisa.
170
24.3.2011 8:48:35
razliito su bili odgajani, razliito opredijeljeni uz sve sukobe

i ratove kojima su oni i generacije koje su dolazile bili izloeni.
Ne treba zaboraviti ni njihove interese, stranake pripadnosti,
centrizme, miljenja i ciljeve. Sve to je utjecalo da su zadaa
zapisivanja i verifikacije, objektivnost te svjesni i nesvjesni
utjecaji predstavljali jedan od najteih zadataka nakon to
su prole sve ove decenije i stoljea. Uz sve to, rijetko se moe
vidjeti toliko drskosti kao u nasrtajima na poslanstvo, koji se
ogledaju u iskrivljavanju, laganju i patvorenju, to sve skupa
oteava utvrivanje potpune tanosti i precizne pouzdanosti.
Ono to je vano za one koji se bave naukom i koji su
zainteresirani za utvrivanje atentinosti tekstova je da shvate
da pitanje promatranja tekstova, posebno tekstova iz prakse
Poslanika, s.a.v.s., poklanjanje panje ovim tekstovima,
istraivanje pitanja koja ti tekstovi tretiraju i konsekvenci
koje iz njih proizilaze nije samo stvar struanjaka koji se bave
prenoenjem hadisa, fikhom i zakonom, nego je to stvar jo
dvije skupine koje to zanima i za ta imaju interese.
Prvu skupinu ine mase muslimanskog ummeta koje su
zbog irenja kulture i svijesti o onome ta se deava u njihovom
ivotu i ta na njega utjee sve vie upoznaju s tim tekstovima,
sve vie itaju i sve ih vie zanimaju ti tekstovi u razliitim
formama.
Drugu skupinu ine oni koji su se u nauci specijalizirali
za razliita pitanja materijalnog, humanistikog i drutvenog
ivota, koji sude o tekstovima na osnovu svojih iskustava,
znanja i ukupnog poznavanja boanskih zakonitosti. Stoga se
njihovo preispitivanje teksta vri na znanstvenim zakonitostima
i ne zadrava se samo na formalnostima i doslovnosti predaje,
nego prelazi i na sam tekst, njegov sadraj i znaenja. Tekst
171
24.3.2011 8:48:35
se vraa svojim korijenima, prouavaju se okolnosti u kojima

je izreen, istine koje sadri i mogunost njihovog deavanja,
otkrivaju se druge okolnosti i povodi njegova nastanka.
Interesi masa za pitanja ivota i onoga to na njega utjee
te interes onih koji prouavaju boanske zakone nalau
proiavanje misli i to treba cijeniti i razvijati, a ne osporavati i
osuivati pod izgovorom da je pitanje hadisa stvar uskog kruga
onih koji su za to specijalizirani. Takoer, podruje i metodi
naunog istraivanja su se proirili i postali raznovrsniji, a
mnogi koji prouavaju vjeru i tradiciju ne poznaju te metode
i sredstva.
Savremene mogunosti i univerzalna metodologija

u pitanjima kritike sadraja teksta i lanca prenosilaca
Relevantnim se smatra oko stotinu hiljada hadisa iz
Poslanikove prakse. Mnogi od njih imaju vie predaja uz
dodavanja ili izostavljanja u tekstu ili se razlikuju u izrazu.
Predaje su, ponekad, suprotstvaljene i nisu sve jednake kada je
u pitanju pouzdanost predaje. Neke predaje su vjerodostojne,
neke su slabe, a neke izmiljene. esto se toliko razlikuje
vrednovanje jednog teksta i jedne predaje da to izaziva
nedoumicu i zapitanost o tome koliko je objektivan metod
vrednovanja hadisa, koliko je precizna primjena tog metoda
i koliko ima potrebe za ponovnim razmatranjem tog teksta i
koritenjem znanstvenih savremenih mogunosti i sredstava.
Ipak, postoje stotine hiljada navodnih hadisa koji su
odbaeni i ne prenose se. Imam Ahmed je pred sobom imao
blizu pet stotina hiljada hadisa od kojih pedeset hiljada
prihvata da su hadisi pa ih prenosi ali se mnogi ubrajaju u
172
24.3.2011 8:48:35
slabe hadise. Ovo je vano i bolno pitanje pokazuje koliko je

velik broj lanih predaja koje se ne uzimaju u obzir.
Poznavanje ove injenice pokazuje, pored toga to baca
svjetlo na trud koji su uloili uenjaci hadisa u njegovom
sabiranju, duhovnu i mentalnu psihologiju i estinu sukoba
i struja ve uvuenih u bie ummeta, koji su u vjerskom
izrazu i svetosti vjerskog teksta nali djelotvoran nain otpora
i dolaenja do cilja. To je omoguilo iskrivljivanja, unoenje
israilijjata, praznovjerja i ostaloga to je bilo potrebno kako bi
se postigli ideoloki i politiki ciljevi i namjere da bi na kraju
imali ogromnu koliinu navodnog sunneta i navodnih hadisa.
Vano je takoer uoiti da veina tekstova koji se prenose,
izuzev nekoliko desetina hadisa i prakse koje su zbog njihove
prirode slijedile mase ummeta, ne dostie stepen neupitno
pouzdane predaje za koju se bez ikakve sumnje moe rei da je
vjerodostojna (mutevatir). Nije lahko razumjeti zato mnogo
prenesenog prenosi jedan prenosilac kada se za odreenu
temu, njen znaaj i irinu znaenja pretpostavlja da ju je znalo
vie osoba. ak se neke predaje po svojoj oprenosti ak i kad
predaju prenosi jedan prenosilac razlikuju u izrazu i formi
to je u mnogim sluajevima racionalno neprihvatljivo.
Sustezanje glavnih linosti i voa iz doba poslanstva da
prenose hadis te nastojanje da ga mnogo ne ire bilo je zato to
su bili svjesni opasnosti njegovog pogrenog razumijevanja,
jer nove generacije nisu znale okolnosti vremena i mjesta koje
su pratile hadis, a bez kojih je teko shvatiti namjeru i znaenje
hadisa. To je posebno vano kada se zna da su uz rijei hadisa
rijetko davana pojanjenja o vremenu, prostoru i okolnostima
u kojima je hadis izreen te o cilju njegovog izricanja.
173
24.3.2011 8:48:35
Ono to se uvuklo u mnoge predaje samo jednog prenosioca

a mnotvo je takvih predaja u kasnijem periodu, bilo da su
valjane ili slabe uz toliko drugih trabunjanja i uz ideoloke
i politike ciljeve, bila je misao nemoi i izloacije koja je imala
za cilj da prikrije nemo misli snagom svetosti teksta. Ta pojava
se progresivno pogoravala sa slabljenjem promatranjem,
iskustva i prakticiranja. to je bila vea intelektualna nemo
i nesposobnost za iznalaenje rjeenja (idtihad) kako bi se
pratile promjene, sve vie je rasla potranja za tekstom na
raun misli i ciljanog promatranja. To je otvaralo prostor
doslovnom slijeenju, pa su neki davali prednost slabom tekstu
nad razmiljanjem.
Razmimoilaenje u pogledu zapisivanja hadisa bilo da se
radi o odvraanju od pisanja ili doputanju da se hadis zapisuje
upuuje na razlike u vienjima da li je uope ispravno
mnotvo prenoenja bez razumijevanja, zato to nisu poznate
okolnosti mjesta i vremena kazivanja. Da li hadisi potpadaju
pod kategoriju dostavljanja objave: I pokorite se Allahu, i
pokorite se Poslaniku i oprezni budite; a ako se ipak okrenete
znajte da je Na Poslanik duan samo da jasno prenese. (ElMaide, 92), ili potpadaju pod usmjeravanja vezana za ulogu
Poslanika, s.a.v.s., u pitanjima vladanja, voenja drave i brige o
podanicima, te pouavanja i prosvjeivanja kada su u pitanju
ljudi i drutvo gdje i on sam prosuuje zavisno o prilikama
a u svjetlu upute objavljenog vjerozakona. ... Pokoravajte se
Allahu, i pokoravajte se Poslaniku, i pokoravajte se onima koji
vas vode... (En-Nisa, 59). Mogu se, takoer, odnositi i na neto
odreeno to Kuran asni nije pojasnio pa je to uradio Poslanik
po principu praktinog sunneta. Kuran govori o namazu i
zekatu: Namaz obavljajte, zekat dajite i Poslaniku se pokoravajte
174
24.3.2011 8:48:35
u nadi da e vam se ukazali milost. (En-Nur, 56). Namaz i

zekat su dva temelja vjere, ali Kurna ne govori detaljno kako
ih obavljati za razliku od posta i hada iji nain obavljanja
Kuran objanjava svojim tekstom. Stoga je Poslanikov sunnet,
posebno onaj praktini dio, osnovni izvor iz koga se doznaje
kako praktino obavljati namaz i davati zekat. Kada se radi o
rjeima i djelovanju Allahova Poslanika, s.a.v.s., vezanim za
svakodnevni ivot, Kuran kae: Reci: Ja sam samo ovjek...
(El-Kehf 110) i (Fussilet, 6).39
Mora se obratiti panja i na stav pravovjernih halifa,
velikih ashaba i onih iz prvog reda kada se pogleda odnos
prema pojedincu koji se odvai sam prenositi rijei Poslanika,
s.a.v.s., i njegova uputstva vezana za odnos prema dogaanjima
u odreenim okolnostima. Poznato je i njihovo nastojanje da
ostanu u Medini da bi mogli samo razgovarati s onima koji su
ivjeli u doba poslanstva i doivjeli okolnosti predaja.
Nuno je takoer i razumijevanje cjeline onoga to je sam
Poslanik, s.a.v.s., rekao a tie se zabrane zapisivanja njegovih
rijei ili doputenja zapisivanja, te na ta je ukazivala ta zabrana
ili doputenje u svjetlu svega to je usljed toga zadesilo ummet i
izazova pred kojima se ummet naao. Mnogi su zloupotrebljavali
tekstove hadisa, koristili ih nasumice te za njih vezivali mnoge
izmiljotine, prie, interese i hirove. Hadis je koriten i kao
sredstvo za uutkivanje savjesti ummeta, zauzdavanje njegova
39
Muslim sa sendom od Rafia ibn Hadida prenosi: Kada je Poslanik, s.a.v.s.,

doao u Medinu, tamonji mjetani su opraivali palme pa ih je on upitao:
ta radite? To radimo otprije, rekoe. Kada to i ne biste radili, bilo bi
uredu, ree. Oni su to ostavili i palme nisu rodile ili su slabo rodile i to su
spomenuli Poslaniku, s.a.v.s., a on je rekao: Ja sam samo ovjek. Kada vam
neto iz vjere naredim, toga se drite, a ako vam naredim neto to ja mislim,
ja sam samo ovjek. (El-Fedail, knjiga etvrta, strana 1835, hadis broj 140)
175
24.3.2011 8:48:36
razuma, teroriziranje njegove due, takoer i kao sredstvo rata,

sukoba te kao pomo i sredstvo u rukama neprijatelja.
Dilemama vezanim za lanac prenoenja hadisa moe se
dodati i lo pristup u ispitivanju vjerodostojnosti i tumaenju
samog teksta hadisa. Djelotvorna kritika izvire iz kritikog
poznavanja prirode teme i iskustva koje kritiar ima
vezano za ono o emu hadis govori, a to ne poznaju mnogi
prouavaoci predaje te to se njihova prouavanja, obino,
svode na bukvalne i formalne strane te na pitanje pamenja
hadisa. Uzreica koja kae da je govor poznat po govorniku kod
mnogih je gotovo zamijenjna uzreicom govornik se pozna po
onome to kae. Tako zbog neznanja i nekritinosti nalazimo
da se od jednog prenosioca prenose dva suprotstavljena teksta
to u mnogim sluajevima nije u suglasju sa duhom erijata,
principima razuma ili zdravog naunog rasuivanja.
Nedovoljno promiljanje o hadisu i nekritinost doveli
su dotle da se zanemari sravnavanje vjerodostojnosti teksta
hadisa s Kuranom ija je rije sveobuhvatna, sveta, mudra,
presuujua i ije je svjedoenje vjerodostojno. U Knjizi
nita nismo izostavili (el-Enam, 38). Ovo je Knjiga iji su ajeti
vrsto postavljeni a zatim su od strane Mudroga i Sveznajueg
podrobno izloeni. (Hud, 1) I Mi smo im donijeli Knjigu koju
smo utemeljili na znanju, kao uputu i milost za pravovjerne
ljude. (El-Araf, 52). Tako je u vremenima kada je dolo do do
smanjivanja utjecaja Kurana a za njegove ajete je govoreno da
sadre openitu uputu te da slue kao izvor razumijevanja i
upute za sve sitaucije i za sva vremena. Desilo se da su mjesto
Kurana zauzeli hadisi koje je prenosio jedan prenosilac i
koji su imali vremensku i prostornu dimenziju a od kojih su
neki bili ispravni, a neki slabi. Za time se posezalo da bi se
176
24.3.2011 8:48:36
razum rijeio napora promiljanja, promatranja, nastojanja i

rjeavanja novonastalih situacija i izazova koji su se pred njega
postavljali. Ovo postaje jasno kada uporedimo koliko je malo
tekstova hadisa koje su koristili imami mudtehidi, a prije svih
Ebu Hanife en-Numan, u poreenju s velikim brojem hadisa
koje su bez znanja, upuenosti i preispitivanja koristile mase
grlatih, a sitnih tragalaca za znanjem.
Mnogi od ovih tekstova ticali su se pitanja koja je teko
precizirati, provjeriti i tako saznati istinu o ljudima koje oni to su
zapisivali hadise nisu poznavali niti su bili njihovi savremenici,
nego su o njima samo uli u vremenima koja su bila puna
razliitih interesa, puna raznih sekti, ratova i smutnji.
Primjeri upitnosti teksta hadisa:

Znanje o svijetu nevidljivog i kulturoloke natruhe
Ne bi bilo loe u vezi s ovim vanim pitanjem navesti
jedan primjer koji e pokazati koliko islamska misao i islamska
kultura imaju paradoksa. Znamo da je dunost muslimana
da se trudi i radi vrsto vjerujui i oslanjajui se na Allaha
i da tako stie svoju nafaku. U tome nema mjesta vraanju,
gatanju, proricanju pomou zvijezda, ptica, loih predznaka,
kamenia, sihra, arolija ili bilo ega to slii na to a to
potpada pod vraanje i praznovjerja.40 Ali i pored toga u zbirci
40
Ebu Davud u svom Sunenu sa dobrim senedom prenosi od Kabise ibn elMeharika, r.a., koji kae: uo sam Allahova poslanika, s.a.v.s., kako kae:
Gatanje pomou ptica, loih predznaka i kamenia spada u idolatriju.
Ebu Davud kae da se gatanje pomou ptica vri iscrtavanjem linije u
pijesku. el-Devheri u djelu es-Sihah kae da rije idolatrija podrazumijeva
kumire, vraeve, sihirbaze i tome slino. Pogledaj: Dr. Subhi es-Salih,
Minhelu-l-varidin erhu Rijadi-s-salihin, Istanbul, str. 913.
177
24.3.2011 8:48:36
Sahihu Muslim nalazimo hadis koji se prenosi od Muavije ibn

el-Hakema a u kojem on kae: Rekao sam, o Allahov Poslanie,
ja sam bio u dahilijjetu ne tako davno. Meu nama ima ljudi
koji idu vraarima, a on ree: Ne idi im. Rekao sam: Ima nas
koji neto smatramo kao lo predznak, a on ree: To je neto
to ljudi osjeaju u svojim prsima ali im to ne zatvara put.41
Rekao sam: Ima nas koji gatamo tako to iscrtavamo linije po
pijesku. Ree: Jedan od poslanika je iscrtavao linije po pijesku
pa kome bude povoljna njegova linija to je to.42 U tekstu ovog
hadisa kao da se eli kazati kako Allahov Poslanik odobrava
gatanje iscrtavanjem linija po pijesku i smatra prihvatljivim
ono to je rezultat toga tj. znanje o onome to e se dogoditi
(gajb), a to je u direktnoj suprotnosti s Kuranom.
Ako je ovo tano, onda je udno kako Allahov Poslanik,
s.a.v.s., nije pouio ljude kako treba pravilno iscrtavati linije
kako bi imali neke koristi od ovog udnog postupka koji
prema tekstu hadisa pomae da se dozna ono ta e se i kako
dogoditi, te kako ne bi zbog neznanja kako treba iscrtavati
linije postali rtve zloupotrebe varalica i gatara. Ovakav tekst
hadisa, uzme li se da je prenesen od strane jednog poznavaoca
erijata koji uiva veliki ugled, otvara prolaz i daje argument
zlonamjernim osobama.
41
42
U znaenju: ne spreava od onoga to su naumili da ine

Dr. Subhi Salih u knjizi Minhelu-l-varidin erhu Rijadi-s-salihin, strana 914.
objanjava da iscrtavanje linije u pijesku nije zabranjeno ako ona predstavlja
prikladan znak jer se prenosi da su to radili poslanici a posebno Idris. Ako
iscrtavanje linija predstavlja gatanje i obmanjivanje, ono je neprihvatljivo.
Iscrtavanje linija u pijesku vri se tako da onaj ko to radi povue tri linije a
zatim na njih baca jeam ili neko sjeme govorei: ako padne tako i tako, bit
e to i to. Jasno je da poslanik islama zabranjuje sve vrste gatanja. Njegov
tolerantan odnos prema iscrtavanju linije u pijesku dolazi otuda to se
nekim poslanicima pripisuje da su to radili kao Idris, alejhi-s-selam.
178
24.3.2011 8:48:36
A Kuran asni je objasnio na nain koji ne ostavlja nikakve

nejasnoe pravu istinu kada se radi o ovim pitanjima.Reci: Ja
ne mogu ni za se pribaviti koristi niti tete, osim ako to Allah
hoe. A da znam gajb, stekao bih mnoga dobra, a zlo me ne bi
dotaklo. Ja samo opominjem i donosim radosnu vijest ljudima
koji vjeruju. (El-Araaf, 188). On tajne zna i On tajne Svoje
ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika svoga
odabere. Zato On i ispred njega i iza njega postavlja one koji
e ga uvati. (El-Dinn, 26-27). Allah vam nee ono to je gajb
otkriti ve Allah (za to) odabere koga hoe od poslanika Svojih...
(Alu Imran, 179).
Od ovoga se ne razlikuje puno ono to Buhari i Muslim
prenose od Aie, r.a., koja kae: Ljudi su pitali Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., o vraevima pa je on odgovorio: Oni ne
znaju nita. Na to su upitali: O Allahov Poslanie, oni nam
ponekad priaju o neemu i to bude istina. Onda je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: To je rije od istine koju ugrabi din
pa je usadi u uho onoga ko mu je odan, a oni onda pomijeaju
uz nju stotinu lai. Buharija prenosi od Aie, r.a., kako je ula
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kae: Meleki silaze u vidljivi dio
neba (anan) a to su oblaci i spomenu stvar koja je presuena
na nebesima a ejtan prislukuje, uje to i onda to doapne
vraevima a onda oni uz to slau stotinu stvari od sebe.
Prema ovom hadisu vraevi znaju poneto od gajba to
uje din i ejtan i to oni onda to vraevima doapnu a onda
oni na gajb (skriveno i nevieno) dodaju od sebe lai kakve
hoe. Meutim, Kuran jasno istie da gajb zna samo Allah
i potvruje da se stanje promijenilo i da je prislukivanje
dina zavreno s posljednjom Objavom i ulaskom ovjeka
u fazu zrelosti i potpune odgovornosti s kojom nosi emanet
179
24.3.2011 8:48:36
namjesnitva na Zemlji i upravljanja pitanjima svog svijeta.

Stoga gajb (skriveno i nevieno) zna samo Allah. Reci:
Objavljeno mi je da je grupa dina Kuran sluala, pa su kazali:
Mi smo zaista sluali Kuran zanosni. (El-Dinn, 1) I mi smo
teili nebo dotaknuti, ali smo vidjeli da je puno uvara estokih i
zvijezda padalica. I bijasmo mjesta za sluanje zaposjeli, a onaj
ko sada prislukuje na zvijezdu padalicu, koja vreba, e naii.
I mi doista ne znamo da li se onima na Zemlji eli zlo ili im
Gospodar njihov eli dobro. (El-Dinn, 8-10).
Ako Kuran asni na najoitiji nain objanjava da je svijet
nakon objave Kurana dostigao fazu zrelosti i poeo nositi punu
odgovornost za svoje odluke i volju, onda ovjek a ne bilo ko
drugi, u vremenu knjige i znanja, u vremenu kada je ono to se
deava u svijetu poznato upravlja svojim svijetom i za njega
je odgovoran. Nakon Objave Knjige, nijedna druga sila od sila
drugih svjetova ne moe se mijeati u Allahova odreenja i
Njegove zakonitosti kada je u pitanju tok ovjekovog ivota i
njegovog svijeta. Stoga niko ne moe znati gajb koji se odnosi
na ovjeka da bi mogao upravljati tokom njegova ivota. Nema
vie slanja poslanika a onaj ko se usudi i pokua prislukivati,
bit e uniten savrenim sistemom zvijezda padalica koje ne
grijee i kojima se ne moe suprotstaviti. Nije bez razloga
gore navedeni ajet iz sure El-Dinn objavljen u prolom
vremenu (I bijasmo). U sljedeem ajetu (a ko sada prislukuje)
upotrijebljeno je sadanje, a ne prolo vrijeme. Osim toga
Poslanik, s.a.v.s., se o dinima obavjetava kroz kazivanje o
njima a ne kroz njihovo vienje. Reci: Objavljeno mi je ...
Ako su ovakvi tekstovi kao to su tekstovi dva naprijed
spomenuta hadisa vjerodostojni da li se oni mogu tumaiti
kao dijalozi u kojima se odreenim osobama obraa na nain
180
24.3.2011 8:48:36
primjeren njihovom shvatanju te duhovnim i intelektualnim

mogunostima razumijevanja te stoga imaju poseban status i
potpadaju pod kategoriju biranja manjeg zla.
Buhari prenosi da je Alija, r.a., rekao Obraajte se ljudima
na nain koji oni razumiju. Zar elite da oni u la ugone Allaha
i Njegova Poslanika. Muslim prenosi od Ibn Mesuda, r.a., da
je rekao: Nikada ne moe govoriti ljudima neto to njihov
razum ne moe prihvatiti a da neki od njih time ne izazovu
smutnju. Na nama je dunost da kritiki promatramo ne
samo lanac prenosilaca hadisa nego i sam tekst hadisa, da
kritiki promatramo njegovo tumaenje i metod tumaenja
u emu nam Kuran asni, njegove nakane i smisao moraju
biti presudni u prihvatanju bilo kojeg drugog teksta, pokuaja
razumijevanja (idtihada) ili interpretacije. Na taj nain emo
zatvoriti a u duhu erijata sve izvore iz kojih dolazi zbrka
i iskrivljivanje a na koje se taloe praznovjerja te idejne i
kulturoloke natruhe.
Poslanikov vjerodostojni sunnet predstavlja bogatu riznicu
i nemamo ga potrebe uveavati onim za to nismo potpuno
sigurni da pripada Poslanikovom sunnetu. Ono, pak, ta je po
svom smislu ispravno, ali nije pouzdanim lancem prenosilaca
utvreno da je to Poslanikov sunnet, prihvatamo kao mudrost
i poslovicu, jer je po svom smislu u duhu erijata.
Svijet prije i nakon Muhammedova, a.s., poslanstva

Iz cjeline Objave i iz realnosti faze ljudskog roda kroz koju
prolazimo shvatamo da se svijet prije Muhammedova, a.s.,
poslanstva razlikovao od svijeta nakon njegova poslanstva.
Svijet prije Muhammedova, a.s., poslanstva obiljeen je
181
24.3.2011 8:48:36
udima, neobinim pojavama i mudizama, a obiljeen je i

praznovjerjima. Svijet nakon Muhammedova, a.s., poslanstva
karakterizira Knjiga, znanje i boanski zakoni.
Za oekivati je da e biti od koristi ako ovdje pogledamo
kako neki shvataju kuransko kazivanje o pokornosti ejtan
Allahovom poslaniku Sulejmanu, a.s., i o dvojici meleka43 u
Babilonu Harutu i Marutu kazivanje koje su neki uzeli kao
oslonac za proturanje velike koliine praznovjerja i gatanja,
te obmanjivanja obinih i prostodunih ljudi i njihovom
uplitanju u mree i zamke hvalisavaca, gatara i nadriljekara.
Uzvieni Allah kae: I slijedili su ono to ejtani o Sulejmanovoj
vladavini kazuju. A Sulejman nije bio nevjernik, nego su ejtani
bili nevjernici koji su poduavali ljude magiji (sihru) i onome to
43
Muhammed ibn Jusuf, poznat pod imenom Ibn Hajjan el-Endelusi elGarnati, ivio u periodu 645-754. po Hidri, u svom djelu El-Bahru-lmuhitu u vezi s itanjem rijei el-melekejni (dva meleka) doslovno kae:
Veina uaa Kurana ita melekejni, i da se zakljuiti da se radi o dva
meleka. Po nekima to su Dibril i Mikail a po drugima radi se o melekima
po imenu Harut i Marut.
Ibn Abbas, el-Hasan, Ebu-l-Esved ed-Dueli, ed-Dahhak i Ibn Ebzi itaju elmelikejni (dva kralja). Ibn Abbas kae da su to bila dva ovjeka arobnjaka
u Babilonu, jer meleki ne ue ljude magiji. El-Hasan kae da su to bila dva
otpadnika u Babilonu, Iraku. Ebu-l-Esved kae da su to Harut i Marut to
odgovara i tvrdnjama el-Hasana. Ibn Ebzi kae da su to Davud i Sulejman
neka je na njih i na naeg Poslanika Boija milost i mir.
Znaenje rijei unzile objavljeno je u znaenju kuzife ubaeno. Vezano
za itanje rijei melekejni tumai Kurana spominju udne i neshvatljive
prie grijeha, strasti i nevjerstva i da su Harut i Marut u Babilonu u
patnjama to odgovara tim historijskim periodima u kojima su mnoga
praznovjerja i uda bila prihvatljiva zbog iroko rasprostranjenog neznanja
i intelektualne nemoi. U svakom sluaju Ibn Hajjan na kraju dolazi do istog
zakljuka kao i Ibn Abbas u kojem o svim tim neutemeljenim navodima
kratko kae: Sve ovo je netano, a meleki su bezgrijeni. Pogledaj: Ibn
Hajjan, El-Bahru-l-muhit, Daru-l-fikr, Bejrut 1992., prvi tom, str. 528.
182
24.3.2011 8:48:37
je objavljeno dvojici meleka Harutu i Marutu u Babilonu. A

njih dvojica nisu nikoga uili dok mu ne bi rekli: Mi smo samo
smutnja, pa ne budi nevjernik. I ljudi od njih dvojice nauie sa
im e mua od ene rastavljati, ali oni time nikome ne mogu
nauditi bez Allahove volje. I nauie ono to im teti, a ne koristi,
a pouzdano su znali da onaj ko to prihvati i po tome radi nee
imati na ahiretu nikakve sree. A doista je jadno ono za to su se
prodali, kad bi samo znali. (El-Bekare,102).
Kada dobro pogledamo prethodni ajet, vidimo da on
govori o stvarima, dogaajima i praksi koja je zavrena prije
Muhammedova, a.s., poslanstva. ovjeanstvo je prije ovog
poslanstva bilo u primitivnoj fazi, poznavalo je razdijeljene i
izolirane narode sa ogranienim znanjem i spoznajom. Tim
narodima i skupinama naroda dolazile su u nizu poslanice i
upute koje su ih vodile napretku sve do Muhammedove, a.s.,
naune svjetske etape. uda su predstavljala nuna polazita
u primitivnoj fazi i bila su sredstvo poslanika i vjerovjesnika
u usmjeravanju ivota njihovih naroda te sredstvo kojim su
dopirali do njihovih srca i i njihova uma, koji je bio primitivan,
openito uzevi.
Navedeni, 102., ajet iz sure El-Bekare objanjava da ejtani
i sile prirode potinjene Sulejmanu, kao i sve drugo to mu je
bilo potinjeno a spominje se na drugim mjestima u Kuranu
asnom, predstavlja znak Boije pomoi i poslanikih mudiza
i ne tie se uvjerenja i vjere Sulejmana, a.s. On nije nastojao na
nedozvoljen nain uspostavljati kontakt s drugim svjetovima,
a posebno ne sa svijetom ejtana, jer za one za koje se kae
da su ejtani bilo da su ljudskog ili dinskog roda, to znai
da su nevjernici, oholi i neposluni prema naredbi njihova
Gospodara zbog ega su i zasluili takav nadimak.
183
24.3.2011 8:48:37
Kada se u navedenom ajetu govori o dva meleka dva

kralja Harutu i Marutu, koji su u Babilonu poduavali ljude
arolijama to se odnosi na vrijeme prije Muhammedova, a.s.,
poslanstva. uda iz tog perioda tiu se odnosa primitivnog
ovjeka prema svijetu bilo da je taj odnos bio stvarni
ili umiljeni. Taj period predstavlja period ovjekovog
sazrijevanja, stjecanja samostalnosti i put ka preuzimanju pune
odgovornosti u borbi izmeu istine i lai, svjetla i tame u sebi
i u svijetu. Stoga je neprimjereno shvatiti iz kuranskog teksta
ak i kada govori o tom periodu da sami meleki svijet ue
zlu i nevjerstvu to njima ne prilii i to ne prihvata islamski
zdravi istanani osjeaj.
Kada se radi o pravilnom itanju rije pravilno je
proitati el-melekejni dva meleka i el-melikejni dva kralja. Ja
dajem prednost ovom drugom nainu itanja a onda to znai
da su ta dva kralja bila neka vrsta vraeva starih civilizacija koje
su bile prije grke civilizacije. Vraevi su u tim civilizacijama
poznavali odreene stvari koje su predstavljale izvor moi i
opinjavanja obinih masa na nain kakav je opisan u Kuranu
asnom u kazivanju o Musa, a.s., i faraonovim maioniarima,
koji su svojim trikovima opinjavali obine mase i obmanjivali
njihov vid i ula.
Moe se pretpostaviti da su Harut i Marut bili dobri
robovi, jer su ljude uili znanjima koja su imali i spoznajama
do kojih su doli Allahovim nadahnuem ili predanjem od
prolih generacija i pritom su ih upozoravali da ove spoznaje
ne zloupotrebljavaju, jer e izazvati smutnju, poiniti nevaljalo
djelo, nauditi nekome, zanijekati blagodat znanja i odvesti
ljude na stranputicu.
Kada o ovome govorimo, bit e od koristi da podsjetimo
itaoca na varke pokreta, glasa i svjetla u cirkusu i maioni184
24.3.2011 8:48:37
arskim predstavama kao i na filmu, a za koje bismo se zakleli

da su ivi i stvarni pokreti, da pouzdano ne znamo da se radi o
pojedinanim slikama koje se prikazuju odreenom brzinom
kako bi se stvorio privid.
Ovaj primjer pokazuje koliko su razliita vienja, koliko
ima oprenih misli, koliko su pristupi proturjeni, kakvih sve
ima dilema i opasnosti, to sve skupa teti svijesti ummeta.
O ovim pitanjima malo kada razgovaraju ljudi upueni u
razliita podruja kako bi potisnuli ono to nije u redu, kako
bi ispunili prazninu i uspostavili temelje pozitivnog i zdravog
intelektualnog i odgojnog pristupa, te kako se, na kraju, ne bi
kvarila vjerovanja, razum i volja a ummet okretao od upute
Kurana asnog.
Nunost programske korekcije i kulturnog proiavanja

Zbog nedovoljnosti programa mnogi tesktovi koji nisu
valjani zbog nekog propusta bilo u lancu prenosilaca hadisa
ili u samom tekstu hadisa mogu se koristiti na polju kritike
teksta hadisa i na polju uporednog izuavanja prenosilaca
teksta hadisa u svjetlu kritike teksta. Neki tekstovi hadisa
su, moda, ispravni, ali se ono o emu oni govore desilo u
posebnim okolnostima. Onaj ko danas ita te hadise, ako
ne zna u kakvom je stanju bio onaj na koga se odnose i ne
zna okolnosti u kojima se neto desilo, moe pogrijeiti u
razumijevanju teksta...
Cilj naprijed iznesenog nije da odluno tvrdimo bilo ta
o iznesenim pitanjima, nego je cilj da otvorimo vrata naunog
sistematinog i dostojanstvenog dijaloga izmeu kvalificirane i
svestrano obrazovane uleme i mislilaca. U tom dijalogu nuno
je utvrditi ciljeve...
185
24.3.2011 8:48:37
Problem odgoja: Metod i polazite

Ako elimo ozbiljno raditi na osposobljavanju ummeta za
reformu i promjenu te raditi na jaanju islamskog reformskog
projekta kako bi mogao ostvariti svoje uzviene ciljeve, moramo
raditi na rjeavanju odgojnog paradoksa.
Ovaj ummet je izrodio veliki broj mislilaca i predvodnika
reforme koji su pisali o mnogim nedostacima koji mue
ummet, borili se protiv tih nedostataka i skretali panju na
njih. Ali i pored toga ummet nije uspio proizvesti potrebnu
promjenu i rijeiti se nedostataka i bolesti koje nas jo mue.
Po nama, ovi prosvijetljeni umovi nisu obratili dovoljno
panje na odgojnu dimenziju djeteta koje predstavlja temelj
promjene. Tako su dijete i odgojna dimenzija u velikoj mjeri
ostali marginalizirani u misli ummeta, njegovim politikama
te idejnim i drutvenim aktivnostima.
Slabljenjem odgojne misli koja ini jedan segment
drutvene i humanistike misli bazirane na uvaavanju
boanskih zakona dolo je, bez namjere, do izobliavanja
ukupnog drutvenog vienja. Tako su negativnosti i drutvene
iskvarenosti, zbog sve izraenije bolesti tiranije i sve veeg
ugnjetavanja, ovladale politikom, idejama i odgojem, mada je
svima potpuno jasno da nema ure (dogovaranja), pravednosti
i moi bez kulture i ideja kao to nema razvoja ni napretka
bez odgoja i obrazovanja.
Drutvo ugnjetavanja, zastraivanja i tiranije je drutvo
podvojenosti i dominacije u kojem su uloga i uee drugoga
beznaajni. Svaka osoba ugnjetava one ispod sebe i pretvara
ih u robove, jer svi imaju robovsku svijest i svi su inficirani
boleu pokornosti onome ko je jai od njih. U isto vrijeme,
186
24.3.2011 8:48:37
zbog toga to je sama prezrena i poniena takva osoba e, ako

joj se prui prilika jer tako je odgajana biti nehumana i
diktator prema svima koji su ispod nje ili su slabiji od nje.
Meu pripadnicima zajednice robova nema solidarnosti,
niti pomaganja, nego postoji podvajanje, egoizam, udnja
da se neka korist pribavi, izgaranje u slijeenju, pokornosti i
poslunosti i sve se to odvija lanano sve do najveeg poglavice
i tiranina koji sam sebe oboava i koji je kao takav pokoran
stranom monom tiraninu.
Prirodno je da u drutvu u kojem vladaju robovska
psihologija, piramida tiranije, tutorska i sebina misao da
dijete zbog svoje slabosti doe na dno ljestvice prioriteta,
jer je malo i nejako i njegova vrijednost i ugled su zanemarivi.
Niko ne obraa panju da ono predstavlja snagu budunosti,
sjeme napretka i nadu i ideale. Na djetetu je da uvijek slua
i da bude pokorno. Ono nema pravo pitati i raspravljati. Na
njegove djeije elje ne treba obraati panju. Na njemu je
da bez postavljanja pitanja zato i bez suprotstavljanja ui
napamet, oponaa i slijedi. To su u drutvu robova metode i
shvatanja odgoja, dok su zastraivanje i kanjavanje osnovna
sredstva i naini odgoja bilo da su ona javno predoena ili da
se podrazumijevaju.
Nunost voenja rauna o odnosu

znanstvenog i emocionalno-odgojnog
U ovakvoj vrsti metoda i sredstava spoznaje, odgoja i
obrazovanja nije bilo mjesta Poslanikovom nainu postupanja
prema djetetu baziranom na blagosti, panji, ljubavi, brizi,
potivanju i podsticanju, niti je bilo mjesta naunom
187
24.3.2011 8:48:37
prouavanju djetinjstva s drutvene i odgojne strane uz

otkrivanje njegove snage, mogunosti i uloge u drutvenoj i
civilizacijskoj reformi i promjeni.
Stoga idejna reforma mora poeti uz koritenje svih
zdravih odgojnih mehanizama i sredstava koja stoje na
raspolaganju s intenzivnim i direktnim ulaganjem u oblasti
odgoja kroz koji se vri ponovno formiranje muslimanske
linosti i njeno oslobaanje, te izgradnja ravnopravnog i
snanog pojedinca. Samo takav pojedinac moe biti djelotvoran
lan u ravnopravnom, snanom i solidarnom drutvu koje se
temelji na pameti koja razmilja i prouava sa jedne strane,
te na slobodnoj vjernikoj, pozitivnoj, plemenitoj psihologiji
koju krasi osjeajnost, hrabrost i inicijativa s druge strane.
Da bi mogli ponovno izgraditi psihologiju i svijest
muslimanskog djeteta na naunim osnovama i izazvati
pozitivnu promjenu u duhu vjere u jednog Boga i spremnosti
na rtvu, moramo shvatiti ta su konstante a ta su promjenljive
stvari u metodi odgoja muslimanskog djeteta. Takoer moramo
razvijati i produbljavati odgojno-zdravstvena istraivanja.
Odgojni programi, sredstva, napori i interesi moraju biti u
skladu s razvojem saznanja i iskustava, prirodom promjena
i izazova te sredstvima i mogunostima djeteta da razvija
neophodne osobine i sposobnosti, da se natjee i bude bolji na
pozornici moi i doprinosa ovjeanstvu.
Slabljenje odgojne misli uslijedilo je nakon

slabljenja promiljanja o boanskim zakonima
Odsustvo drutvenih zanosti i nepostojanje svijesti o
prirodi Poslanikovog naina odgajanja doveli su do odsustva
188
24.3.2011 8:48:37
pedagokih znanosti i istraivanja u historiji islamske misli.

Pravu sliku tog stanja koje pokazuje dokle je ummet bio
dospio i kakve su mu bile sposobnosti i mo pruaju mektebi
u kojima su uila djeca obinih muslimana, loe stanje uitelja
u tim mektebima i primitivne obrazovne metode. Trokove tih
mekteba snosio je obini puk i siromasi.
Nae civilizacijsko uzmicanje prati napredovanje drugih
naroda. To se moe sagledati i kroz nae nazadovanje u odgoju
i obrazovanju pred njihovim napredovanjem. Ako dobro
pogledamo koliko su panje obrazovanju i odgoju djece obinih
muslimana posvetili mislioci i ulema, ustanovit emo da se
radi o veoma malom broju teoretskih razmatranja i kritikih
opaanja vezanih za metode obrazovanja, stanja mekteba,
naina uenja u njima, nastavna sredstva te sposobnosti i
obrazovanje uitelja.
Pogreno je praviti sliku o stanju odgoja i obrazovanja
u ummetu kroz jedan broj savjeta koje je upuivala elita,
gospoda i visoki slubenici odgajateljima njihove djece koja
su odgajana u njihovim kuama ili kroz odreena meditiranja
nekih misleeih ljudi. Sve to nema mnogo veze s realnou
obrazovanja i odgoja u historiji ummeta.
Pojava odvojenog naina obrazovanja i negativna uloga
stranaca u tom odgoju doveli su do irenja politikih i idejnih
zastranjivanja voa ummeta u praksi. To je vodilo padu
obrazovanja i kulture obinih masa ummeta te padu moi u
zemljama islamskog svijeta.44
44
Vlastodraka ohola svijest manjine koja uiva u svim pogodnostima te njena

izoliranost od ummeta i potinjenog puka, omalovaenog, obespravljenog i
zaputenog, karakteriziraju islamski ummet danas. To predstavlja vaan uzrok
zaostalosti i slabosti bia ummeta te olakava strano uplitanje i dirigiranje.
189
24.3.2011 8:48:37
Izmeu prolosti i sadanjosti:

Odgojni temelji i polazita
Lini primjer: Poslanikov metod u odgajanju
Kako bismo mogli razumjeti stanje u kome se danas nalazi
ummet, moramo dobro pogledati i objektivno metodoloki
prouiti kako je umet poeo. Tako emo shvatiti sutinu greaka
koje smo poinili, razloge koji su doveli do naeg zaostajanja
i uzeti pouku. Ako je kuranski diskurs temelj nae misli i put
naeg ivota, onda Poslanikov put odgoja mora biti osnova naeg
pristupa. Taj pristup emo crpiti iz Poslanikove prakse, njegova
ivota, usmjeravanja, karakteristika njegove linosti, naina
ophoenja s ljudima iz njegova okruenja. Izriiti tekst Kurana,
iroko rasprostranjena pojava kune posluge u islamskom svijetu i
nain ophoenja prema toj posluzi predstavlja jo jednu runu stranu te
svijesti. Te osobe u mnogim kuama i to bez bilo ikakve grie savjesti
poslodavaca nemaju gotovo nikakvih ljudski prava ponieni su,
nemaju prihode, odmor itd. Iz pozicije ohole svijesti prema inferiornijim
biima mnogi u tim biima ne vide ljudska stvorenja i smatraju da se s
njima moe ophoditi jedino na surov nain i uz poniavanje. S islamskog
stanovita potpuno je neispravno i neprihvatljivo pokazivati nepotivanje i
grub odnos u ophoenju prema tim jadnim osobama zato to im je prijeko
potrebno ono to im se daje da bi odrali gole ivote.
Nuno je paljivo prouiti tu svijest, praksu, devijacije i skretanja s principa
islama, njegovih shvatanja bratstva meu svim ljudima, meuislamskog
bratstva, pravednosti, pomaganja i nesebinosti. Moramo paljivo prouiti
ta se to desilo u naim duama, kulturi, drutvima. Moramo se u odgoju
nae djece i njihovom intelektualnom emocionalnom sazrijevanju svemu
negativnom suprotstaviti, snano i hrabro, kako bismo bili snaan ummet,
kako bismo stali ukraj poasti drobljenja i zaglupljivanja muslimanskih
masa i njihovog poniavanja i slabljenja to u konanici vodi dominaciji
naih neprijatelja i poniavanju i ugnjetavanju i masa i elite.
Selektivno itanje historije iz perioda zaostajanja ummeta nee nam
pomoi da objektivno i bez straha i bojazni shvatimo nedostatke naeg
bia, spoznamo uzroke slabosti i skretanja koje ga nagrizaju.
190
24.3.2011 8:48:37
njegove intencije, vrijednosti i principi ue nas kako da razumjemo

Poslanikovu praksu, njegov nain ophoenja i misiju.
Kada Kuran opisuje linost Poslanika, s.a.v.s., kae da je
on bio milostiv, ljubazan, suzdran i lijepog ponaanja. Tebe
smo poslali samo kao milost svjetovima. (El-Enbija, 107). Ti si
zaista na visokom stupnju morala. (El-Kalem, 4). ... A da si grub
i tvrda srca razbjeali bi se od tebe... (Alu Imran, 159).
Muslim prenosi od Ibn Mesuda a on od majke
pravovjernih, Aie, r.a., da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
nikada nije svojom rukom udario enu, niti dijete, niti je ikada
nekoga udario, osim ako to nije bila borba na Allahovom
putu. Buharija i Muslim prenose od Enesa, r.a., da je rekao:
Sluio sam Poslaniku, s.a.v.s., kada sam bio dijete deset
godina i on mi za cijelo to vrijeme nije nikada rekao ni uh,
niti mi je rekao za neto to sam uradio zato sam to uradio,
niti za neto to nisam uradio zato to nisam uradio. U jednoj
predaji stoji: Nije me nikad grdio, niti bilo kako udario, nije
me izruio, niti se na mene namrgodio. Nije mi neto naredio
a ja se skanjivao pa me on zbog toga ukorio, a ako bi me neko
od njegove porodice ukorio, on bi rekao: Pustite ga, da je
neto moglo biti bilo bi. Tirmizi prenosi od Ebu Hurejre da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Najpotpunijeg vjerovanja
je onaj vjernik koji je najboljeg morala, a najbolji od vas su
oni koji su najbolji prema svojim enama. Ibn Madde i elHakim prenose da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Najbolji
od vas su oni koji su najbolji prema svojim porodicama, a ja
sam od vas najbolji prema svojoj porodici. Buharija i Muslim
prenose od Aie, r.a., da je rekla: Poslanik, s.a.v.s., nije nikada
imao izbor izmeu dvije stvari a da nije odabrao laku ako
nije bila grijeh, a ako se radilo o grijehu, niko od njega nije bio
191
24.3.2011 8:48:38
dalji od grijeha. Poslanik sebe ne bi kanjavao niuemu, osim

ako bi uradio neto to je pokueno. Ako bi tako neto uradio,
onda bi se kanjavao u ime Uzvienog Allaha.
Buharija i Muslim prenose od Aie, r.a., da je rekla: Allah
je uistinu blag i voli blagost u svemu. Tirmizi prenosi od Ebu
Zerra, r.a., da je neki ovjek doao Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., i da je od njega traio da mu neto preporui. Posalnik,
s.a.v.s., mu je rekao: Boj se Allaha gdje god da si. Taj ovjek
je rekao: Preporui mi jo neto. Iza loeg djela neka uslijedi
dobro djelo pa e ga izbrisati . Ree: Preporui mi jo neto.
Allahov Poslanik ree: Lijepo postupaj s ljudima. Ebu Davud
i Tirmizi prenose da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Milostivima e se smilovati Milosni. Budite milostivi prema
onima koji su na Zemlji, pa e prema vama biti milostivi oni
koji su na nebesima. Imam Ahmed prenosi od Ebu Derde da
je rekao: Nisam vidio ili uo da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
govorio neto a da nije bio nasmijan. Imami Ahmed, el-Hakim
i el-Bejheki prenose od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: Poslat sam da upotpunim plemenit odgoj.
Koja su obiljeja ovog metoda i ovog odgojnog naina
obraanja Poslanika milosti i plemenitog morala? Koje su
konstante ovakvog naina obraanja. Koja su polazita?
Ljubav, uvjerenost u ispravnost

onoga to se govori i radi uz hrabrost
polazita su u Poslanikovom odgojnom djelovanju
Ljubav, naklonost, ljubaznost, blagost, milost i potivanje
osjeanja bili su metod i nain Poslanikovog odgajanja djece i
njihove psiholoke i emocionalne izgradnje. Bez razumijevanja
192
24.3.2011 8:48:38
te dimenzije i njenog znaaja u izgradnji bia djeteta neemo

moi shvatiti u emu je manjkavost projekta reforme ummeta
niti emo moi shvatiti uzroke nemogunosti ostvarenja veine
velikih ciljeva u izgradnji generacije sposobne da ponese terete
izazova koji stoje pred ummetom.
Vidjeli smo kako se Poslanik, s.a.v.s., odnosio prema Ibn
Abbasu, r.a., kada je bio dijete i kako je s njim uspostavio
odnos ljubavi, meusobne povezanosti i uvanja, te kako je u
njegovu duu usadio hrabrost i samopouzdanje. U jednom od
prethodnih hadisa vidjeli smo kako je Poslanik vodio rauna o
psihologiji djeteta, ak i kada je bio na namazu.
Poslanik, s.a.v.s., je iskazivao potovanje prema djeci i
uvaavao njihove osjeaje. Kada bi prolazio pored njih, nazivao
bi im selam kao i kada bi prolazio pored odraslih. Obilazio
bi djecu kao to je obilazio i odrasle. Razgovarao je s njima i
nije ih u drutvu zanemarivao. Igrao se s njima i preporuivao
plemenit nain postupanja. Takoer, preporuivao je da se
prema svakom djetetu pravedno postupa.45
45
Sehl ibn Said es-Seadi, r.a., prenosi da je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,

doneseno pie i da je on malo otpio. S njegove desne strane bilo je dijete (Ibn
Abbas) a s lijeve strane starije osobe. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Djeae,
dozvoljava li mi da dam ovima? Ne, tako mi Allaha, poast koju mi ti
ukae ne ustupam nikome. (Biljei Muslim u svome Sahihu, 3787.)
Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko kae djetetu dat
u ti to i to pa mu ne dadne, slagao je. (Biljei Ahmed u Musnedu, 9460).
Ono to mi je privlailo panju i izazivalo divljenje bio je odnos mnogih
majki Amerikanki prema djeci i nain postupanja kada bi ih izvodile na
javna mjesta ulice, parkove, igralita, markete. Kada se majka obraala
djetetu, kada mu je neto objanjavala ili kada ga je ruila i korila zbog
nekog postupka, nije mu se obraala uspravljena iznad glave djeteta, nego
se saginjala tako da joj lice doe naspram lica djeteta a onda bi mu se
poela obraati i razgovarati s njim.
193
24.3.2011 8:48:38
Grijei ko misli da su grubost i sila pravilna sredstva

odgoja. Ona u stvari predstavljaju znak nemoi i odgojne
neefikasnosti oeva i majki, jer uruavaju linost djeteta,
njegovo samopotovanje, ponos, plemenitost i samopouzdanje.
Veoma je bolno to to u obiajima nekih muslimanskih naroda
i u naoj tradiciji nalazimo odlike zakona dungle i slabost
duha islama i njegovog morala. U tima narodima fiziko
kanjavanje od strane jaih i veih, ne samo djece nego i svih
drugih smatra se pravom i daje pravo da se punoljetni graani
udaraju i da im se unitava njihovo ljudsko dostojanstvo. To
predstavlja simbol i otjelovljenje intelektualne, civilizacijske i
odgojne razorenosti ummeta. A Vjerovjesnika koji je poslan
tome ummetu obuzimao je bijes kada bi ovjek podigao ruku
na svog roba i ne bi se povlaio dok takav ovjek ne bi oslobodio
roba.46 I ne samo to, nego on proklinje onog ko nanosi bol i
46
Neu zaboraviti prizor ene koja je imala punu korpu kupljenih stvari.
Kada je platila raun i dola do izlaznih vrata kreui se u pravcu auta,
morala je prei ulicu na putu do parkinga. Jednom rukom je pridravala
korpu a u drugoj je drala ruku malog djeteta, mada joj je to priinjavalo
prilinu potekou. S ovakvim odgojnim djelovanjem nije udo to ova
djeca potuju sebe kada odrastu, imaju samopouzdanje, brane svoja prava
i ne dozvoljavaju da ih bilo ko kri i gazi.
Muslim prenosi od Ebu Alija Suvejda ibn Mukrina, r.a., da je kazivao:
Bilo nas je sedam brae a nismo imali sluga, osim jedne ene koju je
najmlai od nas udario po licu, nakon ega je Poslanik, s.a.v.s., naredio da
je oslobodimo. Muslim prenosi od Ibn Mesuda el-Bedrija, r.a., da je dok je
udarao momka (slugu) biem, uo iza sebe glas: Znaj, Ibn Mesude. On
kae da glas od bijesa nije razumio, ali kada mu se pribliio, uo je rijei:
Znaj, Ibn Mesude, da Allah ima vie moi nad tobom, nego ti nad tim
slugom. Rekao sam, kae Ibn Mesud: O Allahov Poslanie, on je od sada
slobodan u ime Allaha. Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Da to
nisi uradio, sigurno bi te oegla ili zakaila dehennemska vatra. (Sahihu
Muslim, 3136).
194
24.3.2011 8:48:38
nepotrebno uznemirava ivotitinju.47 Pa ta onda kazati kada

se radi o upotrebi sile u odgoju.
Ljubav daje snagu, motivira

i predstavlja plodno tlo za djelotvorne odnose
Ljubav raa povjerenje, smirenost i hrabrost. I ne smo to,
nego i pozitivno nastojanje djeteta da udovolji onome koga
voli: Gospodaru, vjeri, Poslaniku, roditelju, uitelju. Usto, dijete
koje raste u ljubavi nema negativnih osjeaja koji su rezultat
straha, gorine, prkosa i neslaganja koje proizvodi grubost i
sila. Ono ne gubi osjeaj ljubavi, potovanja, samopouzdanja,
pravdoljubivo je i plemenito.
Zbog nedovoljne brige veine narodnih masa ummeta
prema itanju i upoznavanju s onim ta se deava na polju
odgoja i zbog toga to je malo pitanja iz toga domena obraeno
nauno, pedagoki i socijalno, a polazei s islamskog stanovita,
vidimo da oevi, majke i odgajatelji esto brkaju pojmove
ljubav, sloboda i red. Ovi pojmovi izgledaju im meusobno
oprenim i suprotstavljenim, a oni se zapravo nadopunjuju.
Ljubav ne znai pretjerano maenje niti znai udovoljavanje
svim zahtjevima i eljama djeteta, ne znai ni zatvaranje
47
Buharija i Muslim prenose od Ibn Omera, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: Jedna ena je u patnju stavljena i u dehennemsku vatru ula zbog
make koju je zatvorila i ostavila da umre, a nije joj dala ni hrane ni vode
niti je pustila da jede kukce (gmizavce) koje nae po zemlji. (Sahihu
Muslim, 4160). Buharija i Muslim prenose, takoer, od Ibn Omera, r.a., da
je Poslanik, s.a.v.s., prokleo onoga ko za metu za gaanje uzima neto to
ima duu. (Sahihuu-l-Muslim, 3617). Muslim prenosi od Ibn Abbasa da je
Poslanik, s.a.v.s., proao pored magarca koji je bio igosan po licu na to je
rekao: Prokelo Allah onoga ko ga je igosao. (Sahihu Muslim, 3953).
195
24.3.2011 8:48:38
oiju pred svim grekama koje dijete uini niti poputanje

pred njegovim propustima i prekoraenjima. Pravilna ljubav
predstavlja sr odnosa izmeu djeteta i odgajatelja kao izraz
osjeaja naklonosti, brige i iskrene panje koja je u interesu
djeteta i koja osigurava ambijent za razvoj njegovih sposobnosti
i izgradnju linosti na zdravim islamskim temeljima. To znai i
ulaganje truda i strpljenja u razumijevanje psihologije djeteta
i faza ivota kroz koje prolazi, te poznavanje odgojnih metoda
koje se moraju uzeti u obzir u ophoenju prema djetetu da bi
ono bilo podstaknuto na pravilno ponaanje.
Sloboda je snaga: Granice slobode i njene norme

Zato to mnogi roditelji nisu upueni u smisao odgoja te
zato to mnogi obrazovani ljudi, intelektualci i odgajatelji nisu
izvrili svoju naunu prosvjetiteljsku ulogu, poimanje slobode
njima znai putanje djeteta da radi sve to mu se prohtije. To je
pogreno i mora dovesti do anarhije, iskvarenosti, degeneracije
i uruavanja.
Ljudska sloboda ima svoje granice, norme i konstante
koje izviru iz prirode ovjeka i prirode njegove zajednice. Ona
se mora pravilno razumjeti i mora se voditi rauna o njenim
granicama, jer ovjek i drutvo u kojem ivi ine sloen sistem
koji ima svoja pravila, konstante i granice o kojima se mora
voditi rauna i koje se ne smiju prekoraivati jer e se uruiti
cijeli sistem. U tome su jednaki sistem ljudske zajednice i sistemi
atoma, elije i galaksije. Ali to takoer znai da postoji prostor
za slobodu i izbor u granicama sistema ljudske zajednice.
ovjek nema pravo uskratiti drugom ovjeku pravo
izbora i odgovornosti, ali drutvo ima obavezu svoje lanove
196
24.3.2011 8:48:38
postaviti pred obaveze i odgovornost, ima obavezu obrazovati

ih, prosvjeivati i otvarati im put upranjavanja zakonske
slobode u izvravanja prava i obaveza. Drutvo obavezuje svoje
lanove da potuju prava svoje zajednice, norme tog drutva,
principe utvrene zakonom, a sve to na pricipima meusobnog
dogovaranja i dostojanstva. Sutinu slobode predstavlja
mogunost da se izvravaju obaveze i nosi odgovornost, kao i
to da se bude odgovoran u vrenju obaveza koje nalae uloga
ovjeka kao Boijeg namjesnika na Zemlji.
Stoga nije uzalud data sloboda vjere, uvjerenja i misli u
islamskom vjerozakonu i nije bezvrijedna injenica to to
erijat i kazneno pravo ne gone ljude za ono to misle i vjeruju
ili osjeaju. To je ostavljeno njihovoj savjesti i odgoju. Ljudi se
kanjavaju kada druge uznemiravaju i javno ine zlodjela. Usto,
erijat kanjava onoga ko uhodi ljudske propuste, ispituje tue
sramote, razotkriva ono to je zatieno i zastrauje ljude.
Islam propisuje ono sa ime e se sloiti svaki razborit
ovjek: cilj slobode je davanje prostora svakom ovjeku da
ostvari svoje interese i radi prema svom uvjerenju ne nanosei
tetu drugome. To znai da je cilj upranjavanja ljudske slobode
ostvarenje linih interesa u granicama zajednikih interesa za
sve to se regulira dogovorenim zakonima.
Ono to islam ini drugaijim od drugih zajednica u
savremenom svijetu jeste da je islam jedina vjera koja posjeduje
sauvanu boansku objavu koja utvruje po apsolutnom
univerzalnom boanskom znanju ta je to dobro za ljudsku
zajednicu i njenu cjelokupnost u mrei meuljudskih odnosa
kada se radi o onome to je sada tu i o onome to e doi. To moe
znati samo Stvoritelj kosmosa, Onaj Koji posjeduje apsolutno
znanje o onome ta je stvorio. Istinitost toga potvruje i misija
197
24.3.2011 8:48:38
Vjerovjesnika, a.s., uputa koju je donio i istinitost Objave koja

se potvruje kroz vrijeme i prostor.48 Pokazat emo im ajete
(znakovlja, dokaze) Nae u prostranstvima svemirskim i u
njima samima da bi im bilo jasno da je Kuran istina. A zar nije
dovoljno to to je Gospodar tvoj svemu nazoan? (Fussilet, 53).
Stoga je bilo nuno da narodi koji slijede iskrivljenu
objavu upadnu u zbrku i da ne mogu spoznati granice sloboda
ljudske zajednice, jer ne posjeduju temeljne postavke. Takoer,
ne mogu spoznati cjelinu jer se upravljaju prema dijelu. Svi
njihovi pokuaji da spoznaju ove granice i konstante doivjeli
su neuspjeh. Tako je Evropa postala nemona za nalaenje
zamjene za naslijee i tradiciju koji se raspadaju a nastali
su pod utjecajem kranstva i islama. Svaka osoba poela je
oboavati vlastite prohtjeve. Vizije i uvjerenja su u neredu
i dolo je do razaranja korijena. Nemoral i poroci su se
rasprostranili. Porodica je uruena. Sile nasilja i razornih strasti
su uzmakle kontroli i svaki pojedinac, po svom hiru, odluuju
ta je prihvatljivo a ta nije bez potrebe za nekim znanjem ili
vodiem i bez sposobnosti da pouzdano zna posljedice ili da
pretpostavi do ega e sve to dovesti. ak i pametni ljudi svaki
dan imaju razliitu viziju i bez boanske upute nagaaju sve i
svata.
Zapad je pokuao otkriti znaenje prirodnog zakona, ali
nije uspio, jer je to pitanje shvatanja cjeline, a cjelina se ne
moe shvatiti niti spoznati kroz parcijalno gledanje. Stoga oni
i dalje, svaki dan, izlaze sa teorijom; svaki dan se pojavljuju
sa dopunama; svaki dan nie nova kola i novi pravac. A ono
to je vidljivo su tragovi daljeg raspadanja, sve veeg nasilja,
48
Abdulhamid Ahmed Ebu Sulejman, Teemmulat fi zahirijje Ibn Hazm ...,

Et-Teddid, godina druga, br. 3., 1998.
198
24.3.2011 8:48:39
kriminala i nemoi da se spoznaju nepromjenljive konstante

ljudske zajednice, granice slobode i onoga ega se moraju
pridravati lanovi jednog drutva kako bi ouvali drutveni
ustroj i zatitili ga od dezintegracije i uruavanja od ega ga
nee spasiti buka maina, mnotvo raznoraznih alata, niti
razorna oruja i municija. Zar nisu svijetom hodili pa da vide
kako su zavrili oni prije njih. Oni koji su bili jai od njih, sijali
su zemlju i izgraivali je vie nego to su je oni izgradili. I dolazili
su im njihovi poslanici s jasnim dokazima. Allah im nije nasilje
uinio, nego su oni sebi nasilje inili. (Er-Rum, 9).
Zapadu je danas nuno potrebna sauvana islamska objava
koja e mu pomoi da spozna granice slobode.
Islamskom svijetu, koji je jo uvijek vezan za Objavu i
njene univerzalne vrijednosti, potrebno je da se, prije svega,
oslobodi idejno i odgojno naslijeene autokratske misli, da
povrati osjeaj prave slobode i hrabrosti te uspostavi zajednicu
i ustanove bazirane na uri (dogovaranju). Drugim rijeima
kazano, islamskim narodima potrebna je sloboda da bi mogli
napraviti poredak, dok je zapadnom svijetu potrebno ureenje
slobode.
Bit sistema i reda navikavanje,

osjeaj dostojanstva i odgovornosti
Pedagoki sistem i red ne znae prisilu, poniavanje,
zastraivanje, slijeenje i slijepo oponaanje, nego, na prvom
mjestu, znae navikavanje linosti i njeno poduavanje da
uiva prava, nosi odgovornost, upravlja vlastitim uzdama i
usmjerava ih u pravom smjeru kako to dolikuje ljudskom
dostojanstvu. U rijetkim sluajevima koji, eventualno, mogu
199
24.3.2011 8:48:39
iziskivati kanjavanje djeteta, to se mora vriti u okviru

odgojnog programa uz sagledavanje razloga takvog stanja i
uklanjanje prethodno uinjenih propusta. Ti propusti mogu
biti vezani za sredinu u kojoj je dijete odrastalo ili za druge
faktore koji utjeu na odgoj i odnos onih koji su bili ukljueni
u odgajanje. U sluaju potrebe, kanjavanje mora vriti staratelj
djeteta i to nakon to budu iscrpljena sva druga sredstva.
Ako istinski elimo zdravu psihu djeteta i uvanje njegovog
ljudskog dostojanstva, onda kanjavanje mora biti postupno.
Krenut e se od upozoravanja, ukoravanja, uskraivanja
odreenih privilegija itd.
Fiziko kanjavanje djece je mnogo opasnije od fizikog
kanjavanja odraslih. Nepridavanje vanosti djetetu, njegovo
omalovaavanje, vrijeanje njegova dostojanstva i njegovo
fiziko kanjavanje kad god napravi bilo kakvu malu ili veliku
pogreku, ne slui nikome na ast i tako obino ne radimo
s odraslima. Te kazne ostavljaju razorne, negativne posljedice
i deformacije u psihi djeteta i njegovoj linosti u fazi razvoja i
one e se odraziti u budunosti.
Posveivanjem vie panje obrazovnoj strani kroz punjenje
djeijih glavica informacijama i tjeranjem djece da te inforamcije
naue napamet uz zanemarivanje psiholoke emocionalne
strane i nedovoljno obraanje panje koliki utjecaj imaju te
informacije na psihu i emocije u formiranju svijesti mladih,
njihovu psihiku konstituciju i moral slii sipanju pitke vode
u rezevoar za gorivo. Tako neto dovodi samo do usporavanja
kretanja, unitava energiju, i ne donosi rezultate.
Ljubav predstavlja plodno tlo iz kojeg rastu djelotvorni i
plodni odnosi. Kroz te odnose razvija se privrenost, povjerenje
i vezanost mladih ljudi za odgajatelje. Onoliko koliko je dijete
200
24.3.2011 8:48:39
vezano za odgajatelja, koliko ima povjerenja u njega, koliko mu

nastoji udovoljiti i zadobiti njegovo povjerenje toliko to dijete
predstavlja plodno tlo za sijanje. U tom sluaju zadaa razboritog
odgajatelja jeste da dijete povede i vodi naprijed, te u zavisnosti
o sposobnosti djeteta nastoji postii to bolji rezultat.
Osnovne faze djetinjstva

i kako se odnositi prema djetetu
Sposoban odgajatelj nastoji, prije svega, upoznati osobine
umne, psihike, emocionalne i tjelesne sposobnosti djeteta
kako bi ga mogao povesti razvoju njegovih sposobnosti
u svakoj fazi razvoja, u formiranju njegovog mentaliteta
i izgradnji njegove psihe i osjeaja kako bi u njega usadio
najuzvienije vrijednosti i probudio maksimalnu energiju. Pri
tome odgajatelj mora voditi rauna o specefinosti djeteta i
njegovim umnim, psihikim i fizikim mogunostima da ne
bi optereivao dijete vie nego to moe, ali i da ne ostavlja
njegovu energiju neiskoritenom.
Prirodu djeteta mlaeg od sedam godina karakterizira,
izmeu ostalog, poklanjanje panje ako mu se stariji obraa
blagim i prijatnim tonom te podlonost privikavanju na
razliite radnje. Ovu fazu karakterizira potreba za stjecanjem
najjednostavnijih saznanja i njihovim ponavljanjem. Dijete u
ovoj fazi ima slabiju sposobnost za koncentraciju, praenje i
sjeanje. Stoga su pjevuenje, razgovor, igranje sa djetetom,
strpljenje i ponavljanje osnova odgoja u ovoj fazi. Veoma su
vani prisnost, ljubav i povjerenje djeteta prema odgajatelju.
Odgajatelj mora biti postojan i znati ta da trai od djeteta da bi
dijete formiralo osjeaj sigurnosti i steklo navike. To se deava
201
24.3.2011 8:48:39
kada su usmjeravanja odgajatelja harmonina, ujednaena i

konstantna tako da dijete zna ta se od njega trai.
Zatim dolazi etapa razlikovanja koja traje od sedme do
desete godine. I u njoj je nuna primijetna atmosfera ljubavi,
naklonosti, povjerenja i odanosti u odnosima. Odgajatelj
strpljivo prati razvoj djeteta, poduava ga pravilnim navikama
i postupcima, lijepom ponaanju u ophoenju s mlaima i
starijima oko sebe, usmjerava ga na drugarstvo, partnerski odnos
prema drugima, ui ga potivanju njihovih prava, pomaganju i
ulaganju napora u izvravanju obaveza. Onoliko koliko je dijete
uspjeno u ostvarenju ovih ciljeva odgoja u svom ponaanju i
odnosima prema drugima toliko je uspjean odgoj.
Kada dijete napuni deset godina, poinje faza fizikog i
psihikog sazrijevanja djeteta. U toj fazi odgajatelj mora poeti
navikavati dijete da nosi obaveze i odgovornosti, da tei ka
pozitivnom natjecanju i isticanju. Takoer, mora otvarati vidike
znanosti pred znatieljnom duom djeteta koja tei otkriima,
eli se dokazati i pokazati svoju kreativnost, eli se istaknuti
i izloiti opasnostima. Da bi se ovi ciljevi ostvarili, moraju se
osigurati sva raspoloiva sredstva i u isto vrijeme nastojati da
se dijete zbog toga ne izlae nepredvienim opasnostima i
frustracijama.
Tako je ljubav u svim fazama djetinjstva temelj pravilnog i
uspjenog odgoja u kojem poentu treba staviti na navikavanje
i red.
U periodu puberteta u djetetu se razvija elja za
saznavanjem trai da argumentirano bude uvjereno u neto,
eli biti neovisno i slijediti svoj put kroz otkrivanje i uzdizanje.
To se deava u fazi kada je dijete izloeno fizikim, psihikim
i emocionalnim promjenama s kojima nema prethodnog
202
24.3.2011 8:48:39
iskustva i ne zna kako se prema njima odnositi, to izaziva

uzrujanost djeteta i pometnju u odnosima s drugima. Osjeaji
su mu udljivi i mogu ga odvesti u povlaenje u sebe. Takoer,
mogu ga obuzeti osjeaji srameljivosti ili suprotno od toga
mogu ga odvesti neposlunosti, konfliktnosti i delikvenciji.
Kroz meusobnu povezanost, otvorenost u razgovorima,
davanje prilike djetetu da razvija osjeaj neovisnosti, da realizira
odreene poslove, da otkriva i stjee znanje pod nadzorom
odgajatelja i uz osiguravanje zdrave atmosfere, nenametljivog
praenja, uljudnog usmjeravanja i druenja, mogue je postii
pozitivne rezultate. Kroz te rezultate dijete se razvija i vri se
kontrola energija i snaga koje eksplodiraju u mladom biu.
Sa sazrijevanjem i ulaskom u cvijet mladosti, sa
eksplozijom energije, enje i odvanosti, djetetu je potrebno
ukazati povjerenje, ohrabriti ga i na njegova mlada plea
staviti teret odgovornosti kako bi formiralo iskustvo i sebi
krilo put u ivotu kao sposoban i koristan lan drutva. Tom
mladom biu mora se dati prilika da pokae svoju kreativnost,
specifinost, inicijativu, duhovnu energiju i sposobnost, da
snano i sigurno nosi odgovornost koja prilii muslimanu kao
Boijem namjesniku na Zemlji.
Ohrabrivanje, podsticanje, uvaavanje i davanje prilike
za inicijativu, kreativnost i noenje odgovornosti ine temelj
kolektivne strane u izgradnji pozitivne linosti. Ako odgajatelji
posvete panju i brigu djeci i mladima u ovim fazama, uspjeet
e izgraditi snane, sposobne i sigurne miice dobra i reforme.
Ako to ne uine, onda se nema odakle izroditi generacija koja e
nositi misiju islama i nema mjesta drutvu snage, solidarnosti,
dogovaranja i dostojanstva.
203
24.3.2011 8:48:39
Osobine uspjenog odgajatelja

Ako odgajatelj eli uspjeti u svojoj zadai, duan
se naoruati i okititi znanjem, ljubavlju, plemenitou,
uvaavanjem, pravednou, strpljenjem i trudom, jer su
to nune pretpostavke koja mora imati odgajatelj kako bi
mogao uspjeno odgajati srce i duu i pripremati ih za noenje
odgovornosti. Te osobine odreuju linost u svakoj zajednici.
Ljudi su kao metali; najbolji u periodu neznaobtva bit e
najbolji i u islamu ako proniknu u bit vjere.49
Pravilan odgoj. Dragocjen materijal i postojana duhovna
izgradnja su neto emu tei ljudska narav i priroda. Islam i
islamsko pravo s njegovim uzvienim ciljevima usmjeravaju
energiju prema dobru i realizaciji onoga u emu je dobro.
Ako ne postoji duhovna izgradnja i emocionalna energija u
ovjeku, znanje e veoma malo podstai ovjeka da radi i da se
rtvuje za ope dobro.
Znanje i spoznaja su neophodni za uspjeh odgajatelja i
proces odgoja. Bez znanja i poznavanja psihe djeteta i etapa
njegovog stasavanja nee koristiti osjeaji ljubavi, nego ak
mogu biti uzrokom nesnalaenja djeteta i njegovom loem
odgoju tako da odraste nesposobno, razmaeno, sebino,
narcisoidno, nesposobno da uspostavlja ravnopravne odnose
s drugima. Poslovica kae: Pametan neprijatelj je bolji od
prijatelja neznalice. Moemo zamisliti medvjeda neznalicu
koji iz krajnje privrenosti ubije prijatelja koji spava kako bi
mu uklonio s glave muhu da ga ne uznemiri.
Pravednost je vrsta osnova na kojoj se bazira ljubav,
iskazivanje potovanja i uvaavanja te djelotvornost
49
Biljee Buhari i Ahmed.
204
24.3.2011 8:48:39
usmjeravanja odgajatelja. Pravednost predstavlja kamen na

kome se glaa iskrenost osjeaja odgajatelja prema djetetu.
Dijete nee sluati izraze ljubavi i uvaavanja ako uz njih ne
osjea da je odgajatelj pravedan, da nije pristrasan i da ne pravi
razliku izmeu jednog i drugog djeteta ili izmeu jedne i druge
kategorije djece.
Strpljenje i odgoj ne mogu jedno bez drugoga, jer nemo
i nesposobnost, iskustvo i greka, ljubav za saznavanjem novog
i eksperimentiranje spadaju u odlike djetinjstva i prema njima
se odgajatelj mora odnositi pozitivno. I to je cijena koju mora
platiti odgajatelj da bi dijete raslo kroz ponavljanje pokuaja,
uenje iz greaka i otkrivanje vlastitih sposobnosti i okruenja.
Bez blagosti i strpljenja ljubav nee dati plodove, savjeti nee
koristiti, dobre navike se nee usvojiti, ponaanje se nee
popraviti i nee doi do razvoja sposobnosti.
Bez truda i nastojanja da se sauva dijete i da mu se
osigura ono to mu je potrebno ne postoje ljubav, uvaavanje
i pravednost. S ljubavlju, nastojanjem i strpljenjem postie se
Dennet koji je pod majinim nogama,50 ini dobroinstvo
prema roditeljima i iskazuje lijep odnos.51
50
51
Muavija ibn Dahime kazuje da je otiao kod Poslanika, s.a.v.s., i da mu je

rekao: Allahov Poslanie, htio bih ii u borbu pa sam doao posavjetovati
se s tobom. Ima li majku?, upitao je. Odgovorio sam: Da. Rekao je:
Budi s njom, jer je Dennet pod majinim nogama. (Biljei Nesai u svom
Sunenu, 3053). Ovaj hadis prenosi El-Hakim u El-Mustedreku, dok EzZehebi za ovaj hadis kae da je vjerodostojan. El-Munziri takoer prihvata
ovaj hadis.
Buhari i Muslim prenose da je neki ovjek doao kod Allahova Poslanika,
s.a.v.s., i da mu je rekao: Ko najvie zasluuje da budem s njim? Ree:
Tvoja majka. A zatim ko: Ree: Tvoja majka. A zatim ko: Ree: Tvoja
majka. A zatim ko: Ree: Tvoj otac. (Musned Ahmeda, 7994).
205
24.3.2011 8:48:39
Dobar izbor odgajatelja, iskazivanje potivanja prema

njima i vrednovanje njihova rada spadaju u najvanije obaveze
roditelja i drutva. Narodi koji veliku panju posveuju
prosvjeivanju majki i iskazuju im potovanje i u kojima
su odgajatelji posebno cijenjeni spadaju u narode koji su
uznapredovali i o kojima se s uvaavanjem govori. Narodi u
kojima je pozicija ene zanemarena i omalovaena, u kojima
je obrazovanje ene na niskom nivou, u kojima su uitelji na
niskom nivou s malim mogunostima i bez uvaavanja od
strane drutva kultura, moral i sposobnosti pripadnika tog
naroda su na niskom nivou. Nema boljeg i velianstvenijeg
podruja u koje roditelji i narodi mogu uloiti sredstva od
odgoja i obrazovanja.
Poslanik, s.a.v.s., je bio primjer i uzor u svojoj kui,
damiji i meu ashabima. Muslimanima bi vrijedilo da shvate
lekcije iz Poslanikovog odgojnog diskursa kada su u pitanju
ena i dijete, kako bi ponovo izgradili muslimanska pokoljenja
na uzvienosti imana, njegovoj snazi i nastojanju da se ini
dobro.
206
24.3.2011 8:48:39
PETO POGLAVLJE
Muslimanska porodica
izvor duhovne sposobnosti
Ako je cilj uzvienog islamskog odgoja izgradnja iskrenog
vjernika i svjesnog Boijeg namjesnika na Zemlji snanog i
pouzdanog, onda se taj cilj ne moe ostvariti bez vrste vjere,
osjeaja odgovornosti za namjesnitvo na Zemlji, hrabrosti
srca, iskrenosti, potenja i savjesnog rada. Te osobine izgrauju
se u djetinjstvu onda kada se formiraju temelji ovjekova
bia. Stoga porodica i zdravi porodini odnosi predstavljaju
temelj u odgojnom pristupu Poslanika, a.s., i cilj onoga o emu
je govorio.
Porodica je prvi i najvaniji duhovni i materijalni dom
djeteta, jer se dijete nije sposobno brinuti o sebi. Porodica mu
osigurava ono to mu je materijalno i duhovno potrebno i brine
se o njemu. Stoga izgradnja porodice i specifinih odnosa u
porodici ima izuzetnu vanost za svakog ovjeka i od nje zavisi
izgradnja ovjekove linosti.
Islam, Kuran asni i Poslanik islama pridaju porodici i
odnosima u porodici najvei znaaj i dre je osnovnim jezgrom
u formiranju pojedinca i drutva. Zato je vano da shvatimo
islamsku viziju u izgradnji porodice i odnosima njenih
lanova kako bismo je mogli postaviti na zdrave osnove. Te
zdrave osnove osigurat e zdravo gnijezdo za izgradnju mladih
207
24.3.2011 8:48:39
muslimana. Na taj nain otklonit emo neka skretanja koja

su diktat obiaja kojima su svoj doprinos dali zamagljenost
islamske vizije i uahurenost misli, posebno u ovom vremenu
kada ummet prolazi kroz brojne izazove koji stoje pred njim.
Uzvieni Allah kae: Jedno od znamenja Njegovih je to za
vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu
vas uspostavlja ljubav i samilost; u tome zaista jesu znamenja
za ljude koji razmiljaju. (Er-Rum, 21). I one koji govore:
Gospodaru na, u naim enama i u naem potomstvu Ti nam
podari radosti i uini da budemo predvodnici onima koji su
bogobojazni! (El-Furkan, 74). I kad Lukman ree sinu svome
savjetujui ga: O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim,
mnogobotvo je, zaista, veliko nasilje. I Mi smo oporuili ovjeku
da bude posluan roditeljima svojim. Majka ga nosi a njeno
zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i
roditeljima svojim. Meni se sve vraa. (Lukman, 13-14). ovjeku
smo oporuili da roditeljima svojim ini dobro. Majka njegova
s mukom ga nosi i u mukama ga raa, nosi ga i doji trideset
mjeseci. A kad dospije u muevno doba i kad dostigne etrdeset
godina, on rekne: Gospodaru moj, Ti mi podari da Ti budem
zahvalan na blagodati koju si darovao meni i roditeljima mojim,
i pomozi mi da inim dobra djela kojima e biti zadovoljan, i
uini dobrim potomke moje; ja se, zaista, kajem Tebi i ja sam,
zaista, od muslimana. (El-Ahkaf, 15). Tvoj Gospodar je odredio
da nikoga osim Njega ne oboavate i da prema roditeljima dobri
budete: bilo da jedno od njih dvoje ili oboje kad kod tebe starost
doive, ne reci im ni Uh! i ne podvikni na njih, i obraaj im se
rijeima punim potovanja. Budi prema njima paljiv i ponizan i
reci: Gospodaru moj, smiluj im se kao to su oni mene njegovali
dok sam bio dijete. (El-Isra, 23-24).
208
24.3.2011 8:48:40
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kae: Meu osobe s najpotpunijim imanom spadaju oni koji su najboljeg ponaanja i koji su
naljubazniji prema svojoj porodici. (biljei Ahmed). Allahov
Poslanik, s.a.v.s., takoer kae: Najbolji od vas je onaj ko je
najbolji prema svojoj porodici, a ja sam od vas najbolji prema
svojoj porodici. (Biljee Ibn Madde i el-Hakim). Muslim
prenosi od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
enu udaju etiri stvari: imetak, porijeklo, ljepota i vjera. Pa
gledaj da se oeni onom koja ima vjeru i bit e sretan. Tirmizi
prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Kada vam doe neko
sa ijom ste vjerom i pouzdanou zaodovljni, enite ga. Ako to
ne budete radili, na Zemlji e biti velika smutnja i iskvarenost.
Ahmed, Ebu Davud, en-Nesai i el-Hakim biljee da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: enite one koje su umiljate i plodne jer
u se ja vaom brojnou ponositi na Sudnjem danu. Buharija
i Muslim prenose od Ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: Svi ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje
stado. Mukarac je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za
one o kojima se brine. ena je pastirica u kui svoga mua i ona
je odgovorna za svoje stado. Stoga je svako od vas pastir i svako
od vas je odgovoran za svoje stado.
Briga za porodicu u islamu, kao prvo i najvanije okrilje
ovjekovo nije neobina. To je dokaz da ovjek predstavlja
najodabranije stvorenje on je Boiji namjesnik na Zemlji. Za
tu misiju potrebno je ovjeka odgojiti i pripremiti. Duhovno i
fiziko ovjekovo djetinjstvo znatno je due u odnosu na ostala
iva bia i traje oko dva desetljea u kojima se upotpunjuje
ovjekova psihika i fizika zrelost. Tokom tog perioda djetetu
se pruaju razni oblici panje, uvanja, odgajanja, ispravljanja,
upuivanja, poduavanja i vjebanja.
209
24.3.2011 8:48:40
Iz tih razloga shvatamo zato je islamski vjerozakon

posvetio tako veliku panju izgradnji porodice. Shvatamo,
takoer, zato je islamska porodica postavljena na temeljima
ugraenim u prirodu ljudske due koju kakrakterizira
postojanost. Stoga islamski vjerozakon detaljno govori o tome
koji su to pouzdani temelji za izgradnju porodice i odreuje
odnose lanova porodice bazirane na konstantama ove
prirodne konstrukcije.
Tajne erijata u izgradnji porodice: Temelji i metod

Islamske propise o porodici nije mogue razumjeti niti
shvatiti mudrost koja se krije u njima ako se ne shvati ta je
vjena, prirodna, uloga mukarca i ene u formiranju porodice
i ako se ne shvati sutina nadopunjujue uloge mukarca i ene.
Neuvaavanje injenice da i mukarac i ena imaju vjene i
nepromjenljive uloge u formiranju porodice i neuvaavanje
njihovih potreba dovelo je do mnogih nesporazuma u pogledu
pitanja kako prevazii nove prilike. To je negativno utjecalo na
izvravanje uloga i jednog i drugog suprunika.
Neshvatanje islamskog principa, generalno, o tome da
jedinke ljudskog roda jedna drugu nadopunjuju a posebno
neshvatanje kakvu uloga ima svaka jedinka u braku, dovodi do
nerazumijevanja strukture islamske porodice i uloge svakog
lana u njoj. Stoga oni koji govore o jednakim porodinim
ulogama grijee, jer je ta logika pogrena zbog same prirodie
ljudskog bia i predstavlja deformaciju uloge porodice i nasilje
nad potrebama i pravima suprunika.
Razumijevanje, pomaganje, uvaavanje, ljubav i blagost
izmeu roditelja predstavljaju osnovu na kojoj se gradi porodica.
210
24.3.2011 8:48:40
Ako ne postoji nadopunjavanje, pomaganje, ljubav (naklonost)

i milost uzmeu roditelja, uruavaju se temelji odnosa izmeu
roditelja i djece, jer roditelji nisu u stanju ponuditi djeci ono
to sami nemaju. Dijete nee imati mira, sigurnosti, panje
i neophodnog odgoja za svoju snanu duhovnu i obrazovnu
izgradnju ako svaki lan porodice ne zadovolji svoje potrebe i
ne uradi ono to je njegova uloga. Kada se to ostvari, svi lanovi
porodice imat e zdravu duhovnu klimu, osjeaj sigurnosti i
svako e moi razvijati svoje mogunosti i sposobnosti.
Imamo li na umu da je ena, u poreenju s mukarcem,
fiziki slabija i tankoutnija, te da se dijete fiziki i duhovno
vee za enu, to ini i nju i dijete ovisnim o brizi i podrci. Na
drugoj strani, slabost mukarca prema seksu u poreenju sa
enom, koja moe upravljati svojim eljama i tako tititi sebe i
dijete, ine enu onom koja u svojim rukama dri uzde odluke
o seksu i donosi odluke u skladu s onim u emu vidi vlastiti
interes.
Zbog ovih injenica, koje se tiu linosti ene i mukarca,
te zbog onoga u emu je dobro i ene i mukarca, erijat
ureuje brani i rodbinske odnose dajui svakome preciznu
ulogu. Tako dijete pripada mukarcu, a mukarac se duan
brinuti o eni i djetetu. Na osnovu ovog mudrog ustrojstva
mukarac nosi od Allaha podarenom sposobnou da
radi i podnosi tekoe teret izdravanja ene i djeteta. Na
osnovu tih specifinosti mukarca i ene, rodbinskih odnosa i
privrenosti, odnos mukarca i ene dobija formu meusobne
naklonosti i samilosti a porodica predstavlja gnijezdo ljubavi i
sigurnosti za njihovu djecu.
Snaga mukarca, njegova izdrljivost i injenica da nije
okupiran enskim i majinskim pitanjima daju porodinoj
211
24.3.2011 8:48:40
vezi vrstinu i ine ga kadrim da se posveti osiguravanju

potreba ene i djeteta te njihovoj zatiti. Finoa ene i njena
osjeajnost predstavljaju odmor, milost i smiraj za nejako dijete
i optereenog mua. Stoga je osiguravanje sredstava za ivot
porodice obaveza mua, pa ena nije duna raditi van kue
ako to sama ne odlui. To u svakom sluaju ovisi i o stanju,
sposobnosti i prirodi posla koji joj se ukazuje. Bilo kakva
nepravda prema eni u tom pogledu ili zakidanje njenih prava
predstavljaju nasilje prema eni i njenom pravu da pomae i
ini dobro.
Ako se ovako postave stvari, onda je lake shvatiti islamsko
poimanje stidnih mjesta mukarca i ene (avret) te kakva se
mudrost krije u tome. To to ena mora biti vie pokrivena od
mukarca i to se smatra stidnim mjestom ene sve osim aka
i lica ne predstavlja nasilje prema eni, nego zatitu i uvanje
obje strane u braku. To to se mukarac moe vie otkriti je
stoga da bi mogao lake raditi i u tom njegovom otkrivanju
nema straha od zavoenja ene ili prelaenja granice kada su
u pitanju prava materinstva i porodice. S druge strane, eni
je nareeno da pokrije ari svoga tijela da bi se zatitila od
nasrtaja i agresivnosti mukaraca kada je u pitanju majinstvo.
To titi i mukarce da ne podlijeu kunji, ne nanose tetu
svojim porodicama i ne uskrauju im njihova prava.
Ovi uzvieni ciljevi stoje iza odredbe o razlici koja su
to stidna mjesta (avret) mukarca a koja ene. Oni izviru iz
prirode svakog od njih dvoje, odgovaraju njihovim potrebama
i naravi uloge koja svakome od njih pripada.
Kada je u pitanju zabrana da ena bude udata za vie
mukaraca, to je stoga to bi to znailo ruenje porodice, jer se
ne bi znalo ko je otac kojem djetetu a uloga oca kao staratelja
212
24.3.2011 8:48:40
bila bi unitena. Razlog dozvoljenog vieenstva mukarcu je

to se tim inom ne gubi rodoslov, ne rui porodica, nego se iri.
Meutim, vieenstvo bez potrebe, ne dovodi do ljubavi, sloge
i odanosti u porodici i nosi sa sobom opasnosti ljubomore i
meusobne mrnje meu enama i djecom. ovjek, u svakom
sluaju, ne profitira vieenstvom ni duhovno ni porodino,
osim ako za vieenstvo ne postoji stvarna potreba koja se tie
ivota osobe ili ummeta.
Temelj porodice u islamu ini naklonost (ljubav) i
razumijevanje jednog suprunika prema drugom. Temeljno
osjeanje na kome poiva porodica jeste ljubav, a dunosti u
okviru porodice oslanjaju se na razumijevanje. Stoga suprug
nee traiti od ene ono to nije u mogunosti, niti e ena traiti
od supruga vie nego to su njegove mogunosti. Nijedno od
suprunika nema pravo prisliti ono drugo da ostane u braku
bez vlastite elje i volje. Zato islam doputa mukarcu da se
moe rastaviti od ene i eni da moe traiti naknadu od mua
za razvod kada izmeu njih doe do poremeaja odnosa, jer
je nepostojanje naklonosti i razumijevanja izmeu suprunika
tetnije po njih i njihovu djecu od rastave braka. Ako dijete
izgubi jednog roditelja u jednoj fazi odrastanja, lake e to
podnijeti nego da ivi s roditeljima koji su u sukobu, mrnji,
grubosti i razdoru.
Radi svega iznesenog islam posveuje panju a Kuran
asni pojanjava, savjetuje i izgrauje svijest suprunika o
prirodi njihova odnosa te pravima i obavezama i jedne i
druge strane. Islam ostavlja suprunicima pravo da u ljubavi,
meusobnom zadovoljstvu i pomaganju slobodno raspolau
i sobom i svojom imovinom uvajui se od grijeha, varanja
i pretjerivanja. Islam nas ui i upuuje kako emo rjeavati
213
24.3.2011 8:48:41
nesporazume i prolaziti krize prije nego to pristupimo rastavi,

ruenju porodice i uznemiravanju djece. U sluaju kada suprug
eli razvod, on ne dobiva nita materijalno, nego biva kanjen
gubitkom mehra a obavezan je snositi izdravanje i trokove
izgradnje nove porodice.
Porodica u islamskom drutvenom sistemu predstavlja
temeljnu drutvenu instituciju koja osigurava ovjeku osnovni
nain njegova opstanka. Islam osigurava porodici poseban
status primjeren njenoj misiji. Svaki lan porodice ima
funkciju i zadau primjerenu ulozi i potrebama baziranim na
naklonosti, ljubavi, razumijevanju, meusobnom potivanju.
Uloga pojedinca u porodici i drutvu

Brkanje uloge koju svaki pojedinac ima u porodici s
ulogama koje ima u drutvu i u njegovim drugim ustanovama
dovodi do mnogih nesporazuma, sporenja oko uloga, rasipanja
energije i gaenja prava.
Poloaj, mjesto i pozicija oca u porodici, poloaj, mjesto
i pozicija majke u porodici, poloaj, mjesto i pozicija sina u
porodici, nemaju veze s mjestom i pozicijom bilo kog od njih
u drugim sferama drutva. Odnos oca i sina u porodici zavisi o
mjestu uloge oca u sinovoj dui te ljubavi i uvaavanju proizalim
iz toga. Pozicija bilo kog lana porodice u drutvu vezana je za
njegove sposobnosti i energiju. Tako sposobnost i energija sina
moe biti vea od sposobnosti i energije oca ili majke. Isto tako
pozicija supruge ili kerke i njihove sposobnosti i energija u
drutvenom ivotu mogu biti vee u poreenju s drugima
bilo da se radi o ocu, majci, brai ili sestrama a sve to ovisi
o sposobnostima i energiji svakog pojedinca. Mijeanje ovih
214
24.3.2011 8:48:41
stvari dovodi do nesporazuma, rasipanja energije, sporenja

oko uloga, gaenja prava, potresanja stabilnosti i efikasnosti
porodice.
Mjesto supruga u porodici vezano je za identitet
porodice, osjeaj pripadnosti lanova porodice porodici,
odanosti suprunika porodici te koliko porodica osigurava
osjeaj sigurnosti i smiraja za lanove porodice. Privrenost
mukarca porodici, supruzi i djeci u biti ovisi o tome koliko
je ena privrena i vjerna suprugu i koliko on pokazuje
osjeaj sigurnosti i povjerenja prema njoj i djeci te koliko
vlada situacijom kada su u pitanju utjecaji sa strane na brak
i porodicu. Djeca e imati osjeaj pripadnosti porodici u
ovisnosti o privrenosti oca porodici, osjeaju povjerenja u
njega i njegove bliskosti.
Vano je, takoer, shvatiti kako se priroda ene generalno
u veini produktivnih faza njenog ivota razlikuje od
prirode mukarca. Ovu injenicu ne mijenjaju neki izuzeci.
ena se odlikuje time da ima dvostruku funkciju interese i
sposobnosti. Dok je na jednoj strani sposobna i kvalificirana
da radi, proizvodi i tei kreativnosti u poslu, na drugoj strani
je vezana za meterinstvo, njegove zadae i zahtjeve gnijezda i
pilia.
Za razliku od ene mukarac ima jednu funkciju, sposobnost
i interes koji je u osnovi vezan za rad i produkivnost. On je za
tu funkciju pripremljen fiziki i zahvaljujui svojoj psihikoj
konstituciji pa je, stoga, nuno osigurati sve neophodne
uvjete kako bi mogao staviti u funkciju svoje sposobnosti da
radi sluei potrebama ene i djece i dijelei s njima plodove
svog rada. Na taj nain on osigurava majci svoje djece vrijeme
kako bi mogla uloiti neophodni napor u brizi za djecu dok
215
24.3.2011 8:48:41
ne dostignu fazu zrelosti i okruenje u kojem imaju panju,

uvanje, usmjeravanje i zdrav odgoj. Takva je sutina odnosa
mukarca i ene i to je logino. Bilo kakvo odstupanje u
vrenju funkcija ene i mukarca mora se vriti bez remeenja
osnovnih obaveza i odgovornosti bilo kojeg od njih dvoje.
Stoga nema mjesta isticanju jednog nad drugim, oholjenju
i sukobljavanju kada su u pitanju uloge mukarca i ene. I
jedno i drugo imaju svoje uloge u izgradnji porodice i drutva.
ena je u izgradnji muslimanskog drutva prije svega majka a
majinstvo ini temelj porodice, luku spasa za djecu, gnijezdo
sigurnosti i njenosti pa je, stoga, nuno pomoi porodici i
zatiti je. Porodica je i najpree mjesto ovjeku gdje e pokazati
svoju sposobnost, energiju i dareljivost kako bi zatitio svoje
gnijezdo, pokazao koliko se brine o njemu i bdio zaradi
rahatluka u njemu.
Svi propisi islama idu za tim da se ostvari ovaj cilj i
nakana. Bilo kakvo drugo shvatanje uloge mukarca i ene u
muslimanskom drutvu u suprotnosti je s ciljevima i nakanama
islama, a takoer i u suprotnosti sa zdravim razumom bilo da
ta shvatanja naginju ka Zapadu u kojem je ena preoptereena
i prisiljena da radi, da se seksualno prodaje i u kojem je
sredstvo zabave i jeftinog grijenog besposliarenja, ili naginje
prema Istoku gdje se ena u nekim islamskim zemljama
pod izgovorom da se radi o obiajima i tradiciji, mui, teko
radi, zatvara, uskrauje i zaglupljuje, umjesto da se obrazuje,
kulturno uzdie, umjesto da se prema njoj postupa kao prema
ravnopravnom partneru, umjesto da se sprema za svoju zadau
brige o porodici, primjerenom odgoju djece, brige o suprugu,
i da se viak njene energije usmjeri prema sluenju ummetu i
drutvu.
216
24.3.2011 8:48:41
Udaljavanje muslimanske ene od doprinosa na polju

kulture, vjere i drutva dovelo je do slabosti u odgoju djece i
do slabljenja drutvene uloge ene u poreenju ak i sa enama
Hindusa, naprimjer, a ena Hindusa obespravljena je i ne
uiva ni minimum prava koja je islam dao eni muslimanki. U
praksi, meutim, ene Hindusa imaju aktivnu ulogu i prisutne
su u vjerskom i drutvenom ivotu. Navodim ovdje ono to
sam uo od ejha Muhammeda el-Gazalija, da mu se Allah
smiluje, kada je govorio o svojim uspomenama iz djetinjstva
i sa sela. On se prisjea da je enu mogao vidjeti na svakom
mjestu u selu, osim u damiji.
Kasnije ga je zaudilo kada je vidio da i u mnogim
muslimanskim zemljama u damijama nema mjesta za ene,
a i ako ga ima, onda je to mjesto iza zastora tako da je eni
teko da aktivno uestvuje u dogaanjima u damiji. Ne znam
ega se u ovakvim situacijama kada su ene najpokrivenije,
najie i nejusmjerenije prema Stvoritelju boje oni koji
postavljaju pregrade i zapreke kada e ti isti mukarci i ene
ubrzo nakon ibadeta biti zajedno u trgovinama ili na radnim
mjestima?! Zar u pribliavanju njihovih dua na duhovnom
uljudnom okupljanju u damiji nije prilika za pribliavanje
njihovih dua za uljudno ponaanje jednih prema drugima
kada izau iz damije?!
Veoma je, takoer, udno da se u mnogim damijama ne
doputa enama da prisustvuju duma-namazu i da sluaju
hutbu. Da li to znai da se hutba, prisustvovanje namazu,
podsjeanje na ono na to nas vjera dui i iznoenje stanja
muslimana uope, ne tiu ene i da li to znai da ona nema
svoju ulogu niti mjesto u drutvu. Zabranjivanje eni da
prisustvuje duma-namazu i dematu proizalo je iz loeg
217
24.3.2011 8:48:41
razumijevanja olakice koja je data eni. Naime, ena nije

obavezna prisustvovati namazu u dematu jer joj priroda njene
zadae nalae da se brine o porodici i ne omoguava joj da uredi
svoje vrijeme tako da bi mogla uvijek prisustvovati dematu.
Majka ne moe odgoditi dojenje, hranjenje i njegovanje
djeteta, ne moe ga ostaviti bez roditeljske panje i zbog toga
nije obavezna namaz klanjati u dematu, posebno se to odnosi
na none namaze. Ali ako nema nijedne od navedenih zapreka
ili neega drugog to joj onemoguava da prisustvuje dematu,
posebno duma-namazu i hutbi, u tom sluaju su i mukarac
i ena lanovi drutva i podjednako su zainteresirani za ono
to se deava u drutvu. Kada je u pitanju neprisustvovanje
ene dematu i duma-namazu radi se o olakici i doputenju
erijata eni da neto ne radi, a ne o zabrani ili oslobaanju od
odreene obaveze, jer Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae: I nemojte
spreavati Boije robinje da idu u damije.52
Majinstvo i rad u sistemu

savremenog muslimanskog drutva
Meu najpogubnija pitanja sa kojima se muslimani
susreu u njihovom materijalno civilizacijskom porazu pred
Zapadom spada pitanje slijeenja Zapada u svemu, bez svijesti
o njihovoj i naoj specifinosti i bez obzira na nakane njihovog
i naeg zakona.
Poziv da ena radi pod istim uvjetima koji se trae
od mukarca i s istim zahtjevima i ustrojstvom doveo je do
52
Biljei Buhari u Sahihu, 8490. Muslim u Sahihu, hadis broj 673, prenosi da
je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nemojte uskraivati enama njihovu damijsku
radost.
218
24.3.2011 8:48:41
rastakanja porodice, preoptreivanja ene, gubljenja njenog

dostojanstva, trgovanja s njom te izlaganja svim oblicima
eksploatacije i devijacije.
ena nije ista kao i mukarac svako od njih ima svoju
narav, specifinosti i potrebe. Oni jedno drugo nadopunju,
nisu istovjetni. Ophoenje prema njima na istovjetan nain
upropatava i jedno i drugo. Mukarcu to nanosi duhovnu
tetu, ugroava njegovu funkciji oca i kljunu ulogu starjeine u
ivotu porodice njenog obezbjeivanja, sigurnosti i potreba.
eni to teti, posebno u fazi majinstva, a ta faza je kljuna
u ivotu ovjeka i njegovog odrastanju, u odgajanju djece, u
brinosti i slozi u porodici.
Stoga je muslimansko drutvo, posebice njegovi
intelektualci i voe, duno postavljati sebi pitanje o prirodi
uloge mukarca i ene u zakonima, o tome kako zatiti njihove
specifinosti i udovoljiti ciljevima islamskog vjerozakona,
kako iskoristiti potencijale ene i mukarca na najbolji mogui
nain u interesu zajednice, kako uravnoteeno djelovati i kako
se na najbolji nain suprotstaviti izazovima.
Da bi se to postiglo, nuno je prouavanje trita rada,
priprema kadrova za takvo trite i njegovo organiziranje. Na
tritu rada uz voenje rauna o potrebama, sposobnostima i
ulogama koje vre razliiti lanovi i kategorije drutva nuno
je voditi rauna i o ciljevima drutva i o onome to e mu
osigurati stabilnost.
U sluaju ene uloga majinstva je kljuna i predstavlja
vaan temelj drutva. Trite rada u muslimanskom drutvu
mora se organizirati tako da na djelotvoran nain garantira
kontinuitet uloge majinstva.
219
24.3.2011 8:48:41
eni je u periodu odgajanja djece potrebna materijalna

zatita kako bi mogla vriti svoju funkciju u kui i kako bi se
mogla posvetiti odgoju djece. Njoj je potrebna i moralna zatita
kako bi sauvala bit materinstva, ednost i dostojanstvo.
Postoje mnoga podruja u muslimanskom drutvu u
kojima se prednost mora dati eni kao to su predkolsko
obrazovanje i osnovno obrazovanje jer je ena po svojoj naravi
sposobnija za rad s djecom.
Polazei od prirode ene i njene kljune drutvene uloge
uoljivo je da ona u dvadesetim godinama zavrava ili je pri
kraju svog osposobljavanja za odreeni posao ili stjecanje
diplome. Ona je u tim godinama i najspremnija za ulogu
majke i najsposobnija s genetske i psihofizike strane da
raa zdravu djecu, odgaja ih i brine se o njima.
Stoga je veoma vano za enu u tim godinama osigurati
fleksibilan odgovarajui posao jer je ona u tim godinama
zauzeta materinstvom koje traje do etrdesetih godina njenog
ivota a to je vrijeme kada njena starija djeca postaju sposobna
da se oslanjaju na sebe. Do tog perioda ena, uglavnom,
pree kritine periode fiziki i psihiki. ene su na tritu
rada dobrodole u tim godinama i treba im dati prioritet kod
zapoljavanja, cijeniti njihove odlike i priznati svake dvije ili
tri godine koje su provele u podizanju djece kao jednu godinu
radnog staa. ena sa svojim iskustvom, uz bioloke promjene
koje je prate, kada napuni odreeni broj godina i zavri period u
kome je bila sposobna raati, postaje vra i stabilnija usljed
poveavanja koliine mukih hormon i smanjenja enskih
hormona. S mukarcem se upravo u tim godinama deava
neto suprotno i on postaje skloniji blagosti i nenametljivosti a
postaje i osjeajniji. Stoga ene trebaju ii u penziju sa ezdeset
220
24.3.2011 8:48:41
pet ili sedamdeset godina, jer nije tajna da ene due ive od
mukaraca i da su fiziki vre od mukaraca u tim kasnim
godinama.
Slijedei Zapad koji trguje enom i njenom enstvenou
i ne pridaje veliki znaaj periodu dok ena raa i odgaja dijete
kao da je elimo preopteretiti i odvratiti od uloge majke u
mladosti kada je za to najsposobnija, a onda joj zatvoriti
vrata kada sazrije i kada vie ne bude okupirana odgajanjem
djece. Na taj nain ona ostaje bez posla i postaje svekrvom
izvorom porodinih sukoba i problema.
S druge strane, mogue je trite rada organizirati tako da
enski sektor bude samostalan od mukog sektora po uzoru
na samostalnost sektora za razliite djelatnosti. To je u biti
organizacioni proces kojem u prilog ide vrijednosni poredak
ovjeka muslimana i muslimanskog drutva. Veoma je vano
na tritu rada da ena nije potinjena direktnom utjecaju
stranca, jer e to sprijeiti razvijanje prisnih privatnih odnosa
i sprijeit e da doe do poslovnih i materijalnih zavoenja
koja imaju za cilj utjecaj ili pritisak na enu. Ako pogledamo
odnose nadreenih i podreenih, ak i kada su u pitanju
samo mukarci, bit emo zaprepateni koliko taj odnos moe
imati utjecaja i koliko moe podstaknuti mnoge mukarce na
poniznost, dvolinost i injenje prekraja kako bi udovoljili
nadreenima, izbjegli njihov bijes i utjecaj, osigurali neku
korist ili unapreenja.
Priroda ljudske slabosti, dugotrajno druenje nadreenog
mukarca i podreene ene, poznavanja slabih i jaih strana
uz tekoe i nevolje koje se smjenjuju u porodinom ivotu te
uz pozitivne i negativne stvari koje nadreeni moe uraditi
sve to ini da je ast ene ono najvanije emu tei nadreeni
221
24.3.2011 8:48:41
mukarac. U trenucima slabosti upravo ast moe biti ono

to je podreenoj eni najlake dati mukarcu koji joj je
nadreen.
Upranjavanje seksualnih aktivnosti meu uposlenicima
danas na Zapadu mora biti dovoljno upozorenje nama,
posebno stoga to je to po naem vjerozakonu, naim
vrijednostima i specifinostima, mnogo tei prijestup i ima
ozbiljnije posljedice mada se ponekad takve stvari i na
Zapadu samatraju sramotom.
Na nama je da obratimo panju na drutveno planiranje
onoliko koliko obraamo panju i na ekonomsko planiranje
kako ne bismo skonali i prije nego to ponemo. To stoga
to drutveno planiranje i njegova efikasnost ima ekonomsko
opravdanje u mnogim sluajevima vodi pravilnom koritenju
resursa i efikasnijoj proizvodnji
Putokazi na Sinaju ovog vremena: Uloga porodice

Iz naprijed iznesenog jasno je da dijete i briga o njegovom
odgoju, unapreenje metoda odgoja i revizija obrazovanja i
shvatanja, pod ijim se utjecajem dijete razvija od malehna,
nisu bili u centru naunog interesiranja i unapreivanja
od strane znanstvenika, mislilaca i onih koji odluuju u
islamskom svijetu. Kako e onda islamski ummet dobiti bitku
na polju islamskog odgoja djeteta kada pati od deformacija
u obrazovanju, kada mu je elita povrno i jednostrano
obrazovana, kada mu misao ne prati mjesto i vrijeme, kada je
kultura masa u stalnom padu, kada je u isto vrijeme izloen
idejnim i medijskim najezdama sa strane te kolonijalistikim
aspiracijama i njihovim monim sredstvima. Tim sredstvima
222
24.3.2011 8:48:42
kolonijalisti eksploatiraju zadivljenost muslimanskih masa

Zapadom, njihovo nepoznavanje islama i politiku i drutvenu
iskvarenost.
Odgovor na ovo pitanje nalazi se u razumijevanju uloge
porodice u odgoju muslimanskog djeteta i formiranju njegove
svijesti, oblikovanju njegovih emocija i formiranju njegove
linosti.
Sistemi i ustanove: Podanika uloga

Oito je da islamski reformatorski sektor u ummetu
izraava svijest i osjeaje ummeta. U njegovim su rukama
kljuevi koji pokreu energiju ummeta, on posjeduje spsobnost
obraanja dui ummeta, sposobnost da ponudi uspjean
projekat reforme te ponovo uspostavi i izgradi sponu s dobom
poslanstva, njegovim univerzalnim i sveobuhvatnim vienjem
te borbenim reformatorskim duhom.
Ovaj sektor se ne moe osloniti na sisteme vlasti niti na
politike elite u temeljitoj reformi odgoja i obrazovanja iz
islamske perspektive stoga to je interes sistema pod utjecajem
sila koje njima dirigiraju da se zadri postojee stanje u
kojem oni uivaju dobra i povlastice. Postojei politiki sistemi
nastoje zadrati sadanje stanje kroz dodvoravanje velikim
svjetskim silama koje njima upravljaju i povinovanje njihovim
interesima i dobrima. Ovo ne znai da se treba prestati obraati
sistemima i vostvima islamskih drava, niti da treba prestati
ulagati napore u njihovom savjetovanju i zadobijanju njihova
povjerenja. Takoer ne znai da treba prestati saraivati s
njima u granicama mogunosti i u skladu sa naporima koje
oni ulau na polju reforme.
223
24.3.2011 8:48:42
Isto se odnosi i na sredstva informiranja i medijske kue.

Specifinost kulture i interesa koji vladaju u medijima koe
informiranje da se zagrije za projekat islamskog odgoja i
ostvarenje njegovih ciljeva, ali i pored toga postoji irok prostor
za istinske intelektualce da iskoriste ta sredstva informiranja
i ojaaju napore islamske civilizacijske reforme ummeta.
Sredstva informiranja i elektronski mediji daju pojedincima
i ustanovama irok prostor slobodnog obraanja masama
prelazei na taj nain razliite vrste granica i prepreka.
Ako nije mogue mobilizirati sisteme na efikasan nain
u okolnostima kakve vladaju da aktivno rade na projektu
islamske reforme, i ako uz to oni koji zagovaraju odgojnu
reformu nisu nali za ummet Sinaj na kojem bi izolirali mase
djece i omladine i odgojili ih na zdrav nain za kojim tee
kako su to nekada uradili Musa, a.s., i njegov brat Harun, a.s.,
na Sinaju onda islamskom projektu reforme nije preostalo
nita drugo nego da se u svijetu globalizacije i satelitske i
elektronske komunikacije, koji je sruio kulturne i carinske
barijere, sueli licem u lice s izazovima na polju kulture i
civilizacije. Promjena se vri u drutvu i pred oima vlasti
uz opiranje kako onih prozapadno orjentiranih tako i onih
tradicionalno orijentiranih.
Rjeenje koje se moe realizirati u ovakvim okolnostima
mora se oslanjati na lini, prirodni i djelotvorni motiv. To je
jedini motiv koji ini ovjeka muslimana voljnim da djeluje
i sposobnim da ponese svoje sinajsko iskuenje neovisno
kakvo bilo njegovo materijalno i drutveno stanje. Koji je to
onda prirodni motiv? I koji je to klju koji pokree promjene
u drutvu?
224
24.3.2011 8:48:42
Prirodni roditeljski nagon predstavlja

klju za pokretanje drutvenih promjena
Pojas za spasavanje, Sinaj, doba globalizacije, lina
motiviranost muslimana i klju koji pokree pozitivne
promjene u ummetu mora izvirati iz due muslimana i ne moe
se oslanjati na bilo koga osim na Allaha, a zatim na samog
sebe bez naredbe ili odobrenja od strane elita iji su interesi
suprotstavljeni i koje ne vladaju ni same sobom. Ovaj pojas,
klju i Sinaj predstavlja porodica koja je djetetu ne samo dom
za fiziki opstanak nego i mjesto gdje formira osjeaje i mjesto
njegove duhovne izgradnje. Prirodni motiv roditelja je da uvijek
tei za onim u emu je interes djeteta. Ako oevi i majke imaju
jasna shvatanja i ako su uvjereni da je neto u interesu njihove
djece, onda e oni sve uiniti da to djeci osiguraju.
Prirodni motiv roditelja je da tee onome u emu je interes
njihove djece i to je jedini preostali klju u ovom vremenu koji
moe posluiti kao djelotvorno polazite kulturne i odgojne
reforme u muslimanskom svijetu. Na misliocu, odgajatelju
i muslimanu koji je okrenut reformi stoji zadatak da izvre
svoju obavezu i podupru roditelje s kulturnim obrascima i
zdravim, islamskim, odgojnim mehanizmima. Njihova zadaa
je da objasne oevima i majkama u emu je interes njihove
djece te da ih poue kako da oblikuju duhovno i emocionalnio
bie djece na zdravim islamskim temeljima koji e im osigurati
sreu na oba svijeta te vjeru, mo i dostojanstvo.
Ako kola eli igrati vanu i djelotvornu ulogu u slubi
ummeta i unapreivati osebujnost i sposobnosti generacija, ona
moe organizirati odgojne programe za roditelje i pripremati
ih da oni svoju ulogu vre kvalitetno koliko to dozvoljavaju
225
24.3.2011 8:48:42
drutvene okolnosti. kola moe uzeti kulturno uzdizanje,

podizanje svijesti roditelja njihova znanja i sposobnosti u
odgoju djece sastavnim dijelom programa rada kole i njene
uloge u drutvu.
Visoko obrazovanje moe doprinijeti ovoj misiji kroz
obavezne i primjerene nastavne programe kroz koje e se
studenti obrazovati za formiranje uspjenih islamskih porodica
i biti podueni da sami odgajaju svoju djecu u zdravom
islamskom i duhu islamskih civilizacijskih tekovina.
kole i privatni islamski univerziteti predstavljaju
ustanove koje mogu doprinijeti projektu islamske civilizacijske
reforme. Ove ustanove mogu praviti dodatne programe koji
su u slubi budunosti ummeta a priroitet u tim programima
mora predstavljati priprema buduih roditelja, studenata i
studentica, kako da pravilno odgajaju svoju djecu.
Odgojna i duhovna uloga roditelja

Djelotvornost utjecaja kole, medija i drutva u odgoju
djece i mladih ovisi o stavu roditelja jer su oni ti koji pruaju
priliku tim utjecajima i drutvenim ustanovama da dou
do djeteta i utjeu na njega. Roditelji su ti koji pozitivno ili
negativno predstavljaju djetetu sve vanjske utjecaje i spremaju
dijete da zauzme stav koji oni ele ili su ti koji preputaju djecu
bez ikakve kontrole svim tim utjecajima sa strane.
Porodica ima snagu i legitimitet da odredi vrstu utjecaja
koji mogu vriti ustanove i ostale drutvene snage na dijete,
na njegovu duhovnu i emocionalnu izgradnju te na njegove
spoznajne sposobnosti. Porodica je u poziciji kakvu imaju
naoale u boji na licu djeteta koje mu daju sliku svijeta i sredine
226
24.3.2011 8:48:42
oko njega u ovisnosti o boji naoala. U dubini due postaje

manje vano ta dijete uje ili vidi a vie postaje vano kako to
dijete razumijeva i shvata. Djeca se tako, uz razlike u njihovim
prirodnim sposobnostima, razlikuju u pogledu interesovanja,
temperamenta iako idu u istu kolu i ue isti program pred
istim nastavnikom. Na prvom mjestu razlog tome je utjecaj
porodice, zatim okruenje i drutvo u kojem se dijete kree.
Ove stvari imaju presudan utjecaj na duhovnu izgradnju
djeteta, njegove sposobnosti i emocionalne karakteristike.
Propusti u odgoju i obrazovanju

Kada danas govorimo o znaaju djetinjstva i odgoja u
realiziranju korjenitih spoznajnih i emocionalnih promjena,
prvo nam pada na um kola i obrazovanje, a na drugom mjestu
to je, eventualno, informiranje. Porodica dolazi na kraju i njena
uloga gotovo se svela na osiguravanje materijalnih potreba i
prohtjeva djeteta: stan, hrana i odjea.
Ako uporedimo ta se ulae u kole i obrazovanje iako
je taj procenat veoma mali u zemljama islamskog svijeta i
ta se, takoer, troi na medije, s onim ta se ulae u odgojnu
ulogu porodice i njeno osposobljavanje kako bi mogla igrati
efikasnu odgojnu ulogu, ustanovit emo da je ovo posljednje
zaista neznatno. Teoretiziranja u obliku savjeta o znaaju uloge
roditelja koji su uzor djeci i mladima nita bitnije ne mijenjaju
sliku. I sve se zavrava na tome pa roditelji nemaju snage da
promijene svoje unutarnje bie niti znaju kako na praktian
nain promijeniti unutarnje bie svoje djece i uiniti ga boljim
iako to po svom prirodnom nagonu ele na sve naine i
spremni su uiniti sve to je u interesu njihove djece da bi ona
ivjela bolje i kvalitetnije.
227
24.3.2011 8:48:42
alosno je da su shvatanja roditelja o budunosti njihove

djece sva pod utjecajem zapadne potroake kulture koja u
centru panje ima materiju i pojedinca i u kojoj je vano ono to
je danas i to je tu na dohvat ruke. Svemu tome treba pridodati
i bolesti naeg stoljetnog zaostajanja. Mase roditelja kod nas
tee za to vie bogatstva, troe i gomilaju sredstva na sve
mogue naine ne osvrui se na drutvo, javni poredak, javna
dobra, drutvenu solidarnost, islamsko bratstvo, humanizam,
ljudsko dostojanstvo, prava i obaveze koje ovjek ima kao
Boiji namjesnik na Zemlji. U svijetu dvolinosti, sukoba,
ugnjetavanja, nepravde, izopaenosti, rasipnitva i despotizma
drutvo zakona i vrijednosti, pravda, dobroinstvo, slast
spoznaje i kreativnosti smatraju se pitanjima koja vie spadaju
u mudrovanje i ispraznu retoriku.
Stoga nije udo to danas imamo kole te obrazovne i
medijske ustanove koje u naem svijetu ne vre funkciju koja
se od njih oekuje i ne proizvode generacije dostojanstvenih,
snanih i pouzdanih graana, koji imaju sposobnost, inicijativu
i efikasnost koju zahtijeva ovo vrijeme i njegovi izazovi.
Ako pogledamo ustanove visokog obrazovanja, njihov
doprinos u pripremi kadrova i njihov udio u obrazovanju,
ustanovit emo da je taj udio skroman i ogranien i da se svodi
na izvoenje generacija nastavnika kojima nedostaju sredstva,
programi, istraivanja te neophodna i efikasna energija za rad
u obrazovanju. Potcijenjenost mjesta nastavnika, nizak nivo
primanja uposlenih u sektoru obrazovanja, sredstva koja im
stoje na raspolaganje u radu odvraaju nadarene kadrove od
ovog zanimanja i uputanja u tu slubu. To takoer negativno
utjee na predanost prosvjetnih radnika svom poslu i na
kvalitet njihova rada.
228
24.3.2011 8:48:42
Ako pogledamo koliko procentualno napredni narodi

ulau u odgoj i obrazovanje od ukupnog iznosa svog budeta
i nacionalnog dohotka i to uporedimo s onim koliko u odgoj i
obrazovanje ulau zemlje islamskog svijeta, ustanovit emo da
je taj procent u islamskom svijetu neznatan. Ukupne trokove
obrazovanja u islamskom svijetu obino ini stavka plate koje
su veoma niske, koje vrijeaju dostojanstvo ljudi u obrazovanju,
razorno djeluju na privrenost zanimanju, ubijaju volju za rad i
podstiu na bavljenje drugim neugodnim poslovima kako bi se
nadopunio dohodak kroz davanje dodatnih asova i ugaanje
roditeljima. to u budetu namijenjenom obrazovanju
preostane nakon izdvajanja za plate, troi se na nune sanacije
ruevnih objekata.
Ako pogledamo programe i odgojna sredstva i ako
pogledamo koliko malo pridaju panje znaaju psiholoke
i emocionalne izgradnje djeteta te koliko su neprikladni
fazama i izazovima kroz koje prolazi dijete a sa kojima se
istovremeno susree ummet, shvatit emo uzroke loeg stanja
u odgoju i obrazovanju te njegov konstantni pad. Programi
su preoptereeni, djeca se zastrauju i od njih se trai da ue
napamet. Djetetu je uskraen emocionalni, saznajni i fiziki
razvoj i nije u prilici da razvija sposobnosti i vjetine koje trai
duh vremena i izazovi pred kojima se nalazi.
Ako pogledamo obrazovanje roditelja i njihovo poznavanje
pedagogije, zaprepastit e nas injenica da roditelji gotovo
uope ne poznaju pedagogiju i njene metode odgoja ak
ni oni koji se smatraju obrazovanim i to stoga to su i oni
sami bili odgajani na pogrean nain, i u porodici i u koli,
i to malo ima odgovarajue literature iz ovog podruja koja
je namijenjena roditeljima. I ono malo postojee literature
229
24.3.2011 8:48:42
svodi se na fikhske propise, na tradicionalne vazove i strane

prijevode koji su vezani za vjerovanja drugih i njihovu kulturu
i sredinu, a to sve ne pomae u izgradnji muslimanske linosti,
efikasnosti u poslu i uspjenom suprotstavljanju izazovima
vremena.53
53
Lino sam prisustvovao dogaaju koji pokazuje do koje je mjere zaostala

islamska misao i koliko je podreena u shvatanju uloge ene i majke u
izgradnji drutva i njenog ozbiljnog ukljuivanja u drutvene procese.
Ovaj primjer pokazuje nedostatak ideja u sueljavanju s promjenama,
razumijevanju dimenzija promjena i naina sueljavanja s njima. Kada sam
bio dijete, sluao sam radio koji je u to vrijeme predstavljao neto novo i
bio interesantan. Petkom smo sluali vjerski jutarnji program u kojem je
govorio jedan od poznatih mekanskih alima. Jednoga jutra govorio je o
obrazovanju ene. Dok je on govorio, rahmetli majka je upitala Je li se
vjera promijenila? Pitao sam je zato to pita, a ona je odgovorila: Je li
taj to pria taj i taj alim? Rekao sam da jeste, a ona je odgovorila: On je
izdao fetvu da je haram da se djevojke ue pisati jer e pisanje iskoristiti
za pisanje ljubavnih pisama. Ona je ak, posluavi njegovu fetvu,
udarala najstariju kerku po prstima da joj zabrani pisanje i nastavak
obrazovanja iako je ona ve bila nauila osnove pisanja u mektebu.
Zatim je majka dodala: Kako on sada savjetuje djevojke da se obrazuju
i podstie ih na to? zapitala se u uenju i nevjerici. Evo jo jednog
primjera koji pokazuje metodoloku nemo u koritenju temeljite analize
u cilju shvatanja promjena i osposobljavanja ummeta da se moe nositi
sa izazovima. Radi se o fotografiranju koje su oni koji su izdavali fetve
o fotografiranju dugo vremena proglaavali haramom a mnogi i do dana
dananjega govore da je fotografiranje haram. Oni koji su fotografiranje
smatrali dozvoljenim obrazlagali su to time da ono ne predstavlja posao
slian Boijem stvaranju, nego da se radi o zadravanju sjene.
Ako shvatimo da slike s kompjutera ne predstavljaju zadravanje sjene,
shvatit emo manjkavost fetve i onih koji su odobravali fotografiranje i to
da ona nije rijeila dilemu da li musliman moe koristiti sredstva vremena
u kome ivi.
Pravi odgovor kako ga ja vidim nalazi se u koritenju pristupa temeljite
analize, jer ako pogledamo o emu se u biti radi, shvatit emo da je razlog
zabrane slikanja u prethodnim stoljeima bio iskljuivo vjerski i da mu je
230
24.3.2011 8:48:42
Vanost literature koja je namijenjena roditeljima

Najvaniju kariku u reformi, kojoj obrazovani ljudi moraju
posvetiti punu panju, predstavljaju roditelji i porodica i to
zbog nekoliko razloga.
Prvo: Porodica ima izuzetnu vanost u formiranju
psiholoke konstitucije i mentaliteta djeteta i formiranju
njegovih sposobnosti, jer je porodica mjesto odrastanja, dom i
utoite djeteta. Prema porodinim shvatanjima dijete formira
svoja shvatanja.
Drugo: Roditelji imaju motiv i oni nastoje, i to po svom
uroenom nagonu, osigurati sve to je u interesu njihove
djece. Uloga roditelja i porodice odreuje koliko e ostale
obrazovne i odgojne ustanove utjecati na dijete. Roditelji i
porodica usmjeravaju i korigiraju utjecaj tih ustanova i njihovu
djelotvornost.
Tree: Intelektualci, pisci i reformatori posjeduju znanja,
sposobnosti i naine kako da se obrate roditeljima i pomognu
im u odgajanju djece. Njihov pristup je znaajniji i za roditelje
prihvatljiviji time to oni nemaju line interese. Ostali uesnici
u procesu odgoja imaju svoje interese i ciljeve. One nastoje
zadrati postojee stanje. Bilo kakva promjena, po njima,
mora biti u slubi zadravanja postojeeg stanja, neremeenja
njegove komplicirane ravnotee i interesa utjecajnih fakotra
cilj da ljude odvrati od idolopoklonstva. Nakon industrijske znanstvene
tehnoloke revolucije, otkrivanja fotoaparata i elektronskog fotografiranja,
slikanje ima nauni, obrazovni, inforamtivni i tehniki cilj. Stanje je slino
i u mnogim drugim sluajevima. Tako izraz sejjare u Kuranu asnom
oznaava karavanu za prenoenje robe, ali se on danas koristi da oznai
automobil koji ima motor koji ga pokree. Veza izmeu sejjare u prolosti
i sejjare danas je samo fonetska i ope znaenje kretanja i transporta.
231
24.3.2011 8:48:42
u drutvu. Bilo kakva institucionalna promjena vri se kako

bi se te institucije ouvale i kako bi se ouvalo postojee
stanje. Najvie to takve institucije mogu uiniti jeste da
udovolje zahtjevima za promjene ako dolaze od irokih masa
ummeta, ali one, sasvim sigurno, nisu ustanove koje poinju s
promjenama, imaju inicijativu u vrenju promjena i izazivaju
eksploziju snaga.
Stoga intelektualci i reformatori moraju poeti obraati
veu panju porodici i njenoj odgojnoj ulozi i moraju poeti s
produkcijom literature koja e na uvjerljiv nain razvijati svijest
kod roditelja i uiti ih kako da se osposobe za kvalitetno vrenje
svoje odgojne uloge na pravilnim, naunim i provjerenim
osnovama te na zdravoj islamskoj kulturi i vrijednostima.
Porodica, otac i majka, imaju istu odgojnu ulogu za ummet
i ovo vrijeme koju je Sinaj imao za Musa, a.s., i Izraeliane za
ono vrijeme. Intelektualci i odgajatelji, vjesnici civilizacijske
islamske reforme, mogu se uz trud, predanost i oslanjanje na
znanje i iskustvo koje imaju direktno, bez prepreka i s malo
izdataka obraati roditeljima kao najvanijoj zainteresiranoj
strani za odgoj djece.
U naoj generaciji ima mnogo primjera koji pokazuju kako
su oevi i majke uspjeli sa svojom djecom prei sve prepreke
i napraviti velike civilizacijske iskorake u toku samo jedne
generacije kada im je na uvjerljiv nain predoena vrijednost
eljene promjene te ponuene potrebne informacije i iskustvo.
Uvjeravanjem oeva i majki poveava se praktini utjecaj i
pritisak na razliite drutvene, odgojne i obrazovne ustanove da
poboljaju kvalitet svoga rada i da udovolje mnogim tenjama
roditelja, to doprinosi boljoj efikasnosti ovih ustanova u
odgoju mladih.
232
24.3.2011 8:48:43
Ljubav, enja, panja i sigurnost osnovni su uvjeti za

uspjeh nauno-odgojnih napora u pozitivnom usmjeravanju
djeteta. Ljubav i enja roditelja raaju ljubav, vezanost i
privrenost djeteta prema roditeljima. I kao to roditeljska
ljubav za rezultat ima njegu i panju prema djetetu tako i
ljubav djeteta prema roditeljima raa elju kod djeteta da
udovolji uputama roditelja. Dijete eli zadrati roditeljsku
ljubav, njihovo povjerenje u njega i oduevljenje njim i to ga
motivira da slua roditelje, da se maksimalno trudi, ulae
napor i iznalazi dodatnu energiju kako bi im udobrovoljilo.
Stoga moramo razvijati svijest kod roditelja, spremati
ih da pravilno shvate svoje pozitivne uloge te da meusobne
suprunike odnose izgrauju na ljubavi i uvaavanju ako ele
da takve osobine grade i njihova djeca. Razorena i razruena
kua koja opstoji na potcjenjivanju, svai, lovljenju
meusobnih greaka i mrnji ne predstavlja dom u kome
ima nade da e djeca biti odgajana na lijep nain i da e imati
sredinu u kojoj e moi razvijati osjeaj za dobro, pomaganja,
inicijativu i kreativnost. Takve sredine predstavljaju, zapravo,
plodno tlo za mrnju, zavist, zlo i iskvarenost to vodi
delikvenciji i odbojnosti prema drutvu.
Osvjeivanje porodice i briga o njenoj izgranji kroz
odgovarajuu literaturu te kroz odgojno-obrazovne i
kulturoloke programe mora predstavljati vaan dio napora
intelektualaca i reformatora. Nedopustivo je da savremena
porodica bude neupuena u temelje porodinih odnosa i
odgovornosti na uvjerljiv znanstveni nain. U sredstvima
informiranja nuno je uvoenje posebnih programa o porodici
a na univerzitetima odravanje teajeva o formiranju porodice
233
24.3.2011 8:48:43
i odnosima u porodici kako bi se mladi pripremili za uspjean

porodini ivot.
Sami osjeaji ljubavi i panje prema djetetu bez
poznavanja dobro prostudiranih psiholokih i drutvenih
zakonitosti ne garantiraju dobar i uspjean odgoj. Slijepa
ljubav moe biti veoma tetna i djeci i roditeljima. Ona vodi
u pretjeranu razmaenost koja raa nemo i sebinost, a to
dovodi do upropatavanja sposobnosti djeteta i emocionalnih
poremeaja to ga, na koncu, moe odvesti u pobunu, poroke
i kriminal.
Djelotvornost poznavanja
pedagokih normi: Lino iskustvo
Bit e korisno navesti jedan primjer odgojne lekcije kroz
koju sam lino proao a koja pokazuje kako je mogue da
roditelji odgajaju djecu na nain koji je u mnogome drugaiji
nego to su oni odgajani i da im pokau pravilan nain kako
treba raditi, makar i sami roditelji ne radili tako zato to nemaju
snage da se odupru neemu to je loe.
Odrastao sam Allahu hvala kao nepua i nikada nisam
imao elju da puim, iako je moj otac da mu se Allah smiluje
strastveno puio nargilu a majka da joj se Allah smiluje
puila cigarete na motanje. Poznato je da malo dijete tei da
oponaa one oko sebe, posebno roditelje, ali ono to je mene
odvratilo od ovog loeg slijeenja roditelja bila je odgojna
mudrost kojom je otac rjeavao to pitanje. Da je on govorio
ne smije puiti i pritom utio, dijete bi kada god nema oca,
sjelo na njegovo mjesto i oponaalo ga u puenju. Da je otac
ugledao kako dijete pui i proderao se na njega ili ga kaznio,
234
24.3.2011 8:48:43
dijete bi bilo upornije u oponaanju oca, svakako u tajnosti.

Ali otac nije zavaljeno puio, utei i uivajui dok se ispred
njega motaju oblaci dima, nego se obraao djetetu i priznavao
da to to on radi ne valja i izraavao kajanje i nemo jer nije u
stanju da se oslobodi te loe navike u koju se uvalio. Pritom je
molio Allaha da dijete sauva od puenja. Dijete je s uenjem
slualo ovo priznanje i kajanje.
Jednom, dok je dijete spremalo nargilu i istilo katran
koji se nalijepio na njene zidove, desilo se neto to dijete
nee nikada zaboraviti. Naime, otac mu je skrenuo panju na
katran koji se nakupio po nargili i rekao mu: Gledaj, dijete
moje, ovakav katran i jo vie nego to ga ima ovdje nakupio
se u mojim prsima i on mi izaziva kaalj i kripu u prsima. Taj
prizor katrana nalijepljenog na zidove nargile dijete nikad nije
zaboravilo a pametan je onaj koji ui na tuim grekama.
I tako, i pored toga to oba roditelja nisu bili praktini
uzor po ovom pitanju, njihov efikasan odgojni metod sauvao
je dijete od onoga u to su oni upali.
Ovo ne znai da lini primjer nije vaan. On ima vanu
odgojnu ulogu u odgajanju mladih. U stjecanju mnogih
moralnih osobina lini primjer igra kljunu ulogu. Odgajatelj
koji tei da djecu okiti lijepim osobinama nalazi u odgojnim
metodama znaajnu pomo u postizanju svojih ciljeva i u
zatiti djece da ne upadnu u zablude i ne private loe navike.
Bez razumijevanja i odgojne komunikacije sam lini primjer
nee postii eljeni cilj. Mnogi koji mogu posluiti kao dobar
primjer nemaju odgojnu komunikaciju sa svojom djecom
tako da mnogima to to sami mogu posluiti kao primjer nije
pomoglo da dobro odgoje i pravilno usmjere djecu.
235
24.3.2011 8:48:43
Jedan drugi dogaaj pokazuje razumijevanje odgojnih

metoda. Kada je moj najmlai brat poao da uzme zapaljenu
cigaretu od majke da joj se Allah smiluje i da je stavi u
usta kako bi je oponaao, skoila je jedna od sestara i poela
vikati pokuavajui da mu otme cigaretu. Majka da joj se
Allah smiluje traila je od nje da se smiri i da prepusti stvar
njoj. Ono je uzela drugi papir, stavila u njega duhan, smotala
cigaretu, zapalila je i dala djetetu koje je oekivalo da je cigareta
neto slatko. Dijete je stavilo cigaretu u usta i im je povuklo
njen gorki dim, bacilo ju je na zemlji i vie nikada ustima nije
primaklo cigaretu.
Sjeam se i prizora koji se desio izmeu majke da joj
se Allah smiluje i mlaeg brata koji je jednom uao u kuu
mucajui od uzbuenja i osjeaja radosti zbog onog to je
nosio u svojim ruicama. U rukama mu je bio i s ukraenom
rukom u kojem se spremala arapska kahva, a koji je on naao
na tijesnom puteljku ispred kue. Taj i je, vjerovatno, ispao
nekom od Arapa prolaznika koji su doli s Arapskog poluotoka
i koji su tuda esto prolazili. Pratio sam ta e majka uraditi s
tom naenom stvari. Ona je da joj se Allah smiluje prila
djetetu i, na moje iznenaenje, polahko ga uzela u naruje i
odnijela na mjesto gdje je naao i rekavi mu da sam svojim
rukama ostavi i tu gdje ga je naao. Objasnila mu je da ovaj i
nije na i da ga stoga ne moemo uzeti. Jasno je kako je njen cilj
bio da navikne dijete da u kuu ne donosi stvari koje nisu nae.
Kada sam razmiljao o ovoj lekciji, shvatio sam da ovakvo
dijete nee vie posezati za onim to nije njegovo i da e u
dubini svoje due shvatiti i to na veoma uvjerljiv nain da
ne uzima tue makar bilo baeno nasred puta. Mnoga djeca
postali su lopovi zato to su u kui sa radou doekani i bilo
236
24.3.2011 8:48:43
im povjerovano u sve njihove lai, nakon to su pruili svoje

male ruke prema neemu to nije njihovo i neki skromni
plijen donijeli u kuu. Na taj nain djeca zbog neznanja ili
nemara porodice, ili zbog toga to porodica ne prati njihovo
ponaanje i aktivnosti savim bezazleno usvoje naviku da
kradu i lau.
Jasno je da je atmosfera ljubavi, sloge, brige o djeci i
osjeaja sigurnosti uvjetovala da roditelji na lijep nain mogu
utjecati na linost djece. S druge strane, ta atmosfera titila je
djecu od druenja sa zlom i loom djecom. Sve to je omoguilo
da se takva djeca brzo i uspjeno ukljue u sve savremene
tokove ivota to pokazuje veliku mo pedagokih metoda
u odgoju.
S obzirom da znam, s pedagoke strane, da dijete uvijek
eli znati ta njegovi roditelji misle o idejama koje mu
naumpadaju, dilemama koje ima, situacijama pred kojima se
nae, nastojao sam, koliko sam mogao, biti meu djecom dok
su gledala televiziju. Moja uloga je bila da kada primijetim
da neki prizor alje runu poruku, da ga na odgovarajui
nain kratko prokomentiram kako bi djeca shvatila u emu se
sastoji ta runa poruka i kako bi neto trebalo biti, a nisam
im uskraivao zadovoljstvo praenja emisije ili programa. Ako
se o neemu trebalo due komentirati, inio sam to nakon
zavretka emisije u otvorenom dijalogu uz davanje pojanjenja
i upoznavanja djeteta ta o tome misle roditelji. Ostavljao sam
djetetu da razmilja dok u njegovu duu, u tiini, ne legne ono
to je ispravno.
Taj metod se pokazao djelotvornim u suprotstavljanju
negativnim posljedicama televizijskih programa. Odgajatelji
su duni uputiti roditelje kako e se na lijep, praktian i
237
24.3.2011 8:48:43
efikasan nain nositi s izazovima i situacijama u ivotu djeteta.

Izazovi poput elektronskih medija, kompjutera i interneta nee
posigurno biti najgori i zadnji izazovi.
Najvaniji elementi odgojnog projekta za koji se zalae
ova knjiga sastoje se u tome da se znaajan dio napora
intelektualaca, pedagoga i islamskih reformatora usmjeri ka
istraivanjima kako se treba na znanstven, islamski i uvjerljiv
nain obraati oevima i majkama, kako podii nivo odgojne
kulture i objasniti u emu se ogledaju deformacije u kulturi
te u emu su manjkavosti savremenog odgoja. Takoer im
je potrebno objasniti u kojoj mjeri to utjee na razvoj djece i
ummeta s vjerske, psiholoke, znanstvene i civilizacijske strane.
Treba ih pouiti i metodama i sredstvima koja e im omoguiti
da uspjeno izvre ulogu odgajatelja svoje djece kako bi se ona
pravilno razvijala i kako bi se oni pravilno izgradili duhovno,
emocionalno i saznajno da bi onda pravilno usmjerili svoju
ljubav, pravednost, portvovanost i strpljenje prema djeci.
Sramota je da su biblioteke drugih naroda pune stotinama
i hiljadama knjiga i naunih istraivanja iz oblasti pedagogije
koje prosvjeuju oeve i majke i ue ih odgojnim metodama
da bi valjano izvrili svoju ulogu u odgoju djece, a u isto
vrijeme islamske biblioteke oskudijevaju u ozbiljnim naunim
istraivanjima i knjigama vezanim za porodicu i odgoj. Veina
od ono malo knjiga to se izdaje uglavnom sadre toliko puta
ponavljane nadmene vazove ili se radi o knjigama koje tretiraju
propise o sklapanju braka, propise o razvodu, propise o
starateljstvu nad djecom, propise o podjeli nasljedstva. Veina
tih knjiga ne tretira sutinu odgoja i meuljudskih odnosa, ne
govori o vjenim znanstvenim istinama i ne bavi se kulturom.
iroke mase ne zanimaju detalji o mnogim pitanjima koje
238
24.3.2011 8:48:43
tretiraju naprijed navedeno knjige, jer sudski opunomoenici,

kadije i vlastodrci izdaju, kada za to doe vrijeme, potrebne
papire i urade kako propisi nalau.
Bavljenje pitanjima kulture i odgoja u cilju uzdizanja
porodice i obrazovanja, te njihovog unapreivanja mora tei
kontinuirano kroz studije, istraivanja i pokuse. Takoer, mora se
odgovarati izazovima i promijenjenim odnosima, okolnostima,
mogunostima i novim saznanjima i informacijama. Mora se,
takoer, posvetiti panja istraivanjima iz domena psihologije
i drugih znanosti koje svoj procvat doivljavaju u naem
vremenu otvarajui nove vidike u otkrivanju tajni ljudskih bia
i drugih stvorenja.
Uitelj po svom znaaju dolazi odmah iza porodice

Roditelji imaji iskonski uroeni motiv da nastoje uiniti
sve to je dobro za njihovu djecu. Oni predstavljaju prvi vrsti
temelj na koji se mora oslanjati reforma odgoja. Odmah
iza roditelja dolazi uitelj jer je on podrka i prva praktina
zamjena za ulogu porodice u odgoju. On je faktor kome drutvo
preputa pitanje obrazovanja djece, brige o djeci, usmjeravanja
i razvijanja sposobnosti mladih.
Obrazovanje uitelja, njegove pedagoke metode i
sredstva koja mu stoje na raspolaganju imaju izuzetnu vanost
u saznajnom i emocionalnom razvijanju djeteta. to su vie
podudarna shvatanja oeva i uitelja i to su vie usklaeni
njihovi napori, to e ti zajedniki napori biti djelotvorniji a
rezultati pozitivniji.
Najvei broj greaka i propusta u efikasnosti uitelja,
kola te programa odgoja i obrazovanja u mnogim zemljama
239
24.3.2011 8:48:43
u razvoju nije, nuno, rezultat loeg promiljanja ili loe

namjere koliko je rezultat propusta u realizaciji i slijepog
slijeenje Zapada u pravljenju obrazovnih planova, programa
i realiziranju aktivnosti.
Briga o problemima nastavnika, podrka koja im se prua,
kao i briga o pitanjima i programima opeg obrazovanja,
sredstvima i propustima u obrazovanju moraju predstavljati
jedan od prioriteta ummeta. Odgovorne ustanove moraju
korigirati svoja vienja o odgoju i obrazovanju i shvatiti da je
ulaganje u odgoj i obrazovanje ulaganje u budunost. Troenje
javnih sredstava mora biti uravnoteeno i ummet mora osjetiti
utjecaje reformi i programa na razvijanje sposobnosti mladih
generecaija te na njihovu bolju efikasnost.
Uitelj kao i roditelj mora voditi brigu o interesima djeteta i
njegovom uspjehu. Svi moramo biti svjesni da uitelj nee moi
izvriti svoju ulogu ako ne bude dovoljno svjestan, ako mu
se ne poboljaju uvjeti ivota i drutveni status i ako ne bude
imao dobre udbenike i savremena efikasna kolska pomagala.
Neophodna su mu usto kontinuirana nauna istraivanja i
studije na polju pedagogije. Intelektualci, vladine i nevladine
odgojne ustanove i napori reformatora mogu obilato doprinijeti
podrci onima koji se bave obrazovanjem djece.
Svetost vjerskog diskursa:

Odnos izmeu kognitivnog i emocionalnog
Nova znanja neprestano e se javljati i nee prestati
potranja za njima, njihovim preispitivanjem i razvijanjem
sve dok krv tee u ilama ljudi. Za znanjem se traga i ono
se obnavlja od beike pa do groba. Emocionalne, duhovne i
240
24.3.2011 8:48:44
odgojne strane imaju drugaiji period razvoja i trajanja. U biti,

emocionalno i psiholoko mora biti osnova na kojoj se gradi
vrsta saznajnog i nain njegova usvajanja, ak i kada se radi o
podruju poduavanja vjerovanju, vrijednostima i moralu.
U svemu to se nudi djetetu da naui i sazna ak i kada
se radi o pouavanju Kuranu asnom mora se voditi rauna
koliko to utjee na formiranje njegovog mentalnog sklopa i
duhovne i emocionalne izgradnje i to u svim fazama djetinjstva
u skladu s opeprihvaenim pravilom da za svaku priliku
postoji odgovarajui nain ta i kako treba kazati.
Vjerovatno najvanije podruje u kojem moramo
pojasniti odnos spoznajnog i emocionalnog i obratiti panju
na muusobni utjecaj jednog odnosa na drugi spada podruje
vjerskog pouavanja u to spada i pouavanje djeteta Kuranu
asnom. Tradicionalno pouavanje Kuranu asnom vreno
je stihijski i nasumice. Djeca se uena Kuranu od ranog
djetinjstva i to tako to su prvo uila trideseti duz Kurana
napamet. Vjerovatno je razlog tome to se misli da je krae sure
(poglavlja) lake nauiti napamet, nego dua i to je veina tema
o kojima govore te mekanske sure vezana za gajb (nevieno)
i vjerovanje.54 Po naem miljenju takav se redoslijed uenja
mora korigirati i Kuran asni treba nuditi djetetu na novim
metodolokim, znanstvenim i odgojnim osnovama.
Trideseti duz sadri Boanski govor kojim se Bog obraa
nevjernicima, silnicima, poricateljima i odbijateljima vjere i
54
Trideseti duz ima trideset sedam sura od kojih su samo tri (En-Nasr, EzZilzal i El-Bejjine) i prva tri ajet sure El-Maun medinska, a sve ostale su
mekanske. Vidi: Hasanejn Mahluf, Safvetu-l-bejan li maani-l-Kuran, tree
izdanje, Kuvajt, Ministarstvo vakufa i islamskih pitanja Kuvajta 1407. god.
po H. /1986. god.
241
24.3.2011 8:48:44
u kojem im prijeti ponienjem, patnjom i obeava da e loe

skonati. Jezik tih prijetnji i upozorenja veoma je snaan i
upeatljiv. U tim ajetima Uzvieni poziva silnike da shvate svoje
stvarno stanje i svoj lo kraj. Taj govor je upuen odraslima i
oholima i ima za cilj da im ukae na njihove odgovornosti,
da im ukae na posljedice njihovih nedjela i da ih vrati na
Pravi put. Cilj kuranskih rijei nije da punoljetne osobe uine
straljivcima, da urui njihovu psiholoku strukturu ili da
uniti njihovu snagu i hrabrost, nego je cilj da ih osvijesti, uputi
i argumentima primora da priznaju Stvoritelja. Ova poglavlja
pozivaju nevjernike i silnike da paljivo razmotre, razmisle i
proue posljedice nevjerstva i da naprave pravilan izbor.
Ali ako se te iste rijei upuuju malodobnom djetetu,
on nee imati isti efekat, jer djetetu nije potrebno prijetiti i
zastraivati ga. Ako pogrijeimo i obraamo mu se govorom
kojim se Kuran obraa poricateljima Objave i nevjernicima,
psiholoki utjecaj na osjetljivo i nevino dijete bit e za izgradnju
njegove linosti suprotan od eljenog. Takav govor e u njemu
potai strah i zaprepatenje, umrtviti snagu i hrabrost. Ono e
ivot koji je pred njim shvati kao neto opasno i bojat e ga se.
U tom sluaju dijete e prema ivotu zauzeti negativan stav i
nee ivjeti kao Boiji namjesnik na Zemlji, nego e ivjeti sa
strahom i nagonom da preivi. U dui preplaena i isprepadana
ovjeka ne moe rasti kreativnost niti sposobnost darivanja.
Takav ovjek nije kadar graditi svoj odnos s Allahom, sa
ivotom i sa Sudnjim danom s osjeajima ljubavi, enje i
pozitivne energije.
Moda to u velikoj mjeri objanjava zato je muslimanska
dua djelovala pasivno u periodu dekadence. U tom periodu
dolo je do slabljenja ljubavi prema Allahu, ozbiljnost ivota je
242
24.3.2011 8:48:44
iezla a preplaene i isprepadane due ahiret su vidjele samo

kao dehennemsku patnju, uprkos tome to e musliman
Allahovom milou zavriti u Dennetu makar i blud
inio i krao,55 jer Uzvieni Allah ljudima obraunava njihova
ukupna djela, a ne samo greke koje poine. ... Zaista dobra
djela ponitavaju nevaljala djela to je pouka za one koji pouku
ele. (Hud, 114), a kod veine ljudi dobro nadvladava zlo u
onome to ine i u onome to misle i osjeaju. Nije udo to su
osjeaji straha i preplaenosti u vremenima zaostalosti ovladali
duama veine muslimana u svemu jer nisu razumijevali
posljedice pogrenog odgojnog diskursa. Taj diskurs bio je
baziran na zastraivanju, prijetnjama i kanjavanju a ne na
ljubavi, uvaavanju, potivanju, povjerenju, ohrabrivanju,
otvaranju oiju te odgovornosti i povjerenju.
Na odgajatelju je ako slijedimo primjer Poslanikovog
naina obraanja djeci i nauna istraivanja na polju pedagogije
utemeljena na kuranskom vienju, njegovim vrijednostima
i nakanama da djetetu ponudi odgovarajui kuranski
tekst primjeren naravi djeteta u razliitim fazama njegova
razvoja. Cilj tih tekstova jeste da dijete priblii Allahu, da u
dui njegovoj razvija osjeaje ljubavi i da mu omili islamske
vrijednosti. Kada dijete poinje razabirati, trebamo ga hrabriti
kroz izbor odgovarajuih kuranskih ajeta da tei dobru i
55
Ahmed biljei u Musnedu, hadis (br. 26219) koji prenosi od Ebu Derdaa
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko kae: Samo je Allah Bog i njemu
niko nije ravan (La ilahe illallahu vehdehu la erike leh) ui e u Dennet.
Ebu Derda kae, upitao sam: I ako bude inio blud i krao? Ree Poslanik:
I ako bude inio blud i krao. Rekao sam: I ako bude inio blud i krao?
Ree: I ako bude inio blud i krao. Ponovio sam: I ako bude inio blud
i krao? Ree: I ako bude inio blud i krao makar ne bilo pravo Ebu
Derdau.
243
24.3.2011 8:48:44
onome to je ispravno a da se kloni zla i onoga to je pogreno.

U njegovu duu trebamo usaditi principe i vrijednosti i u isto
vrijeme uklanjati osjeaj straha i bojazni kada upada u svoje
male greke, naprimjer, neke lai, uznemiravanje vrnjaka,
hvalisanje. Na taj nain otvaramo mu odgovarauim
kuranskim izborom tekstova naine da se preispita, udalji
od greaka, shvati smisao pokajanja, oprosta i Boije milosti.
Takvo dijete se nee osjeati beskorisnim to vodi u bjeanje,
predavanje pogrekama i povoenje za onima koji grijee.
Kada dijete postane punoljetno kroz izbor odgovarajuih
kuranskih tekstova objanjavaju mu se njegove obaveze,
ukazuje mu se na posljedice njegovih djela. I snani i slobodni
ashabi Allahova Poslanika, s.a.v.s., su nakon to su prihvatili
vjeru stavljeni pred odgovornosti i ukazano im je na posljedice
njihovih djela. Oni su snano, hrabro i bez bojazni ponijeli i
nosili svoje odgovornosti.
Obrazovna i odgojna reforma mora se protezati na sve
strane kognitivnog, psiholokog i emocionalnog formiranja
djece i mladih. Ona se mora staviti u funkciju formiranja
zdravog mentaliteta i psihe djeteta, a vjerska i intelektualna
strana predstavljaju najvanije strane ovjekove linosti.
Poslanikov uljudni nain obraanja baziran na dobrom
promiljanju i razumijevanju Boijih zakona mora biti vodi
i osnova u izgradnji odgojnih programa kada su u pitanju
saznajna, psiholoka i emocionalna strana djeteta.
Naa dunost je da shvatimo vezu spoznajnog sa
emocionalno-psiholokim onoga emu uimo dijete ak i
kada ga uimo Kuranu asnom. Ne mislim da smo u uenju
djece Kuranu slijedili ispravan odgojni put u izboru onoga to
244
24.3.2011 8:48:44
odgovara svakoj etapi odrastanja djeteta i njegovoj duhovnoj

izgradnji. Uenje Kuranu mora poeti sa zahvalom Uzvienom
Allahu, zatim iskazivanjem ljubavi prema Njegovoj vjeri,
islamskom ummetu, privrenosti Gospodaru i islamskom
uenju. Dijete treba postupno voditi kroz etape u kojima e
ovrsnuti u vjeri i sazrijevati kako bi moglo shvatiti svoju
odgovornost i posljedice svojih djela prema sebi i ummetu.
Moramo mu se obraati u formi brinih savjeta kako bi djetetu
otvarali oi i ukazivali na Pravi put i prave vrijednosti.
Ovakav odgojni pristup koji vodi rauna o posljedicama
po emocionalni razvoj mora biti zastupljen u svemu to se
nudi djetetu: idejama, kulturi, saznanju, u skladu s razliitim
nivoima uzrasta. U tome nema razlike izmeu jedne i druge
skupine, izmeu elite i obine mase jer su svi braa i pripadnici
muslimanskog ummeta, snanog i asnog.
Na svim segmentima ummeta: intelektualcima,
reformatorima, oevima, majkama, odgajateljima, uiteljima,
pojedincima i ustanovama je dunost da odgoju i obrazovanju
daju prioritet i uloe trud za njegov napredak. Na njima je
dunost da ponovo izgrade temelje bia ummeta, da probude
njegovu energiju u svojoj djeci i da razvijaju ljudske resurse na
zdravim, islamskim, spoznajnim i emocionalnim temeljima.
Kako bi se rijei pretvorile u djela a misao u akciju, moramo
poeti s postavljanjem ozbiljnih i sveobuhvatnih planova na
kojima e saraivati svi Boijoj istini odani ljudi radi uzdizanja
generacije vjernika sposobnih, ponosnih i preporoenih.
245
24.3.2011 8:48:44
IZ A M
RAS
Humanizam
Slab osjeaj pripadnosti
Slab osjeaj samilosti i razumijevanja drugih
Nedostatak dijaloga
Ratovi i trvenja
EN TR
I
Z
A
OC
M
Skica broj 9. Rasizam i etnocentrizam: filozofija dominacije i

sukob humanog i civilizacijskog
246
24.3.2011 8:48:44
ESTO POGLAVLJE
Plan rada
Pravci djelovanja
Osnova svakog plana rada jeste da ima vie dimenzija
i da se radi na vie uporednih usklaenih frontova koji se
meusobno nadopunjuju kako bi na kraju puta dao eljene
plodove.
Cilj ovog plana kada je u pitanju djetinjstvo je psiholoka
i emocionalna promjena kako bi muslimanska osobnost
postala snana, djelotvorna, konstruktivna i kreativna. To
podrazumijeva ponovnu izgradnju muslimanskog mentaliteta
da bi imao zdravu vjeru i istinsku znanstvenu snagu.
Da bi se to desilo, moramo povratiti islamsku univerzalnu
viziju na sve oko nas iz doba poslanstva i to kroz proiavanje
kulture od svega to je pogodilo tu viziju i islamsku kulturu
kroz stoljea iscjepkanosti i tiranije. Moramo vratiti Poslanikov
odgojni pristup mladima i uiniti da on bude temelj odgojne
reforme taj pristup usauje sjeme znanstvene i emocionalne
reforme u tlo djetinjstva na postojan nain i vraa ummetu
tu nedostajuu dimenziju u projektu islamske civilizacijske
reforme.
247
24.3.2011 8:48:44
Buenje svijesti kod obrazovanih

Prvi korak u ovom smislu ini razvijanje svijesti o prirodi
problema i njegovim kulturolokim i historijskim dimenzijama.
Uprkos ogromne predanosti koja je krasila i krasi mnoge
obrazovane ljude i ogromnim naporima koji su ulagani kroz
stoljea u okolnostima i izazovima koji su okruivali ummet, ti
napori su imali ogranienog utjecaja, nisu dali eljene plodove
i nisu ostvarili ciljeve vraanja energije i sposobnosti ummeta.
To se desilo zbog nepostojanja sveobuhvatne vizije i odsustva
uloge razuma koji na pravilan nain uvaava vjene boanske
zakone u promatranju, istraivanju i psiholokom i sociolokom
promatranju. Uzrok tome je i grka metafizika koja je postala
dominantna u misli ummeta i njegovim saznajnim vidicima
uz estok politiki sukob koji je prisilio mnoge uene ljude da
dou u sukob s politikim despotskim elitama usljed toga to su
branili islamske svetinje i stanovia te to su nastojali sauvati
vlastito naslijee. Posljedice tog sukoba su veoma prisutne
sve do dananjeg dana i ine slabim duhovnu konstrukciju i
emocionalnu snagu ummeta.
Ako osvjeivanje uspije privui odgovarajui interes
mislilaca, odgajatelja i reformatora da shvate znaaj djeteta i
porodice s odgojne strane, ako se uloe neophodni napori na
kulturnom proiavanju i unapreenju odgojnih shvatanja
i sredstava, ako se intenziviraju ozbiljne studije u ovim
podrujima i svjetlo dana ugledaju adekvatna djela na tome
planu, sutinska promjena stanja u jednoj generaciji bit e
mogua stvar. To je potvrdio odgojni metod koji je slijedio
Musa, a.s., u oslobaanju podjarmljenih Izraeliana56 kao i
56
Veoma je vano da shvatimo razliku u naravi naroda kome je poslan Musa,

a.s., i naravi naroda koji je nosio misiju islama drugim narodima. Vano je
248
24.3.2011 8:48:44
metod koji je slijedio Muhammed, a.s., rijeju i primjerom u

odgajanju mladih uz iva iskustva modernih naroda i lina
iskustva mnogih od nas kod kojih je nastala velika promjena
u shvaanjima i saznanjima u ivotu jedne generacije. Sve ovo
pokazuje da se ovako neto i mnogo vie po svojoj dubini i
domenu moglo desiti tokom jedne generacije nakon nas
ako se budemo trudili i zalagali narednih etrdeset ili pedeset
godina uz Allahovu pomo.
da imamo na umu kako je to utjecalo na metod koji je slijedio Musa, a.s., u
ophoenju sa svojim narodom i na metod koji je Muhammed, a.s., koristio
u pristupu svome narodu i znaaj svega toga na nain na koji se danas mora
pristupati muslimanskim narodima. Musa, a.s., je poslan Izraelianima koji
su bili podjarmljeni u Egiptu i sliili su malaksalim konjima od kojih je bitan
njihov porod. Metod koji je slijedio Musa, a.s., po nareenju Allahovom,
bio je odgajanje slobodne, asne i hrabre generacije u sinajskom bespuu
u roku od etrdeset godina. Narod Muhammeda, s.a.v.s., bili su Arapi koji
su imali ast da nose misiju islama svjetovima. Oni su bili slobodarska
beduinska plemena koji nisu bila u pokornosti ni caru ni kralju. Stoga
se njima Poslanik, s.a.v.s., obraa na nain donoenja radosne vijesti,
odgovornosti za vjernike, upozorava ih i prijeti onima koji prkose, ne
vjeruju i suprotstavljaju se poruci islama. Ta plemena su snano i pouzdano
ponijela misiju islama, podigla zastavu islama i uspostavila temelje njegove
civilizacije. Kada su kraljevi i vlastodrci ponizili islamske narode, desilo
se drugo buenje iji su uesnici bila slobodarska i hrabra turska plemena
koja su ula u islam i uspostavila Osmansku dravu. Danas se odgojni
metod koji je slijedio Musa, a.s., moe primijeniti na muslimanske narode.
Oni moraju ponovo izgraditi svoje temelje i reformirati muslimanski nain
miljenja i platformu za odgoj mladih generacija i to koritenjem onoga
to je predstavljalo obiljeje Poslanikovog naina pristupa djeci i mladima.
Potrebno je takoer povesti rauna o materijalu onih koji ulaze u islam a
pripadaju slobodnim i naprednim narodima koje krasi snaga i hrabrost a
koji predstavljaju znaajnu snagu islama. Moramo u njima ouvati snagu
i hrabrost i sve uiniti da oneiena kultura koju im nudimo ne bude
negativno sredstvo koje e sputavati njihovu energiju i razarati unutrinu
njihovih mladih.
249
24.3.2011 8:48:45
Razvoj kritike islamske drutvene misli

Uloeni su mnogi napori i ponuene mnoge disertacije
u cilju idejne reforme i spajanja u cjelinu saznanja koja nudi
uputa Objave i ajeti Knjige s jedne strane i promatranja razuma
i ajeti kosmosa s druge strane kako bi se ouvale konstante
i aktivirale promjene. Ali izolacija poznavalaca skolastike i
njihov tradicionalni nain bavljenja naukom i prouavanjem
uinili su tlo kulture i islamske misli nepodesnim za razvijanje
i aktiviranje sve do danas, a da opasnost ove injenice i pored
sve predanosti i dobrih namjera nisu uoili mnogi ljudi od
ovog zanata, reformatori i obian svijet.
Da bi se aktivirao muslimanski um i njegovo tlo uinilo
plodnim, mora se ohrabriti kritika islamska drutvena misao
koja ima za cilj vraanje univerzalnog islamskog shvatanja
kosmosa i spajanje u cjelinu izvora islamskog saznanja, objave,
razuma i kosmosa. Na osnovu takvog vienja nuno je oistiti
islamsku kulturu od svih natruha i unaprijediti odgojne metode
radi ponovne izgradnje islamske linosti i mentaliteta ovjeka
kao Boijeg namjesnika na Zemlji.
Mnogi znaajni napori uloeni su u reformu, ali im nije
bilo sueno da ostvare svoje ciljeve i probude ummet zato
to nisu obratili panju na ulogu koju ima odgoj djeteta. Ti
napori su bili u formi diskursa zastraivanja i spoznajnog i
polemikog poziva upuenog odraslima. Meu najvanije
takve napore u historiji ummeta spadaju napori imama Ebu
Hamida el-Gazalija koji je rano shvatio potrebu spoznajne
reforme u cilju uspostavljanja normalnih odnosa izmeu
vjerskog i racionalnog o emu govori u knjizi Nekonzistentnost
filozofa. Isti autor u djelu Oivljavanje vjerskih nauka tei
250
24.3.2011 8:48:45
harmoniziranju onoga to pripada domenu vjerozakona i

onoga to pripada domenima racionalnog i emocionalnog.
Meutim, ovo opredjeljenje i ovaj poziv nisu uspjeli izazvati
promjenu i spoznajnu reformu koja bi dovela do interakcije
onog vrijednosnog sa vjenim zakonitostima stoga to je uspjeh
te interakcije mora biti postavljen na planskim osnovama s
jedne strane a s druge strane uspjeh emocionalnog i odgojnog
preobraaja uvjetovan je takoer time da bude nauno
utemeljen i okrenut djetinjstvu.
ejhu-l-islam Tekijjudin Ahmed ibn Tejmijje (u. 1328.
god.) shvatio je vanost koju ima ispravan nain vjerovanja u
izgradnji ljudske linosti, ali dominacija teoretske polemike
i svaalake misli koju su nametale okolnosti i kultura tog
vremena nisu dale priliku toj spoznajnoj dimenziji da nae
puta u odgojnoj strani i da urodi plodom u vidu praktinih
i djelotvornih odgojnih programima s ciljem drugaijeg
pristupa odgoju u djetinjstvu. I ne samo to, nego su mnogi
koji su potpali pod utjecaj ideja Ibn Tejmijje bili veoma daleko
od shvatanja znaaja duhovnih, emocionalnih i odgojnih
sredstava i veoma su im malo pridavali panje. Imam Ali
ibn Ahmed ibn Hazm (u. 1064. god.) doprinio je izgradnji
osnova naune metodologije u prouavanju drutvenih
zakonitosti, dok je uenjak Abdurrahman ibn Haldun (u.
1406. god.) postavio temelje socioloke misli. Meutim,
misao ove dvojice uenjaka je marginalizirana kao to su
marginalizirane i ideje mnogih kreativnih ljudi koji su ivjeli
u stoljeima slijepog oponaanja i idejne stagnacije. Ibn Hazm
je smatran zagovornikom doslovnog tumaenja, dok ono o
emu je pisao Ibn Haldun nije bilo predmetom interesovanja
sljedbenika tradicionalne misli. Stoga njihova misao nije
251
24.3.2011 8:48:45
stavljena u funkciju izgradnje islamskih drutvenih znanosti,

niti je koritena da bi se unaprijedile pedagoke naune studije
i proizvela eljena reforma u pristupu pitanjima koja su vezana
za period djetinjstva.
Od kasnijih uenjaka ejh Muhammed Abduhu (u. 1905.
god.), a nakon njega simboli kole El-Menar (svjetionik) i
njeni uenici shvatili su znaaj pravilnog vjerovanja, jaanja
znanstvenog mentaliteta i ienja islamske kulture od
praznovjerja. E-ejh Abdurrahman el-Kevakibi shvatio
je znaaj drutvene i politike dimenzije i nunost njenog
postavljanja na vrste temelje islamskih principa i vrijednosti
te nunost da se stane ukraj tiraniji u drutvu. Meutim, sve te
reforme nisu dosegle potrebnu dubinu i nisu postigle eljene
ciljeve jer su ostale u okvirima diskursa namijenjenog starijim.
Reformatori se svojom misli i istraivanjem nisu usmjerili ka
djetinjstvu, odgoju i promjeni u izgradnji ljudske linosti.
Svi ovi napori i oni koji su uslijedili nakon njih nisu
urodili eljenom promjenom jer su misao perioda stagnacije,
obrazovna beivotnost i slijepo oponaanje marginalizirali sve
ove pokuaje, ograniili njihove domete ne doputajui njihovo
razvijanje i interakciju. Zbog toga nije dolo do uvrivanja
islamske naune misli koja bi poivala na upotpunjenju
naune metodologije, razvoju znanosti kakve su psihologija i
sociologija te unaprijeenju odgojnih metoda.
S druge strane, uvezene ideje i vesternizacija nisu bile u
suglasju s osjeajima i psihologijom ummeta i idelogijskim
temeljima na kojima ona poiva to je, takoer, iz objektivnih
razloga sponatano marginaliziralo njihov utjecaj na bie
ummeta.
252
24.3.2011 8:48:45
Odgojna reforma i didaktika knjievnost57

Ako smo shvatili vanost reforme obrazovanja i odgojnih
metoda prilagoenih djetetu, vano je panju mislilaca,
sociologa, psihologa i pedagoga usmjeriti na znaaj didaktike
knjievnosti, koja pouava roditelje kako da budu uistinu
roditelji i osigurava im islamska nauna i socioloko odgojna
shvatanja koja im pomau u izgradnji zdrave porodice i ouvanju
doma kao djelotvornog gnijezda za odrastanje djeteta.
57
Meunarodni institut za islamsku misao u sklopu svojih aktivnosti na

polju islamizaicje znanja i poklanjanja panje odgojnoj strani didaktike
knjievnosti namijenjene muslimanskoj porodici izdao je tokom zadnjih
deset godina nekoliko vanih knjiga i odrao nekoliko naunih skupova
posveenih pitanjima odgoja. U ta izdanja spada i knjiga Delil mektebe
el-usre el-muslime (Vodi za biblioteku muslimanske porodice) iji je plan
izrade i nadzor nad njegovom izradom postavio pisac ove knjige jo dok
je bio Generalni sekretar Meunarodne skuptine muslimanske omladine
(Nedve) u periodu 1973-1979. Tree izdanje ovog vodia objavili su
zajedno Meunarodni institut za islamsku misao i Daru-s-selam iz Kaira
2008. god. Vodi ima za cilj da predstavi najbolje to ima u arapskim
bibliotekama. Uz vodi su dati mnogobrojni sadraji koji pomau itaocu
da doe do onoga to eli od ove didaktike knjievnosti u zavisnosti od
uzrasta, eljene uloge, ili specijalnosti na jednostavan nain. U vodiu su
date i kratke biografije pisaca, koliko je to bilo mogue.
U sadanjem trenutku Institut sprema enciklpedijsko izdanje Delil el-kissa elislamijje (Vodi kroz islamsku priu) koji e pomoi muslimanskoj porodici.
Vodi prestavlja isto islamske prie koje pruaju bezazleno zadovoljstvo
itanja, pomau drutvenom sazrijevanju, usauju uzviene principe i
podupiru ih kod lanova porodice u razliitim fazama. Vodi obuhvata sve
vrste pria i sve vrste pisaca neovisno o temi prie ili identitetu pisca stoga
to je mjerilo prie njen umjetniki kvalitet, njena vrijednost, zabavnoodgojni utjecaj i to koliko doprinosi uspjehu programa islamske reforme.
Institut, takoer, priprema izbor istaknutih didaktikih tekstova (Pobone
islamske pjesme) za razliite drutvene i emocionalne prigode stoga to
poezija i pobona pjesma imaju utjecaja na izgradnju emocionalnih i
estetskih linosti, to je posebno izraeno kod muslimana.
253
24.3.2011 8:48:45
Ovdje je vano, kada govorimo o knjievnosti generalno a

o knjievnosti za djecu posebno, skrenuti panju na injenicu
da knjievnost spada u najvanija umjetnika sredstva koja
utjeu na omladinu svih naroda. Knjievnost istie, pokazuje
i kristalizira specifinosti i kulturu naroda. Shvatanje tih
specifinosti i njihovih simbola ima veliki znaaj u shvatanju
duha odreene civilizacije. Nerazumijevanje ovih specifinosti
i simbola posebno u periodima dekadencije spada u
pitanja koja su u velikoj mjeri doprinijela idejnom i kulturnom
izopaavanju naroda.
Tako neto desilo se s pogrenim shvatanjem likova
simbola koji su koriteni u priama iz kulturne batine,
posebno u priama Hiljadu i jedna no i njima slinim. U
tim priama zli, opasni i divlji likovi ljudi i ivotinja imaju
zadau da sprijee dolazak do blaga i dragocjenosti. Ove zle
sile u mati muslimana predstavljaju simbole zla, iskvarenosti i
nasilja i stoje kao brana pred riznicama istine i dobra, ali te sile
nestaju pred hrabrou estitih i hrabrih tragaa za riznicama.
Hrabrost, upornost i odvanost onih koji tragaju za istinom i
dobrom pobjeuje sile zla i ugnjetavanja i time se eli poruiti
da su fantazije o nesavladivosti sila zla i iskvarenosti samo
privid i opsjena.
alosno je to su specifinosti islamske civilizacije i kulture
i njeni knjievni simboli, zbog neznanja sljedbenika islama i
njihovog zaglupljivanja, postali ulazna vrata i plodno tlo za
ideje praznovjerja, gatanja, lane mate te strepnje i straha od
svijeta i sila dina sljedbenika ummeta. Tako se mata, kreativni
knjievni postupci, umjetnike slike i sredstva razonode,
koji razvijaju energiju vjerovanja, hrabrosti, suprotstavljanja
nasilju i iskvarenosti mladih, pretvaraju u djelotvorna sredstva
254
24.3.2011 8:48:45
duhovnog zastraivanja uz jaanje sistema nasilja i tiranije te

propagiranje aktivnosti vraeva i gatara.
Reforma visokog obrazovanja

Da bi projekti reforme islamskog miljenja i obrazovanja
uspjeli, nuno je izvriti reformu visokog obrazovanja, posebno
na privatnim univerzitetima, koji posjeduju veu slobodu i
inicijativu za obnovu i promjenu, te na onim univerzitetima
koji imaju izvjesnu slobodu i neovisnost u donoenju odluka
a kakvih ima u pojedinim zemljama. To stoga to su univerziteti
ti koji spremaju visokobrazovane kadrove za sva podruja,
a posebno za podruja politikih, pravnih i drutvenih
znanosti. Da bi se ti ciljevi ostvarili, nuno je izvriti reformu
metodologije obrazovanja te objediniti i usaglasiti programe i
izvore obrazovanja. Na taj nain bi obrazovani i struni ljudi
mogli reproducirati islamsku misao i kulturu koja ima jasne
ciljeve, koja iznosi ujednaene stavove i koja nudi alternativu.
Univerzalnost komuniciranja i mogunosti koje nude
sredstva elektronske komunikacije i obrazovanja iroko
otvaraju vrata reformi visokog obrazovanja, podstiu i
podupiru nauna istraivanja te omoguuju unapreivanje
obrazovanja kvalitativno i kvantitativno. Na taj nain mogue
je osigurati kadrove i didaktika sredstva koja zadovoljavaju
potrebe ummeta, mogue se suprotstaviti izazovima vremena,
raditi na ienju i otklanjanju deformacija i boriti se protiv
kulturne otuenosti, apatije i razjedinjenosti.58
58
Veoma je vano istaknuti vanost obrazovanja u svim sferama

humanistikih, drutvenih, prirodno-matematikih i tehnikih znanosti
na univerzitetima u arapskom svijetu na arapskom jeziku to je jedan
255
24.3.2011 8:48:45
Ako elimo pristupiti realizaciji naprijed iznesenog,

a posebno pomoi muslimanskoj porodici, onda je nuno
odmah krenuti u aktivnosti koje e doprinijeti broj produkciji
didaktikih sadraja utemeljenih na zdravim islamskim,
kulturnim i odgojnim vizijama. Ti didaktiki sadraji moraju
od oblika reforme visokog obrazovanja. To stoga to je arapski jezik
maternji jezik Arapa te jezik vjere i kulture islamskog ummeta pa ga je
nuno obogaivati leksikom koja pripada svim naunim otkriima koja
je ostvarila i ostvaruje ljudska civilizacija. Poznato je da se kreativnost
najvie moe izraziti na maternjem jeziku, a to je u ovom sluaju arapski
jezik. Nema sumnje da u razloge naeg neuspjeha da odgovorimo naunim
i tehnolokim izazovima evo ve dva stoljea spada i to to to smo i u
prolosti, a jo uvijek i u sadanjosti, predavali prirodno-matematike i
tehnoloke znanosti na stranim jezicima. U arterije nae kulture i naih
naunih ustanova nee ui plodovi ljudske civilizacije kroz prevoenje
vane periodike u kojoj se objavljuju nova nauna istraivanja i otkria.
Mi smo se zadovoljili prijevodom djela klasine knjievnosti i pria koje
imaju ekonomsku prou.
Obrazovanje na maternjem jeziku u svim etpama spada u veoma vane
stvari pod uvjetom da bude podrano strunim prijevodima svih novih
naunih istraivanjai otkria i to kroz ustanove za prevoenje i njene
kadrove: studente, profesore postdiplomskih studija i centre za nauna
istraivanja iji uposlenici moraju biti dobro osposobljeni za prevoenje.
Nadam se da emo pristupiti osnivanju fakulteta za prevoenje kao i
nacionalnih ustanova za prevoenje i izdavatvo kako bismo obogatili
kulturu ummeta, proirili krug ope naobrazbe i uinili prevoenje
ekonomski isplativim a to bi privuklo poslovne ljude da dadnu svoj
doprinos obogaivanju opeg obrazovanja i kulture ummeta. Nadam se,
takoer, da emo se okrenuti radu i prestati s jalovim svaama o sposobnosti
arapskog jezika da usvoji terminologiju znanosti i tehnologije, jer je
arapski jezik prijevodima iz zlatnog doba islama dokazao da je sposoban
za takvo neto. Uostalom, svi narodi u svijetu koji se ele uzdignuti rade na
prevoenju iako nemaju jezikog bogatstva, mogunosti i strukture kakvu
ima arapski jezik. Jezike akademije i sredstva informiranja moraju uraditi
svoj dio posla u izgradnji termina, njihovom objedinjavanju i propagiranju
kroz obrazovanje i sredstva informiranja.
256
24.3.2011 8:48:45
biti lahko dostupni i moraju biti u svim formama medijskog

izraavanja pisanim, audiovizuelnim, elektronskim. Dunost
nam je pobuditi interes mladih za te sadraje od njihovog
itanja, sluanja, gledanja do njihove primjene u praksi. Nuno
je raditi na podizanju svijesti o znaaju didaktikih sadraja te
o njihovom ulaenju u temelje kulture i prakse muslimana
njihovih mislilaca, odgajatelja, nastavnika, obrazovanih ljudi,
izdavaa posebice u ovoj fazi uspravljanja ummeta.
Plan islamizacije znanja

i vraanja temeljima islamske misli
Nae razumijevanje pravaca miljenja u savremenom
islamskom svijetu, nae shvaanje napora koji se ulau u
islamsku civilizacijsku reformu i ponovnu izgradnju ummeta
uz aktiviranje njegove civilizacijske uloge nee biti potpuno ako
ne shvatimo prirodu islamizacije znanja, ciljeve kojima tei i
napore ulagane prethodnih desetljea kako bi se potakle idejne,
kulturne i odgojne strane islamske civilizacijske reforme.
U svakom sluaju, ono to ovdje navodimo nema za cilj detaljno
objasniti sve napore koji su uloeni u islamizaciju znanja i iskustva
koja smo stekli, nego ima za cilj ponuditi saetu predstavu o
dimenzijama ovih napora i tenjama kojima stremimo.
Nastanak i putanja kretanja

Islamizaciju znanja pokrenuli su mladi, oni koji su
objedinili u sebi islamsku i konvencionalnu kulturu. Prvi
plodovi te ideje pojavili su se u njihovim ranim aktivnostima,
pisanjima i disertacijama prije nego to su se okupili, poeli
saraivati i raditi na polju islama i u slubi islamskog preporoda.
257
24.3.2011 8:48:45
Meu te prve plodove spada knjiga Islamska teorija ekonomije:

Filozofija i savremena sredstva, iji je autor pisac ove knjige,
a koju je 1960. god. u Kairu objavila izdavaka kua Daru-lhatemi.59 Knjiga govori o osnovama programa islamske misli,
njegovom znaaju i mogunostima u oivljavanju savremene
islamske misli.
Vienja ovih mladia pretoena su u program rada kada se
prva generacija njih sastala ezdesetih godina prolog stoljea
u Sjedinjenim Amerikim Dravama u okviru vala studenata iz
islamskog svijeta, posebice iz drava koje su malo prije toga bile
stekle nezavisnost. Poetak sastajanja ove grupe predstavljao
je rad na osnivanju islamskih studentskih kulturnih ustanova
koje e okupljati mlade u sredini koja je za njih bila strana
s vjerske, kulturoloke i socioloke strane a u cilju ouvanja
identiteta studenata muslimana, zatite njihovog vjerovanja,
usmjeravanja energije i napora u pravcu koji e biti u slubi
njihova ummeta te ostvarenja njegovih ciljeva i tenji.
Sa svojim prethodno steenim znanjim i sa irenjem
kulturnih horizonata ovi studenti su shvatili znaaj idejne
dimenzije u krizi do koje je dovelo nauno i civilizacijsko
zaostajanja ummeta. Shvatili su, takoer, znaaj ponovnog
osposobljavanja ummeta kroz reformu i unapreenje odgojnih
i obrazovnih programa i pristupa kako bi se razvila duhovna
i emocionalna energija te nuna znanstvena i tehnoloka
59
Shvativi znaaj metodologije, tema mog naunog istraivanja za

stjecanje zvanja doktora nauka iz meunarodnih odnosa na Univerzitetu
Pensilvanija u Filadelfiji bila je Islamska teorija meunarodnih odnosa:
novi pravci islamske metodologije i miljenja (1973). Knjigu je na arapski
jezik preveo i objavio prof. dr. Nasir el-Burejk, profesor politikih znanosti
na Univerzitetu Kralj Suud u Rijadu.
258
24.3.2011 8:48:46
sposobnost za noenje tereta projekta islamske obnove i

civilizacijske promjene.60
Ambicioznou ovih mladia i njihovim provienjem prvo
je 1963. god. formirana Asocijacija studenata muslimana u
Sjedinjenim Dravama i Kanadi (MSA of the US and Canada).
Ovo udruenje je tokom jednog desetljea svog postojanja
postalo najvee kulturno-obrazovno islamsko studentsko
udruenje na Zapadu i u svome lanstvu je okupljalo hiljade
obrazovanih ljudi iz svih dijelova islamskog svijeta uglavnom
onih na postdiplomskim studijima.
Tokom ovog period iz Asocijacije studenata muslimana
nastalo je nekoliko strukovnih naunih islamskih udruenja
od kojih je najznaajnije Udrenje muslimanskih naunika
za drutvene nauke koje je zvanino osnovano 1972. god.
Cilj ovog udruenja bio je objedinjavanje napora studenata
muslimana koji prouavaju drutvene i humanistike znanosti
kako bi njihova nauna znanja i vjetine bili stavljeni u
funkciju vraanja autentinoj islamskoj misli i reformi njenih
metoda. Cilj udruenja bio je takoer i osnivanje islamskih
sociolokih i humanistikih znanosti utemeljenih na traganju
za ciljevima erijata (mekasid e-eria) i temeljnim uenjima
islama, njegovim shvatanjima i polazitima te iznalaenje
zajednikog znanstvenog jezika sa studentima savremenih
60
Neki vole iz neznanja ili pravei se da ne znaju pitati kako mogu postojati
islamske znanosti i matematika i neislamske znanosti i matematika?
Odgovor je da se pod terminom islamizacija znanja i tehnologije
podrazumijeva ono to se u filozofiji znanosti naziva svrha i cilj rada.
Primijenjeno na ova podruja, to se odnosi na naine njihova usmjeravanja
i koritenja u pozitivne svrhe i u duhu odgovornosti ovjeka kao Boijeg
namjesnika na Zemlji tako da ne postanu sredstvom nasilja, nepravde,
razaranja sredine i unitavanja dobara.
259
24.3.2011 8:48:46
sociolokih i humanistikih znanosti. Usljed nedostatka

znanstvene strunosti i usljed naune povrnosti, kod veine
onih koji su pisali u islamskim asopisima dominirao je
odbrambeni i lahkomisleni misionarski duh. To je dovelo do
jaza i otuivanja izmeu nosilaca islamske misli, zagovaraa
islamske reforme i studenata savremenih drutvenih znanosti
s jedne strane i ljudi na vlasti, politike elite i zagovaraa
promjena, razvoja i modernizacije s druge strane i to zbog
formiranja prozapadnog naina razmiljanja ovih posljednjih i
njihove praktine odgovornosti.
U narednim decenijama veliki broj muslimana koji su
dolazili na studij u Ameriku ostao je i ivjeti u Americi. Takoer
dolazilo je i do iroke migracije muslimanskih mozgova u
Ameriku zbog pogoranja politikog i drutvenog stanja u
mnogim muslimanskim zemljama. Iz Asocijacije studenata
muslimana 1980. nastalo je Islamsko drutvo za Sjevernu
Ameriku (ISNA) iji je cilj bio rad na polju kulture i identiteta
islamske dijaspore u Sjevernoj Americi i Kanadi.
Poetkom petnaestog stoljea po Hidri (1401/1981.
god.) osnovan je Meunarodni institut za islamsku misao
(el-Mahed el-alemi li el-fikr el-islami) kao nauna, kulturna,
islamska, specijalizirana i neovisna ustanova koja radi u slubi
islama, ponovnoj izgradnji njegove islamske metodologije,
ienju islamske kulture i njenog postavljanja na zdrave
islamske naune osnove uz uklanjanje svih deformacija
islamskog univerzalnog vienja, a prije svega zatite od
praznovjerja i gatanja. Ovaj institut radi na ponovnoj
izgradnji islamske linosti, njenom oslobaanju od svih stega
sa znanstvene, psiholoke i emocionalne strane te vraanju
shvatanja njene drutvene dimenzije i civilizacijske kreativne
260
24.3.2011 8:48:46
energije. U ovim aktivnostima Institut sarauje s Udruenjem

muslimanskih naunika za drutvene nauke sluei islamskoj
kulturi i misli.
Meunarodni institut za islamsku misao preao je vanu
etapu ija je osnova reforma metoda i integriranje izvora
islamske znanosti s ciljem pripreme kulturnog i akademskog
prostora kako bi mogao vriti svoju ulogu u ponovnoj
izgradnji metodologije islamske misli i ienja islamske
kulture. Islamsko obrazovanje ne znai kolsko poznavanje
odreene materije napamet, nego znai proces koji se bavi
pitanjima politikog, drutvenog, ekonomskog, odgojnog i
naunog ivota u svjetlu konstanti boanske objave i njenih
uzvienih ciljeva.
Institut je do danas izdao vie od tri stotine i pedeset knjiga
u razliitim podrujima vjerskih, sociolokih, ekonomskih
i pedagokih znanosti. Bavio se i jo uvijek se bavi odnosom
muslimana prema Kuranu asnom i Poslanikovom sunnetu
prema tradiciji, zapadnoj misli te znanostima koje prouavaju
vjene zakone u ivotu i kosmosu, bavio se takoer i pitanjima
metodologije, puteva aktiviranja islamske misli i koritenja
izvora islama u izgradnji drutvenih, humanistikih, pedagokih
i ekonomskih znanosti.
Institut je u tu svrhu organizirao stotine naunih predavanja,
seminara i konferencija u velikom broju znanstvenih metropola
u razliitim zemljama svijeta i za tu svrhu angairao jedan
broj prijateljskih udruenja i udruenja koji s njim sarauju
kako bi poruka Instituta i pitanja islamske kulture, dilema o
islamskoj misli i putevima njene reforme doprla do to veeg
broja mislilaca, obrazovanih ljudi i univerzitetskih profesora iz
razliitih oblasti znanosti.
261
24.3.2011 8:48:46
Meunarodni institut za islamsku misao radi olakanja

misije onima koji piu o pitanjima islamizacije znanja, reformi
programa islamske misli i izgradnji islamskih drutvenih
znanosti izdaje dva periodina asopisa jedan na arapskom
jeziku Islamijjet el-marife (asopis za islamizaciju znanja) i
jedan na engleskom American Journal of Islamic Social Sciences
AJISS (Ameriki asopis za islamske drutvene znanosti), uz
lokalna izdanja i broure koje izdaju prijateljska i udruenja
koja sarauju s Institutom.
Specijalizirane ustanove
za izuavanje i brigu o djetinjstvu
Primarna uloga islamizacije znanja asopisa za obrazovanje
i nauku te ustanova za nauno istraivanje i visoko obrazovanje
jeste rekonstrukcija idejne arene, priprema muslimanskog uma,
rjeavanje metodolokih nedoumica, reforma obrazovanja
i izgradnja i priprema kadrova koji rade u kulturi i znanosti
kako bi mogli izvriti svoju ulogu i ii ukorak s promjenama.
Uz sve navedeno postoji velika i hitna potreba za znanstvenoodgojnu aktivnost usmjerenu na pitanja islamskog odgoja
i pruanje pomoi roditeljima, kolama i odgovornima u
drutvu u formi istraivanja i didaktikih tekstova koji e
pojanjavati islamsko vienje, ponuditi iskustvo i sugerirati
koja su sredstva neophodna kako bi se na odgovarajui nain
moglo odgovoriti promjenama i izazovima i kako bi se roditelji,
uitelji i odgovorni u drutvu mogli upoznati ta se to novo i
korisno pojavilo a s ciljem poboljanja saznajnih i duhovnih
kvaliteta mladih i podizanja njihove efikasnosti.
262
24.3.2011 8:48:46
Fondacija za razvoj djetinjstva

Kako bi se istakao znaaj odgojne strane i njene uloge
u islamskoj reformi, pokrenula ofanziva i mobilizirale
neophodne snage u slubi odgojne misli i drutvene
promjene te obnove i izgradnje strunih, znanstvenih,
istraivakih, odgojnih ustanova koje rade na istraivanjima
i prouavanjima, Meunarodni institut za islamsku misao
zajedno s Meunarodnim islamskim univerzitetom u Maleziji
osnovao je samostalnu istraivaku fondaciju za bavljenje
pitanjima odgoja u Sjedinjenim Amerikim Dravama i nazvao
je Child Development Foundation (CDF) Fondacija za razvoj
djetinjstva. Ova Fondacija i njeni odgojni projekti integrirani su
u Meunarodni institut za islamsku misao zbog razloga vezanih
za djelovanje u Americi nakon septembarskih dogaaja.
Institut i Fondacija nalaze se danas pred problemom
odgojne reforme i promjena u korijenima drutva i vre
neophodne pripreme kako bi do toga dolo kroz ponovnu
izgradnju islamskog univerzalnog vienja baziranog na
vjeri u jednog Boga, moralnim principima i ovjeku kao
Boijem namjesniku na Zemlji. Institut i Fondacija tee
izgradnji islamskog mentaliteta, rade na reformi obrazovanja
i oslobaanja naslijea od natruha praznovjerja i gatanja, te
zatiti muslimana od pogrenog shvatanja dina i drugih
nevidljivih svjetova koji su spomenuti u Kuranu u kontekstima
vezanim za periode prije poslanstva Mummeda, a.s., i mudiza
drugih Boijih poslanika.
Muslimanski um duan se okoristiti civilizacijskim
naslijeem ovjeanstva koje mu stoji na raspolaganju u svim
podrujima ljudskog znanja bilo da se radi o drutvenim i
humanistikim znanostima ili o fizici i civilizacijskim krea263
24.3.2011 8:48:46
tivnim iskustvima. Savremeni muslimanski um ima, takoer,

obavezu da uzme pouku iz iskustva prethodnih generacija
koje su platile visoku cijenu stihijskog i nepromiljenog
prihvatanja, posebno grke filozofije, bez bilo kakve naune
zdrave metodologije. To stihijsko i nepromiljeno prihvatanje
neega to nije islamsko odvelo je muslimane do bespua
metafizikih filozofija koje su iscrpile energiju muslimanskog
uma na pitanjima od kojih nema nikakve korsti. tavie, to je
dovelo i do cijepanja jedinstvenog tkiva ummeta te okrenulo
ummet nagaanjama o hipotetikim pitanjima.
Bit e mnogo obrazovanih ljudi i s jedne i s druge strane
puta koji e shvatiti dimenzije potrebne promjene, njenih nakana
i potrebnih sredstava. Dunost tih ljudi je da pokau hrabrost,
siu u arenu i late se posla. Oni su ti ija je zadaa spremanje
nove generacije sposobne da po svojim znanstvenim i duhovnim
kvalifikacijama nosi misiju islama, digne bajrak i nastavi hod.
Iskustvo s islamizacijom znanja

u pripremi alternativnih kadrova
Iskustvo s islamizacijom znanja na Meunarodnom
islamskom univerzitetu u Maleziji iz perioda 1988-1999. god.
i planovi priprema islamski obrazovanih akademskih kadrova
spada u vodea nauna praktina iskustva na ovome planu.
Realizacija projekta preputena je jednom od osnivaa
Meunarodnog instituta za islamsku misao. To je utjecalo da
ideja islamizacije znanja ima vane dimenzije i pokae u praksi
svoju vrijednost i metodoloku ispravnost.61
61
Da bi se shvatile neke dimenzije eksperimenta i njegova idejna pozadina,

treba pogledati izdanja Meunarodnog instituta za islamsku misao i neka
264
24.3.2011 8:48:46
Vano je da shvatimo da su djelovanje Meunarodnog

instituta za islamsku misao i djelovanje Fondacija za razvoj
djetinjstva u okviru iskustva islamizacije znanja dvije
aktivnosti koje se meusobno nadopunjuju. To je stoga to se
kulturna i odgojna reforma meusobno nadopunju. Ako je
aktivnost Instituta usmjerena na rad na polju intelektualnog i
metodolokog rada na preispitivanju odgoja i obrazovanja, rad
Fondacije u saradnji s Institutom usmjeren je na odgojni
rad i kulturnu reformu u korijenu strukture linosti ovjeka
muslimana u razliitim fazama djetinjstva na djelotvoran
odgojni nain. U svakom sluaju, pobuda za odgojno djelovanje
nije razliita.
Koliko e nauni metod koji je u slubi reforme i promjene
u ovoj fazi ivota ummeta biti uspjean ovisi o tome koliki se
odgojni napori ulau, koliko su ispravna vienja, vrijednosti
od djela pisca ove knjige kao to su: Islamska teorija ekonomije: filozofija
i savremena sredstva (1960), Islamska teorija meunarodnih odnosa: Novi
pravci u islamskoj metodologiji i miljenju (1972). Takoer treba pogledati
i radove: Politika i vlast rad prezentiran na Drugom meunarodnom
susretu Meunarodne skuptine muslimanske omladine (1973) i objavljen
u sklopu publikacija s tog susreta; Islamizacija politikih znanosti rad
prezentiran na Prvom meunarodnom kongresu za islamsko obrazovanje
odranom u Mekki (1977); Islamizacija znanja: Novi metod u reformi
savremenog znanja rad prezentiran na Drugom svjetskom kongresu za
islamizaciju znanja odranom u Islamabadu Pakisatan (1982) i objavljen
u radovima kongresa koje je izdao Meunarodni institut za islamsku
misao. Pogledati i knjigu Islamizacija znanja: Plan i dostignua koju je za
tampu pripremio ehid dr. Ismail el-Faruki, da mu se Allah smiluje, a
izdao Meunarodni institut za islamsku misao nakon dopuna i korekcija
koje je unio pisac za izdanja na arapskom i engleskom jeziku (prev. Hilmija
erimovi, El-Kalem, 2004.), zatim knjigu Kriza muslimanskog miljenja
(1986), izdanje Meunarodnog instituta za islamsku misao (prev. Sabina
Berberovi, El-Kalem, 2004.).
265
24.3.2011 8:48:46
i principa koji se usauju u dijete; koliko se radi na ravnotei

linih i kolektivnih strana u islamskoj linosti; koliko se razvija
epska hrabrost; koliko se ugrauje u dijete zdrava svijest i
potpaljuje od poetka ranog djetinjstva duh inicijative,
kreativno kritiko ulo te dotjeruju i prave poboljanja u
razliitim fazama.
ovjeanstvo
Regija i
domovina
Rod(bina) Pojedinac
Ummet
Narod i
nacija
Porodica
Ummet
ovjeanstvo
ovjeanstvo
Ummet
Ummet
ovjeanstvo
Skica broj 10. Dijagramski prikaz islamskog poimanja odnosa

meu ljudima: isprepletenost i neraskidiva povezanost ljudskog
i civilizacijskog
266
24.3.2011 8:48:46
Ako prvi korak predstavlja islamizacija znanja kroz

reformu programa obrazovanja, ako drugi korak predstavlja
rad na reformi uloge porodice i odnosa roditelja na islamskim
osnovama ljubavi, povjerenja i sigurnosti te osiguranja
poeljnog doma za odgoj u kojem e se razvijati dijete
zaokruene linosti, snano, sposobno i pouzdano, onda
trei korak predstavlja pedagoko osvjeivanje koje pretvara
mogunosti porodice da prui ljubav, povjerenje i sigurnost
u pozitivan i djelotvoran odgojni program. Taj program vodi
dijete i brine se o njemu radi razvijanja njegovih sposobnosti
i nadarenosti uz formiranja znanstvenog mentaliteta i ive
drutvene svijesti.
etvrti korak predstavlja osiguranje znanstvenih i
odgojnih sredstava nastavnicima koja im pomau u vrenju
njihove zadae. To se vri tako to se opremaju sa svim to je
novo i korisno na odgojnom planu, uz produkciju didaktike
knjievnosti koja pomae i produbljava njihova shvatanja.
Njima moraju stajati na raspolaganju programi koji im nude
odgavarujue spoznaje i znanja za svaku fazu djetinjstva.
Ova etiri koraka moraju biti meusobno tijesno povezana,
uravnoteena i istovremena uz vraanje dimenzije obnove
i promjene u historiji misli ummeta i njegovoj civilizacijskoj
borbi. Ova etiri koraka moraju initi osnovnu odgojnu
dimenziju djeteta po ugledu na nain odgojnog djelovanja
asnog Poslanika.
Uz plan rada Instituta da bi mogao zaokruiti svoj
prototip projekta potrebno je osnivanje meunarodne
obrazovne ustanove pod ijom vizijom bi bio postavljen lanac
islamskih kola u razliitim dijelovima svijeta koje e oliavati
jezgro filozofije, programa i metoda Instituta i biti model za
267
24.3.2011 8:48:46
aktiviranje uloge porodice i kole. U tim kolama programi

rada se ne zaustavljaju na djetetu i njegovim aktivnostima samo
unutar zidova kole i za vrijeme nastave, nego se njihov utjecaj,
interes i briga proteu na porodicu i njena odgojna shvatanja.
Institut pravi odgojne planove, obrazovne programe i
aktivnosti kola u emocionalnom, kulturnom, saznajnom i
tjelesnom domenu uenika. Ti planovi, programi i aktivnosti
planiraju se na temelju zdravog kuranskog univerzalnog vienja
i iste islamske kulture iji je uzor Poslanik, s.a.v.s. Programi
vode rauna o duhovnoj, emocionalnoj i saznajnoj strani
uenika i o tome da se te strane harmonino nadopunjuju te da
sva podruja u svim etapama budu u funkciji eljenog odgoja.
Meunarodne islamske kole

Meunarodni institut za islamsku misao poeo je ovaj
hod kroz iskustvo Meunarodnog islamskog univerziteta
u Maleziji. Univerzitet je ustanovio Centar za istraivanje
programa i nastavnih planova opeg odgoja i obrazovanja
s ciljem da radi na izgradnji kole pri Univerzitetu koja e
posluiti kao prototip. Centar je preko jednog broja profesora
specijaliziranih za odgoj, na osnovu utvrenog plana, uz
direktan nadzor uprave Univerziteta, te u saradnji sa nekoliko
specijaliziranih komisija sastavljenih od univerzitetskih
profesora iz razliitih akademskih podruja uradio prve nacrte
programa odgoja za razliite faze opeg obrazovanja. I stvarno
je uspostavljena kola pri univerzitetu koja obuhvata razliite
faze opeg obrazovanja. U koli se realiziraju postavljeni
programi i nadati se da e kola nastaviti djelovati na nain i s
ciljevima na kojima je utemeljena te da e Centar za istraivanje
programa i nastavnih planova nastaviti unapreivati te
268
24.3.2011 8:48:47
programe i uspjeti izraditi sve udbenike koje predviaju ti

unaprijeeni programi.
Cilj odvajanja Centra za istraivanje programa i
nastavnih planova od Univerziteta i uprave kole bio je da se
Centar posveti istraivanjima odgoja i obrazovanja i zatiti
od administrativnih pitanja i svakodnevnih briga. S ciljem
izgradnje veza te naune i odgojne saradnje izmeu Univerziteta
i Centra, ustanovljena je krovna uprava. Neto slino se moe
oekivati i izmeu lanca islamskih meunarodnih kola ili
lanca civlizacijski i odogojno superiornih kola. Institut e
u saradnji sa svim zainteresiranim stranama u Americi i u
islamskom svijetu nastaviti rad i nauna istraivanja u cilju
razvoja i unapreenja odgoja i obrazovanja te izradi potrebnih
programskih udbenika. Institut e takoer raditi na osnivanju
lanca islamskih meunarodnih kola i neophodnih odgojnih
ustanova za nadzor nad njima te postavljanju neophodnih
organizacionih planova za njihov, ako Bog da, uspjeh i irenje.
Kako bi program islamizacije znanja bio kompletiran i
izvrena reforma islamske misli u slubi projekta islamske
civilizacijske reforme, veoma je vano da Meunarodni institut
za islamsku misao, Fondacija za razvoj djetinjstva i Fondacija
islamskih meunarodnih kola rade pod krovom jednog saveza
ustanova islamske civilizacije i misli i da sarauju s razliitim
idejnim i civilizacijskim centrima koji u svom radu imaju isti cilj.
Veoma je vano za projekat islamizacije znanja da oni
koji prihvataju ovaj projekat i njegove programe bilo gdje
da se nalaze u svijetu svoj napor usmjere u djelotvorno
prouavanje drutvenih, humanistikih, ekonomskih i
stratekih pitanja s islamske take gledita. Aktivnosti ustanova
programa islamizacije znanja moraju biti posebno usmjerene
269
24.3.2011 8:48:47
na pitanja filozofije znanosti i praenje nuanih, tehnolokih i

civilizacijskih usmjerenja uz iznoenje islamskog vienja po tim
pitanjiima. Istraivai, takoer, moraju posvetiti punu panju
pitanjima prava ovjeka muslimana te nuditi vjerodostojne
studije i informacije o njima stvaljajui ih iskreno i vjerno pred
ummet, njegova vostva i sredstva informiranja.
Potreba za obznanjivanjem
programskih i idejnih principa
U ovoj fazi u kojoj se nalazi islamska misao i stanja
u kojem se nalaze narodi koji pripadaju ovom ummetu i
njegove drutvene i obrazovne ustanove, smatram da je dolo
vrijeme da se elita mislilaca, znanstvenika i obrazovanih ljudi
sastanu na dobro pripremljenoj konferenciji s koje e izai
pred ummet s proglasom opih principa koji se tiu temeljnih
pitanja ivota ummeta. Na toj konferenciji bi bili postavljeni
temelji i razmotrene tenje, opa naela, principi, prioriteti i
izazovi. Taj proglas bi predstavljao vodi rada s metodolokim
pravilima, davao bi okvir i na uvjerljiv nain osvjetljavao put
promjena, kretanja i reformi u podrujima znanja, kulture,
odgoja i obrazovanja, te zatvarao put loem razumijevanju,
zabludama i obmanama.
Nepostojanje ovakvog vodia u vremenu zaostalosti,
tumaranja i lutanja u kojem se nalazi ummet i od ega pati misao
ummeta predstavlja ogromnu greku i neoprostiv propust.
inim dovu Uzvienom Allahu da nadahne umne i
mudre ljude ummeta da poure sa zatvaranjem pukotine
i usmjeravanjem ummeta na Pravi put u slubi ummeta i u
slubi ovjeanstva i da izvre svoju ulogu prenoenja poruke
islama, a On uistinu sve moe.
270
24.3.2011 8:48:47
Razdvojenost politikog i idejnog vostva

Slabljenje oba vostva i nesposobnost
za prihvatanje promjena
Despotizam i politiki teror
Degradacija razuma, slijepo oponaanje
i vjersko teroriziranje/ zastraivanje
Sakaenje univerzalne vizije
Devijacije i slabosti u znanstvenoj metodologiji i pojava jaza
izmeu doslovnog poimanja univerzalnih vrijednosti na
jednoj i stvarnosti na drugoj strani
Nazadak i kulturne natruhe: slijepo oponaanje, praznovjerje
i gatanje
Jaz izmeu spoznajnog i osjeajnog
Zatvaranje vrata idtihada
(slijepo oponaanje i znanstveni literalizam)
Teror duhovni i emocionalni
Okamenjenost znanja i dekadencija obrazovanja
Pristupi u odgoju koji poivaju na zastraivanju
Sistem obrazovanja u kome vlada podvojenost
izmeu spoznaje i osjeaja
Pasivan i zastraen ummet s robovskom svijesti
Zaostajanje ummeta na polju znanosti
Odsustvo osjeaja za zajednicu
Skica broj 11. Posljedice devijantnosti u znanstvenoj metodologiji
i pristupu odgoju
271
24.3.2011 8:48:47
Reforma metodologije:
Oivljavanje jedinstva univerzalnog, vjerskog znanja na
jednoj i znanja koje spada u kategoriju humanistikog i
prirodoslovnog na drugoj strani
Kulturna reforma:
Vraanje univerzalne islamske vizije koja poiva na vjerovanju
u jednog Boga i ovjekovo namjesnitvo na Zemlji
Vjerovanje, ibadet i ulaganje truda
ienje kulture od natruha praznovjerja
Eliminiranje zastraivakog diskursa
Reforma odgoja:
Uvoenje djelotvornih promjena u psiholoko-emocionalnom pristupu odgoju u periodu djetinjstva.
Oivljavanje jedinstva obrazovne i psiholoko-emocionalne
komponente u odgoju djeteta
Oivljavanje Poslanikovog, s.a.v.s., pristupa u odgoju
pristupa koji je okrenut usaivanju vrijednosti vjere, svijesti
o ovjekovom namjesnitvu na Zemlji, discipliniranosti i
odgovornosti, s ciljem da djetetu omilimo ono to se od njega
oekuje, da ga ohrabrimo i da budemo ustrajni u podizanju
djeteta
Klju pokretanja promjena i reforme lei u ulozi porodice i
roditelja i u injenici da oni nedvojbeno ele najbolje svojoj
djeci
Reforma obrazovanja i ponovno objedinjavanje znanstvenog
i emocionalnog u okviru obrazovanja
(nastavlja se)
272
24.3.2011 8:48:47
(nastavak)
Ummet trebaju krasiti:
Pozitivan duh i odvanost
Sposobnost, kolektivna inicijativa, dosljednost i preciznost
Psihologija slobodnih ljudi i oslobaanje od robovske
psihologije, egoizma i malodunosti
Skica broj 12. Temeljne pretpostavke za uspjeh reforme
ummeta: dijete koje vjeruje i koje je samouvjereno, koje ima
jasan pogled, koje se osjea jednakim, dijete koje je slobodno,
snano i sposobno
273
24.3.2011 8:48:47
Idejna reforma
Integracija znanja
Reforma na polju metodologije znanstveni islamski
mentalitet
Kulturno, vjersko i praktino proiavanje i oslobaanje od
praznovjerja i etnocentrizma
Reforma odgoja
Jedinstvo znanstvenog i duhovno-emocionalnog u odgoju
Ljubav, podsticanje i uvaavanje
Oslobaanje od robovske psihologije
Vjera, hrabrost, inicijativa, profesionalnost i osjeaj za
zajednicu
Svijest o namjesnitvu na Zemlji i sueljavanje sa izazovima
Skica broj 13. Pozitivne posljedice idejne i odgojne reforme
274
24.3.2011 8:48:47
Stvarnost islamskog ummeta

Islam
Univerzalne vrijednosti
i djelotvorno vjerovanje
Draga civilizacijska
sjeanja
Robovska sihologija
Loa drutvena stvarnost
Psiholoke konice
Reformski pokreti i pokuaji

Nepotpuni idejni planovi idejne konice koje oteavaju
put reforme pljake dominacija politikog nad idejnim
slijepo slijeenje i oponaanje prevaga politikih usmjerenja
u reformi vjerski diskurs koji povrno djeluje na odrasle.
Nemo u poticanju ummeta na reformu i ostvarenje
velikih ciljeva te nesposobnost sueljavanja sa izazovima i
promjenama
Nauni, tehnoloki, politiki, ekonomski, vojni i civilizacijski
neuspjeh
Zaostalost razjedinjenost despotizam otimaina
kolonijalizam neznanje siromatvo bolest
Skica broj 14. Ogranieni reformski pokreti koji nisu uspjeli
ostvariti cilj
275
24.3.2011 8:48:47
Iskorjenjivanje
robovske psihologije
Razvoj dostojanstvenog
islamskog duha
Islamizacija ummeta
Reformski, znanstveni, emocionalni i psiholoki pokret
(islamizacija ovjeka, islamizacija znanja i onoga najdubljeg
u ovjeku svijesti)
Oivljavanje univerzalne vizije koja poiva na vjeri u jednog
Boga i ovjekovo namjesnitvo na Zemlji
Reforma epistemiologije i metodologije: Integriranje znanja
koja nude Objava i znanost
(itanje znakova iz Objave i znakova iz svijeta)
Podizanje djeteta: Obnova odgojnih metoda kroz integriranje
obrazovne i psiholoko-emotivne odgojne komponente
(ljubav, ohrabrenje, razumijevanje, sloboda, samopouzdanje,
navikavanje na tanost i usaivanje osjeaja odgovornosti)
Nauni duh, pozitivan pogled na svijet, snaan duh, osjeaj
odgovornosti za zajednicu, kreativnost
Skica broj 15. Reforma ummeta: Korjenit, efikasan, reformski
pokret
276
24.3.2011 8:48:47
Drutvo razjedinjeno i zaostalo na idejnom,

duhovnom i civilizacijskom planu
Kriza opeg pristpa emotivnom i psiholokom razvoju
Reforma metodologije i preispitivanje i prilagoavanje
obrazovanja
Odgojna reforma
Islamsko odgojno i nauno
djelovanje na roditelje i drutvo
Dijete predstavlja plodno tlo za
duhovno-emocionalnu promjenu
Pozitivno nadopunjavanje znanstvenog i duhovnog
Sposobna generacija svjesna uloge ovjeka
kao Allahovog namjesnika na Zemlji
Graanin obrazovan, kreativan,
osloboen praznovjerja i nemoi
Graanin od povjerenja, odgovoran,
moralan, sposoban i drutven
Skica broj 16. Dijete: Dimenzija koja nedostaje u projektu
reforme ummeta
277
24.3.2011 8:48:47
Reforma metodologije odgoja i obrazovanja
Aktivno nauno djelovanje

Intelektualci i odgajatelji koji posjeduju
svijest i znanstvene sposobnosti
Islamski didaktiki tekstovi koji e

djelovati idejno i odgojno
Prvo i najvanije: Osnovno je odgojno djelovati na roditelje

Drugo: Odgojno djelovati na one koji rade u obrazovanju i
na kole
Tree: Idejno, nauno i struno djelovati na ustanove u
drutvu.
Staviti u funkciju prirodni nagon kod roditelja

Djelovati na roditelje kroz njihovo islamsko, odgojno i
obrazovno uzdizanje
(Pouni knjievni tekstovi koji e podsticati odgoj i
obrazovanje tokom kolskog i univerzitetskog obrazovanja,
nauni seminari, slobodni programi, klubovi, aktivno
islamsko djelovanje, internet i islamski satelitski tv-kanali)
(nastavlja se)
278
24.3.2011 8:48:47
(nastavak)
Klju zdrave i korjenite odgojne reforme predstavljaju
roditelji i porodica te njihovi prirodni motivi da se angairaju
u onome u emu je korist za njihovu djecu. Usto, oni imaju
izuzetnu snagu utjecaja na psihologiju i nain razmiljanja
djece, a ta se snaga i energija u sadanjem vremenu ne koristi
dovoljno zbog neznanja roditelja i nepostojanja lijepih i
atraktivnih knjievnih islamskih tekstova koji uvjerljivo i
efikasno djeluju na djecu.
Nuno je osigurati atraktivne knjievne tekstove i obaveznu
lektiru te djelotvorne odgojne materijale, islamski orijentirane
kako bi olakali zadau onima koji rade u obrazovanju i
odgoju te ostalim kategorijama drutva.
Nuno je otvarati naune centre i institucije koje e teiti i
biti sposobne da obnove i uzdignu misao ummeta.
Skica broj 17. Roditelji predstavljaju klju reforme
te djelotvorne a mirne promjene drutva.
279
24.3.2011 8:48:47
280
24.3.2011 8:48:47
ZAKLJUAK
ta moramo znati i raditi

Korisno je da na kraju puta rezimiramo osnovnu viziju
iznesenu u ovoj knjizi te ope pravce i cilj koji postavlja pred
itaoca. U biti knjiga predstavlja osvjetljavanje i razumijevanje
krize ummeta te potcrtavanje elemenata koji nedostaju u
projektima prieljkivane islamske reforme.
Islamski ummet nosi misiju upute i svjetla. U prolosti je
taj ummet izvrio korekciju toka ljudske civilizacije i uzdigao je
na najvie visine moralnosti, naunosti i univerzalnosti dajui
joj polazita koja stoje iza svih dostignua savremene ljudske
civilizacije.
Uprkos velianstvene i uzviene civilizacijske snage
vjerovanja koje je razbuktao islam, talozi tradicija, kultura
i filozofija te promjena politike baze u plemensku i etniku
utjecale su na iskrivljivanje islamske vizije, razaranje
metodologije misli i islamskog poimanja znanja te zagaivanje
kulture islama. To je uinilo da ummet izgubi svoju univerzalnu
dimenziju te omoguilo mentalitetima praznovjerja, gatanja i
etnocentrizama da ovladaju ummetom.
Ta ideoloka i intelektualna zamagljenost i kulturna
deformiranost doveli su do apatije i zaostalosti te do slabosti
i nemoi kod vodeih ljudi ummeta, to je za rezultat imalo
281
24.3.2011 8:48:47
zaostajanje te politiko i vjersko zastraivanje.62 U ummetu se

rodila robovska psihologija koju karakterizira individualnost,
strah i nepostojanje inicijative, a to je ummet pretvorilo u
indiferentno tijelo bez tenji za jedinstvom i solidarnou,
bez duha hrabrosti, bez moi kreativnosti i inicijative. Tako je
ummet postao rtvom svakog neprijatelja i pohlepnika.
Uslijedili su pokuaji reforme koji su uprkos predanosti
i rtvama ostali parcijalni i politiki. I uprkos tome to
takvi pokuaji uvijek tee ka buenju tenji, suprotstavljanju
i odbijanju nasrtaja na ummet, nisu imali potpunu svijest
o pravom stanju epistemiolokih, kulturnih, psiholokih i
emocionalnih bolesti ummeta.
Priroda politikog diskursa je da radi na zbijanju redova
i oivljavanja nade, ali ako on ne ostavi prostora za kritiki
intelektualni diskurs, ummet nee uspjeti obnoviti energiju,
nee je moi razvijati i nee se moi suprotstaviti izazovima.
Tada je njegova sudbina sudbina napora i reformskih pokreta
koji dovode do iscrpljivanja i dodatnog slabljenja.
Neshvatanje problema spoznaje a time i neshvatanje
odnosa spoznajnog s psiholoko-emocionalnim jedan je
od najvanijih razloga u cijepanju znanosti u muslimana na
vjersku i graansku, suprotstavljenih jedna drugoj. One se
meusobno odbijaju i ne slau se. Tako su i jedna i druga
skonale u nekonzistenosti filozofa i beivotnosti vjerskih
znanosti to jest u sveopem intelektualnom mrtvilu,
krljavosti, neplodnosti i apatiji. To nam je u naslijee ostavilo
da se brinemo o nevanim informacijama i da ne shvatamo
62
Pogledaj: Ikalijje el-istibdad ve-l-fesad fi el-fikr ve et-tarih es-sijasi elislami, pisca ovog djela, El-Muslim el-muasir, br. 122, godina XXXI, Kairo
2006.
282
24.3.2011 8:48:47
kakav je njihov odnos s praktinim i emocionalnim te kakve

su njihove posljedice po samu ljudsku linost. Tako smo
zanemarili humanistike znanosti, zanemarili smo djetinjstvo
i odgoj koji predstavljaju podruje promjene, podruje razvoja
energije, iskoritavanja sposobnosti i osiguranje skladita
jedinstvene rastue energije koja je neophodna kako bismo se
nosili s promjenama i suprotstavili izazovima.
Kako bismo pokrenuli tokove preporoda i napretka
te ponovo izgradili psihiku i emocionalnu energiju koja
pokree ovjekovu volju i napore neophodne za preporod
ummeta, intelektualci, uenjaci, univerzitetski profesori,
obrazovani ljudi i vostva u ummetu moraju izvriti svoju
ulogu u ponovnom uspostavljanju temelja tamo gdje su se
desili propusti te pripremiti sve to je znanstveno i kadrovski
potrebno radi mobilizacije sljedbenika ummeta i realizacije
projekta izgradnje i civlizacijske islamske reforme.
Mora se ponovo vratiti islamska civilizacijska vizija
bazirana na vjeri u jednog Boga te civilizacijskoj kreativnosti
i dobru. Mora doi do reforme planova obrazovanja i spajanja
njegove dvije strane vrijednosno-vjerske i prirodnoznanstvene; mora se oistiti islamska kultura od svih mrlja
neplodnosti i zagaenosti.
Nakon toga slijedi meusobno djelovanje znanstvenog,
psiholokog i emocionalnog u formiranju ovjeka muslimana
kako bi bio estit vjernik, kreativan i sposoban da osigura
snagu i neophodne vjetine radi suprotstavljanja izazovima.
Miljenje i intelektualci, obrazovani ljudi predstavljaju
jezgro iz kojega treba krenuti reforma. Pedagogija i odgajatelji
predstavljaju polazite psiholoke i emocionalne reforme. Na
283
24.3.2011 8:48:48
taj nain univerzitetski profesori i visoko obrazovanje postaju

kljuni akteri u procesu reforme, a odgoj i ope obrazovanje
podupiru porodicu na polju psiholoke i emocionalne
reforme.
Ustanove razliitih vrsta moraju paziti na aktuelno stanje,
voditi rauna o kontinuitetu i nadgledati promjene u okviru
postojeeg stanja. To drugim rijeima znai da nema nikakvih
ruilakih aktivnosti. Oni koji ele reformu i promjene moraju
znati klju pokretanja procesa promjena. Bez poznavanja
kljua procesa promjena i svega onoga to pokretanje promjena
iziskuje, ne moe se izvriti eljena promjena, a reformatori e
sliiti onima koji rukama pokreu tokove kola promjene.
Klju pokretanja promjena mirnim putem u drutvu
nabolje nalazi se u prirodnoj pobudi koja se nalazi u duama
roditelja i u njihovom nastojanju da urade sve to mogu a to
je u interesu njihove djece. To je podsticaj koji je Allah ugradio
u ljudske due i on ima mo i najvei utjecaj u formiranju
mentaliteta osobe i njene psihologije u fazi djetinjstva.
Stoga je neophodna solidarnost ljudi od nauke i odgajatelja
u izvravanju svojih uloga u razumijevanju roditeljstva i
djetinjstva te u naunim istraivanjima na polju odgoja. Nuno
je, takoer, ponuditi roditeljima didaktiki djelotvorne tekstove
kako bi shvatili i razumjeli znaaj onoga to se od njih trai.
Stoga je Meunarodni islamski univerzitet u Maleziji,
stojei na poziciji nunosti islamizacije znanja, uvrstio tri
obavezna predmeta za svoje studente: Porodica i roditeljstvo,
Kreativna misao i rjeavanje problema te Uspon i pad
civilizacija. Ta tri predmeta su uvjet za stjecanje diplome na
ovom univerzitetu za sve studente koji na njemu studiraju.
284
24.3.2011 8:48:48
Spoznajna (kognitivna) uloga kole i uitelja slijedi i

nadopunjuje emocionalno-odgojnu ulogu oeva i majki.
Uloga uitelja se nadopunjuje s ulogom roditelja tako to se
uitelj, obino, brine za dijete, nastoji ga osposobiti da bude
uspjeno u ivotu probudei u njemu energiju kojom e se
suprotstavljati izazovima i savladavati ih.
Iz svega iznesenog jasno je da u najvanije razloge
neefikasnosti reformskih pokreta u historiji ummeta spada
neshvatanje znaaja emocionalne strane u ispravljanju duhovne
truhlosti koja je zadesila ummet, a time i neshvatanje znaaja
uloge djetinjstva u pokretanju duhovne i emocionalne reforme
i oslobaanja ummeta od robovske psihologije.
Kao to se da na kraju zakljuiti, odgovornost je
intelektualaca, odgajatelja, obrazovanih ljudi, profesora i
uitelja da uzmu inicijativu u svoje ruke i stave u funkciju
klju koji pokree mirne promjene i korjenite reforme.
Istu tu ulogu vri voza auta u pokretanju auta i njegovom
upravljanju prema cilju. U ovom sluaju to znai aktiviranje
faktora djetinjstva koji predstavlja nunu dimenziju za
aktiviranje duha ummeta. Tom djetinjstvu nuno je osigurati
sve za njegov zdrav i nesmetan razvoj, osloboditi ga i razviti u
njemu energije i sposobnosti. Bavljenje djetinjstvom mora biti
struno i uvjerljivo i u tome smislu neophodno je ustanoviti
centre za nauno istraivanje kako bi djetetu bili ponueni ivi
odgojno-oborazovni programi. Na izradi tih programa i na
njihovom marketingu moraju saraivati svi odani obrazovani i
sposobni kadrovi, oni koji rade u reformskim pokretima, voe
drutva i civilne ustanove drutva. To je jedini nain na koji
musliman moe uzeti u svoje ruke uzde kreativne inicijative
i samo u tom sluaju e se odazvati ustanove drutva one
285
24.3.2011 8:48:48
e, ustvari, nuno postati pomagai u ostvarenju navedenih

ciljeva. (Onakvi kakvi ste onakve ete imati za upravitelje).
Na roditeljima je da shvate da su oni u ovoj fazi klju i
osnova za oslobaanje ummeta, izgradnju njegovih mogunosti
i budunosti njegovih pokoljenja i da bez njihova napora u
ispravnom smjeru nema puta mogunostima, dostojanstvu i
izbavljenju.
Poslednje to elim rei intelektualcima, obrazovanim
ljudima i reformatorima o vrsti njihovih napora i uloge jeste
da je veoma vano za uspjeh njihovih napora da rade marljivo
u vrenju svoje pionirske uloge u pokretanju kljua promjena
u ummetu kroz predstavljanje islamske civilizacijske vizije,
reforme odgoja i obrazovanja, otvaranja oiju pred duhovnim
bolestima i otvaranja oiju za naine lijeenja od tih bolesti i
njihovo iskorjenjivanje.
ivot Poslanika, s.a.v.s., najbolje pokazuje kako dolaze
plodovi ustrajnosti i strpljenja. Trinaest godina je u Mekki
u sebi i ashabima kroz rad, strpljenje i ustrajnost uvrivao
temelje, izgraivao linosti i spremao kadrove da bi nakon toga
krenula energija reforme koja je u deset godina promijenila lice
zemlje i historije, isprala sve nanose i uklonila prepreke pred
ummetom, civilizacijom i novim osvitom. Tako su se odvijali
svi veliki pokreti promjena u historiji.
Bez oslanjanja na sebe i oslobaanja od snova da e nas neko
drugi spasiti i snova da postoji lahko i brzo rjeenje, ummet e
desetine i stotine godina ii putem straha od drugoga i putem
ponienja i bit e nemoan, poraen i ponien. U budunosti
ne moemo kao to nismo mogli ni u prolosti oekivati
nita manje kriza i katastrofa koje iscrpljuju svaki dan i u svakoj
286
24.3.2011 8:48:48
generaciji ovo malo snage i sposobnosti koja nam je potrebna

kako bismo se ispravili i razvili nae potencijale. Molim
Allaha da nam pomogne da se probudimo prije svega da se
probude intelektualci, obrazovani ljudi i reformatori te da oni
izvre svoju zadau, postave pokret reforme ummeta na prave
tranice za vlastiti preobraaj i uvrste temelje za izgradnju
generacija koje e krasiti razum te slobodne, ispravne i zdrave
emocije. Uzvieni Allah u Kuranu asnom kae: Zaista Allah
ne mijenja stanja jednog naroda dok taj narod ne izmijeni ono
to je u njihovim duama... (Er-Rad, 11). Tako Mi vremena,
doista je ovjek na gubitku, osim onih koji vjeruju i ine dobra
djela preporuujui jedni drugima istinu i preporuujui jedni
drugima strpljenje. (El-Asr, 1-3)
Molim uzvienog Allaha za pomo, pravi put i dobrobit.
I posljednja naa dova je da zahvala pripada Allahu,
Gospodaru svjetova.
287
24.3.2011 8:48:48

Kriza Islamske Civilizacije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kriza Islamske Civilizacije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KRIZA ISLAMSKE CIVILIZACIJE: KORIJENI U KULTURI I ODGOJU bavi se jednim

IZDAVAKI CENTAR RIJASETA

tampano u bosni i hercegovini TARIKDESIGN 2010.

EBU SULEJMAN | KRIZA ISLAMSKE CIVILIZACIJE

Dr. ABDULHAMID AHMED MUHAMMED EBU SULEJMAN

roen je u Mekki 1936. godine.

ABDULHAMID AHMED EBU SULEJMAN

biblioteka posebna izdanja

AbduLhAMId AhMEd Ebu SuLEJMAn

biblioteka posebna izdanja

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 1

Abdulhamid Ahmed Ebu Sulejman

KRIZA ISLAMSKE CIVILIZACIJE

Sukut el-hadare el-islamijje: el-duzur es-sekafijje ve et-terbevijje

Munir Muji i Mustafa Prljaa

ArKA Press, Sarajevo

CiP - Katalogizacija u publikaciji

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 2

AbdulhAmid Ahmed ebu SulejmAn

Sarajevo, 1431. po H. / 2010. godine

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 3

izdanje ove knjige je realizirano zahvaljujui podrci

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 4

U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog!

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 5

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 6

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 7

Abdulhamid Ahmed Ebu Sulejman

Pokreti islamske reforme i potreba valorizacije ............................... 106

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 8

KRIZA ISLAMSKE CIVILIZACIJE

ETVRTO POGLAVLJE .................................................................... 155

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 9

Abdulhamid Ahmed Ebu Sulejman

PETO POGLAVLJE ............................................................................. 203

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 10

U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog!

Ovdje prevedeni tekst Sukut el-hadare el-islamijje: el-duzur es-sekafijje

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 11

Abdulhamid Ahmed Ebu Sulejman

projekat nee moi izazvati potrebnu promjenu koja e dovesti

Aluzija na znaaj odgoja u Kuranu.

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 12

KRIZA ISLAMSKE CIVILIZACIJE

Izraeliana od strane Musaa, a.s., pod uvjetom da intelektualci,

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 13

Abdulhamid Ahmed Ebu Sulejman

praksu. Mislei i umni ljudi ummeta moraju iscrtati glavna

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 14

Problem koji razmatra ova knjiga

Pod boanskim zakonima koji upravljaju ivim stvorenjima i mrtvom

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 15

Abdulhamid Ahmed Ebu Sulejman

znai da odgoj i odrastanje imaju svoje duhovne osnove koje

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 16

KRIZA ISLAMSKE CIVILIZACIJE

nune za pokretanje energije, ulaganja truda i osiguravanja

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 17

Abdulhamid Ahmed Ebu Sulejman

funkciju voenja ummeta i rjeavanja njegovih problema kako

ta me je potaklo na ovo istraivanje

Kriza islamske civilizacije prve strane.indd 18

KRIZA ISLAMSKE CIVILIZACIJE