Krivicni Zakoni Republike Srpske

JAVNO PREDUZE]E
SLU@BENI GLASNIK
REPUBLIKE SRPSKE
BAWA LUKA
ZAKONI
REPUBLIKE SRPSKE
IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
KRIVI^NI ZAKON
Glava druga
REPUBLIKE SRPSKE
KRIVI^NO DJELO I KRIVI^NA ODGOVORNOST
OP[TI DIO
Op{te odredbe o krivi~nom djelu i

krivi~noj odgovornosti
Glava prva
Krivi~no djelo
OSNOVNE ODREDBE
^lan 7.
(1) Krivi~no djelo je protivpravno djelo kojim se
povre|uju ili ugroàvaju za{ti}ene vrijednosti i koje
je, zbog svoje opasnosti, u zakonu odre|eno kao krivi~no
djelo i za wega propisana krivi~na sankcija.
(2) Nije krivi~no djelo ono djelo koje je, iako sadrì
obiqe`ja krivi~nog djela odre|ena zakonom, u zanemarqivoj mjeri opasno zbog svog malog zna~aja i zbog neznatnosti ili odsutnosti {tetnih posqedica. Djelo je
malog zna~aja ako na to ukazuju wegova priroda, teìna,
okolnosti pod kojima je u~iweno, nizak stepen krivi~ne
odgovornosti u~inioca ili wegove li~ne okolnosti.
Funkcija krivi~nog zakonodavstva Republike Srpske

^lan 1.
(1) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske {titi
osnovna prava i slobode ~ovjeka i gra|anina i druge
osnovne individualne i op{te vrijednosti koje
ustanovquje i jem~i pravni poredak.
(2) Ova za{tita se ostvaruje odre|ivawem koja djela
predstavqaju krivi~na djela, propisivawem kazni i
drugih krivi~nih sankcija za ta djela i izricawem tih
sankcija u~iniocima krivi~nih djela u zakonom
utvr|enom postupku.
Na~in izvr{ewa krivi~nog djela
Osnov i granice krivi~nopravne prinude
^lan 8.
(1) Krivi~no djelo moè se izvr{iti ~iwewem ili
ne~iwewem.
(2) Krivi~no djelo moè biti izvr{eno ne~iwewem
samo kad je u~inilac propustio ~iwewe koje je bio duàn
da izvr{i.
^lan 2.
Krivi~nopravna prinuda (~lan 1. stav 2. ovog zakona)
primijeni}e se samo kada na drugi na~in nije mogu}e
za{tititi osnovne dru{tvene vrijednosti i u mjeri koja
je nu`na za takvu za{titu.
Nema krivi~nog djela i kazne bez zakona
Vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela
^lan 3.
Nikome ne moè biti izre~ena kazna ili druga
krivi~na sankcija za djelo koje, prije nego {to je
u~iweno, nije zakonom ili me|unarodnim pravom bilo
odre|eno kao krivi~no djelo i opisana wegova obiqe`ja
i za koje nije bila zakonom propisana kazna.
^lan 9.
Krivi~no djelo u~iweno je u vrijeme kad je u~inilac
radio ili bio duàn da radi, bez obzira kad je posqedica nastupila.
Mjesto izvr{ewa krivi~nog djela
Vremensko vaèwe krivi~nog zakona
^lan 10.
(1) Krivi~no djelo je izvr{eno kako u mjestu gdje je
u~inilac radio ili je bio duàn da radi, tako i u mjestu
gdje je posqedica nastupila.
(2) Krivi~no djelo je poku{ano kako u mjestu gdje je
u~inilac radio, tako i u mjestu gdje je po wegovom
umi{qaju posqedica trebala da nastupi ili je mogla
nastupiti.
^lan 4.
(1) Na u~inioca krivi~nog djela primjewuje se zakon
koji je vaìo u vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela.
(2) Ako je poslije izvr{ewa krivi~nog djela izmijewen zakon, jednom ili vi{e puta, primijeni}e se zakon
koji je najblaì za u~inioca.
Krivi~ne sankcije i wihova svrha
Nu`na odbrana
^lan 5.
(1) Krivi~ne sankcije su: kazne, upozoravaju}e
sankcije, mjere bezbjednosti i vaspitne mjere.
(2) Za krivi~no djelo u zakonu se uvijek odre|uje kazna
i ona se moè izre}i samo krivi~no odgovornom
u~iniocu. Druge sankcije se izri~u po odredbama op{teg
dijela ovog zakona.
(3) Krivi~ne sankcije se propisuju i izri~u radi
suzbijawa protivpravnih djelatnosti kojima se
ugroàvaju ili povre|uju vrijednosti za{ti}ene
krivi~nim zakonodavstvom.
^lan 11.
(1) Nije krivi~no djelo ono djelo koje je u~iweno u
nu`noj odbrani.
(2) Nu`na je ona odbrana koja je neophodno potrebna
da se od svog dobra ili od dobra drugog odbije istovremeni ili neposredno predstoje}i protivpravni napad.
(3) U~inilac koji je prekora~io granice nu`ne
odbrane moè se blaè kazniti, a ako je prekora~ewe
u~inio usqed jake razdraènosti ili prepasti izazvane
napadom, moè se i osloboditi od kazne.
Vaèwe op{teg dijela
Krajwa nu`da
^lan 6.
Odredbe op{teg dijela ovog zakona vaè za sve
krivi~nopravne odredbe sadràne u zakonima Republike
Srpske.
^lan 12.
(1) Nije krivi~no djelo ono djelo koje je u~iweno u
krajwoj nu`di.
2
(2) Krajwa nu`da postoji kad je djelo u~iweno radi

toga da u~inilac otkloni od svog dobra ili od dobra
drugog istovremenu neskrivqenu opasnost koja se na
drugi na~in nije mogla otkloniti, a pri tom u~iweno
zlo nije ve}e od zla koje je prijetilo.
(3) U~inilac koji je sam izazvao opasnost ali iz nehata, ili je prekora~io granice krajwe nu`de, moè se
blaè kazniti, a ako je prekora~ewe u~iweno pod osobito olak{avaju}im okolnostima - moè se i osloboditi od kazne.
(4) Nema krajwe nu`de ako je u~inilac bio duàn da
se izloì opasnosti.
(3) Krivi~no djelo je u~iweno iz nesvjesnog nehata

kada u~inilac nije bio svjestan mogu}nosti nastupawa
zabrawene posqedice, iako je prema okolnostima i
prema svojim li~nim svojstvima bio duàn i mogao biti
svjestan te mogu}nosti.
Krivi~na odgovornost
Stvarna zabluda
^lan 13.
(1) Krivi~no je odgovoran u~inilac koji je
ura~unqiv i koji je krivi~no djelo u~inio sa umi{qajem
ili iz nehata.
(2) Za krivi~no djelo u~iweno iz nehata u~inilac je
krivi~no odgovoran samo kad to zakon odre|uje.
^lan 18.
(1) Nije krivi~no odgovoran u~inilac koji u vrijeme
izvr{ewa krivi~nog djela nije bio svjestan nekog wegovog zakonom odre|enog obiqe`ja ili koji je pogre{no
smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one
stvarno postojale, to djelo bilo dozvoqeno.
(2) Ako je u~inilac bio u zabludi usqed nehata,
krivi~no je odgovoran za krivi~no djelo u~iweno iz
nehata kad zakon i za takvo djelo odre|uje krivi~nu
odgovornost.
Odgovornost za teù posqedicu

^lan 17.
Kad je iz krivi~nog djela proiza{la teà posqedica
za koju zakon propisuje teù kaznu, ta se kazna moè
izre}i ako je u~inilac u odnosu na tu posqedicu postupao iz nehata.
Ura~unqivost
^lan 14.
(1) Nije ura~unqiv u~inilac koji u vrijeme
izvr{ewa krivi~nog djela nije mogao shvatiti zna~aj
svog djela ili nije mogao upravqati svojim postupcima
usqed du{evne bolesti, privremene du{evne
poreme}enosti ili zaostalog du{evnog razvoja
(neura~unqivost).
(2) U~inilac krivi~nog djela ~ija je sposobnost da
shvati zna~aj svog djela ili sposobnost da upravqa svojim postupcima bila bitno smawena usqed nekog stawa
iz stava 1. ovog ~lana moè se blaè kazniti (bitno
smawena ura~unqivost).
(3) Krivi~no je odgovoran u~inilac krivi~nog djela
koji upotrebom alkohola, droga ili na drugi na~in dovede
sebe u stawe u kome nije mogao shvatiti zna~aj svog djela
ili upravqati svojim postupcima, ako je u vrijeme
dovo|ewa u to stawe djelo bilo obuhva}eno wegovim
umi{qajem ili je u odnosu na djelo kod wega postojao
nehat, a zakon za takvo djelo predvi|a krivi~nu odgovornost i za nehat (samoskrivqena neura~unqivost).
(4) Bitno smawena ura~unqivost u koju se u~inilac
doveo na na~in iz stava 3. ovog ~lana ne moè biti osnov
za ublaàvawe kazne.
Pravna zabluda
^lan 19.
U~inilac krivi~nog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabraweno moè se blaè kazniti ili osloboditi od kazne.
Poku{aj krivi~nog djela
Poku{aj
^lan 20.
(1) Ko sa umi{qajem zapo~ne izvr{ewe krivi~nog
djela, ali ga ne dovr{i, kazni}e se za poku{aj krivi~nog
djela za koje se po zakonu moè izre}i kazna zatvora od
tri godine ili teà kazna, a za poku{aj drugog
krivi~nog djela samo kad zakon izri~ito propisuje
ka`wavawe i za poku{aj.
(2) U~inilac }e se za poku{aj kazniti u granicama
kazne propisane za krivi~no djelo, a moè se i blaè
kazniti.
Nepodoban poku{aj
^lan 21.
U~inilac koji poku{a da izvr{i krivi~no djelo
nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu moè se osloboditi od kazne.
Umi{qaj
^lan 15.
(1) Krivi~no djelo moè biti izvr{eno sa direktnim ili eventualnim umi{qajem.
(2) Krivi~no djelo je u~iweno sa direktnim
umi{qajem kada je u~inilac bio svjestan svog djela i
htio wegovo izvr{ewe.
(3) Krivi~no djelo je u~iweno sa eventualnim
umi{qajem kada je u~inilac bio svjestan da usqed wegovog ~iwewa ili ne~iwewa moè nastupiti zabrawena
posqedica, ali je pristao na weno nastupawe.
Dobrovoqni odustanak
^lan 22.
(1) U~inilac koji je poku{ao izvr{ewe krivi~nog
djela, ali je dobrovoqno odustao od wegovog izvr{ewa,
moè se osloboditi od kazne.
(2) U slu~aju dobrovoqnog odustanka, u~inilac }e se
kazniti za one radwe koje ~ine neko drugo samostalno
krivi~no djelo.
Nehat
^lan 16.
(1) Krivi~no djelo moè biti u~iweno iz svjesnog
ili nesvjesnog nehata.
(2) Krivi~no djelo je u~iweno iz svjesnog nehata kada
je u~inilac bio svjestan da usqed wegovog ~iwewa ili
ne~iwewa moè nastupiti zabrawena posqedica, ali je
olako drào da }e je mo}i sprije~iti ili da ona ne}e nastupiti.
Sau~esni{tvo u krivi~nom djelu

Saizvr{ila{tvo
^lan 23.
Ako vi{e lica, u~estvovawem u radwi izvr{ewa ili
na drugi na~in, zajedni~ki izvr{e krivi~no djelo svako od wih kazni}e se kaznom propisanom za to djelo.
3
Podstrekavawe
Vrste kazni
^lan 24.
(1) Ko drugog sa umi{qajem podstrekne da izvr{i
krivi~no djelo, kazni}e se kao da ga je sam izvr{io.
(2) Ko drugog sa umi{qajem podstrekava na izvr{ewe
krivi~nog djela za koje se po zakonu moè izre}i kazna
zatvora od pet godina ili teà kazna, a krivi~no djelo
ne bude ni poku{ano - kazni}e se kao za poku{aj
krivi~nog djela.
^lan 29.
Za krivi~na djela krivi~no odgovornim u~iniocima
mogu se izre}i ove kazne:
1) zatvor,
2) nov~ana kazna.
Glavne i sporedne kazne
^lan 30.
(1) Dugotrajni zatvor i zatvor mogu se izre}i samo
kao glavne kazne.
(2) Nov~ana kazna se moè izre}i i kao glavna i kao
sporedna kazna.
(3) Ako je za jedno krivi~no djelo propisano vi{e
kazni, samo se jedna moè izre}i kao glavna.
Pomagawe
^lan 25.
(1) Ko drugome sa umi{qajem pomogne u izvr{ewu
krivi~nog djela kazni}e se kao da ga je sam u~inio, a
moè se i blaè kazniti.
(2) Kao pomagawe u izvr{ewu krivi~nog djela smatra
se naro~ito: davawe savjeta ili uputstava kako da se
izvr{i krivi~no djelo, stavqawe u~iniocu na raspolagawe sredstava za izvr{ewe krivi~nog djela, otklawawe
prepreka za izvr{ewe krivi~nog djela, kao i unaprijed
obe}ano prikrivawe krivi~nog djela, u~inioca, sredstava kojima je krivi~no djelo izvr{eno, tragova krivi~nog
djela ili predmeta pribavqenih krivi~nim djelom.
Zakonitost u izricawu kazne

^lan 31.
(1) U~iniocu krivi~nog djela izri~e se kazna
propisana za u~iweno krivi~no djelo, a blaà kazna od
propisane moè se izre}i samo pod uslovima
predvi|enim ovim zakonom.
(2) Za krivi~na djela u~iwena iz koristoqubqa
nov~ana kazna kao sporedna moè se izre}i i kad nije
propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da }e
se u~inilac kazniti zatvorom ili nov~anom kaznom, a
sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.
Granice odgovornosti i ka`wivosti sau~esnika

^lan 26.
(1) Saizvr{ilac je krivi~no odgovoran u granicama
svog umi{qaja ili nehata, a podstreka~ i pomaga~ - u
granicama wihovog umi{qaja.
(2) Saizvr{ilac, podstreka~ ili pomaga~ koji je
dobrovoqno sprije~io izvr{ewe krivi~nog djela - moè
se osloboditi od kazne.
(3) Li~ni odnosi, svojstva i okolnosti usqed kojih
zakon iskqu~uje krivi~nu odgovornost, dozvoqava
oslobo|ewe od kazne ili ublaàvawe kazne, mogu se uzeti
u obzir samo onom izvr{iocu, saizvr{iocu, podstreka~u
ili pomaga~u kod koga takvi odnosi, svojstva ili okolnosti postoje.
Kazna zatvora
^lan 32.
(1) Kazna zatvora ne moè biti kra}a od trideset
dana, niti duà od dvadeset godina.
(2) Za najteè oblike te{kih krivi~nih djela
izvr{enim s umi{qajem, moè se propisati kazna zatvora u trajawu od dvadeset i pet do ~etrdeset i pet godina
(dugotrajni zatvor).
(3) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moè
propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivi~no
djelo.
(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne moè se izre}i
izvr{iocu koji u vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela nije
navr{io dvadeset i jednu godinu ìvota, niti bremenitoj èni.
(5) Pod uslovima propisanim Glavom {estom ovog
zakona moè se izre}i kazna maloqetni~kog zatvora.
Kazna maloqetni~kog zatvora je po svojoj svrsi, prirodi, trajawu i na~inu izvr{ewa posebna kazna li{ewa
slobode.
(6) Ako je izre~ena kazna dugotrajnog zatvora,
amnestija i pomilovawe mogu se dati tek nakon
izdrànih tri petine te kazne.
Posebni uslovi ka`wivosti podstreka~a i pomaga~a

^lan 27.
(1) Ako je krivi~no djelo ostalo u poku{aju, podstreka~ i pomaga~ }e se kazniti za poku{aj tog djela (~lan
20.).
(2) Ako je izvr{eno lak{e krivi~no djelo od onog na
koje se podstrakvawe i pomagawe odnosilo, podstreka~ i
pomaga~ }e se kazniti za krivi~no djelo koje je izvr{eno.
Glava tre}a
KAZNE
Izricawe kazne zatvora
Svrha ka`wavawa, vrste kazni i uslovi

za wihovo izricawe
^lan 33.
(1) Kazna zatvora se izri~e na pune godine i mjesece,
a do {est mjeseci na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora se izri~e samo na pune godine.
(2) Izre~ena kazna zatvora koja ne prelazi tri mjeseca, moè se na zahtjev osu|enog zamijeniti nov~anom
kaznom, shodno odredbi ~lana 36. st. 2. i 3. ovog zakona.
Svrha ka`wavawa
^lan 28.
svrhe krivi~nih
U okviru
sankcija, svrha
ka`wavawa je:
1) spre~avawe u~inioca da ~ini krivi~na djela i
wegovo prevaspitavawe,
2) uticaj na druge da ne ~ine krivi~na djela,
3) razvijawe i u~vr{}ivawe dru{tvene odgovornosti
izraàvawem dru{tvene osude za krivi~no djelo i
neophodnosti po{tovawa zakona.
Rad za op{te dobro na slobodi

^lan 34.
(1) Kad sud izrekne kaznu zatvora najvi{e do {est
mjeseci, istovremeno moè odrediti da se izre~ena
kazna, zamijeni radom za op{te dobro na slobodi, ako
optuèni na to pristane.
4
(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog ~lana, odluku o zamjeni moè donijeti i drugostepeni sud prilikom
dono{ewa odluke o àlbi protiv prvostepene presude.
Poslije pravnosna`nosti presude, ovakva se odluka ne
moè donijeti.
(3) Pri ocjeni da li izre~enu kaznu treba zamijeniti
radom za op{te dobro na slobodi, sud }e uzeti u obzir
sve okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina kazne, a
izvr{ewe kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarewe svrhe ka`wavawa, a istovremeno uslovna osuda ne
bi bila dovoqna za postizawe op{te svrhe krivi~ne
sankcije.
(4) Rad za op{te dobro na slobodi odre|uje se u trajawu srazmjernom izre~enoj kazni zatvora. Ovo trajawe
ne moè biti kra}e od jednog mjeseca, niti duè od
izre~ene kazne zatvora. Pri odmjeravawu ovog trajawa
sud }e uzeti u obzir izre~enu kaznu zatvora koja se zamjewuje, ali i mogu}nost osu|enog s obzirom na wegovu
li~nu situaciju i zaposlewe.
(5) Ako osu|eni poslije isteka datog mu roka, ne
izvr{i ili samo djelimi~no izvr{i rad za op{te dobro
na slobodi, sud }e donijeti odluku o izvr{ewu kazne
zatvora u trajawu srazmjernom vremenu preostalog rada
za op{te dobro na slobodi i preostalom dijelu koji nije
izvr{en.
(6) Zamjena kazne zatvora radom za op{te dobro na
slobodi moè se primijeniti i u slu~ajevima kada se
nov~ana kazna zamjewuje kaznom zatvora prema odredbama
~lana 36. ovog zakona.
(7) Raspored na rad za op{te dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta vr{i Ministarstvo pravde
Republike Srpske, vode}i ra~una o sposobnostima i
znawima osu|enog.
(7) U presudi se odre|uje rok pla}awa nov~ane kazne,

koji ne moè biti kra}i od petnaest dana ni duì od
{est mjeseci, ali u opravdanim slu~ajevima sud moè
dopustiti da osu|eni isplati nov~anu kaznu i u otplatama, s tim da rok isplate ne moè biti duì od dvije
godine.
(8) Nov~ane kazne izre~ene i napla}ene po ovom
zakonu su prihod buxeta Republike Srpske.
Zamjena nov~ane kazne
^lan 36.
(1) Nov~ana kazna se ne napla}uje prinudno.
(2) Ako osu|eni ne plati nov~anu kaznu u roku koji je
utvr|en presudom, sud }e bez odlagawa donijeti odluku da
se nov~ana kazna zamijeni kaznom zatvora.
(3) Nov~ana kazna }e se zamijeniti kaznom zatvora
tako {to }e se za svaki zapo~eti dnevni iznos nov~ane
kazne, odnosno ako je nov~ana kazna bila izre~ena u
odre|enom iznosu, za svakih zapo~etih 50 KM nov~ane
kazne odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tom
slu~aju ne moè biti duì od {est mjeseci.
(4) Ako osu|eni isplati samo dio nov~ane kazne,
ostatak }e se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako
osu|eni isplati ostatak nov~ane kazne - izvr{ewe zatvora }e se obustaviti.
(5) Poslije smrti osu|enog nov~ana kazna ne}e se
izvr{iti.
Odmjeravawe kazne
Op{ta pravila o odmjeravawu kazne
^lan 37.
(1) Sud }e u~iniocu krivi~nog djela odmjeriti kaznu
u granicama koje su zakonom propisane za to djelo,
imaju}i u vidu svrhu ka`wavawa i uzimaju}i u obzir sve
okolnosti koje uti~u da kazna bude mawa ili ve}a
(olak{avaju}e i oteàvaju}e okolnosti), a naro~ito: stepen krivi~ne odgovornosti, pobude iz kojih je djelo
u~iweno, ja~inu ugroàvawa ili povrede za{ti}enog
dobra, okolnosti pod kojima je djelo u~iweno, raniji
ìvot u~inioca, wegove li~ne prilike i wegovo dràwe
poslije u~iwenog krivi~nog djela, kao i druge okolnosti
koje se odnose na li~nost u~inioca.
(2) Kad sud odmjerava kaznu u~iniocu za krivi~no
djelo u~iweno u povratu, posebno }e uzeti u obzir da li
je ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, da li su oba
djela u~iwena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdràne ili
opro{tene kazne.
(3) Pri odmjeravawu nov~ane kazne sud }e posebno
uzeti u obzir imovno stawe u~inioca.
Nov~ana kazna
^lan 35.
(1) Nov~ana kazna se izri~e u dnevnim iznosima, a
ako to nije mogu}e, moè se izre}i u odre|enom iznosu.
(2) Ako se nov~ana kazna izri~e u dnevnim iznosima,
moè iznositi najmawe pet a najvi{e 360 dnevnih iznosa,
a za krivi~na djela u~iwena iz koristoqubqa najvi{e
1500 dnevnih iznosa, osim u slu~ajevima propisanim
ovim zakonom.
(3) Ako se nov~ana kazna izri~e u odre|enom iznosu,
najniì iznos ne moè biti mawi od 50 KM, a najvi{i
iznos ne moè biti ve}i od 50.000 KM, a za krivi~na
djela u~iwena iz koristoqubqa iznos ne moè biti ve}i
od 1.000.000 KM, osim u slu~ajevima propisanim ovim
zakonom.
(4) Broj dnevnih iznosa nov~ane kazne odre|uje sud
primjewuju}i op{ta pravila o odmjeravawu kazne.
Visinu dnevnog iznosa sud odre|uje tako {to uzima u
obzir visinu dnevnog dohotka u~inioca prema iznosu
wegove tromjese~ne neto plate i wegova druga primawa,
kao i porodi~ne obaveze. Prilikom odre|ivawa visine
iznosa sud se oslawa na podatke koji u trenutku izricawa kazne nisu stariji od {est mjeseci.
(5) Podatke iz prethodnih stavova ovog ~lana koji
sudu nisu poznati obezbje|uje optuèni u roku koji odredi sud, a najkasnije do zavr{etka glavnog pretresa u
krivi~nom postupku. Ako do zavr{etka glavnog pretresa
u krivi~nom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne
za odre|ivawe visine dnevnog iznosa nov~ane kazne,
nov~ana kazna se izri~e u odre|enom iznosu, pri ~emu se
primjewuju op{ta pravila za odmjeravawe kazne.
(6) Najniì dnevni iznos nov~ane kazne iznosi jednu
{ezdesetinu, a najvi{e jednu tre}inu zadwe zvani~no
objavqene prosje~ne mjese~ne neto plate zaposlenih u
Republici Srpskoj, koju objavquje Zavod za statistiku
Republike Srpske.
Ublaàvawe kazne
^lan 38.
Sud moè u~iniocu odmjeriti kaznu ispod granice
propisane zakonom ili primijeniti blaù vrstu kazne:
1) kad zakon predvi|a da se u~inilac moè blaè
kazniti,
2) kad utvrdi da postoje osobito olak{avaju}e okolnosti koje ukazuju da se i sa ublaènom kaznom moè
posti}i svrha ka`wavawa.
Granice ublaàvawa kazne
^lan 39.
(1) Kad postoje uslovi za ublaàvawe kazne iz
prethodnog ~lana ovog zakona, sud }e ublaìti kaznu u
ovim granicama:
1) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne
propisan zatvor od deset ili vi{e godina, kazna se moè
ublaìti do pet godina zatvora;
5

propisan zatvor od pet godina, kazna se moè ublaìti
do dvije godine zatvora;
propisan zatvor od tri godine, kazna se moè ublaìti
do {est mjeseci zatvora;
propisan zatvor ispod tri godine, kazna se moè
ublaìti do trideset dana zatvora, a moè se umjesto
zatvora izre}i nov~ana kazna;
5) ako je za krivi~no djelo propisana nov~ana kazna
sa nazna~ewem posebne najmawe mjere, kazna se moè
ublaìti do pet dnevnih iznosa, a ako se izri~e u
odre|enom iznosu do 50 KM.
(2) Pri odlu~ivawu u kojoj }e mjeri kaznu ublaìti
prema pravilima iz stava 1. ovog ~lana, sud }e posebno
uzeti u obzir najmawu i najve}u mjeru kazne propisane za
krivi~no djelo.
(4) Ako je sud za krivi~na djela u sticaju utvrdio

kazne zatvora i maloqetni~kog zatvora, izre}i }e zatvor
kao jedinstvenu kaznu shodnom primjenom pravila predvi|enih u stavu 2. ovog ~lana.
Odmjeravawe kazne osu|enom licu
^lan 43.
(1) Ako se osu|enom licu sudi za krivi~no djelo
u~iweno prije nego {to je zapo~elo izdràvawe kazne po
ranijoj osudi, ili za krivi~no djelo u~iweno za vrijeme
izdràvawa zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili maloqetni~kog zatvora, sud }e izre}i jedinstvenu kaznu za
sva krivi~na djela primjenom odredaba ~lana 42. ovog
zakona, uzimaju}i ranije izre~enu kaznu kao ve}
utvr|enu. Kazna ili deo kazne koju je osu|eni izdrào
ura~una}e se u izre~enu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.
(2) Za krivi~no djelo u~iweno u toku izdràvawa
kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili maloqetni~kog zatvora, sud }e u~iniocu izre}i kaznu nezavisno
od ranije izre~ene kazne, ako se primjenom odredaba
~lana 42. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha
ka`wavawa s obzirom na trajawe neizdrànog djela
ranije izre~ene kazne.
(3) Prema osu|enom koji u vrijeme izdràvawa kazne
zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloqetni~kog zatvora u~ini krivi~no djelo za koje zakon
propisuje nov~anu kaznu ili kaznu zatvora do jedne
godine, primjeni}e se disciplinska mjera.
Oslobo|ewe od kazne
^lan 40.
(1) Sud moè osloboditi od kazne u~inioca
krivi~nog djela samo kad to zakon izri~ito predvi|a.
(2) Kad je sud ovla{}en da u~inioca krivi~nog djela
oslobodi od kazne, moè mu kaznu ublaìti bez
ograni~ewa propisanih za ublaàvawe kazne.
Poseban slu~aj za oslobo|ewe od kazne
^lan 41.
(1) Sud moè osloboditi od kazne u~inioca
krivi~nog djela u~iwenog iz nehata kad posqedice djela
tako te{ko poga|aju u~inioca da izricawe kazne u
takvom slu~aju o~igledno ne bi odgovaralo svrsi
ka`wavawa.
(2) Ako je u~inilac poslije izvr{enog djela, a prije
nego {to je saznao da je okrivqen, dobrovoqno otklonio
posqedice djela ili naknadio {tetu prouzrokovanu
krivi~nim djelom, moè se osloboditi od kazne.
Ura~unavawe pritvora i ranije kazne

^lan 44.
(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako li{ewe
slobode u vezi sa krivi~nim djelom, ura~unavaju se u
izre~enu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu
maloqetni~kog zatvora i nov~anu kaznu.
(2) Zatvor ili nov~ana kazna koju je osu|eni izdrào,
odnosno platio za prekr{aj, kao i kazna ili disciplinska mjera li{ewa slobode koju je izdrào zbog povrede
vojne discipline, ura~unava se u kaznu izre~enu za
krivi~no djelo ~ija obiqe`ja obuhvataju i obiqe`ja
prekr{aja, odnosno povrede vojne discipline.
(3) Pri svakom ura~unavawu izjedna~ava se dan
pritvora, dan li{ewa slobode, dan maloqetni~kog
zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od
50 KM.
Sticaj krivi~nih djela

^lan 42.
(1) Ako je u~inilac jednom radwom ili sa vi{e
radwi u~inio vi{e krivi~nih djela za koja mu se
istovremeno sudi, sud }e prethodno utvrditi kazne za
svako od tih djela pa }e za sva ta djela izre}i jedinstvenu
kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud }e izre}i po sqede}im pravilima:
1) ako je za neko krivi~no djelo u sticaju utvrdio
kaznu dugotrajnog zatvora, izre}i }e samo tu kaznu;
2) ako je za krivi~na djela u sticaju utvrdio kazne
zatvora, jedinstvena kazna mora biti ve}a od svake pojedina~ne utvr|ene kazne, ali ne smije dosti}i zbir
utvr|enih kazni niti pre}i dvadeset godina zatvora;
3) ako su za sva krivi~na djela u sticaju propisane
kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne moè
biti ve}a od osam godina zatvora;
4) ako je za krivi~na djela u sticaju utvrdio samo
nov~ane kazne, jedinstvena kazna ne smije pre}i zbir
utvr|enih kazni niti iznos od 50.000 KM, odnosno
1.000.000 KM - ako je neko od djela izvr{eno iz koristoqubqa;
5) ako je za neka krivi~na djela u sticaju utvrdio
kazne zatvora, a za druga nov~ane kazne, izre}i }e jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu nov~anu kaznu po
odredbama ta~ke 2. do 4. ovog stava.
(3) Sporednu kaznu sud }e izre}i ako je utvr|ena
makar i za jedno krivi~no djelo u sticaju, a ako je utvrdio vi{e nov~anih kazni, izre}i }e jednu nov~anu kaznu
po odredbi ta~ke 4. stava 2. ovog ~lana.
Glava ~etvrta
UPOZORAVAJU]E SANKCIJE
Vrste upozoravaju}ih sankcija i op{ti uslovi
wihove primjene
^lan 45.
(1) Upozoravaju}e sankcije su: uslovna osuda i sudska
opomena.
(2) Ove sankcije se izri~u krivi~no odgovornom
u~iniocu samo u slu~ajevima kad, s obzirom na prirodu i
teìnu krivi~nog djela, okolnosti pod kojima je
u~iweno i li~nost u~inioca, nije nu`na primjena kazne
i kad se svrha ka`wavawa moè posti}i upozorewem uz
prijetwu kaznom (uslovna osuda) ili samo upozorewem
(sudska opomena).
Uslovna osuda
^lan 46.
(1) Uslovnom osudom sud u~iniocu krivi~nog djela
utvr|uje kaznu i istovremeno odre|uje da se ona ne}e
izvr{iti ako osu|eni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne
moè biti kra}e od jedne ni duè od pet godina (vrijeme
provjeravawa), ne u~ini novo krivi~no djelo.
6
(2) Sud moè u uslovnoj osudi odrediti da }e se kazna

izvr{iti i ako osu|eni u odre|enom roku ne vrati
imovinsku korist pribavqenu izvr{ewem krivi~nog
djela, ne naknadi {tetu koju je prouzrokovao krivi~nim
djelom ili ne ispuni druge obaveze predvi|ene u
krivi~nopravnim odredbama. Rok za ispuwewe tih
obaveza utvr|uje sud u okviru odre|enog vremena provjeravawa.
(3) Mjere bezbjednosti, izre~ene uz uslovnu osudu,
izvr{i}e se.
Opozivawe uslovne osude zbog neispuwewa

odre|enih obaveza
^lan 50.
Ako je uslovnom osudom osu|enom odre|eno ispuwewe
neke obaveze iz ~lana 46. stav 2. ovog zakona, a on ne
ispuni tu obavezu u roku odre|enom u presudi, sud moè,
u okviru vremena provjeravawa, produìti rok za
ispuwewe obaveze ili moè opozvati uslovnu osudu i
izre}i kaznu koja je utvr|ena u uslovnoj osudi. Ako utvrdi da osu|eni iz opravdanih razloga ne moè da ispuni
postavqenu obavezu, sud }e ga osloboditi od ispuwewa te
obaveze ili je zamijeniti drugom odgovaraju}om obavezom predvi|enom zakonom.
Uslovi za izricawe uslovne osude

^lan 47.
(1) U~iniocu se uslovnom osudom moè utvrditi samo
kazna zatvora do dvije godine ili nov~ana kazna.
(2) Pri odluci da li }e izre}i uslovnu osudu, sud }e
ocijeniti da li se od u~inioca sa osnovom moè o~ekivati da ubudu}e ne}e vr{iti krivi~na djela iako kazna,
kojom mu se prijeti, ne bude izvr{ena, a na osnovu svih
okolnosti va`nih za takvu ocjenu.
(3) Ako je u~iniocu utvr|ena i kazna zatvora i
nov~ana kazna, uslovna osuda moè se izre}i za obje kazne
ili samo za kaznu zatvora.
Rokovi za opozivawe uslovne osude

^lan 51.
(1) Uslovna osuda moè se opozvati u toku vremena
provjeravawa. Ako osu|eni u tom vremenu u~ini
krivi~no djelo koje povla~i opozivawe uslovne osude, a
to je presudom utvr|eno tek poslije isteka vremena provjeravawa, uslovna osuda moè se opozvati najkasnije u
roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme
provjeravawa.
(2) Ako osu|eni u odre|enom roku ne ispuni neku
obavezu iz ~lana 46. stav 2. ovog zakona, sud moè, najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravawa, odrediti da se izvr{i utvr|ena kazna
u uslovnoj osudi.
(3) Odluka kojom se opoziva uslovna osuda mora
postati pravnosna`na u rokovima iz st. 1. i 2. ovog
~lana.
Opozivawe uslovne osude zbog novog krivi~nog djela

^lan 48.
(1) Sud }e opozvati uslovnu osudu ako osu|eni u vrijeme provjeravawa u~ini jedno ili vi{e krivi~nih djela
za koja je izre~ena kazna zatvora od dvije godine ili u
duèm trajawu.
(2) Ako osu|eni u vrijeme provjeravawa u~ini jedno
ili vi{e krivi~nih djela za koja je izre~ena kazna zatvora mawa od dvije godine ili nov~ana kazna, sud }e, po{to
ocjeni sve okolnosti koje se odnose na u~iwena krivi~na
djela i u~ionica, a posebno srodnost u~iwenih
krivi~nih djela, wihov zna~aj i pobude iz kojih su
u~iwena, odlu~iti da li }e opozvati uslovnu osudu. Pri
tome sud je vezan zabranom izricawa uslovne osude, ako
u~iniocu za krivi~na djela utvr|ena u uslovnoj osudi i
za nova krivi~na djela treba izre}i kaznu preko dvije
godine zatvora (~lan 47. stav 1.).
(3) Ako opozove uslovnu osudu, sud }e primjenom
odredaba ~lana 42. ovog zakona izre}i jedinstvenu kaznu
i za ranije u~iweno i za novo krivi~no djelo, uzimaju}i
kaznu iz opozvane uslovne osude kao utvr|enu.
(4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud moè za novo
u~iweno krivi~no djelo izre}i uslovnu osudu ili kaznu.
Ako sud na|e da i za novo krivi~no djelo treba izre}i
uslovnu osudu, primjenom odredaba ~lana 42. ovog zakona
utvrdi}e jedinstvenu kaznu i za ranije u~iweno i za novo
krivi~no djelo i odredi}e novo vrijeme provjeravawa
(~lan 46. stav 1.) ra~unaju}i od dana pravnosna`nosti
nove presude. Osu|enom kome za novo krivi~no djelo bude
izre~en zatvor, vrijeme provedeno na izdràvawu ove
kazne ne ra~una se u vrijeme provjeravawa utvr|eno
uslovnom osudom za ranije djelo.
Uslovna osuda sa za{titnim nadzorom

^lan 52.
(1) Sud moè odrediti da se u~inilac, kome je
izre~ena uslovna osuda, stavi pod za{titni nadzor za
odre|eno vrijeme u toku vremena provjeravawa.
(2) Za{titni nadzor obuhvata zakonom predvi|ene
mjere pomo}i, starawa, nadzora i za{tite.
(3) Ako u toku trajawa za{titnog nadzora sud utvrdi
da je ispuwena svrha ove mjere, moè za{titni nadzor
ukinuti prije isteka odre|enog vremena.
(4) Ako osu|eni kome je izre~en za{titni nadzor ne
ispuwava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga moè
opomenuti ili moè ranije obaveze zamijeniti drugim
ili produìti trajawe za{titnog nadzora u okviru vremena provjeravawa ili opozvati uslovnu osudu.
Sadràj za{titnog nadzora
^lan 53.
(1) Za{titni nadzor moè obuhvatiti ove obaveze:
1) lije~ewe u odgovaraju}oj zdravstvenoj ustanovi,
2) uzdràvawe od upotrebe alkoholnih pi}a ili opojnih droga,
3) posje}ivawe odre|enih psihijatrijskih, psiholo{kih i drugih savjetovali{ta i postupawe po
wihovim savjetima,
4) osposobqavawe za odre|eno zanimawe,
5) prihvatawe zaposlewa koje odgovara stru~noj spremi i sposobnostima u~inilaca,
6) raspolagawe s platom i drugim prihodima ili
imovinom na primjeren na~in i u skladu s bra~nim i
porodi~nim obavezama.
(2) Sud u presudi odre|uje jednu ili vi{e obaveza iz
prethodnog stava ovog ~lana, pri ~emu pobliè navodi u
~emu se one sastoje i kako ih treba izvr{iti.
Opozivawe uslovne osude zbog ranije u~iwenog

krivi~nog djela
^lan 49.
(1) Sud }e opozvati uslovnu osudu ako poslije wenog
izricawa utvrdi da je osu|eni izvr{io krivi~no djelo
prije nego {to je uslovno osu|en i ako ocijeni da ne bi
bilo osnova za izricawe uslovne osude da se znalo za to
djelo. U tom slu~aju primijeni}e odredbu ~lana 48. stav
3. ovog zakona.
(2) Ako sud ne opozove uslovnu osudu, primijeni}e
odredbu ~lana 48. stav 4. ovog zakona.
7
Sudska opomena
(4) Kao u slu~aju iz ~lana 34. (Rad za op{te dobro na

slobodi) stav 5. ovog zakona, izvr{ewe kazne zatvora
moè se odrediti izvr{iocu krivi~nog djela koji se u
toku izvr{ewa rada za op{te dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom psihijatrijskom lije~ewu.
(5) Pod uslovima iz stava 2. ovog ~lana, obavezno
psihijatrijsko lije~ewe se moè nastaviti izvan medicinske ustanove nakon {to je osu|eni uslovno otpu{ten.
Ako osu|eni ne nastavi lije~ewe, uslovni otpust }e se
opozvati.
(6) Prema izvr{iocu krivi~nog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom lije~ewu u toku vremena provjeravawa odre|enog u uslovnoj osudi, moè se postupiti
prema odredbi ~lana 50. (Opozivawe uslovne osude zbog
neispuwewa odre|enih obaveza) ovog zakona.
^lan 54.
(1) Sudska opomena moè se izre}i za krivi~na djela
za koja je propisan zatvor do jedne godine ili nov~ana
kazna, a u~iwena su pod takvim olak{avaju}im okolnostima koje ih ~ine osobito lakim.
(2) Za odre|ena krivi~na djela i pod uslovima predvi|enim zakonom sudska opomena moè se izre}i i kad je
propisan zatvor do tri godine.
(3) Sudsku opomenu sud moè izre}i za vi{e
krivi~nih djela u~iwenih u sticaju ako za svako od tih
djela postoje uslovi iz st. 1. i 2. ovog ~lana.
(4) Pri odlu~ivawu da li }e izre}i sudsku opomenu
sud }e, vode}i ra~una o svrsi sudske opomene, posebno
uzeti u obzir li~nost u~inioca, wegov raniji ìvot,
wegovo pona{awe poslije izvr{enog krivi~nog djela,
stepen krivi~ne odgovornosti i druge okolnosti pod
kojima je djelo u~iweno.
(5) Sudska opomena ne moè se izre}i vojnim
licima za krivi~na djela protiv Vojske Republike
Srpske.
Obavezno lije~ewe od zavisnosti

^lan 59.
(1) Mjera bezbjednosti obaveznog lije~ewa od zavisnosti moè se izre}i u~iniocu koji je krivi~no djelo
u~inio pod odlu~uju}im djelovawem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da }e zbog
te zavisnosti i ubudu}e ~initi krivi~na djela.
(2) Mjera bezbjednosti obaveznog lije~ewa od zavisnosti, pod uslovima iz stava 1. ovog ~lana se moè
izre}i uz istu krivi~nu sankciju u istom trajawu i na
isti na~in, kako je ovim zakonom propisano za mjeru
bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lije~ewa.
(4) Kao u slu~aju iz ~lana 34. stav 5. ovog zakona
izvr{ewe kazne zatvora moè se odrediti u~iniocu
krivi~nog djela koji se tokom izvr{avawa rada za op{te
dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom lije~ewu od zavisanosti.
(5) Pod uslovima iz ~lana 58. stav 2. ovog zakona
obavezno lije~ewe od zavisnosti moè se nastaviti van
zdravstvene ustanove nakon {to je osu|eni uslovno
otpu{ten. Ako osu|eni ne nastavi lije~ewe uslovni
otpust }e se opozvati.
(6) Prema u~inocu krivi~nog djela koji se ne podvrgne lije~ewu od zavisnosti tokom vremena provjeravawa odre|enog u uslovnoj osudi, moè se postupiti u
skladu sa odredbom ~lana 50. ovog zakona.
Glava peta
MJERE BEZBJEDNOSTI
Svrha mjera bezbjednosti
^lan 55.
U okviru op{te svrhe krivi~nih sankcija, svrha
mjera bezbjednosti je da se otklone stawa ili uslovi koji
mogu biti od uticaja da u~inilac ubudu}e vr{i
krivi~na djela.
Vrste mjera bezbjednosti
^lan 56.
U~iniocima krivi~nih djela mogu se izre}i ove mjere
bezbjednosti:
1. obavezno psihijatrijsko lije~ewe,
2. obavezno lije~ewe od zavisnosti,
3. zabrana vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti,
4. zabrana upravqawa motornim vozilom,
5. oduzimawe predmeta.
Zabrana vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti
Izricawe mjera bezbjednosti
^lan 60.
(1) Mjera bezbjednosti zabrane vr{ewa odre|enog
poziva, djelatnosti ili du`nosti moè se izre}i
u~iniocu koji je izvr{io krivi~no djelo u vezi imovine
koja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup zahvaquju}i svom pozivu, djelatnosti ili du`nosti, ako
postoji opasnost da bi takvo obavqawe moglo podsticajno uticati da u~ini novo krivi~no djelo zloupotrebom
svog poziva, djelatnosti ili du`nosti u vezi imovine
koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup.
(2) Sud odre|uje trajawe mjere iz stava 1. ovog ~lana,
koje ne moè biti kra}e od jedne ni duè od deset godina,
ra~unaju}i od dana pravnosna`nosti odluke, s tim da se
vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj
ustanovi za ~uvawe i lije~ewe ne ura~unava u vrijeme
trajawa ove mjere.
(3) Kao u slu~aju iz ~lana 34. stav 5. ovog zakona
izvr{ewe kazne zatvora moè se odrediti u~iniocu
krivi~nog djela koji tokom izvr{avawa rada za op{te
dobro na slobodi, kao zamjeni za kaznu zatvora prekr{i
zabranu obavqawa poziva, djelatnosti ili du`nosti.
(4) Prema u~iniocu krivi~nog djela koji prekr{i
zabranu vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti,
tokom vremena provjeravawa odre|enog u uslovnoj osudi
moè se postupiti shodno odredbi ~lana 50. ovog zakona.
^lan 57.
(1) Sud moè u~iniocu krivi~nog djela izre}i jednu
ili vi{e mjera bezbjednosti kad postoje uslovi za wihovo izricawe predvi|eni ovim zakonom.
Obavezno psihijatrijsko lije~ewe
^lan 58.
(1) U~iniocu koji je krivi~no djelo u~inio u stawu
bitno smawene ura~unqivosti, sud }e izre}i obavezno
psihijatrijsko lije~ewe ako na osnovu teìne izvr{enog
krivi~nog djela i stepena u~inio~eve du{evne
poreme}enosti utvrdi da postoji opasnost da bi mogao
izvr{iti isto ili teè krivi~no djelo i da je radi
otklawawa ove opasnosti potrebno wegovo lije~ewe.
(2) Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog
lije~ewa moè se izvr{iti, pod uslovima utvr|enim u
stavu 1. ovog ~lana, uz izdràvawe kazne zatvora ili uz
rad za op{te dobro na slobodi, ili uz uslovnu osudu.
(3) Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog
lije~ewa traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je
izre~ena, ali najduè do isteka izdràvawa kazne
zatvora ili izvr{ewa rada za op{te dobro na slobodi
ili isteka vremena provjeravawa uz uslovnu osudu.
8
djela s propisanom nov~anom kaznom ili kaznom zatvora

do tri godine.
(2) Vaspitne preporuke prema maloqetniku moè
primijeniti nadle`ni tuìlac ili sudija za maloqetnike.
(3) Uslovi primjene vaspitnih preporuka su: priznawe krivi~nog djela od strane maloqetnika i wegova
izraèna spremnost za pomirewem s o{te}enim.
Zabrana upravqawa motornim vozilom

^lan 61.
(1) Mjeru bezbjednosti zabrane upravqawa motornim vozilom sud moè izre}i u~iniocu krivi~nog
djela protiv bezbjednosti saobra}aja kada postoji opasnost da }e upravqaju}i motornim vozilom ponovo
u~initi takvo krivi~no djelo.
(2) U~iniocu krivi~nog djela kojim se ugroàva
javni saobra}aj sud moè izre}i zabranu upravqawa
motornim vozilom odre|ene vrste ili kategorije.
(3) Sud odre|uje trajawe mjere iz stava 1. ovog ~lana,
koje ne moè biti kra}e od tri mjeseca ni duè od pet
godina, ra~unaju}i od dana pravnosna`nosti odluke, s
tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno
zdravstvenoj ustanovi za ~uvawe i lije~ewe ne ura~unava
u vrijeme trajawa ove mjere.
(4) Ako je mjera iz stava 1. ovog ~lana izre~ena licu
koje ima stranu dozvolu za upravqawe motornim
vozilom, ona obuhvata zabranu wenog kori{}ewa na teritoriji Republike Srpske za vrijeme od tri mjeseca do
pet godina.
(5) Prema u~iniocu krivi~nog djela kojem je
zabraweno upravqawe motornim vozilom uz zamjenu za
kaznu zatvora ili uslovnu osudu ako ne postupi po toj
zabrani primijeni}e se odredbe ~lana 34. stav 5. i ~lana
50. ovog zakona.
Svrha vaspitnih preporuka

^lan 66.
Svrha vaspitnih preporuka je:
1) da se ne pokre}e krivi~ni postupak prema maloqetnom u~iniocu krivi~nog djela,
2) da se primjenom vaspitnih preporuka uti~e na
maloqetnika da ubudu}e ne ~ini krivi~na djela.
Vrste vaspitnih preporuka
^lan 67.
(1) Vaspitne preporuke su:
1. li~no izviwewe o{te}enom,
2. naknada {tete o{te}enom,
3. redovno poha|awe {kole,
4. rad u korist humanitarne organizacije ili
lokalne zajednice,
5. prihvatawe odgovaraju}eg zaposlewa,
6. smje{taj u drugu porodicu, dom ili ustanovu,
7. lije~ewe u odgovaraju}oj zdravstvenoj ustanovi,
8. posje}ivawe vaspitnih, obrazovnih, psiholo{kih
i drugih savjetovali{ta.
(2) Vaspitne preporuke iz ta~. 1. do 3. i ta~ke 8. stava
1. ovog ~lana primjewuje ovla{}eni tuìlac, a vaspitne
preporuke iz ta~. 4. do 7. primjewuje sudija za maloqetnike.
Oduzimawe predmeta
^lan 62.
(1) Predmeti koji su upotrijebqeni ili su bili
namijeweni za izvr{ewe krivi~nog djela ili koji su
nastali izvr{ewem krivi~nog djela mogu se oduzeti ako
su svojina u~inioca.
(2) Predmeti iz stava 1. ovog ~lana mogu se oduzeti i
kad nisu svojina u~inioca ako to zahtijevaju interesi
op{te bezbjednosti ili razlozi morala, ali time se ne
dira u pravo tre}ih lica na naknadu {tete.
(3) Zakonom se moè odrediti obavezno oduzimawe
predmeta.
Izbor vaspitnih preporuka

^lan 68.
(1) Pri izboru vaspitnih preporuka ovla{}eni
tuìlac ili sudija za maloqetnike uze}e u obzir
sveukupne interese maloqetnika i o{te}enog. Pritom }e
posebno voditi ra~una da se primijewenim vaspitnim
preporukama ne dovede u pitawe redovno {kolovawe
maloqetnika ili wegov rad.
(2) Vaspitne preporuke mogu trajati najduè jednu
godinu.
(3) Vaspitne preporuke mogu se u toku wihovog
izvr{avawa zamijeniti drugom ili ukinuti.
(4) Izbor i primjena vaspitnih preporuka vr{i se u
saradwi s roditeqima ili staraocima maloqetnika i
organima socijalnog starawa.
Glava {esta
VASPITNE PREPORUKE, MJERE I KAZNE
ZA MALOQETNIKE
Op{te odredbe
Vaèwe posebnih krivi~nopravnih odredbi
za maloqetnike
^lan 63.
(1) Za maloqetne u~inioce krivi~nih djela vaè
posebne odredbe sadràne u ovoj glavi, a druge odredbe
krivi~nog zakona mogu se primijeniti samo ako nisu u
suprotnosti sa ovim posebnim odredbama.
(2) Posebne odredbe koje vaè za maloqetne u~inioce
krivi~nih djela, vaè i za punoqetne kad im se sudi za
krivi~na djela koja su u~inili kao maloqetnici, a
izuzetno i za lica koja su u~inila krivi~no djelo kao
mla|i punoqetnici.
Krivi~ne sankcije prema maloqetnicima

^lan 69.
(1) Maloqetniku koji je u vrijeme izvr{ewa
krivi~nog djela navr{io 14 - a nije navr{io 16 godina
(mla|i maloqetnik) - mogu se izre}i samo vaspitne mjere.
(2) Maloqetniku koji je u vijreme izvr{ewa
krivi~nog djela navr{io 16 - a nije navr{io 18 godina
(stariji maloqetnik) - mogu se izre}i vaspitne mjere pod
uslovima predvi|enim ovim zakonom, a izuzetno mu se
moè izre}i maloqetni~ki zatvor.
(3) Mjere bezbjednosti mogu se izre}i maloqetnicima
pod uslovima koje predvi|a ovaj zakon.
(4) Maloqetniku se ne mogu izre}i sudska opomena i
uslovna osuda.
Iskqu~ewe krivi~nih sankcija prema djeci

^lan 64.
Prema maloqetniku koji u vrijeme izvr{ewa
krivi~nog djela nije navr{io 14 godina (dijete) ne mogu
se primijeniti krivi~ne sankcije.
Uslovi primjene vaspitnih preporuka
^lan 65.
(1) Prema maloqetnom u~iniocu krivi~nog djela
mogu se primijeniti vaspitne preporuke za krivi~na
9
Posebna svrha krivi~nih sankcija prema

maloqetnicima
(4) U disciplinskom centru uposli}e se maloqetnik

na korisnim radovima koji odgovaraju wegovom uzrastu.
(5) Kad izrekne upu}ivawe u disciplinski centar za
maloqetnike sud moè odrediti da se po izvr{ewu ove
mjere maloqetnik stavi pod poja~ani nadzor nadle`nog
organa socijalnog starawa.
^lan 70.
Posebna svrha vaspitnih mjera i maloqetni~kog
zatvora je da se pruàwem za{tite i pomo}i maloqetnim
u~iniocima krivi~nih djela, vr{ewem nadzora nad
wima, wihovim stru~nim osposobqavawem i razvijawem
wihove li~ne odgovornosti, obezbijedi wihovo
vaspitawe, prevaspitawe i pravilan razvoj. Pored toga,
svrha maloqetni~kog zatvora je vr{ewe poja~anog uticaja na maloqetne u~inioce da ubudu}e ne vr{e krivi~na
djela, kao i na druge maloqetnike da ne vr{e krivi~na
djela.
Poja~an nadzor roditeqa, usvojioca ili staraoca

^lan 75.
(1) Mjeru poja~anog nadzora roditeqa, usvojioca ili
staraoca sud }e izre}i ako su roditeqi, usvojilac,
odnosno staralac propustili da vr{e nadzod nad maloqetnikom, a u mogu}nosti su da ovakav nadzor vr{e.
(2) Kad sud izrekne mjeru iz stava 1. ovog ~lana moè
roditequ, usvojiocu ili staraocu dati potrebna uputstva i naloìti im odre|ene du`nosti u pogledu mjera
koje treba preduzeti za vaspitawe maloqetnika, za wegovo lije~ewe i za otklawawe {tetnih uticaja na wega.
(3) Pri izricawu mjere iz stava 1. ovog ~lana sud
moè odrediti da nadle`ni organ socijalnog starawa
provjerava weno izvr{ewe i ukazuje pomo} roditequ,
usvojiocu ili staraocu. Sud }e naknadno odlu~iti o
prestanku ovog provjeravawa, s tim da ono ne moè trajati mawe od jedne ni duè od tri godine.
Vaspitne mjere
Vrste vaspitnih mjera
^lan 71.
Maloqetnom u~iniocu krivi~nog djela mogu se
izre}i ove vaspitne mjere:
- disciplinske mjere: ukor ili upu}ivawe u disciplinski centar za maloqetnike;
- mjere poja~anog nadzora: od strane roditeqa, usvojioca ili staraoca, u drugoj porodici, ili od strane
nadle`nog organa socijalnog starawa;
- zavodske mjere: upu}ivawe u vaspitnu ustanovu, u
vaspitno-popravni dom ili u drugu ustanovu za
osposobqavawe.
Poja~an nadzor u drugoj porodici

^lan 76.
(1) Ako roditeqi, usvojilac, odnosno staralac maloqetnika nisu u mogu}nosti da nad wim vr{e nadzor ili
ako se od wih ne moè to s osnovom o~ekivati, maloqetnik }e se predati drugoj porodici koja je voqna da ga
primi i koja ima mogu}nosti da nad wim vr{i poja~an
nadzor.
(2) Izvr{ewe mjere iz stava 1. ovog ~lana obustavi}e
se kad roditeqi, usvojilac, odnosno staralac maloqetnika steknu mogu}nost da nad wim vr{e poja~an nadzor
ili kad prema rezultatu prevaspitawa prestane potreba
za poja~anim nadzorom.
(3) Pri izricawu mjere iz stava 1. ovog ~lana sud }e
odrediti da za vrijeme wenog trajawa nadle`ni organ
socijalnog starawa provjerava weno izvr{avawe i
ukazuje potrebnu pomo} porodici kojoj je maloqetnik
predat.
Izbor vaspitne mjere

^lan 72.
Pri izboru vaspitne mjere sud }e uzeti u obzir uzrast
maloqetnika, stepen wegove du{evne razvijenosti, wegova psihi~ka svojstva, wegove sklonosti, pobude iz kojih
je djelo u~inio, dosada{we vaspitawe, sredinu i prilike
u kojima je ìvio, teìnu djela, da li je prema wemu
ranije bila izre~ena vaspitna mjera ili kazna i sve
druge okolnosti koje mogu biti od uticaja za izricawe
one mjere kojom }e se najboqe posti}i svrha vaspitnih
mjera.
Ukor
^lan 73.
(1) Sudski ukor se izri~e ako je dovoqno da se maloqetnik zbog u~iwenog krivi~nog djela samo ukori.
(2) Pri izricawu sudskog ukora ukaza}e se maloqetniku na {tetnost wegovog postupka i predo~i}e mu se da
u slu~aju ponovnog izvr{ewa krivi~nog djela moè
prema wemu biti izre~ena druga mjera.
Poja~an nadzor organa socijalnog starawa

^lan 77.
(1) Ako roditeqi, usvojilac, odnosno staralac nisu u
mogu}nosti da vr{e poja~an nadzor nad maloqetnikom, a
ne postoje ni uslovi za predaju maloqetnika drugoj
porodici radi vr{ewa ovakvog nadzora, maloqetnik }e
se staviti pod nadzor nadle`nog organa socijalnog
starawa.
(2) Sud }e naknadno odlu~iti o prestanku mjere iz
stava 1. ovog ~lana s tim da weno trajawe ne moè biti
kra}e od jedne ni duè od tri godine. Za vrijeme trajawa
ove mjere maloqetnik i daqe ostaje da ìvi kod svojih
roditeqa, usvojioca ili drugih lica koja ga izdràvaju,
a poja~ani nadzor nad wim vr{i ovla{}eno lice
nadle`nog organa socijalnog starawa.
(3) Ovla{}eno lice nadle`nog organa socijalnog
starawa brine se o {kolovawu maloqetnika, wegovom
zaposlewu, odvajawu iz sredine koja na wega {tetno
uti~e, potrebnom lije~ewu i sre|ivawu prilika u kojima
ìvi.
Upu}ivawe u disciplinski centar za maloqetnike

^lan 74.
(1) Sud }e uputiti maloqetnika u disciplinski centar za maloqetnike kad je potrebno da se odgovaraju}im
kratkotrajnim mjerama izvr{i uticaj na wegovu li~nost
i vladawe.
(2) Maloqetnika kome je izre~ena mjera iz stava 1.
ovog ~lana sud moè uputiti u disciplinski centar:
- na odre|eni broj sati u prazni~ne dane i to najvi{e
~etiri uzastopna prazni~na dana;
- na odre|eni broj sati u toku dana, ali najduè
mjesec dana;
- na neprekidan boravak za utvr|eni broj dana, ali ne
duè od dvadeset dana.
(3) Pri izricawu mjere iz stava 1. ovog ~lana sud }e
voditi ra~una da usqed wenog izvr{ewa maloqetnik ne
izostane od redovne nastave ili od posla.
Posebne obaveze uz mjere poja~anog nadzora

^lan 78.
(1) Prilikom izricawa neke od vaspitnih mjera
poja~anog nadzora iz ~l. 75., 76. i 77. ovog zakona, sud
moè maloqetniku odrediti jednu ili vi{e posebnih
10
(2) Osim slu~ajeva iz stava 1. ovog ~lana, ukoliko za

pojedine mjere nije {to drugo predvi|eno, mjera
poja~anog nadzora ili zavodska mjera moè se, s obzirom
na postignuti uspjeh prevaspitawa, obustaviti od
izvr{ewa, a moè se zamijeniti drugom takvom mjerom
kojom }e se boqe posti}i svrha vaspitnih mjera. U pogledu zavodskih mjera obustavqawe od izvr{ewa ili zamjewivawe drugom mjerom vr{i}e se uz sqede}a ograni~ewa:
1) mjera upu}ivawa u vaspitnu ustanovu prije isteka
roka od {est mjeseci ne moè se obustaviti od izvr{ewa,
a do isteka ovog roka moè se zamijeniti samo
upu}ivawem maloqetnika u vaspitno-popravni dom ili
drugu ustanovu za osposobqavawe,
2) mjera upu}ivawa u vaspitno-popravni dom prije
isteka roka od jedne godine ne moè se obustaviti od
izvr{ewa, a do isteka ovog roka moè se zamijeniti samo
upu}ivawem maloqetnika u vaspitnu ustanovu ili drugu
ustanovu za osposobqavawe.
(3) Izuzetno, mjera upu}ivawa u vaspitnu ustanovu,
odnosno mjera upu}ivawa u vaspitno-popravni dom moè
se obustaviti od izvr{ewa ili zamijeniti nekom drugom
mjerom i prije isteka rokova iz ta~. 1. i 2. stava 2. ovog
~lana ako posebne okolnosti koje se odnose na li~nost
maloqetnika o~igledno pokazuju da je postignuta svrha
ovih mjera.
obaveza, ako je to potrebno za uspje{nije izvr{ewe

izre~ene mjere, s tim da ove obaveze ne mogu trajati duè
od trajawa vaspitne mjere.
(2) Sud moè maloqetniku da odredi naro~ito ove
obaveze: da se li~no izvini o{te}enom, da izmiri {tetu
u okviru sopstvenih mogu}nosti, da redovno poha|a
{kolu, da se osposobqava za zanimawe koje odgovara
wegovim sposobnostima i sklonostima, da se uzdràva
od uìvawa alkoholnih pi}a i opojnih droga, da
posje}uje odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu ili savjetovali{te i da se ne druì sa licima koja na wega {tetno
uti~u.
(3) Sud moè obaveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti.
(4) U slu~aju neispuwewa obaveza iz stava 2. ovog
~lana sud moè izre~enu mjeru poja~anog nadzora zamijeniti drugom vaspitnom mjerom.
(5) Pri odre|ivawu obaveza iz stava 2. ovog ~lana sud
}e maloqetnika upozoriti na posqedice iz stava 4. ovog
~lana.
Upu}ivawe u vaspitnu ustanovu
^lan 79.
(1) Sud }e uputiti u vaspitnu ustanovu maloqetnika
nad kojim treba obezbijediti vr{ewe stalnog nadzora od
strane stru~nih vaspita~a u ustanovi za vaspitawe maloqetnika.
(2) U vaspitnoj ustanovi maloqetnik ostaje najmawe
{est mjeseci, a najvi{e tri godine. Pri izricawu ove
mjere sud ne}e odrediti weno trajawe, ve} }e o tome
naknadno odlu~iti (~lan 82. stav 2.).
Ponovno odlu~ivawe o vaspitnim mjerama

^lan 83.
(1) Ako je od pravnosna`nosti odluke kojom je
izre~ena mjera poja~anog nadzora ili zavodska mjera
proteklo vi{e od jedne godine, a izvr{ewe nije zapo~eto,
sud }e ponovo odlu~iti o potrebi izvr{ewa izre~ene
mjere. Pri tome sud moè odlu~iti da se ranije izre~ena
mjera izvr{i, ne izvr{i ili da se zamijeni nekom drugom
mjerom.
(2) Mjera upu}ivawa u disciplinski centar za maloqetnike ne}e se izvr{iti ako je proteklo vi{e od {est
mjeseci od pravnosna`nosti odluke kojom je ova mjera
izre~ena, a weno izvr{ewe nije zapo~eto.
Upu}ivawe u vaspitno-popravni dom

^lan 80.
(1) Maloqetnika prema kome treba primijeniti
poja~ane mjere prevaspitawa sud }e uputiti u vaspitnopopravni dom za maloqetne u~inioce krivi~nih djela.
(2) Pri odlu~ivawu da li }e izre}i mjeru iz stava 1.
ovog ~lana sud }e posebno uzeti u obzir teìnu i prirodu u~iwenog djela i okolnost da li su prema maloqetniku ranije bile izre~ene vaspitne mjere ili kazna maloqetni~kog zatvora.
(3) U vaspitno-popravnom domu maloqetnik ostaje
najmawe jednu, a najvi{e pet godina. Pri izricawu mjere
iz stava 1. ovog ~lana sud ne}e odrediti weno trajawe,
ve} }e o tome naknadno odlu~iti (~lan 82. stav 2.).
Dejstvo kazne na vaspitne mjere

^lan 84.
(1) Ako za vrijeme trajawa vaspitne mjere sud izrekne
starijem maloqetniku kaznu maloqetni~kog zatvora,
vaspitna mjera prestaje kad maloqetnik zapo~ne
izdràvawe ove kazne.
punoqetnom licu kaznu maloqetni~kog zatvora ili
kaznu zatvora najmawe godinu dana, vaspitna mjera
prestaje kada ovo lice zapo~ne izdràvawe kazne.
punoqetnom licu kaznu zatvora u kra}em trajawu od
jedne godine, sud }e u presudi odlu~iti da li }e se po
izdrànoj kazni nastaviti izvr{ewe izre~ene vaspitne
mjere ili }e se ta mjera ukinuti.
Upu}ivawe u drugu ustanovu za osposobqavawe

^lan 81.
(1) Prema maloqetniku ometenom u psihi~kom ili
fizi~kom razvoju sud moè, umjesto upu}ivawa u vaspitnu ustanovu ili vaspitno-popravni dom, izre}i mjeru
upu}ivawa u drugu ustanovu za osposobqavawe.
(2) Maloqetnik ostaje u ustanovi za osposobqavawe
dok je to potrebno radi wegovog lije~ewa ili
osposobqavawa, a kad maloqetnik postane punoqetan,
ponovo }e se ispitati potreba wegovog daqeg
zadràvawa u ovoj ustanovi.
Evidencija o izre~enim vaspitnim mjerama

^lan 85.
(1) Evidenciju o izre~enim vaspitnim mjerama vode
nadle`ni organi socijalnog starawa na osnovu propisa
koje donosi ministar zdravqa.
(2) Podaci o izre~enim vaspitnim mjerama mogu se
dati samo sudu, javnom tuìla{tvu, organima
unutra{wih poslova i organima socijalnog starawa u
vezi sa krivi~nim postupkom koji se vodi protiv lica
kojima su izre~ene te vaspitne mjere.
Obustava izvr{ewa i izmjena odluke o

vaspitnim mjerama
^lan 82.
(1) Kad se poslije dono{ewa odluke kojom je izre~ena
mjera poja~anog nadzora ili zavodska mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme dono{ewa odluke ili se
za wih nije znalo, a one bi bile od uticaja na dono{ewe
odluke, izvr{ewe izre~ene mjere moè se obustaviti ili
se izre~ena mjera zamijeniti drugom mjerom poja~anog
nadzora ili zavodskom mjerom.
Izricawe vaspitnih mjera mla|im punoqetnim licima

^lan 86.
(1) U~iniocu koji je kao punoqetan izvr{io
krivi~no djelo, a u vrijeme su|ewa nije navr{io dvadeset
11
^lan 87.
Kazniti se moè samo krivi~no odgovoran stariji
maloqetnik koji je u~inio krivi~no djelo za koje je
zakonom propisana kazna teà od pet godina zatvora, a
zbog te{kih posqedica djela i visokog stepena krivi~ne
odgovornosti ne bi bilo opravdano izre}i vaspitnu
mjeru.
samo ako je za to djelo propisana kazna teà od pet godina zatvora. Ovakvom licu sud moè izre}i vaspitne mjere
poja~anog nadzora ili zavodsku mjeru. Pri ocjeni da li
}e ovu mjeru izre}i, sud }e uzeti u obzir sve okolnosti
slu~aja, a naro~ito teìnu u~iwenog djela, vrijeme koje
je proteklo od wegovog izvr{ewa, vladawe u~inioca i
svrhu ove vaspitne mjere.
(3) Punoqetnom licu moè se za krivi~no djelo koje
je izvr{ilo kao stariji maloqetnik izre}i odgovaraju}a
zavodska vaspitna mjera, a pod uslovom iz ~lana 86. ovog
zakona, kazna maloqetni~kog zatvora. Pri ocjeni da li
}e i koju od ovih sankcija izre}i, sud }e uzeti u obzir sve
okolnosti slu~aja, a naro~ito teìnu u~iwenog djela,
vrijeme koje je proteklo od wegovog izvr{ewa, vladawe
u~inioca kao i svrhu koju treba posti}i ovim sankcijama.
(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ~lana, punoqetnom licu koje je u vrijeme su|ewa navr{ilo dvadeset
jednu godinu sud moè, umjesto maloqetni~kog zatvora,
izre}i zatvor ili uslovnu osudu. Kazna zatvora izre~ena
u ovom slu~aju, ima u pogledu rehabilitacije, brisawa
osude i pravnih posqedica osude isto pravno dejstvo kao
i kazna maloqetni~kog zatvora.
Maloqetni~ki zatvor
Dejstvo vaspitnih mjera i kazne maloqetni~kog zatvora
^lan 88.
(1) Maloqetni~ki zatvor ne moè biti kra}i od
jedne ni duì od deset godina, a izri~e se na pune godine
ili na pola godine.
(2) Pri odmjeravawu kazne maloqetni~kog zatvora
sud }e uzeti u obzir sve okolnosti koje uti~u da kazna
bude mawa ili ve}a (~lan 37. st. 1. i 2. ovog zakona), ali
}e naro~ito imati u vidu okolnosti koje se ti~u
li~nosti maloqetnika.
(3) Kazna maloqetni~kog zatvora za odre|eno
krivi~no djelo ne moè se izre}i u trajawu duèm od
propisane kazne zatvora za to djelo.
^lan 92.
Vaspitne mjere i maloqetni~ki zatvor ne povla~e
pravne posqedice koje se sastoje u zabrani sticawa
odre|enih prava (~lana 98. stav 2.).
jednu godinu sud moè izre}i odgovaraju}u mjeru

poja~anog nadzora ili zavodsku mjeru ako se, s obzirom
na wegovu li~nost i okolnosti pod kojima je djelo
u~inio, moè o~ekivati da }e se i vaspitnom mjerom
posti}i svrha koja bi se ostvarila izricawem kazne.
(2) Mla|em punoqetnom licu kome je izre~ena vaspitna mjera sud moè, pod uslovima predvi|enim ovim
zakonom, izre}i sve mjere bezbjednosti, osim zabrane
vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti.
(3) Izre~ena vaspitna mjera moè trajati najvi{e do
navr{ene dvadeset tre}e godine u~inioca.
Ka`wavawe starijih maloqetnika
Op{ta odredba
Mjere bezbjednosti prema maloqetnicima

^lan 93.
(1) Prema maloqetnim u~iniocima krivi~nih djela,
kojima je izre~ena vaspitna mjera ili kazna maloqetni~kog zatvora, mogu se, pod uslovima predvi|enim u
zakonu, izre}i ove mjere bezbjednosti: obavezno psihijatrijsko lije~ewe, obavezno lije~ewe od zavisnosti,
zabrana upravqawa motornim vozilom i oduzimawe
predmeta.
(2) Mjera bezbjednosti obaveznog lije~ewa od zavisnosti ne moè se izre}i uz disciplinske mjere.
(3) Umjesto obaveznog psihijatrijskog lije~ewa moè
se izre}i vaspitna mjera upu}ivawa u drugu ustanovu za
osposobqavawe ako se u toj ustanovi moè obezbijediti
lije~ewe i time posti}i svrha ove mjere bezbjednosti.
Izricawe maloqetni~kog zatvora i vaspitnih mjera

za krivi~na djela u sticaju
^lan 89.
(1) Za krivi~no djelo u sticaju sud izri~e maloqetniku samo jednu vaspitnu mjeru ili samo kaznu maloqetni~kog zatvora kad postoje zakonski uslovi za izricawe te kazne i kad sud na|e da je treba izre}i.
(2) Po odredbi stava 1. ovog ~lana sud }e postupiti i
kad poslije izre~ene vaspitne mjere, odnosno maloqetni~kog zatvora utvrdi da je maloqetnik prije ili
poslije wihovog izricawa u~inio neko krivi~no djelo.
Glava sedma
ODUZIMAWE IMOVINSKE KORISTI
PRIBAVQENE KRIVI^NIM DJELOM
Zastarjelost izvr{ewa kazne maloqetni~kog zatvora
Osnov oduzimawa imovinske koristi
^lan 90.
Kazna maloqetni~kog zatvora ne moè se izvr{iti
ako je proteklo:
1) deset godina od osude na maloqetni~ki zatvor
preko pet godina,
2) pet godina od osude na maloqetni~ki zatvor preko
tri godine,
3) tri godine od osude na maloqetni~ki zatvor do tri
godine.
^lan 94.
(1) Niko ne moè zadràti imovinsku korist pribavqenu krivi~nim djelom.
(2) Korist iz stava 1. ovog ~lana oduze}e se sudskom
odlukom kojom je utvr|eno izvr{ewe krivi~nog djela,
pod uslovima predvi|enim ovim zakonom.
Na~in oduzimawa imovinske koristi
^lan 95.
(1) Od u~inioca }e se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavqeni krivi~nim djelom, a ako oduzimawe nije mogu}e
- u~inilac }e se obavezati da plati nov~ani iznos koji
odgovara pribavqenoj imovinskoj koristi.
(2) Imovinska korist pribavqena krivi~nim djelom
moè se oduzeti od lica na koja je prenesena bez naknade
ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti,
ako su ona znala ili mogla znati da je imovinska korist
pribavqena krivi~nim djelom.
Izricawe krivi~nih sankcija punoqetnim licima za

djela koja su u~inila kao maloqetnici
^lan 91.
(1) Punoqetnom licu koje je navr{ilo dvadeset jednu
godinu ne moè se suditi za krivi~no djelo koje je
izvr{ilo kao mla|i maloqetnik.
(2) Ako punoqetno lice u vrijeme su|ewa nije
navr{ilo dvadeset jednu godinu, moè mu se suditi za
krivi~no djelo koje je u~inilo kao mla|i maloqetnik
12
Za{tita o{te}enog
Po~etak i trajawe pravnih posqedica osude
^lan 96.
(1) Ako je o{te}enom u krivi~nom postupku dosu|en
imovinskopravni zahtjev, sud }e izre}i oduzimawe
imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosu|eni
imovinskopravni zahtjev o{te}enog.
(2) O{te}eni koji je u krivi~nom postupku u pogledu
svog imovinskopravnog zahtjeva upu}en na parnicu moè traìti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti, ako pokrene parnicu u roku od {est mjeseci od dana
pravnosna`nosti odluke kojom je upu}en na parnicu i
ako u roku od tri mjeseca od dana pravnosna`nosti
odluke kojom je utvr|en wegov zahtjev zatraì namirewe
iz oduzete vrijednosti.
(3) O{te}eni koji u krivi~nom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev moè zahtijevati
namirewe iz oduzete vrijednosti, ako je radi utvr|ewa
svog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od
dana saznawa za presudu kojom se oduzima imovinska
korist, a najdaqe u roku od dvije godine od pravnosna`nosti odluke o oduzimawu imovinske koristi i ako
u roku od tri mjeseca od dana pravnosna`nosti odluke
kojom je utvr|en wegov zahtjev zatraì namirewe iz
oduzete vrijednosti.
^lan 99.
(1) Pravne posqedice osude nastupaju danom pravnosna`nosti presude.
(2) Pravne posqedice osude koje se sastoje u zabrani
sticawa odre|enih prava traju najduè pet godina od
dana izdràne, opro{tene ili zastarjele kazne, ako za
pojedine pravne posqedice nije zakonom propisano
kra}e trajawe.
(3) Brisawem osude prestaju pravne posqedice osude.
Glava deveta
REHABILITACIJA I USLOVI ZA DAVAWE
PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE
Rehabilitacija
^lan 100.
(1) Rehabilitacijom se bri{e osuda i prestaju sve
wene pravne posqedice, a osu|eni se smatra neosu|ivanim.
(2) Rehabilitacijom prestaje i sporedna kazna koja
nije izvr{ena.
(3) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog
zakona (zakonska rehabilitacija) ili na osnovu sudske
odluke po molbi osu|enog (sudska rehabilitacija).
(4) Rehabilitacijom se ne dira u prava tre}ih lica
koja se zasnivaju na osudi.
(5) Poslije izdràne, opro{tene ili zastarjele kazne
zatvora ili maloqetni~kog zatvora, osu|ena lica i
prije rehabilitacije uìvaju sva prava utvr|ena
ustavom, zakonima ili drugim propisima, osim onih koja
su im ograni~ena usqed izre~ene mjere bezbjednosti ili
usqed nastupawa pravne posqedice osude. Ovo vrijedi i
za osu|ene na uslovnom otpustu.
Glava osma
PRAVNE POSQEDICE OSUDE
Nastupawe pravnih posqedica osude
^lan 97.
(1) Osude za odre|ena krivi~na djela ili na odre|ene
kazne mogu imati za pravnu posqedicu prestanak, odnosno gubitak odre|enih prava ili zabranu sticawa
odre|enih prava.
(2) Pravne posqedice osude ne mogu nastupiti kad je
za krivi~no djelo u~iniocu izre~ena nov~ana kazna,
uslovna osuda ili sudska opomena ili kad je u~inilac
oslobo|en od kazne.
(3) Pravne posqedice osude mogu se predvidjeti samo
zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su predvi|ene.
Zakonska rehabilitacija
^lan 101.
(1) Zakonska rehabilitacija moè nastati samo u
odnosu na lica koja ranije nisu osu|ivana ili se po
zakonu smatraju neosu|ivanima.
(2) Zakonska rehabilitacija nastaje:
1) Osuda o izre~enoj sudskoj opomeni i osuda kojom je
izre~eno oslobo|ewe od kazne bri{u se iz kaznene evidencije poslije isteka jedne godine od pravnosna`nosti
sudske odluke - pod uslovom da osu|eni za to vrijeme ne
u~ini novo krivi~no djelo.
2) Uslovna osuda bri{e se iz kaznene evidencije
poslije jedne godine od kad je proteklo vrijeme provjeravawa - pod uslovom da osu|eni za to vrijeme ne u~ini
novo krivi~no djelo.
3) Osuda na nov~anu kaznu, zatvor do jedne godine i na
maloqetni~ki zatvor bri{u se iz kaznene evidencije kad
proteknu tri godine od dana izvr{ene, izdràne,
opro{tene ili zastarjele kazne - pod uslovom da osu|eni
za to vrijeme ne u~ini novo krivi~no djelo.
4) Osude na zatvor preko jedne do tri godine bri{u se
iz kaznene evidencije kad protekne pet godina od dana
izdràne, opro{tene ili zastarjele kazne - pod uslovom
da osu|eni za to vrijeme ne u~ini novo krivi~no djelo.
(3) Osude se ne mogu brisati iz kaznene evidencije za
vrijeme trajawa mjera bezbjednosti.
Vrste pravnih posqedica osude

^lan 98.
(1) Pravne posqedice osude koje se odnose na
prestanak ili gubitak odre|enih prava jesu:
1) prestanak vr{ewa odre|enih poslova ili funkcija u organima dràvne vlasti, dràvnim organima, preduze}ima i u drugim pravnim licima,
2) prestanak radnog odnosa ili prestanak vr{ewa
odre|enog zvawa, poziva ili zanimawa,
3) gubitak ~ina vojnog starje{ine ili klase vojnog
slu`benika,
4) oduzimawe odlikovawa.
(2) Pravne posqedice osude koje se sastoje u zabrani
sticawa odre|enih prava jesu:
1) zabrana vr{ewa odre|enih poslova ili funkcija u
organima dràvne vlasti, dràvnim organima, preduze}ima i u drugim pravnim licima,
2) zabrana istupawa u {tampi, na radiju, televiziji
ili javnim skupovima, zabrana vr{ewa izdava~ke djelatnosti ili zabrana u~estvovawa u osnivawu udruèwa,
3) zabrana sticawa odre|enog poziva ili unapre|ewa
u slu`bi,
4) zabrana sticawa odre|enih dozvola ili odobrewa
koja se daju odlukom dràvnih organa.
13
(4) Kad se ispune uslovi za brisawe osude iz kaznene

evidencije predvi|eni prethodnim odredbama, smatra}e
se da je osuda brisana u momentu kad se ti uslovi ispune.
Glava deseta
OSNOVNE ODREDBE O IZVR[EWU KRIVI^NIH
SANKCIJA
Sudska rehabilitacija
Ograni~ewa u izvr{ewu krivi~nih sankcija
^lan 102.
(1) Sudska rehabilitacija moè se dati licu koje je
osu|eno na kaznu zatvora preko tri do pet godina, ako je
proteklo osam godina od dana izdràne, opro{tene ili
zastarjele kazne, a u tom vremenu osu|eni nije izvr{io
novo krivi~no djelo.
(2) U slu~aju iz prethodnog stava, sud moè dati rehabilitaciju ako na|e da je osu|eni to zasluìo svojim
vladawem i ako se moè sa osnovom o~ekivati da ubudu}e
ne}e vr{iti krivi~na djela.
(3) Sudska rehabilitacija se ne moè dati ako jo{
traju mjere bezbjednosti.
(4) Izuzetno, sud moè dati rehabilitaciju i licu
koje je vi{e puta osu|ivano, ako su protekli rokovi i
ispuweni drugi uslovi predvi|eni u prethodnim
stavovima ovog ~lana u pogledu svakog krivi~nog djela
za koje je osu|eno.
^lan 105.
(1) U~iniocu krivi~nog djela, u izvr{ewu krivi~ne
sankcije, mogu biti oduzeta ili ograni~ena odre|ena
prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadrìni te
sankcije i samo na na~in kojim se obezbje|uje po{tovawe
li~nosti u~inioca i wegovog qudskog dostojanstva.
(2) Lice, protiv koga se izvr{ava krivi~na sankcija,
ne smije biti podvrgnuto mu~ewu ili drugim oblicima
okrutnog, ne~ovje~nog ili poniàvaju}eg postupawa. U
slu~aju kad bude podvrgnuto takvom postupawu, mora mu
se zagarantovati sudska za{tita.
Ustanove za izvr{ewe kazne zatvora i
maloqetni~kog zatvora
^lan 106.
(1) Kazna zatvora se izdràva u kazneno-popravnim
ustanovama zatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa.
(2) Kazna dugotrajnog zatvora izdràva se iskqu~ivo
u kazneno-popravnim ustanovama zatvorenog tipa.
(3) Kazna maloqetni~kog zatvora se izdràva u
posebnim kazneno-popravnim domovima. Osu|eni maloqetnici mogu ostati u ovim domovima do navr{ene
dvadeset tre}e godine, a ako do tada ne izdrè kaznu
uputi}e se u kazneno-popravnu ustanovu u kojoj punoqetna lica izdràvaju kaznu zatvora.
Davawe podataka iz kaznene evidencije

^lan 103.
(1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudu,
tuìla{tvu i organima unutra{wih poslova u vezi sa
krivi~nim postupkom koji se vodi protiv lica koje je
ranije bilo osu|eno, nadle`nim organima za izvr{ewe
krivi~nih sankcija i nadle`nim organima koji u~estvuju u postupku davawa amnestije, pomilovawa ili brisawa
osude.
(2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se na obrazloèn zahtjev dati dràvnim organima, preduze}ima i
drugim pravnim licima, ako jo{ traju odre|ene pravne
posqedice osude ili mjere bezbjednosti ili ako za to
postoji opravdan interes zasnovan na zakonu.
(3) Podaci o brisanoj osudi ne mogu se dati nikome.
(4) Niko nema prava da traì od gra|ana da podnese
dokaze o svojoj osu|ivanosti ili neosu|ivanosti.
(5) Gra|anima se, na wihov zahtjev, mogu davati
podaci o wihovoj osu|ivanosti ili neosu|ivanosti samo
ako su im ovi podaci potrebni radi ostvarivawa
wihovih prava u inostranstvu.
Postupawe sa osu|enicima
^lan 107.
(1) Za vrijeme izdràvawa kazne, sa osu|enicima
treba postupati ~ovje~no, po{tovati wihovo li~no dostojanstvo i {tititi wihov tjelesni i duhovni
integritet.
(2) Nije dozvoqena upotreba prevaspitnih, medicinskih ili psiholo{kih postupaka, koji zadiru u
osu|enikovu intimu, ako takve postupke osu|enik
izri~ito odbija.
Uslovni otpust
^lan 108.
(1) Osu|eni koji je izdrào polovinu kazne zatvora
moè se otpustiti sa izdràvawa kazne pod uslovom da
do isteka vremena za koje mu je izre~ena kazna ne u~ini
novo krivi~no djelo (uslovni otpust).
(2) Uslovno se moè otpustiti i osu|eni koji je
izdrào polovinu, a izuzetno i tre}inu kazne maloqetni~kog zatvora, ali ne prije nego {to izdrì najmawe
jednu godinu ove kazne. Za vrijeme uslovnog otpusta sud
moè odrediti mjeru poja~anog nadzora organa socijalnog starawa.
(3) Osu|eni kome je izre~ena kazna dugotrajnog zatvora moè se uslovno otpustiti nakon {to izdrì tri
petine te kazne i pod uslovom da ubudu}e ne u~ini
krivi~no djelo.
(4) Pri ocjeni da li }e se osu|eni uslovno otpustiti,
uze}e se u obzir wegovo vladawe za vrijeme izdràvawa
kazne, izvr{avawe radnih obaveza s obzirom na wegovu
radnu sposobnost i druge okolnosti koje pokazuju da je
postignuta svrha ka`wavawa.
Prestanak mjera bezbjednosti i pravnih posqedica

osude na osnovu sudske odluke
^lan 104.
(1) Sud moè odlu~iti da prestanu mjere bezbjednosti
zabrane vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti i
zabrane upravqawa motornim vozilom ako je protekla
jedna godina od dana wihovog primjewivawa.
(2) Kad protekne jedna godina od dana izdràne, zastarjele ili opro{tene kazne sud moè odrediti da
prestane pravna posqedica osude koja se odnosi na
zabranu sticawa odre|enog prava.
(3) Pri ocjeni da li }e odrediti prestanak mjere
bezbjednosti, odnosno pravne posqedice osude sud }e
uzeti u obzir pona{awe osu|enog poslije osude, wegovu
spremnost da naknadi {tetu prouzrokovanu krivi~nim
djelom i da vrati imovinsku korist ste~enu izvr{ewem
krivi~nog djela, kao i druge okolnosti koje ukazuju na
opravdanost prestanka mjere bezbjednosti, odnosno
pravne posqedice osude.
(4) Prestankom pravnih posqedica osude ne dira se u
prava tre}ih lica koja se zasnivaju na osudi.
Opozivawe uslovnog otpusta

^lan 109.
(1) Sud }e opozvati uslovni otpust ako osu|eni dok je
na uslovnom otpustu u~ini jedno ili vi{e krivi~nih
djela za koje je izre~ena kazna zatvora preko jedne godine.
14
(2) Sud moè opozvati uslovni otpust ako uslovno

otpu{teni u~ini jedno ili vi{e krivi~nih djela za koje
je izre~ena kazna zatvora do jedne godine. Pri ocjeni da
li }e opozvati uslovni otpusti sud }e naro~ito uzeti u
obzir srodnost u~iwenih krivi~nih djela, wihov zna~aj,
pobude iz kojih su u~iwena i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost opozivawa uslovnog otpusta.
(3) Kad sud opozove uslovni otpust izre}i }e kaznu na
osnovu odredaba ~lana 42. i ~lana 43. stav 2. ovog zakona
uzimaju}i ranije izre~enu kaznu kao ve} utvr|enu. Dio
kazne koju je osu|eni izdrào po ranijoj presudi
ura~unava se u novu kaznu, a vrijeme provedeno na
uslovnom otpustu ne ura~unava se.
(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog ~lana primijeni}e se i
kad se uslovno otpu{tenom sudi za djelo koje je u~inio
prije nego {to je uslovno otpu{ten.
(5) Ako uslovno otpu{teni bude osu|en na kaznu
zatvora do jedne godine, a sud ne opozove uslovni otpust,
produùje se uslovni otpust za vrijeme koje je osu|eni
proveo na izdràvawu kazne zatvora.
(6) Prethodne odredbe se shodno primjewuju i na
opoziv uslovnog otpusta sa izdràvawa kazne maloqetni~kog zatvora.
(5) Sa svakim prekidom zastarjevawe po~iwe ponovo

da te~e.
(6) Zastarjelost krivi~nog gowewa nastaje u svakom
slu~aju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se
po zakonu traì za zastarjelost krivi~nog gowewa.
Posebna odredba
^lan 114.
(1) Zastarjelost izvr{ewa nov~ane kazne kao
sporedne kazne nastaje kad proteknu dvije godine od dana
pravnosna`nosti presude kojom je ta kazna izre~ena.
(2) Zastarjelost izvr{ewa mjera bezbjednosti
obaveznog psihijatrijskog le~ewa, mjera bezbjednosti
obaveznog lije~ewa od zavisnosti i oduzimawa predmeta
nastaje kad protekne pet godina od dana pravnosna`nosti odluke kojom su te mjere izre~ene.
(3) Zastarjelost izvr{ewa mjera bezbjednosti zabrane
vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti i zabrane
upravqawa motornim vozilom nastaje kad protekne vrijeme za koje su te mjere izre~ene.
Zastarjelost izvr{ewa kazne

^lan 113.
Ako u zakonu nije druga~ije odre|eno, izre~ena kazna
ne moè se izvr{iti kad protekne:
1) trideset pet godina ako je izre~ena kazna dugotrajnog zatvora,
2) dvadeset godina ako je izre~ena kazna zatvora
preko deset godina,
3) petnaest godina preko pet godina,
4) deset godina preko tri godina,
5) pet godina preko jedne godine,
6) tri godine ako je izre~ena kazna zatvora do jedne
godine ili nov~ana kazna.
Zastarjelost izvr{ewa sporedne kazne i
mjera bezbjednosti
^lan 110.
Izvr{ewe krivi~nih sankcija bliè se ure|uje
posebnim zakonom.
Glava jedanaesta
ZASTARJELOST
Zastarjelost krivi~nog gowewa
^lan 111.
(1) Ako u zakonu nije druga~ije odre|eno, krivi~no
gowewe se ne moè preduzeti kad protekne:
1) trideset pet godina od izvr{ewa krivi~nog djela za
koje se po zakonu moè izre}i kazna dugotrajnog zatvora,
2) dvadeset godina od izvr{ewa krivi~nog djela za
koje se po zakonu moè izre}i kazna zatvora preko deset
godina,
3) petnaest godina od izvr{ewa krivi~nog djela za
koje se po zakonu moè izre}i zatvor preko pet godina,
4) deset godina od izvr{ewa krivi~nog djela za koje
se po zakonu moè izre}i zatvor preko tri godine,
5) pet godina od izvr{ewa krivi~nog djela za koje se
po zakonu moè izre}i zatvor preko jedne godine,
6) tri godine od izvr{ewa krivi~nog djela za koje se
po zakonu moè izre}i zatvor do jedne godine ili
nov~ana kazna.
(2) Ako je za krivi~no djelo propisano vi{e kazni,
rok zastarjelosti odre|uje se po najteòj propisanoj
kazni.
Tok i prekid zastarijevawa izvr{ewa kazne

^lan 115.
(1) Zastarjevawe izvr{ewa kazne po~iwe od dana kad
je presuda postala pravnosna`na, a ako je uslovna osuda
opozvana - od dana kad je odluka o opozivawu postala
pravnosna`na.
(2) Zastarjevawe ne te~e za vrijeme za koje se po zakonu
izvr{ewe kazne ne moè preduzeti.
(3) Zastarjevawe se prekida svakom radwom
nadle`nog organa koja se preduzima radi izvr{ewa
kazne.
(4) Sa svakim prekidom zastarjevawe po~iwe ponovo
da te~e.
(5) Zastarjelost izvr{ewa kazne nastaje u svakom
slu~aju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se
po zakonu traì za zastarjelost izvr{ewa kazne, ali ona
ne moè nastupiti ako je izvr{ewe kazne u toku.
(6) Odredbe st. 2. do 5. ovog ~lana shodno se primjewuju i na zastarjelost izvr{ewa mjera bezbjednosti.
Tok i prekid zastarjevawa krivi~nog gowewa

^lan 112.
(1) Zastarjevawe krivi~nog gowewa po~iwe od dana
kad je krivi~no djelo u~iweno.
(2) Zastarevawe ne te~e za vrijeme za koje se po zakonu
gowewe ne moè otpo~eti ili produìti.
(3) Zastarjevawe se prekida svakom procesnom radwom koja se preduzima radi gowewa u~inioca zbog
u~iwenog krivi~nog djela.
(4) Zastarjevawe se prekida i kad u~inilac u vrijeme
dok te~e rok zastarjelosti u~ini isto tako te{ko ili
teè krivi~no djelo.
Glava dvanaesta
AMNESTIJA I POMILOVAWE
Amnestija
^lan 116.
Licima koja su obuhva}ena aktom amnestije daje se
oslobo|ewe od gowewa ili potpuno ili djelimi~no
oslobo|ewe od izvr{ewa kazne, zamjewuje se izre~ena
kazna blaòm kaznom, odre|uje se brisawe osude, ili se
ukida odre|ena pravna posqedica osude.
15
Pomilovawe
(2) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske vaì

i za stranca koji prema stranoj dràvi ili prema strancu u~ini u inostranstvu krivi~no djelo za koje se po
tom zakonodavstvu moè izre}i zatvor od pet godina ili
teà kazna, kad se zatekne na teritoriji Republike
Srpske a ne bude ekstradiran stranoj dràvi. Ako ovim
zakonom nije druk~ije odre|eno, sud u takvom slu~aju ne
moè izre}i teù kaznu od kazne koja je propisana
zakonom zemqe u kojoj je krivi~no djelo u~iweno.
^lan 117.
(1) Pomilovawem se poimeni~no odre|enom licu daje
oslobo|ewe od krivi~nog gowewa, potpuno ili djelimi~no oslobo|ewe od izvr{ewa kazne zamjewuje se
izre~ena kazna blaòm kaznom ili uslovnom osudom,
odre|uje se brisawe osude ili se ukida, odnosno odre|uje
kra}e trajawe pravne posqedice osude ili mjere bezbjednosti.
(2) Licu koje je osu|eno na kaznu dugotrajnog zatvora
pomilovawe se ne moè dati prije nego {to izdrì tri
petine te kazne.
Posebni uslovi za gowewe

^lan 123.
(1) Ako je u slu~ajevima iz ~lana 119. ovog zakona
pokrenut ili dovr{en krivi~ni postupak u stranoj
dràvi, gowewe u Republici Srpskoj preduze}e se samo
po odobrewu glavnog republi~kog tuìoca.
(2) U slu~ajevima iz ~l. 121. i 122. ovog zakona gowewe
se ne}e preduzeti:
1) ako je u~inilac potpuno izdrào kaznu na koju je u
inostranstvu osu|en,
2) ako je u~inilac u inostranstvu pravnosna`nom
presudom oslobo|en,
3) ako se za krivi~no djelo po stranom zakonu goni po
zahtjevu o{te}enog, a takav zahtjev nije podnesen.
(3) U slu~ajevima iz ~l. 121. i 122. ovog zakona gowewe
}e se preduzeti samo kad se za krivi~no djelo ka`wava i
po zakonu zemqe u kojoj je djelo u~iweno. Kada se u
slu~ajevima iz ~lana 121. i ~lana 122. stav 1. ovog zakona
po zakonu zemqe u kojoj je djelo u~iweno za to krivi~no
djelo ne ka`wava, gowewe se moè preduzeti samo po
odobrewu glavnog republi~kog tuìoca.
(4) Samo po odobrewu glavnog republi~kog tuìoca
moè se u Republici Srpskoj preduzeti gowewe u slu~ajevima iz ~lana 122. stav 2. ovog zakona, bez obzira na
zakon zemqe u kojoj je krivi~no djelo u~iweno, ako je u
pitawu djelo koje je u vrijeme kad je izvr{eno smatrano
krivi~nim djelom prema op{tim pravnim na~elima
priznatim od strane me|unarodne zajednice.
(5) U slu~ajevima iz ~lana 119. ovog zakona gowewe
stranca moè se, pod uslovom uzajamnosti ustupiti stranoj dràvi.
Dejstvo amnestije i pomilovawa na prava tre}ih lica

^lan 118.
Davawem amnestije ili pomilovawa ne dira se u
prava tre}ih lica koja se zasnivaju na osudi.
Glava trinaesta
VA@EWE KRIVI^NOG ZAKONODAVSTVA
REPUBLIKE SRPSKE PREMA MJESTU
IZVR[EWA KRIVI^NOG DJELA
Vaèwe krivi~nog zakonodavstva Republike Srpske za
svakog ko na teritoriji Republike Srpske u~ini
krivi~no djelo
^lan 119.
za svakog ko na teritoriji Republike Srpske u~ini
krivi~no djelo.
i za svakog ko u~ini krivi~no djelo na doma}em brodu,
bez obzira gde se brod nalazio u vrijeme izvr{ewa djela.
i za svakog ko u~ini krivi~no djelo u doma}em civilnom
vazduhoplovu dok je u letu, ili u doma}em vojnom vazduhoplovu, bez obzira gdje se vazduhoplov nalazio u vrijeme izvr{ewa djela.
odre|ena krivi~na djela u~iwena u inostranstvu
Ura~unavawe pritvora i kazne izdràne u inostranstvu

^lan 124.
Pritvor, li{ewe slobode u toku ekstradicionog postupka, kao i kazna koju je u~inilac izdrào po presudi
inostranog suda, ura~una}e se u kaznu koju izrekne
doma}i sud za isto krivi~no djelo, a ako kazne nisu iste
vrste - ura~unavawe }e se izvr{iti po ocijeni suda.
^lan 120.
Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske vaì za
svakog ko van wene teritorije ili u inostranstvu u~ini
krivi~no djelo iz ~l. 293. do 311. ovog zakona.
dràvqanina Republike Srpske koji u~ini krivi~no
djelo u inostranstvu
Glava ~etrnaesta
ODGOVORNOST PRAVNIH LICA ZA
KRIVI^NA DJELA
^lan 121.
Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske vaì za
dràvqanina Republike Srpske i kad u inostranstvu
u~ini koje drugo krivi~no djelo, osim krivi~nih djela
navedenih u ~lanu 120. ovog zakona, ako se zatekne na teritoriji Republike Srpske ili joj bude ekstradiran.
Odgovornost pravnog lica

^lan 125.
(1) Odredbama ove glave propisuje se odgovornost
pravnog lica, izuzimaju}i Bosnu i Hercegovinu,
Republiku Srpsku, Federaciju Bosne i Hercegovine,
Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad,
op{tinu i mjesnu zajednicu, za krivi~no djelo koje je
u~inilac u~inio u ime, za ra~un ili u korist pravnog
lica.
(2) Pod uslovima propisanim ovim zakonom, za
odre|ena pravna lica moè biti iskqu~ena ili
ograni~ena primjena pojedinih kazni ili drugih
krivi~nopravnih sankcija koje se mogu izre}i pravnim
licima.

stranca koji u~ini krivi~no djelo u inostranstvu
^lan 122.
i za stranca koji van teritorije Republike Srpske u~ini
prema woj ili wenom dràvqaninu krivi~no djelo i kad
nisu u pitawu krivi~na djela navedena u ~lanu 120. ovog
zakona, ako se zatekne na teritoriji Republike Srpske
ili joj bude ekstradiran.
16
tog pravnog lica, kazne i ostale krivi~nopravne sankcije izri~u se pravnom licu koje je pravni sqednik lica
kojem je utvr|ena krivi~na odgovornost, ako su
rukovode}i ili nadzorni organi prije prestanka
pravnog lica znali za u~iweno krivi~no djelo.
(3) Pravnom licu koje je pravni sqednik pravnog
lica kojem je utvr|ena krivi~na odgovornost i ~iji su
rukovode}i ili nadzorni organi znali za u~iweno
krivi~no djelo, izri~e se mjera bezbjednosti oduzimawa
predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavqena
krivi~nim djelom.
(4) Ako je do prestanka pravnog lica do{lo po
pravnosna`no okon~anom krivi~nom postupku, izre~ena
krivi~nopravna sankcija se izvr{ava po odredbama st. 2.
i 3. ovog ~lana.
(1) Ukoliko odredbama ove glave zakona nije

druga~ije propisano, shodno se primjewuju odredbe
op{teg djela ovog zakona.
(4) Krivi~ni postupak protiv pravnih lica vodi
se
po odredbama Zakona o krivi~nom postupku
Republike Srpske.
Primjena ovog zakona prema mjestu izvr{ewa krivi~nog
djela u vezi s krivi~nom odgovorno{}u pravnog lica
^lan 126.
(1) Doma}e i strano pravno lice u skladu s ovim
zakonom, odgovorno je za krivi~na djela u~iwena na teritoriji Republike Srpske.
(2) Doma}e i strano pravno lice koje ima sjedi{te na
teritoriji Republike Srpske ili u woj obavqa svoju djelatnost je, u skladu s ovim zakonom, odgovorno za
krivi~no djelo u~iweno izvan Republike Srpske, ako je
krivi~no djelo u~iweno protiv Republike Srpske,
wenih dràvqana ili doma}ih pravnih lica.
Odgovornost pravnog lica za poku{aj

^lan 130.
(1) Ako je u~inilac planirano krivi~no djelo
zapo~eo, ali ga nije dovr{io, pod uslovima iz ~lana 127.
ovog zakona odgovorno je pravno lice, ako je zakonom
propisano ka`wavawe i za poku{aj tog krivi~nog djela.
(2) Pravno lice se ka`wava za poku{aj kaznom
propisanom za dovr{eno krivi~no djelo, a moè se i
blaè kazniti.
(3) Ako su rukovode}i ili nadzorni organi
sprije~ili u~inioca da dovr{i zapo~eto krivi~no
djelo, pravno lice se moè osloboditi kazne.
Osnovi odgovornosti pravnog lica

^lan 127.
Za krivi~no djelo koje je u~inilac u~inio u ime, za
ra~un ili u korist pravnog lica, odgovorno je pravno
lice:
1) kada obiqe`ja u~iwenog krivi~nog djela proizlaze iz odluke, naloga ili odobrewa rukovode}ih ili
nadzornih organa pravnog lica; ili
2) kada su rukovode}i ili nadzorni organi pravnog
lica uticali na u~inioca ili mu omogu}ili da u~ini
krivi~no djelo; ili
3) kada pravno lice raspolaè s protivpravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete
nastale krivi~nim djelom; ili
4) kada su rukovode}i ili nadzorni organi pravnog
lica propustili du`ni nadzor nad zakonito{}u rada
radnika.
Produèno krivi~no djelo

^lan 131.
Kada je kod pravnog lica prisutan isti osnov odgovornosti u pogledu vi{e istovrsnih i vremenski
povezanih krivi~nih djela vi{e u~inilaca, pravno lice
je krivi~no odgovorno kao da je u~iweno jedno krivi~no
djelo.
Sau~esni{tvo pravnih lica
Granice odgovornosti pravnog lica za krivi~no djelo
^lan 132.
(1) U slu~aju da dva ili vi{e pravnih lica sau~estvuje pri izvr{ewu krivi~nog djela, svako je odgovorno
prema ~lanu 127. ovog zakona.
(2) Pri sau~esni{tvu pravnih lica iz stava 1. ovog
~lana, svako pravno lice odgovara kao da je jedino
pravno lice krivi~no odgovorno za krivi~no djelo.
^lan 128.
(1) Uz uslove iz ~lana 127. ovog zakona, pravno lice je
odgovorno za krivi~no djelo i kada u~inilac za u~iweno
krivi~no djelo nije krivi~no odgovoran.
(2) Odgovornost pravnog lica ne iskqu~uje krivi~nu
odgovornost fizi~kih, odnosno odgovornih lica za
u~iweno krivi~no djelo.
(3) Za krivi~na djela u~iwena iz nehata, pravno lice
moè biti odgovorno pod uslovima iz ~lana 127. ta~ka 4.
ovog zakona, i u tom se slu~aju pravno lice moè blaè
kazniti.
(4) Kada u pravnom licu osim u~inioca nema drugog
lica ili organa koji bi mogli usmjeravati ili nadzirati po~inioca, pravno lice odgovara za u~iweno
krivi~no djelo u granicama odgovornosti u~inioca.
Op{ti razlozi za ublaàvawe kazne pravnom licu

ili osloba|awe od kazne
^lan 133.
(1) Pravno lice ~iji rukovode}i ili nadzorni organ
dobrovoqno prijavi u~inioca nakon {to je krivi~no
djelo u~iweno, moè se blaè kazniti.
(2) Pravno lice ~iji rukovode}i ili nadzorni organ
po u~iwenom krivi~nom djelu odlu~i da se vrati protivpravno ostvarena imovinska korist ili otklone
prouzrokovane {tetne posqedice ili saop{te podaci o
osnovanosti odgovornosti drugih pravnih lica, moè se
osloboditi kazne.
Odgovornost pri promjeni statusa pravnog lica

^lan 129.
(1) Pravno lice u ste~aju moè biti krivi~no odgovorno za krivi~no djelo bez obzira je li krivi~no djelo
u~iweno prije po~etka ste~ajnog postupka ili u me|uvremenu, ali se pravnom licu u ste~aju ne izri~e kazna, ve}
se izri~e mjera bezbjednosti oduzimawa predmeta ili se
oduzima imovinska korist pribavqena krivi~nim
djelom.
(2) Kada je do prestanka pravnog lica do{lo prije
pravnosna`nog okon~awa krivi~nog postupka, a u
krivi~nom je postupku utvr|ena krivi~na odgovornost
Kazne za pravna lica

^lan 134.
Pravnim licima se za krivi~na djela mogu izre}i ove
kazne:
1) nov~ana kazna,
2) kazna oduzimawa imovine,
3) kazna prestanka pravnog lica.
17
Nov~ana kazna za pravna lica

^lan 135.
(1) Nov~ana kazna ne moè biti mawa od 5.000 KM
niti ve}a od 5.000.000 KM.
(2) Ako je krivi~nim djelom pravnog lica prouzrokovana drugome imovinska {teta ili pribavqena protivpravna imovinska korist, najve}a mjera izre~ene
nov~ane kazne moè iznositi dvostruki iznos te {tete,
odnosno koristi.
ako bi objavqivawe bilo od koristi da se otkloni opasnost za ìvot ili zdravqe qudi ili da se osigura bezbjednost saobra}aja ili kakva korist privredi.
(2) S obzirom na zna~aj krivi~nog djela i potrebu da
javnost sazna za osudu, sud cijeni da li da se osuda objavi
u {tampi, radiju ili televiziji ili u vi{e sredstava
informisawa i ujedno da li da se objavi weno obrazloèwe u cijelosti ili u izvodu, uzimaju}i u obzir da se
na~inom objavqivawa omogu}i obavije{tenost svih u
~ijem interesu je objavqivawe presude.
Kazna oduzimawa imovine
Zabrana obavqawa odre|ene privredne djelatnosti
^lan 136.
(1) Kazna oduzimawa imovine se moè izre}i za
krivi~na djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili teòm kaznom.
(2) Pravnom licu se moè oduzeti najmawe polovina
imovine ili ve}i dio imovine ili cjelokupna imovina,
ako je djelatnost pravnog lica u cjelosti ili u prete`noj
mjeri kori{}ena za izvr{ewe kriv~nog djela.
(3) U slu~aju ste~ajnog postupka kao posqedice
izre~ene kazne oduzimawa imovine, povjerioci se mogu
namiriti iz oduzete ste~ajne mase.
^lan 142.
(1) Mjerom bezbjednosti zabrane obavqawa odre|ene
privredne djelatnosti sud moè pravnom licu zabraniti
proizvodwu odre|enih proizvoda ili obavqawe
odre|enih poslova ili mu zabraniti da se bavi
odre|enim poslovima prometa robe ili drugim privrednim poslom.
(2) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog ~lana izri~e
se pravnom licu ako bi wegovo daqe bavqewe odre|enom
privrednom djelatno{}u bilo opasno za ìvot i zdravqe
qudi ili {tetno za privredno ili finansijsko poslovawe drugih pravnih lica ili za privredu ili ako je
pravno lice u posqedwe dvije godine prije izv{rewa
krivi~nog djela bilo ve} ka`weno za isto ili sli~no
krivi~no djelo.
(3) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog ~lana moè se
izre}i u trajawu od {est mjeseci do pet godina,
ra~unaju}i od pravnosna`nosti osude.
Kazna prestanka pravnog lica

^lan 137.
(1) Kazna prestanka pravnog lica moè se izre}i ako
je djelatnost pravnog lica u cjelosti ili u prete`noj
mjeri kori{}ena za izvr{ewe krivi~nog djela.
(2) Uz kaznu prestanka pravnog lica, sud moè izre}i
kaznu oduzimawa imovine.
(3) Uz izre~enu kaznu prestanka pravnog lica, sud }e
predloìti otvarawe postupka likvidacije.
(4) Iz imovine pravnog lica kojem je izre~ena kazna
prestanka pravnog lica, mogu se isplatiti povjerioci.
Oduzimawe imovinske koristi od pravnog lica

^lan 143.
Ukoliko pravno lice pribavi imovinsku korist
u~iwenim krivi~nim djelom, imovinska korist pribavqena krivi~nim djelom }e se oduzeti od pravnog lica.
Odmjeravawe kazne pravnom licu
Pravne posqedice osude pravnog lica
^lan 138.
(1) Pri odmjeravawu kazne pravnom licu sud uzima u
obzir, pored op{tih pravila za odmjeravawe kazne i
ekonomsku mo} pravnog lica.
(2) Pri odmjeravawu nov~ane kazne za krivi~na djela
za koja se uz nov~anu kaznu izri~e i kazna oduzimawa
imovine, izre~ena kazna ne smije pre}i polovinu
imovine pravnog lica.
^lan 144.
(1) Pravne posqedice osude pravnog lica za
krivi~no djelo su:
a) zabrana rada na osnovu dozvole, ovla{}ewa ili
koncesije, izdatih od organa strane dràve,
b) zabrana rada na osnovu dozvole, ovla{}ewa ili
koncesije, izdatih od institucija Republike Srpske.
(2) Pravne posqedice osude pravnog lica za
krivi~no djelo mogu nastupiti i kada je pravnom licu za
u~iweno krivi~no djelo izre~ena nov~ana kazna.
Izricawe uslovne osude pravnom licu

^lan 139.
(1) Sud moè pravnom licu za krivi~no djelo izre}i
uslovnu osudu umjesto nov~ane kazne.
(2) Uslovnom osudom sud moè utvrditi pravnom
licu nov~anu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno odlu~iti da
se ta kazna ne}e izv{iti ako pravno lice u roku koji
odredi sud, a koji ne moè biti kra}i od jedne ni duì od
pet godina, ne bude odgovorno za novo krivi~no djelo.
Zastarjelost krivi~nog gowewa i izvr{ewe krivi~nih

sankcija izre~enih pravnim licima
^lan 145.
(1) Na zastarjelost krivi~nog gowewa pravnog lica
primjewuju se odredbe ~lana 111. ovog zakona.
(2) Zastarjelost izvr{ewa kazne izre~ene pravnom
licu nastupa kad od pravnosna`nosti presude kojom je
kazna izre~ena protekne:
1) tri godine za izvr{ewe nov~ane kazne,
2) pet godina za izvr{ewe kazne oduzimawa imovine
i kazne prestanka pravnog lica.
(3) Zastara izvr{ewa mjere bezbjednosti nastupa protekom:
1) {est mjeseci od pravnosna`nosti odluke kojom je
izre~ena mjera bezbjednosti objavqivawa presude,
2) vremena jednakog onome koje je odre|eno za trajawe
mjere bezbjednosti zabrane obavqawa odre|ene
privredne djelatnosti.
Mjere bezbjednosti za pravna lica

^lan 140.
Pravnom licu mogu se za krivi~no djelo, pored mjere
bezbjednosti oduzimawa predmeta izre}i ove mjere
bezbjednosti:
a) objavqivawe presude,
b) zabrana obavqawa odre|ene privredne djelatnosti.
Objavqivawe presude
^lan 141.
(1) Mjera bezbjednosti objavqivawa presude izri~e se
kada bi bilo korisno da javnost sazna za osudu, posebno
18
gra|ana i drugi oblici udruìvawa koji mogu da sti~u

sredstva i da ih koriste na isti na~in kao i svaka druga
institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva
i kojem je zakonom priznato svojstvo pravnog lica.
(8) Privredno dru{tvo je, u smislu ovog zakona, korporacija, preduze}e, udruèwe, firma, partnerstvo i
svaki organizacioni oblik registrovan za obavqawe
privredne djelatnosti.
(9) Vi{e lica je najmawe dva lica.
(10) Skupina qudi je najmawe pet lica.
(11) Grupa qudi je udruèwe od najmawe tri lica
koja su povezana radi trajnog, ponovqenog ili povremenog izvr{ewa krivi~nih djela, pri ~emu svako od tih
lica daje svoj udio u izvr{ewu krivi~nog djela.
(12) Organizovana kriminalna grupa je grupa lica od
najmawe tri lica formirana radi vr{ewa krivi~nih
djela za koja se moè izre}i kazna zatvora od tri godine
ili teà kazna.
(13) Zlo~ina~ka organizacija je udruèwe od najmawe
tri lica ~iji ~lanovi su se udruìli radi vr{ewa
krivi~nih djela. Djelovawe zlo~ina~ke organizacije
vi{eg stepena usmjereno je i prema ostvarivawu i
zadràvawu nadzora nad pojedinim privrednim ili
drugim djelatnostima, pri ~emu se koristi
zastra{ivawem ili nasiqem radi uticaja na druga lica
da im pristupe ili im se povinuju. Zlo~ina~ku organizaciju odlikuje visok stepen povezanosti ~lanova,
unutra{wa organizacija na osnovu odnosa hijerarhije i
discipline, te podjele rada. Zlo~ina~ka organizacija je
osnov pojma organizovanog kriminala.
(14) Izbjeglica ili raseqeno lice je, u smislu ovog
zakona, lice koje je napustilo svoju imovinu na podru~ju
Republike Srpske u vremenu izme|u 30. aprila 1991. i 4.
aprila 1998. godine, za koju se pretpostavqa da je izbjeglica ili raseqeno lice po Aneksu 7. Op{teg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
(15) Tajna Republike Srpske je podatak ili dokument
koji je zakonom, drugim propisom ili op{tim aktom
nadle`nog organa donesenim na osnovu zakona, odre|en
tajnom Republike Srpske ~ijim bi otkrivawem nastupile {tetne posqedice za bezbjednost ili interes
Republike Srpske.
(16) Vojna tajna je podatak ili dokument koji je
zakonom Republike Srpske, drugim propisom Republike
Srpske ili aktom nadle`nog organa Republike Srpske
donesenim na osnovu zakona progla{en vojnom tajnom.
(17) Slu`bena tajna je podatak ili dokument koji je
zakonom Republike Srpske, drugim propisom Republike
Srpske ili op{tim aktom nadle`ne institucije
Republike Srpske donesenim na osnovu zakona
progla{en slu`benom tajnom.
(18) Profesionalna tajna je podatak o li~nom ili
porodi~nom ìvotu stranaka koji saznaju advokati,
branioci, javni biqe`nici, qekari ili drugi
zdravstveni radnici, vjerski ispovjednici i druga profesionalna lica u obavqawu svog zvawa ili zanimawa.
(19) Poslovnom tajnom smatraju se podaci i dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom
nadle`nog organa progla{eni poslovnom tajnom i ~ije
bi odavawe imalo ili moglo imati {tetne posqedice za
preduze}e ili drugo pravno lice.
(20) Dokument ili isprava je svaki predmet koji je
podoban ili odre|en da sluì kao dokaz kakve ~iwenice
koja je od zna~aja za pravne odnose.
(21) Novac je metalni i papirni novac koji je na
osnovu zakona u opticaju u Bosni i Hercegovini ili u
stranoj dràvi.
Zakoni koji propisuju krivi~na djela pravnih lica

^lan 146.
Pravna lica mogu biti krivi~no odgovorna za
krivi~na djela iz ovog zakona i za druga krivi~na djela
propisana zakonom Republike Srpske.
Glava petnaesta
ZNAÊWE IZRAZA U OVOM ZAKONU
^lan 147.
(1) Pod teritorijom Republike Srpske, kao dijelom
teritorije Bosne i Hercegovine, podrazumijevaju se
suvozemna teritorija i vodene povr{ine unutar wenih
granica, kao i vazdu{ni prostor nad wima.
(2) Pod krivi~nim zakonodavstvom Republike Srpske
podrazumijevaju se ovaj zakon i sve krivi~nopravne
odredbe sadràne u drugim zakonima Republike Srpske.
(3) Slu`beno lice je izabran ili imenovan
funkcioner u organima zakonodavne, izvr{ne i sudske
vlasti Republike Srpske i u drugim dràvnim i upravnim ustanovama ili slu`bama koje vr{e odre|ene
upravne, stru~ne i druge poslove u okviru prava i
du`nosti vlasti koja ih je osnovala; lice koje stalno ili
povremeno vr{i slu`benu du`nost u navedenim upravnim organima ili ustanovama; ovla{}eno lice u
privrednom dru{tvu ili u drugom pravnom licu kojem je
zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu
zakona povjereno vr{ewe javnih ovla{}ewa, a koja u
okviru tih ovla{}ewa vr{i odre|enu du`nost, te drugo
lice koje vr{i odre|enu slu`benu du`nost na osnovu
ovla{}ewa iz zakona ili drugog propisa donesenog na
osnovu zakona.
Kad je kao u~inilac odre|enog krivi~nog djela
ozna~eno slu`beno lice, lica iz stava 3. ovog ~lana mogu
biti u~inioci tih djela ako iz obiqe`ja pojedinog
krivi~nog djela ili iz pojedinog propisa ne proizlazi
da u~inilac moè biti samo neko od tih.
(4) Pod pojmom odgovornog lica podrazumijeva se
lice kome je u preduze}u ili drugom pravnom licu, s
obzirom na wegovu funkciju ili na osnovu posebnog
ovla{}ewa povjeren odre|en krug poslova koji se odnose
na izvr{avawe zakona, propisa donesenih na osnovu
zakona ili op{tih akata preduze}a ili drugog pravnog
lica u upravqawu i rukovawu imovinom ili u
rukovo|ewu proizvodnim ili nekim drugim privrednim
procesom ili nadzorom nad wima. Odgovornim licem
smatra se i slu`beno lice kad su u pitawu krivi~na djela
kod kojih je kao u~inilac ozna~eno odgovorno lice, a
nisu predvi|ena u glavi o krivi~nim djelima protiv
slu`bene du`nosti ovog zakona, odnosno kao krivi~na
djela slu`benog lica u nekoj drugoj glavi ovog zakona.
(5) Kad je kao izvr{ilac odre|enih krivi~nih djela
ozna~eno samo slu`beno, odnosno odgovorno ili vojno
lice, sva ta lica mogu biti izvr{ioci tih djela, ako iz
obiqe`ja pojedinog djela ili iz pojedinog propisa ne
proizilazi da izvr{ilac moè biti samo neko od tih
lica.
(6) Strano slu`beno lice je ~lan zakonodavnog,
izvr{nog, upravnog ili sudskog organa strane dràve,
javni funkcioner me|unarodne organizacije i wenih
organa, sudija i drugi funkcioner me|unarodnog suda, na
slu`bi u Republici Srpskoj.
(7) Pravno lice je, u smislu ovog zakona, Republika
Srpska, grad, op{tina, mjesna zajednica, svaki organizacioni oblik privrednog dru{tva i svi oblici povezivawa privrednih dru{tava, ustanova, institucije za
vr{ewe kreditnih i drugih bankarskih poslova, za
obezbje|ewe imovine i lica, kao i druge finansijske
institucije, fond, politi~ke organizacije i udruèwa
19
Ubistvo djeteta pri poro|aju
(22) Znaci za vrijednost su i strani znaci za vrijednost, kao i doma}e i strane po{tanske marke koje vi{e
nisu u opticaju.
(23) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili
skupqena energija za davawe svjetlosti, toplote ili
kretawa, telefonski impuls, kao i registrovani podatak
koji je rezultat elektronske obrade podataka (kompjuterski podatak ili program).
(24) Pod pojmom sile podrazumijeva se i primjena
hipnoze ili omamquju}ih sredstava, s ciqem da se neko,
protiv svoje voqe, dovede u nesvesno stawe ili onesposobi za otpor.
(25) Motornim vozilom se smatra svako saobra}ajno
sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom i
vazdu{nom saobra}aju.
^lan 151.
Majka koja li{i ìvota svoje dijete za vrijeme
poro|aja ili neposredno poslije poro|aja, pod uticajem
stawa koje je izazvano poro|ajem,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Nehatno li{ewe ìvota
^lan 152.
Ko drugog li{i ìvota nehatno,
Navo|ewe na samoubistvo i pomagawe u samoubistvu
^lan 153.
(1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne
u izvr{ewu samoubistva, pa ovo bude izvr{eno,
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini prema maloqetnom licu ili prema licu ~ija je sposobnost da shvati
zna~aj svog djela ili da upravqa svojim postupcima bila
bitno smawena,
kazni}e se zatvorom od dvije do deset godina.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno prema
djetetu ili prema licu koje nije moglo shvatiti zna~aj
svog djela ili upravqati svojim postupcima,
u~inilac }e se kazniti po ~l. 150. ili 151. ovog zakona.
(4) Ko surovo ili ne~ovje~no postupa sa licem koje se
prema wemu nalazi u odnosu kakve podre|enosti ili zavisnosti, pa ono usqed takvog postupawa izvr{i
samoubistvo koje se moè pripisati nehatu u~inioca,
(5) Ko drugome pomogne u samoubistvu koje je
izvr{eno, pri ~emu su postojale osobito olak{avaju}e
okolnosti,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(6) Ako je usqed djela iz st. 1. do 5. ovog ~lana
samoubistvo samo poku{ano, sud u~inioca moè blaè
kazniti.
POSEBNI DIO
Glava {esnaesta
KRIVI^NA DJELA PROTIV @IVOTA I TIJELA
Ubistvo
^lan 148.
(1) Ko drugog li{i ìvota,
kazni}e se zatvorom najmawe pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno pod
osobito olak{avaju}im okolnostima,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Te{ko ubistvo
^lan 149.
(1) Zatvorom najmawe deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kazni}e se:
1) ko drugog li{i ìvota na naro~ito svirep ili
krajwe podmukao na~in,
2) ko drugog li{i ìvota iz koristoqubqa, radi
izvr{ewa ili prikrivawa drugog krivi~nog djela, iz
bezobzirne osvete ili iz drugih naro~ito niskih pobuda,
3) ko drugog li{i ìvota pri bezobzirnom nasilni~kom pona{awu,
4) ko drugog li{i ìvota i pri tom umi{qajno
dovede u opasnost ìvot jo{ nekog lica,
5) ko umi{qajno li{i ìvota dva ili vi{e lica, a
ne radi se o ubistvu na mah, ubistvu djeteta pri poro|aju
ili ubistvu u~iwenom pod osobito olak{avaju}im okolnostima (~lan 148. stav 2.),
6) ko li{i ìvota dijete, maloqetno lice ili
ènsko lice za koje zna da je bremenito,
7) ko li{i ìvota sudiju ili javnog tuìoca u vezi sa
vr{ewem wihove sudijske ili tuìla~ke du`nosti, ili
ko li{i ìvota slu`beno ili vojno lice pri vr{ewu
poslova bezbjednosti ili du`nosti ~uvawa javnog reda,
hvatawa u~inioca krivi~nog djela ili ~uvawa lica
li{enog slobode.
(2) Kazna iz stava 1. ovog ~lana primijeni}e se i kad
je li{ewe ìvota izvr{eno organizovano ili po
naruxbi.
Protivpravni prekid trudno}e

^lan 154.
(1) Ko protivno propisima o prekidu trudno}e trudnoj èni sa wenim pristankom izvr{i prekid trudno}e,
zapo~ne da vr{i prekid trudno}e ili joj pomogne da
prekine trudno}u,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko trudnoj èni bez wenog pristanka, a ako je
mla|a od {esnaest godina i bez pismene saglasnosti
wenog roditeqa, usvojioca ili staraoca, izvr{i ili
zapo~ne da vr{i prekid trudno}e,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila smrt, te{ka tjelesna povreda ili te{ko
naru{ewe zdravqa ènskog lica nad kojim je vr{en
prekid trudno}e,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. ovog ~lana
zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava
2. ovog ~lana zatvorom od dvije do dvanaest godina.
Ubistvo na mah
Tjelesna povreda
^lan 150.
Ko drugog li{i ìvota na mah doveden bez svoje krivice u jaku razdraènost napadom, te{kim zlostavqawem
ili te{kim vrije|awem od strane ubijenog,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
^lan 155.
(1) Ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravqe
naru{i,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
20
(2) U~iniocu djela iz stava 1. sud moè izre}i sudsku

opomenu ako je bio izazvan te{kim vrije|awem ili
nasilni~kim pona{awem o{te}enog.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. nastupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe zdravqa ostavqenog
lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. nastupila smrt
ostavqenog lica,
Te{ka tjelesna povreda

^lan 156.
(1) Ko drugog te{ko tjelesno povrijedi ili mu
zdravqe te{ko naru{i,
(2) Ko drugog tjelesno povredi ili mu zdravqe
naru{i tako te{ko da je usqed toga doveden u opasnost
ìvot povrije|enog ili je uni{ten ili trajno i u znatnoj
mjeri oslabqen koji vaàn dio wegovog tijela ili koji
vaàn organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost
za rad povrije|enog, ili trajno i te{ko naru{ewe wegovog zdravqa ili unakaènost,
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila smrt povrije|enog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do dvanaest
godina.
(4) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini nehatno,
(5) Ko djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana u~ini na mah,
doveden bez svoje krivice u jaku razdraènost napadom,
te{kim zlostavqawem ili te{kim vrije|awem od strane
povrije|enog,
kazni}e se za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom do tri godine, a za
djelo iz stava 3. zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Nepruàwe pomo}i
^lan 161.
(1) Ko ne pruì pomo} licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za ìvot iako je to mogao u~initi bez
opasnosti za sebe ili drugog,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda lica koje se nalazilo u
neposrednoj opasnosti za ìvot,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do dvije godine.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupila smrt lica koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za
ìvot,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
U~estvovawe u tu~i
Glava sedamnaesta
^lan 157.
(1) Ko u~estvuje u kakvoj tu~i, u kojoj je neko li{en
ìvota ili je drugom nanesena te{ka tjelesna povreda,
kazni}e se za samo u~estvovawe zatvorom do tri godine.
(2) Nema krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana ako je
lice bez svoje krivice bilo uvu~eno u tu~u ili se samo
branilo ili razdvajalo druge u~esnike tu~e.
KRIVI^NA DJELA PROTIV SLOBODA

I PRAVA GRA\ANA
Povreda ravnopravnosti gra|ana
^lan 162.
(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji koè, vjeri,
polu, jeziku, politi~kom ili drugom ubje|ewu, polnoj
usmjerenosti, nacionalnoj ili etni~koj pripadnosti,
imovnom stawu, ro|ewu ili socijalnom porijeklu, obrazovawu ili dru{tvenom poloàju uskrati ili ograni~i
slobodu ili pravo ~ovjeka utvr|eno ustavom, zakonom
ili ratifikovanim me|unarodnim ugovorom, ili ko na
osnovu ove razlike daje gra|anima povlastice ili pogodnosti suprotno ustavu, zakonu ili ratifikovanom
me|unarodnom ugovoru,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko vr{i
progawawe lica ili organizacija zbog wihovog zalagawa za ravnopravnost qudi.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini slu`beno
lice zloupotrebom slu`benog poloàja ili ovla{}ewa,
Ugroàvawe opasnim oru|em pri tu~i ili sva|i

^lan 158.
Ko se pri kakvoj tu~i ili sva|i ma{i oru`ja, opasnog
oru|a ili kakvog drugog sredstva podobnog da tijelo
te{ko tjelesno povrijedi ili zdravqe te{ko naru{i,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do {est
mjeseci.
Izlagawe opasnosti
^lan 159.
(1) Ko drugo lice ostavi bez pomo}i u stawu ili prilikama opasnim za ìvot ili zdravqe koje je sam
prouzrokovao,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe zdravqa
ostavqenog lica,
godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupila smrt ostavqenog lica,
Povreda prava upotrebe jezika i pisma

^lan 163.
(1) Ko uskrati ili ograni~i gra|anima pravo na
upotrebu jezika ili pisma zagarantovanog ustavom,
zakonom ili ratifikovanim me|unarodnim ugovorom,
godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{i slu`beno
godine.
Napu{tawe nemo}nog lica

^lan 160.
(1) Ko nemo}no lice koje mu je povjereno ili o kojem
je ina~e duàn da se stara, ostavi bez pomo}i u stawu ili
prilikama opasnim za ìvot ili zdravqe,
21
^lan 164.
(1) Ko drugog silom ili ozbiqnom prijetwom prinudi da ne{to u~ini ili ne u~ini ili trpi,
godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini prijetwom
ubistvom, te{kom tjelesnom povredom, otmicom ili u
sastavu grupe ili zlo~ina~ke organizacije,
mjesto prethodnog boravka ili drugo mjesto na podru~ju

Republike Srpske ili pravo da koristi svoju imovinu,
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno organizovanim djelovawem ili u skupini qudi ili je nekom
licu nanesena te{ka tjelesna povreda, u~inilac }e se
kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je pri izvr{ewu djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana
neko lice li{eno ìvota,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe deset godina.
Otmica
Zlostavqawe
^lan 165.
(1) Ko silom, prijetwom, obmanom ili na drugi
na~in odvede ili zadrì neko lice u namjeri da od wega
ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku
korist ili da wega ili koga drugog prinudi da ne{to
u~ini, ne u~ini ili trpi,
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{i prema
djetetu ili maloqetnom licu, ili na svirep na~in ili
prijetwom ubistvom ili te{kom tjelesnom povredom,
ili u sastavu grupe ili zlo~ina~ke organizacije,
(3) Kazna iz stava 2. primijeni}e se i ako je oteto
lice zadràno duè od petnaest dana, ili je licu koje je
oteto te{ko naru{eno zdravqe ili su nastupile druge
te{ke posqedice.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nastupila smrt otetog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do petnaest
godina.
(5) U~inilac djela iz st. 1. do 3. ovog ~lana koji
dobrovoqno pusti na slobodu oteto lice prije nego {to
je ostvaren wegov zahtjev zbog kojeg je izvr{io otmicu,
^lan 168.
(1) Ko grubim pona{awem zlostavqa drugog ili mu
time prouzrokuje teè fizi~ke ili du{evne patwe,
godine.
djetetu ili maloqetnom licu,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do dvije godine.
Prinuda
Ugroàvawe sigurnosti
^lan 169.
(1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiqnom prijetwom da }e wega ili wemu blisko lice li{iti ìvota,
te{ko tjelesno povrijediti, li{iti slobode ili oteti,
ili nanijeti zlo podmetawem poàra, eksplozijom ili
nekom drugom op{teopasnom radwom ili sredstvom,
godine.
slu`benom licu u vezi sa vr{ewem wegove funkcije, ili
prema vi{e lica, ili je u~iweno u sastavu grupe ili
zlo~ina~ke organizacije,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
Protivpravno li{ewe slobode
Naru{avawe nepovredivosti stana
^lan 166.
(1) Ko drugog protivpravno zatvori, drì
zatvorenog ili mu na drugi na~in protivpravno oduzme
ili ograni~i slobodu kretawa,
godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini slu`beno
(3) Ako je protivpravno li{ewe slobode iz st. 1.
i 2. u~iweno prema djetetu ili maloqetnom licu, ili je
trajalo duè od petnaest dana, ili je izvr{eno na svirep
na~in, ili je licu koje je protivpravno li{eno slobode
usqed toga te{ko naru{eno zdravqe ili su nastupile
druge te{ke posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. nastupila
smrt lica koje je bilo protivpravno li{eno slobode,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest
godina.
(5) Poku{aj djela iz st. 1. i 2. je ka`wiv.
^lan 170.
(1) Ko neovla{}eno prodre u tu|i stan ili druge
zatvorene prostore ili se na zahtjev ovla{}enog lica
odatle ne udaqi,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko
neovla{}eno pretresa stan ili prostore iz prethodnog
stava ovog ~lana.
(4) Poku{aj krivi~nog djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana
je ka`wiv.
Protivzakonito pretresawe
^lan 171.
(1) Ko neovla{}eno pretresa lice ili wegove stvari,
godine.
(3) Poku{aj krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana je
ka`wiv.
Onemogu}avawe povratka izbjeglih i raseqenih lica

^lan 167.
(1) Ko upotrebom sile, ozbiqnom prijetwom ili na
drugi protivpravan na~in uskrati ili ograni~i raseqenom, izbjeglom ili drugom licu pravo da se vrati u
22

Povreda tajnosti pisma ili drugih po{iqki

^lan 172.
(1) Ko neovla{}eno otvori tu|e pismo ili telegram
ili kakvo drugo zatvoreno pismeno ili po{iqku ili na
drugi na~in povrijedi wihovu tajnost ili neovla{}eno
zadrì, prikrije, uni{ti ili drugom preda tu|e pismo,
telegram, zatvoreno pismeno ili po{iqku,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do {est mjeseci.
(2) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu
korist ili da drugom nanese kakvu {tetu, saop{ti drugom sadrìnu koju je saznao povredom tajnosti tu|eg
pisma, telegrama ili kakvog drugog zatvorenog pismena
ili po{iqke, ili se tom sadrìnom posluì,
godine.
lice zloupotrebom poloàja ili ovla{}ewa, po{tanski
ili drugi slu`benik kome je povjereno preuzimawe,
prenos ili uru~ivawe tu|ih pisama, telegrama ili
drugih po{iqki,
kazni}e se za djelo iz stava 1. zatvorom do tri godine, a za
djelo iz stava 2. zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(4) Gowewe za djelo iz stava 1. preduzima se po prijedlogu.
Neovla{}eno kori{}ewe li~nih podataka

^lan 176.
(1) Ko suprotno uslovima odre|enim u zakonu bez
saglasnosti gra|ana pribavqa, obra|uje, saop{ti drugom ili koristi wihove li~ne podatke,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko neovla{}eno u|e
u tu|u za{ti}enu kompjutersku bazu podataka sa namjerom
da wihovim kori{}ewem za sebe ili drugoga pribavi
kakavu korist ili da drugome nanese kakvu {tetu.
lice zloupotrebom poloàja ili ovla{}ewa,
(4) Poku{aj krivi~nog djela iz st. 1. do 3. ovog ~lana
je ka`wiv.
Povreda prava na podno{ewe pravnog sredstva
^lan 177.
(1) Ko sprije~i drugog da koristi pravo na
podno{ewe tu`be, àlbe, prigovora ili nekog drugog
pravnog sredstva ili podneska,
godine.
Neovla{}eno otkrivawe profesionalne tajne

^lan 173.
(1) Advokat, qekar ili drugo lice koje neovla{}eno
otkrije tajnu koju je saznalo u vr{ewu svog poziva,
godine.
(2) Nema krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana ako je
tajna otkrivena u op{tem interesu ili interesu dugog
lica koji je prete`niji od interesa ~uvawa tajne.
(3) Gowewe se preduzima po prijedlogu.
Povreda slobode vjere i vr{ewa vjerskih obreda

^lan 178.
(1) Ko uskrati ili ograni~i slobodu vjere ili wenog
ispovjedawa,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko vjerskoj zajednici koja djeluje u skladu sa zakonom uskrati
pravo jednakosti s drugim vjerskim zajednicama, ili ko
drugoj vjerskoj zajednici uskrati slobodu javnog
obavqawa vjerskih obreda.
Neovla{}eno prislu{kivawe i tonsko snimawe

^lan 174.
(1) Ko posebnim ure|ajima neovla{}eno prislu{kuje
ili tonski snimi razgovor ili izjavu koja mu nije namijewena, ili omogu}i nepozvanom licu da se upozna sa razgovorom ili izjavom koja je neovla{}eno prislu{kivana ili snimana,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko tonski snimi izjavu koja je wemu namijewena, bez znawa i
odobrewa onoga ko je daje, u namjeri da takvu izjavu
zloupotrijebi, ili ko omogu}i nepozvanom licu da se
upozna sa takvom izjavom.
lice u vr{ewu slu`be,
Povreda slobode izraàvawa nacionalne pripadnosti

^lan 179.
(1) Ko spre~ava drugog da izraàva svoju nacionalnu
ili etni~ku pripadnost ili svoju nacionalnu ili
etni~ku kulturu,
godine.
prinu|ava drugog da se izja{wava o svojoj nacionalnoj
ili etni~koj pripadnosti.
Neovla{}eno fotografisawe
^lan 175.
(1) Ko neovla{}eno sa~ini fotografski, filmski
ili drugi snimak nekog lica ili wegovih prostorija bez
wegove saglasnosti, povre|uju}i time osjetno wegovu
privatnost, ili ko takav snimak preda ili pokazuje
tre}em licu ili mu na neki drugi na~in omogu}i da se s
wim upozna,
godine.
Povreda slobode izraàvawa misli

^lan 180.
(1) Ko uskrati ili ograni~i slobodu govora ili
javnog istupawa, osnivawa ustanova javnog informisawa, slobodu {tampe ili drugih sredstava javnog
informisawa,
godine.
23
Povreda slobode opredjeqewa bira~a
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko naredi ili sprovodi cenzuru, novinaru uskrati ili ograni~i
pristup informaciji ili slobodu obavje{tavawa, osim
ako se ne radi o dràvnoj, vojnoj ili slu`benoj tajni.
^lan 187.
(1) Ko silom, ozbiqnom prijetwom, podmi}ivawem,
obmanom ili na drugi protivpravan na~in prinudi drugog ili na wega uti~e da na izborima ili glasawu glasa
za ili protiv odre|enog prijedloga, da uop{te ne glasa
ili da glasa u odre|enom smislu,
godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini ~lan
bira~kog odbora, izborne komisije ili drugo lice u
vr{ewu du`nosti u vezi sa izborima ili glasawem,
(3) Dati poklon ili druga imovinska korist oduze}e se.
Spre~avawe {tampawa, distribucije {tampanih

stvari i emitovawa
^lan 181.
Ko protivpravno spre~ava {tampawe, prodaju ili
distribuciju kwiga, ~asopisa, novina ili drugih {tampanih stvari, ili proizvodwu i emitovawe radijskog
ili televizijskog programa,
godine.
Povreda prava na udruìvawe i politi~ko
organizovawe
Zloupotreba bira~kog prava
^lan 182.
Ko kr{ewem zakona ili na drugi protivpravan
na~in uskrati ili onemogu}i politi~ko, sindikalno
ili drugo organizovawe gra|ana, ili ko onemogu}i
djelovawe wihovih politi~kih, sindikalnih ili drugih
organizacija ili udruèwa gra|ana,
godine.
^lan 188.
(1) Ko na izborima ili glasawu glasa umjesto drugog
lica pod wegovim imenom ili na istom glasawu ponovo
glasa ili poku{a da glasa iako je ve} glasao,
godine.
(2) Istom kaznom kazni}e se i ko u~estvuje na izborima ili glasawu, iako zna da nema bira~ko pravo.
Povreda prava na javno okupqawe

^lan 183.
(1) Ko uskrati ili ograni~i pravo gra|ana na mirno
okupqawe ili javno odràvawe skupa koji su u skladu sa
zakonom,
godine.
(2) Ko silom, ozbiqnom prijetwom, obmanom ili na
drugi na~in sprije~i ili omete mirno okupqawe ili
odràvawe javnog skupa koji su u skladu sa zakonom,
Podmi}ivawe pri izborima ili glasawu

^lan 189.
(1) Ko nudi, daje ili obe}ava nagradu, poklon ili
kakvu drugu imovinsku ili neimovinsku korist bira~u
sa namjerom da ga navede da glasa za ili protiv odre|enog
prijedloga, da uop{te ne glasa ili da glasa u odre|enom
smislu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Istom kaznom kazni}e se i bira~ koji za sebe ili
drugoga zahtijeva, primi poklon ili obe}awe poklona
ili kakve druge koristi da bi glasao za ili protiv
odre|enog prijedloga, da uop{te ne bi glasao ili da bi
glasao u odre|enom smislu.
(3) Data nagrada, poklon ili druga imovinska korist
oduze}e se.
Glava osamnaesta
KRIVI^NA DJELA PROTIV IZBORNIH PRAVA
Spre~avawe odràvawa izbora i glasawa
^lan 184.
(1) Ko silom, ozbiqnom prijetwom ili na drugi protivpravan na~in sprije~i ili onemogu}i odràvawe
izbora ili glasawa, ili ko na isti na~in sprije~i ili
onemogu}i utvr|ivawe ili objavqivawe rezultata glasawa,
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno organizovano ili u dvije ili vi{e izbornih jedinica,
Povreda tajnosti glasawa

^lan 190.
(1) Ko na izborima ili glasawu povrijedi tajnost
glasawa,
godine.
silom, ozbiqnom prijetwom, iskori{}avawem slu`bene,
radne ili ekonomske zavisnosti ili na drugi na~in,
izdejstvuje od drugog da kaè da li je glasao ili kako je
glasao.
Povreda prava kandidovawa na izborima

^lan 185.
Ko kr{ewem zakona ili drugih propisa ili na drugi
protivpravan na~in sprije~i ili onemogu}i kandidovawe na izborima,
godine.
Povreda bira~kog prava
Izborna prevara
^lan 186.
Ko drugog, u namjeri da mu onemogu}i vr{ewe
bira~kog prava, protivzakonito ne upi{e u bira~ki
spisak, izbri{e iz tog spiska ili mu na drugi protivpravan na~in uskrati vr{ewe bira~kog prava,
godine.
^lan 191.
(1) Ko dodavawem, oduzimawem, brisawem glasova
ili na neki drugi na~in falsifikuje rezultate izbora
ili glasawa,
24
(2) Ko izvr{i nasilnu obqubu ili drugu polnu

radwu sa djetetom (~lan 195.) ili sa nemo}nim licem
(~lan 194.),
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana izvr{i nastavnik, vaspita~, staralac, usvojilac, qekar, vjerski
slu`benik ili drugo lice zloupotrebom svog poloàja
prema djetetu koje mu je povjereno na u~ewe, vaspitawe,
~uvawe ili starawe,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(4) Ako je djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana izvr{eno na
naro~ito svirep ili naro~ito poniàvaju}i na~in, ili
je istom prilikom izvr{eno vi{e djela od strane vi{e
lica, ili postoji velika nesrazmjera u zrelosti i uzrastu
izme|u u~inioca i `rtve, ili je usqed djela nastupila
te{ka tjelesna povreda, te{ko naru{ewe zdravqa ili
trudno}a silovanog ènskog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe pet godina.
(5) Ako je usqed djela iz st. 1. do 4. ovog ~lana nastupila smrt djeteta,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe deset godina
ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Uni{tavawe izbornih isprava

^lan 192.
(1) Ko na izborima ili glasawu uni{ti, o{teti,
prikrije, falsifikuje ili neovla{}eno odnese kakvu
ispravu o izborima ili glasawu ili kakav predmet
namijewen izborima ili glasawu,
godine.
Glava devetnaesta
KRIVI^NA DJELA PROTIV POLNOG
INTEGRITETA
Silovawe
^lan 193.
(1) Ko drugoga prinudi na obqubu ili neku drugu
polnu radwu upotrebom sile ili prijetwom da }e
neposredno napasti na ìvot ili tijelo tog ili wemu
bliskog lica,
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno prema
maloqetnom licu, ili na naro~ito svirep ili naro~ito
poniàvaju}i na~in, ili je istom prilikom izvr{eno
vi{e silovawa od strane vi{e lica, ili je usqed djela
nastupila te{ka tjelesna povreda, te{ko naru{ewe
zdravqa ili trudno}a silovanog ènskog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvr{eno,
(4) Ko drugoga prinudi na obqubu ili neku drugu
polnu radwu ozbiqnom prijetwom da }e za wega ili
wemu blisko lice otkriti ne{to {to bi {kodilo wegovoj ~asti ili ugledu ili prijetwom nekim drugim te{kim
zlom,
Obquba zloupotrebom poloàja

^lan 196.
(1) Ko zloupotrebom svog poloàja navede na obqubu
ili drugu polnu radwu lice koje se prema wemu nalazi u
odnosu kakve podre|enosti ili zavisnosti,
(2) Nastavnik, vaspita~, staralac, usvojilac ili
drugo lice koje zloupotrebom svog poloàja izvr{i
obqubu ili drugu polnu radwu sa maloqetnim licem
koje mu je povjereno radi u~ewa, vaspitawa, ~uvawa ili
wege,
Zadovoqewe polnih strasti pred drugim
^lan 197.
(1) Ko pred drugim na javnom mjestu vr{i polne
radwe,
godine.
(2) Ko pred djetetom ili maloqetnim licem vr{i
radwe namijewene zadovoqavawu vlastite ili tu|e polne
strasti, ili ko navede dijete da pred wim ili drugim
licem vr{i takve radwe,
Obquba nad nemo}nim licem

^lan 194.
(1) Ko nad drugim licem izvr{i obqubu ili drugu
polnu radwu iskoristiv{i du{evno oboqewe, nedovoqnu du{evnu razvijenost, drugu du{evnu poreme}enost,
nemo} ili kakvo drugo stawe tog lica usqed kojeg ono
nije sposobno za otpor,
(2) Ako je krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana
u~iweno prema maloqetnom licu ili na naro~ito
svirep ili naro~ito poniàvaju}i na~in, ili je istom
prilikom izvr{eno vi{e djela od strane vi{e lica, ili
je nastupila te{ka tjelesna povreda, te{ko naru{ewe
zdravqa ili trudno}a nemo}nog ènskog lica,
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvr{eno,
Trgovina qudima radi vr{ewa prostitucije

^lan 198.
(1) Ko radi zarade navodi, podsti~e ili namamquje
drugoga na pruàwe seksualnih usluga ili na drugi
na~in omogu}i wegovu predaju drugome radi pruàwa
seksualnih usluga, ili na bilo koji na~in u~estvuje u
organizovawu ili vo|ewu pruàwa seksualnih usluga,
(2) Ko radi zarade silom ili prijetwom upotrebe
sile ili nano{ewa zna~ajne {tete, drugoga prinudi ili
prevarom navede na pruàwe seksualnih usluga,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Kaznom iz stava 2. kazni}e se i ko radi zarade, na
na~in naveden u prethodnom stavu, koriste}i te{ku
situaciju proisteklu iz boravka nekog lica u stranoj
zemqi, prinudi ili navede to lice na pruàwe seksualnih usluga, ili radi wegovog navo|ewa na to profesionalno angaùje drugo lice.
Polno nasiqe nad djetetom

^lan 195.
(1) Ko izvr{i obqubu ili drugu polnu radwu sa
djetetom,
25

zakqu~i brak sa licem za koje zna da se nalazi u braku.
(3) Ako je raniji brak prestao ili je poni{ten,
gowewe se ne}e preduzeti, a ako je preduzeto obustavi}e se.
(4) Ako su djela iz prethodnih stavova izvr{ena

prema djetetu ili maloqetniku,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do dvanaest
godina.
(5) Nije od zna~aja za postojawe djela iz ovog ~lana da
li se lice koje se prinu|ava, navodi ili podvodi ve}
ranije bavilo prostitucijom.
Omogu}avawe zakqu~ewa nedozvoqenog braka

^lan 203.
Slu`beno lice ovla{}eno za zakqu~ewe braka koje u
vr{ewu svoje slu`bene du`nosti svjesno dozvoli da se
zakqu~i brak koji je po zakonu zabrawen ili ni{tav,
godine.
Iskori{}avawe djece i maloqetnih lica

za pornografiju
^lan 199.
(1) Ko zloupotrijebi dijete ili maloqetno lice za
izradu slika, audio-vizuelnog materijala ili drugih
predmeta pornografske sadrìne, ili dijete i maloqetno lice zloupotrijebi za pornografsku predstavu,
kazni}e se kaznom zatvora od {est mjeseci do pet godina.
(2) Predmeti i sredstva iz stava 1. oduze}e se.
Vanbra~na zajednica za maloqetnim licem

^lan 204.
(1) Punoqetno lice koje ìvi u vanbra~noj zajednici
sa maloqetnim licem uzrasta izme|u do 16 godina,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se roditeq,
usvojilac ili staralac koji maloqetnom licu iz stava 1.
dopusti da u vanbra~noj zajednici ìvi sa drugim licem
ili ga na to navede.
(3) Ako je djelo iz stava 2. ovog ~lana u~iweno iz
koristoqubqa,
(4) Ako se brak zakqu~i, gowewe se ne}e preduzeti, a
ako je preduzeto, obustavi}e se.
Proizvodwa i prikazivawe dje~ije pornografije

^lan 200.
(1) Ko nudi, distribuira, prikaè ili javnim izlagawem ili na drugi na~in u~ini dostupnim spise, slike,
audio-vizuelne ili druge predmete koji predstavqaju
dje~iju pornografiju ili ko takve materijale radi toga
proizvodi, nabavqa ili drì ili ko prikaè dje~iju
pornografsku predstavu,
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. izvr{eno prema licu
mla|em od 16 godina,
(3) Ako su djela iz prethodnih stavova izvr{ena preko
sredstava javnog informisawa ili putem interneta,
godina.
(4) Pod pojmom dje~ije pornografije u smislu ove
odredbe podrazumijeva se pornografski materijal koji
vizuelno prikazuje:
a) dijete ili maloqetno lice koje je u~esnik evidentnog seksualnog pona{awa, i
b) realisti~ne slike koje prikazuju dijete ili maloqetno lice koje u~estvuje u evidentnom seksualnom
pona{awu.
(5) Predmeti i sredstva iz st. 1. i 2. ovog ~lana
oduze}e se.
Oduzimawe maloqetnog lica

^lan 205.
(1) Ko maloqetno lice protivpravno zadrì ili
oduzme od roditeqa, usvojioca, staraoca ili od
ustanove, odnosno lica kojima je ono povjereno, koga
zadràva ili spre~ava da ono bude kod lica koje ima
pravo na wega, ili onemogu}ava izvr{ewe odluke kojom
je maloqetnik povjeren odre|enom licu,
godine.
koristoqubqa ili drugih niskih pobuda ili je usqed
djela teè ugroèno zdravqe, vaspitavawe ili {kolovawe maloqetnog lica,
godine.
(3) U~inioca djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana koji
dobrovoqno preda maloqetnika licu ili ustanovi kojoj
je on povjeren ili omogu}i izvr{ewe odluke o povjeravawu maloqetnika, sud moè osloboditi od kazne.
(4) Pri izricawu uslovne osude za djelo iz st. 1. i 2.
ovog ~lana sud moè odrediti obavezu u~iniocu da u
odre|enom roku preda maloqetnika licu ili ustanovi
kojoj je maloqetnik povjeren ili omogu}i izr{ewe
odluke kojom je maloqetnik povjeren odre|enom licu ili
ustanovi.
Rodoskrvqewe
^lan 201.
(1) Ko izvr{i obqubu sa srodnikom po krvi u pravoj
liniji ili sa bratom, odnosno sestrom,
kazni}e se zatvorom do tri godine ili nov~anom kaznom.
(2) Ko djelo iz stava 1. izvr{i sa djetetom ili maloqetnim licem,
(3) Prema `rtvi djela iz stava 2. koja je u vrijeme
izvr{ewa djela bila maloqetna, ne}e biti primijewene
krivi~ne sankcije. Ovo vrijedi i u slu~aju kada je djelo
nastavqeno nakon {to je `rtva postala punoqetna.
Promjena porodi~nog stawa

^lan 206.
(1) Ko podmetawem, zamjenom ili na drugi na~in
promijeni porodi~no stawe djeteta,
(2) Ko zamjenom ili na drugi na~in nehatno promijeni porodi~no stawe djeteta,
godine.
(3) Poku{aj djela iz stava 1. je ka`wiv.
Glava dvadeseta
KRIVI^NA DJELA PROTIV BRAKA I PORODICE
Dvobra~nost
^lan 202.
(1) Ko zakqu~i novi brak iako se ve} nalazi u braku,
godine.
26
(4) Pri izricawu uslovne osude sud moè u~iniocu

postaviti uslov da uredno izvr{ava svoje obaveze zbriwavawa, vaspitawa i izdràvawa.
Zapu{tawe i zlostavqawe maloqetnog lica

^lan 207.
(1) Roditeq, usvojilac, staralac ili drugo lice koje
grubim zanemarivawem svoje du`nosti zbriwavawa i
vaspitawa zapusti maloqetno lice o kojem je du`no da se
stara,
godine.
(2) Roditeq, usvojilac, staralac ili drugo lice koje
zlostavqa maloqetno lice ili ga prinu|ava na pretjeran rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloqetnog lica
ili na prosja~ewe, ili ga iz koristoqubqa navodi na
vr{ewe drugih radwi koje su {tetne za wegov razvoj,
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe
zdravqa maloqetnog lica, ili se maloqetno lice odalo
prostituciji, alkoholu ili drugim oblicima asocijalnog pona{awa,
godina.
Izbjegavawe davawa izdràvawa

^lan 210.
(1) Ko izbjegava da daje izdràvawe za lice koje je po
zakonu duàn da izdràva, a ta du`nost je utvr|ena na
osnovu izvr{ne sudske odluke ili izvr{nog poravnawa
pred sudom ili drugim nadle`nim organom,
godine.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupile te{ke posqedice za izdràvano lice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do dvije godine i
nov~anom kaznom.
odrediti obavezu da izmiri dospjele obaveze i da uredno
daje izdràvawe.
Glava dvadeset prva
Nasiqe u porodici ili porodi~noj zajednici
KRIVI^NA DJELA PROTIV ZDRAVQA QUDI
^lan 208.
(1) Ko primjenom nasiqa, drskim ili bezobzirnim
pona{awem ugroàva spokojstvo, tjelesni integritet
ili du{evno zdravqe ~lana svoje porodice ili porodi~ne zajednice,
godine.
(2) Ako je pri izvr{ewu djela iz stava 1. ovog ~lana
kori{}eno oru`je, opasno oru|e ili drugo sredstvo
podobno da tijelo te{ko povrijedi ili zdravqe naru{i,
godine.
zdravqa ili su ona ~iwena prema maloqetnom licu,
(4) Ako je usqed djela iz prethodnih stavova nastupila smrt ~lana porodice ili porodi~ne zajednice,
godina.
(5) Ko li{i ìvota ~lana porodice ili porodi~ne
zajednice kojeg je prethodno zlostavqao,
kazni}e se zatvorom najmawe deset godina.
(6) Pod porodicom ili porodi~nom zajednicom u
smislu ovog djela podrazumijevaju se i biv{i
supru`nici i wihova djeca, kao i roditeqi biv{ih
supru`nika.
Preno{ewe zarazne bolesti

^lan 211.
(1) Ko ne postupi po propisima ili naredbi kojima
nadle`ni organ odre|uje preglede, dezinfekciju, izdvajawe bolesnika ili neke druge mjere za suzbijawe ili
spre~avawe zaraznih bolesti kod qudi, pa usqed toga
do|e do preno{ewa zarazne bolesti,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko ne
postupa po propisima ili naredbama iz stava 1. ovog
~lana u pogledu suzbijawa ili spre~avawa zaraznih
bolesti kod ìvotiwa koje se mogu prenijeti na qude, pa
usqed toga do|e do preno{ewa zarazne bolesti na qude.
(3) Ako je djelom iz stava 1. prenesena neizqe~iva
zarazna bolest,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
do {est mjeseci.
(5) Ako je usqed djela iz prethodnih stavova nastupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe zdravqa
jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od
jedne do osam godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom do
tri godine.
(6) Ako je usqed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog ~lana nastupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, za djelo iz stava 3. od dvije do
petnaest godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom od jedne
do osam godina.
Kr{ewe porodi~nih obaveza

^lan 209.
(1) Ko grubim kr{ewem zakonom utvr|enih
porodi~nih obaveza ostavi u te{kom poloàju ~lana
porodice koji nije u stawu da se sam o sebi stara,
godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupilo te{ko naru{ewe zdravqa ~lana porodice,
godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupila smrt ~lana porodice,
Nepostupawe po zdravstvenim propisima

za vrijeme epidemije
^lan 212.
(1) Ko za vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti kod
qudi ne postupi po propisima, odlukama ili naredbama
kojima se odre|uju mjere za weno suzbijawe ili
spre~avawe,
godine.
27
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko za

vrijeme epidemije kakve opasne zarazne bolesti kod
ìvotiwa koja se moè prenijeti na qude, ne postupi po
propisima, odlukama ili naredbama kojima se odre|uju
mjere za suzbijawe ili spre~avawe.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. u~iwena nehatno,
do jedne godine.
qekarsku pomo} bolesniku ili licu kome je takva pomo}

potrebna, a koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za
ìvot ili opasnosti od nastupawa te{ke tjelesne
povrede ili te{kog naru{ewa zdravqa,
godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana kod lica
kome nije ukazana qekarska pomo} nastupila te{ka tjelesna povreda ili mu je zdravqe te{ko naru{eno,
godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupila smrt lica kojem nije ukazana qekarska pomo},
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do dvanest godina.
Neprimjewivawe mjera za za{titu od zarazne bolesti

^lan 213.
(1) Ko u bolnici, porodili{tu, internatu, {koli,
preduze}u ili drugoj organizaciji ili radwi u kojoj se
rukuje predmetima ishrane ili vr{e higijenske usluge, ne
primjeni odgovaraju}e higijenske mjere ili protivno
zdravstvenim propisima primi na rad ili drì na radu
lice koje boluje od zarazne bolesti, pa usqed toga do|e do
preno{ewa zarazne bolesti,
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
do {est mjeseci.
zdravqa jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djela iz stava 1. zatvorom od
jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri
godine.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom
od jedne do osam godina.
Neovla{}eno pruàwe medicinskih usluga

^lan 216.
(1) Ko se protivno propisima neovla{}eno bavi
lije~ewem ili pruàwem drugih medicinskih usluga,
kazni}e se zatvorom do dvije godine i nov~anom kaznom.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe zdravqa
jednog ili vi{e lica,
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do petnaest
godina.
Nedozvoqeno presa|ivawe dijelova ~ovje~ijeg tijela
^lan 217.
(1) Ko radi presa|ivawa od drugog uzme dio tijela
ili drugom presadi dio tela, iako je uzimawe i
presa|ivawe dijela tijela po pravilima medicinske
nauke i struke neopravdano,
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko radi
presa|ivawa uzme dio ~ovje~ijeg tijela prije nego {to je
smrt utvr|ena na propisan na~in.
(3) Ko radi presa|ivawa od drugog uzme dio tijela
ili drugom presadi dio tijela bez saglasnosti davaoca
ili primaoca ili saglasnosti wihovih zakonskih zastupnika, ako davalac ili primalac nisu bili u stawu da
daju saglasnost,
(4) Kaznom iz prethodnog stava kazni}e se i ko
neovla{}eno za nagradu prodaje ili posreduje pri
davawu dijelova tijela od ìvog ili umrlog lica radi
presa|ivawa.
Nesavjesno pruàwe qekarske pomo}i

^lan 214.
(1) Qekar koji se pri pruàwu qekarske pomo}i ne
pridràva pravila zdravstvene struke, pa time
prouzrokuje znatnije pogor{awe zdravstvenog stawa
nekog lica,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i drugi
zdravstveni radnik koji se pri pruàwu medicinske
pomo}i ne pridràva pravila qekarske struke, pa time
prouzrokuje znatnije pogor{awe zdravstvenog stawa
nekog lica.
nehatno,
do jedne godine.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe
tri godine.
(5) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nastupila smrt jednog ili vi{e lica,
Nasavjesno postupawe pri spravqawu

i izdavawu lijekova
^lan 218.
(1) Lice ovla{}eno za izdavawe lijekova za upotrebu
u medicini koje izda drugi lijek umjesto propisanog ili
zahtijevanog ako zamjena nije dozvoqena, ili koje ne
napravi lijek u propisanoj razmjeri ili koli~ini, ili
koje uop{te nesavjesno postupi pri stavqawu lijekova u
promet i time prouzrokuje pogor{awe zdravstvenog
stawa nekog lica,
godine.
do jedne godine.
Neukazivawe qekarske pomo}i

^lan 215.
(1) Qekar ili drugi zdravstveni radnik koji protivno svojoj qekarskoj du`nosti odbije da ukaè
28
godine.
tri godine.
(6) [kodqive namirnice i proizvodi oduze}e se.
Proizvodwa i stavqawe u promet proizvoda

{tetnih za lije~ewe
Nesavjesno vr{ewe pregleda ìvotnih namirnica
^lan 219.
(1) Ko proizvodi, prodaje ili na drugi na~in stavqa
u promet lijekove ili druga sredstva za lije~ewe koja su
{tetna za zdravqe,
(2) Ko pribavqa, prera|uje ili protura zaraènu krv
ili drugo tkivo ili iz toga spravqena sredstva za
lije~ewe,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina i
nov~anom kaznom.
nehatno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do dvije godine i
nov~anom kaznom.
jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od
tri mjeseca do tri godine.
(6) Proizvodi iz stava 1. ovog ~lana oduze}e se.
^lan 222.
(1) Veterinar ili drugi ovla{}eni veterinarski
radnik koji nesavjesno vr{i pregled stoke za klawe ili
mesa namijewenog za ishranu ili protivno propisima ne
izvr{i pregled i time omogu}i da se stavi u promet meso
ili ìvotne namirnice {kodqive za zdravqe qudi,
godine.
do jedne godine.
godine.
Zaga|ivawe vode za pi}e i ìvotnih namirnica
^lan 223.
(1) Ko kakvom {kodqivom materijom zagadi vodu koja
qudima sluì za pi}e ili ìvotne namirnice i time
prouzrokuje opasnost za ìvot ili zdravqe qudi,
godine.
do jedne godine.
godine.
Neovla{}ena proizvodwa i stavqawe u promet otrova

^lan 220.
(1) Ko neovla{}eno proizvodi otrove, vr{i promet
otrova ili koristi otrove,
(2) Otrovi i sredstva za wihovo spravqawe oduze}e se.
Proizvodwa i stavqawe u promet
{kodqivih proizvoda
^lan 221.
(1) Ko proizvodi radi prodaje, prodaje ili na drugi
na~in stavqa u promet {kodqive ìvotne namirnice,
jelo, pi}e ili druge proizvode {kodqive za zdravqe
qudi,
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko proizvodi, prodaje ili na drugi na~in stavqa u promet sredstva za
li~nu wegu, dje~ije igra~ke ili sli~ne proizvode za
masovno kori{}ewe ili potro{wu koji su {tetni za
zdravqe.
nehatno,
kazni}e se zatvorom do jedne godine i nov~anom kaznom.
Neovla{}ena proizvodwa i promet opojnih droga

^lan 224.
(1) Ko neovla{}eno proizvodi, prera|uje, prodaje
ili nudi na prodaju, ili ko radi prodaje kupuje, drì
ili prenosi, ili ko posreduje u prodaji ili kupovini
29
Povreda prava iz socijalnog osigurawa
ili na drugi na~in neovla{}eno stavqa u promet supstance ili preparate koji su progla{eni za opojne
droge,
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno od
strane vi{e lica ili je u~inilac ovog djela organizovao
mreù preprodavaca ili posrednika, ili je za izvr{ewe
djela iskoristio dijete ili maloqetno lice,
(3) Ko neovla{}eno pravi, nabavqa, posjeduje ili
daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance za koje
zna da su namijewene za proizvodwu opojnih droga,
(4) U~inioca koji prijavi od koga nabavqa opojne
droge, sud moè blaè kazniti ili osloboditi od kazne.
(5) Opojne droge i sredstva za wihovo spravqawe
oduze}e se.
^lan 228.
Ko se svjesno ne pridràva zakona ili drugih
propisa o socijalnom osigurawu i time uskrati ili
ograni~i nekom licu pravo koje mu pripada,
godine.
Zloupotreba prava iz socijalnog osigurawa
^lan 229.
Ko simulirawem ili prouzrokovawem bolesti ili
nesposobnosti za rad ili na drugi protivpravan na~in
postigne da mu se prizna neko pravo iz socijalnog osigurawa koje mu po zakonskim ili drugim propisima ne
pripada,
godine.
Ne preduzimawe mera za{tite na radu
Omogu}avawe uìvawa opojnih droga
^lan 230.
(1) Lice odgovorno za preduzimawe mera za{tite na
radu koje se svjesno ne pridràva zakona ili drugih
propisa o mjerama za{tite na radu usqed ~ega nastupi
opasnost za ìvot ili zdravqe radnika,
godine.
odrediti obavezu da u odre|enom roku postupi po
propisima i mjerama za{tite na radu.
^lan 225.
(1) Ko navodi drugog na uìvawe opojne droge ili mu
daje opojnu drogu da je uìva on ili drugo lice, ili
stavi na raspolagawe prostorije radi uìvawa opojne
droge ili na drugi na~in omogu}uje drugom da uìva opojnu drogu,
djetetu, maloqetniku, du{evno poreme}enom licu ili
prema vi{e lica ili je izazvalo naro~ito te{ke
posqedice,
(3) Opojne droge oduze}e se.
Glava dvadeset tre}a

KRIVI^NA DJELA PROTIV IMOVINE
Kra|a
^lan 231.
(1) Ko oduzme tu|u pokretnu stvar u namjeri da wenim
prisvajawem pribavi sebi ili drugom protivpravnu
imovinsku korist,
(2) Ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi iznos
od 200 KM, a u~inilac je i{ao za tim da pribavi malu
imovinsku korist,
godine.
Glava dvadeset druga

KRIVI^NA DJELA PROTIV PRAVA IZ RADNIH
ODNOSA I SOCIJALNOG OSIGURAWA
Povreda osnovnih prava radnika
^lan 226.
Ko se svjesno ne pridràva zakona, drugog propisa
ili kolektivnog ugovora o zasnivawu ili prestanku
radnog odnosa, o plati i wenim naknadama, radnom vremenu, odmoru ili odsustvovawu, o posebnoj za{titi na
radu èna, omladine i invalida ili o zabrani prekovremenog ili no}nog rada i time povredi, uskrati ili
ograni~i radniku pravo koje mu pripada,
godine.
Te{ka kra|a
^lan 232.
(1) Ako je kra|a izvr{ena:
1) obijawem ili provaqivawem ili drugim
savla|ivawem ve}ih prepreka da se do|e do stvari iz
zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormara, blagajni ili
drugih zatvorenih prostora,
2) na naro~ito opasan ili naro~ito drzak na~in,
3) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oru`je
ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane,
4) od strane vi{e lica koja su se udruìla za vr{ewe
kra|a,
5) iskori{}avawem stawa prouzrokovanog poàrom,
poplavom, zemqotresom ili sli~nom nesre}om,
6) iskori{}avawem nemo}i ili drugog te{kog stawa
nekog lica,
(2) Ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od
10.000 KM,
Povreda prava pri zapo{qavawu i za vrijeme

nezaposlenosti
^lan 227.
(1) Ko drugome uskrati ili ograni~i pravo na slobodno zapo{qavawe pod jednakim uslovima koji su predvi|eni u zakonu ili drugim propisima,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko se
svjesno ne pridràva zakona ili drugih propisa o pravima gra|ana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograni~i pravo koje mu pripada.
30
(3) Ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog,

nau~nog ili kulturnog zna~aja, ili vrijednost ukradene
stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
(6) Gowewe za djela iz st. 1, 2. i 5. preduzima se po

prijedlogu.
Oduzimawe tu|e stvari
^lan 236.
(1) Ko bez namjere pribavqawa imovinske koristi
protivpravno oduzme tu|u pokretnu stvar,
godine.
(2) Ako je oduzeta stvar od posebnog istorijskog,
nau~nog ili kulturnog zna~aja ili ako vrijednost
oduzete stvari prelazi iznos od 10.000 KM, u~inilac }e
se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako
taj iznos prelazi 50.000 KM,
Razbojni{tvo
^lan 233.
(1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetwom da }e neposredno napasti na ìvot ili tijelo
oduzme tu|u pokretnu stvar u namjeri da wenim prisvajawem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku
korist,
nekom licu umi{qajno nanesena te{ka tjelesna povreda
ili je djelo u~iweno od strane vi{e lica ili je upotrijebqeno kakvo oru`je ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
(3) Ako je pri izvr{ewu krivi~nog djela iz stava 1.
ovog ~lana neko lice umi{qajno li{eno ìvota,
ili dugotrajnim zatvorom.
Oduzimawe motornog vozila

^lan 237.
(1) Ko oduzme tu|e motorno vozilo u namjeri da ga
protivpravno upotrijebi za vo`wu,
godine.
(2) Ako je upotreba vozila trajala duè vrijeme ili je
na vozilu prouzrokovana ve}a {teta,
godine.
(3) Poku{aj krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana je
ka`wiv.
Razbojni~ka kra|a
^lan 234.
(1) Ko je na djelu kra|e zate~en, pa u namjeri da
ukradenu stvar zadrì, upotrijebi silu protiv nekog
lica ili prijetwu da }e neposredno napasti na wegov
ìvot ili tijelo,
nekom licu umi{qajno nanesena te{ka tjelesna povreda
ili je djelo u~iweno od strane vi{e lica ili je upotrijebqeno kakvo oru`je ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
ovog ~lana neko lice umi{qajno li{eno ìvota,
ili dugotrajnim zatvorom.
Neovla{}eno ulaèwe u za{ti}enu kompjutersku

bazu podataka
^lan 238.
(1) Ko neovla{}eno u|e u tu|u za{ti}enu kompjutersku bazu podataka i unese izmjene, uni{ti, kopira,
upotrijebi, sakrije, objavi ili unese kakav svoj podatak
ili kompjuterski virus, ili na neki drugi na~in u~ini
neupotrebqivim tu|e kompjuterske podatke ili programe,
(2) Ako je djelom iz prethodnog stava pribavqena
velika imovinska korist ili je prouzrokovana znatna
imovinska {teta,
Utaja
^lan 235.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji tu|u pokretnu
stvar koja mu je povjerena,
godine.
(2) Ako vrijednost utajenih stvari ne prelazi iznos
od 200 KM, a u~inilac je i{ao za tim da pribavi malu
imovinsku korist,
(3) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini staralac,
(4) Ako je utajena stvar od posebnog istorijskog,
nau~nog ili kulturnog zna~aja ili ako vrijednost utajene
stvari prelazi iznos od 10.000 KM, u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako taj
iznos prelazi 50.000 KM,
(5) Ko tu|u pokretnu stvar koju je na{ao ili do koje je
slu~ajno do{ao protivpravno prisvoji u namjeri da sebi
ili drugom pribavi imovinsku korist,
godine.
Prevara
^lan 239.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu
protivpravnu imovinsku korist dovede koga la`nim
prikazivawem ili prikrivawem ~iwenica u zabludu ili
ga odràva u zabludi i time ga navede da ovaj na {tetu
svoje ili tu|e imovine ne{to u~ini ili ne u~ini,
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana pribavqena
imovinska korist do 200 KM, a u~inilac je i{ao za tim
da pribavi malu imovinsku korist ili da prouzrokuje
malu {tetu,
godine.
imovinska korist ili je prouzrokovana imovinska {teta
u iznosu koji prelazi 10.000 KM, u~inilac }e se kazniti
31
Ucjena
zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos

prelazi 50.000 KM,
(4) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini samo u namjeri da drugog o{teti,
godine.
(5) Gowewe za djelo iz stava 2. ovog ~lana se preduzima po prijedlogu.
^lan 243.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da }e protiv wega ili wemu bliskih lica otkriti ne{to {to bi
wihovoj ~asti ili ugledu {kodilo i time ga prinudi da
ne{to u~ini ili ne u~ini na {tetu svoje ili tu|e
imovine, ili ko na takav na~in utjeruje dug,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,
a ako iznos prelazi 50.000 KM, ili je djelo u~iweno od
strane vi{e lica ili na naro~ito poniàvaju}i na~in,
kazni}e se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(3) Ko se za nagradu bavi vr{ewem djela ucjene,
Osigurani~ka prevara
^lan 240.
(1) Ko u namjeri da od osiguravaju}eg dru{tva
naplati osiguranu sumu, o{teti ili sakrije stvar koja je
osigurana od navedenih rizika, pa zatim prijavi {tetu,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko u
namjeri da od osiguravaju}eg dru{tva naplati osiguranu
sumu za slu~aj tjelesnog o{te}ewa, tjelesne povrede ili
naru{ewa zdravqa, prouzrokuje sebi takvo o{te}ewe,
povredu ili naru{ewe zdravqa.
(3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog ~lana pribavqena
godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
Zloupotreba povjerewa
^lan 244.
(1) Ko zastupaju}i imovinske interese nekog lica ili
staraju}i se o wegovoj imovini ne ispuni svoju du`nost
ili zloupotrijebi data mu ovla{}ewa u namjeri da time
pribavi sebi ili drugom kakvu imovinsku korist ili da
o{teti lice ~ije imovinske interese zastupa ili o ~ijoj
se imovini stara,
(2) Ako je ovim djelom pribavqena imovinska korist
ili prouzrokovana {teta u iznosu koji prelazi 10.000
KM, u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
(3) Ako djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini staralac
ili advokat, kazni}e se za djelo iz stava 1. zatvorom od
{est mjeseci do pet godina, za djelo iz stava 2. kada je
iznos preko 10.000 KM zatvorom od jedne do osam godina,
a kada je iznos preko 50.000 KM, zatvorom od dvije do
deset godina.
Organizovawe nedozvoqenih igara na sre}u

^lan 241.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, organizuje, u~estvuje ili
pomaè pri organizovawu igara u kojima u~esnici
pla}aju odre|ene nov~ane iznose u~esnicima koji su se
prije wih ukqu~ili u igru i o~ekuju pla}awe odre|enih
nov~anih iznosa od u~esnika koji se budu nakon wih
ukqu~ili u igru,
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko, u namjeri da bi
sebi ili nekom drugom pribavio protivpravnu imovinsku korist, organizuje, u~estvuje ili pomaè pri organizovawu igara na sre}u za koje nije izdata dozvola
nadle`nog organa.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. nastala velika
imovinska {teta,
Zelena{tvo
^lan 245.
(1) Ko za davawe novca ili drugih potro{nih stvari
na zajam ili za vr{ewe usluge koju u~ini nekom licu,
primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmjernu
imovinsku korist iskori{}avaju}i wegovo te{ko imovno
stawe, te{ke prilike, nu`du, nedovoqno iskustvo,
lakomislenost ili smawenu sposobnost rasu|ivawa,
kazni}e se zatvorom do tri godine i nov~anom kaznom.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupile te{ke posqedice za o{te}enog ili je u~inilac
pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi 10.000
KM,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina i
nov~anom kaznom, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina i nov~anom
kaznom.
Iznuda
^lan 242.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili ozbiqnom prijetwom prinudi drugog da ne{to u~ini ili ne u~ini na
{tetu svoje ili tu|e imovine, ili ko na takav na~in
utjeruje dug,
a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, ili ako je pri
izvr{ewu djela upotrijebqeno kakvo oru`je ili opasno
sredstvo, ili je djelo u~iweno od strane vi{e lica ili
na naro~ito grub i poniàvaju}i na~in,
(3) Ko se za nagradu bavi vr{ewem djela iznude,
Prikrivawe
^lan 246.
(1) Ko stvar za koju zna da je pribavqena krivi~nim
djelom ili ono {to je za wu dobijeno prodajom ili zamjenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na
drugi na~in pribavqa,
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno u sastavu grupe ili zlo~ina~ke organizacije, ili ako vrije32
dnost stvari koje se prikrivaju prelazi iznos od 20.000

KM, u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do
pet godina, a ako taj iznos prelazi 100.000 KM,
(3) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini, a mogao je i
bio duàn da zna da je stvar pribavqena krivi~nim
djelom,
godine.
varnom radwom prividno ili stvarno pogor{a svoje

imovno stawe i time umawi mogu}nost ili sprije~i
namirewe najmawe jednog od svojih povjerilaca.
(3) Gowewe za djelo iz stava 1. ovog ~lana preduzima
se po prijedlogu.
O{te}ewe stambenih i poslovnih zgrada i prostorija
^lan 252.
(1) Korisnik stana, stanar, upravnik, vlasnik ili
drugo lice koje sa stambene ili poslovne zgrade ili iz
stambenog ili poslovnog prostora skine ili o{teti
spoqwe ili unutra{we ure|aje, instalacije ili wihove
dijelove ili na drugi na~in znatno smawi upotrebqivost zgrade ili prostora,
godine.
(2) Ako je radi djela iz stava 1. ovog ~lana zgrada,
stambeni ili poslovni prostor postao neupotrebqiv,
Protivzakonito useqewe
^lan 247.
(1) Ko se neovla{}eno useli u tu|u zgradu, stan,
poslovni prostor ili druge prostorije,
(2) Pri izricawu uslovne osude, sud u~iniocu moè
naloìti da u odre|enom roku napusti i isprazni prostor u koji je uselio.
Protivpravno zauzimawe zemqi{ta
^lan 248.
(1) Ko protivpravno zauzme tu|e zemqi{te,
godine.
(2) Ko protivpravno zauzme tu|e zemqi{te u namjeri
da ga upotrijebi za gradwu,
Prisvajawe, uni{tewe ili o{te}ewe spomenika

kulture, za{ti}enih objekata prirode ili drugih
predmeta koji su od posebnog kulturnog ili
istorijskog zna~aja
^lan 253.
(1) Ko pri arheolo{kim, geolo{ko-paleontolo{kim
i minerolo{kim istraìvawima i iskopavawima,
arhivskim istraìvawima ili na drugi na~in prisvoji
iskopine, materijal ili na|eni predmet koji ima kulturni ili istorijski zna~aj, arhivski materijal ili
prirodnu rijetkost,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko protivpravno uni{ti ili o{teti spomenik kulture,
za{ti}eni objekat prirode ili drugi predmet koji je od
posebnog kulturnog ili istorijskog zna~aja, ili stvar
koja predstavqa javno dobro.
(3) Ko neovla{}eno na spomeniku kulture izvr{i
konzervatorske, restauratorske ili istraìva~ke
radove, ili ko neovla{}eno vr{i arheolo{ka
iskopavawa ili istraìvawa, pa usqed toga spomenik
bude teè o{te}en ili uni{ten,
(4) Ako su djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana izvr{ena
prema predmetu ili spomeniku posebnog istorijskog ili
kulturnog zna~aja, ili je tim djelima prouzrokovana
velika {teta,
O{te}ewe tu|e stvari

^lan 249.
(1) Ko uni{ti, o{teti ili u~ini neupotrebqivom
tu|u stvar,
godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana prouzrokovana
{teta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, u~inilac }e se
kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako taj
Paqevina
^lan 250.
(1) Ko zapali tu|u ku}u ili drugu zgradu namijewenu
za boravak ili ekonomsko kori{}ewe, ili poslovnu
zgradu ili zgradu koja je u javnoj upotrebi,
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana prouzrokovana
{teta velikih razmjera,
godina.
O{te}ewe tu|ih prava
Izno{ewe u inostranstvo predmeta koji su od

posebnog kulturnog ili istorijskog zna~aja ili
prirodnih rijetkosti
^lan 251.
(1) Ko u namjeri da osujeti ostvarewe prava na stvari
otu|i, uni{ti ili o{teti svoju stvar na kojoj drugi ima
zalo`no pravo ili pravo uìvawa i time ga o{teti,
godine.
uni{ti, o{teti, prikrije, prividno proda ili u~ini
neupotrebqivom svoju cjelokupnu imovinu ili neki
wezin sastavni dio, ili prizna neistinito potraìvawe, sastavi laàn ugovor ili nekom drugom pre-
^lan 254.
(1) Ko neovla{}eno izveze ili iznese u inostranstvo
predmet koji je posebnog kulturnog ili istorijskog
zna~aja ili predmet koji predstavqa prirodnu rijetkost,
ili drugom omogu}i da to u~ini,
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno u odnosu na dobro od velikog kulturnog, istorijskog ili
prirodnog zna~aja,
godina.
33
zajmova, lakomislenim zakqu~ivawem ili obnavqawem

ugovora sa licima nesposobnim za pla}awe,
propu{tawem blagovremenog ostvarivawa svojih
potraìvawa, uni{tewem imovine ili na drugi na~in
koji je u o~iglednoj suprotnosti sa wegovim du`nostima
u upravqawu imovinom ili savjesnim privrednim
poslovawem, prouzrokuje ste~aj ili zna~ajno umawewe
imovine pravnog lica i time o{teti drugog,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine i
nov~anom kaznom.
(2) Ako je u~inilac djela otklonio {tetne posqedice
djela prije nego {to je saznao da je otkriven,
kazni}e se kaznom zatvora do jedne godine, a moè se i
osloboditi od kazne.
Iskreno kajawe
^lan 255.
Ako je u~inilac djela iz ~l. 231, 235, 236, 237, 247, 248,
249, 251. i 252. ovog zakona, prije nego {to je saznao da je
otkriven, vratio oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadio
{tetu ili je na drugi na~in otklonio {tetne posqedice
krivi~nog djela, sud ga moè osloboditi od kazne.
Gowewe u slu~aju kad je u~inilac u bliskom odnosu
sa o{te}enim
^lan 256.
Za krivi~na djela iz ~l. 231. stav 2., 235, 236, 237, 247,
249, ~l. 251. i 252. ovog zakona, ako su u~iwena prema
bra~nom drugu, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu
ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku ili prema drugim
licima sa kojima u~inilac ìvi u zajedni~kom
doma}instvu, gowewe se preduzima po prijedlogu.
Povreda ravnopravnosti u obavqawu privredne

djelatnosti
Glava dvadeset ~etvrta
^lan 260.
(1) Ko zloupotrebom svog slu`benog poloàja ili
ovla{}ewa ograni~i slobodno kretawe qudi, roba i
kapitala na podru~ju Republike Srpske, uskrati ili
ograni~i pravo privrednog dru{tva ili drugog pravnog
ili fizi~kog lica da se na podru~ju Republike Srpske
bavi prometom roba i usluga ili ko stavi privredno
dru{tvo ili drugo pravno ili fizi~ko lice u neravnopravan poloàj prema drugim licima u pogledu uslova za
rad ili obavqawe prometa robe i usluga ili ograni~i
slobodnu razmjenu robe i usluga na podru~ju Republike
Srpske,
(2) Slu`beno ili odgovorno lice u Republici
Srpskoj, koje zloupotrebom svog slu`benog poloàja ili
ovla{}ewa ograni~i slobodno kretawe qudi, robe i
kapitala izme|u entiteta ili izme|u entiteta i Br~ko
Distrikta Bosne i Hercegovine, uskrati ili ograni~i
pravo privrednog dru{tva ili drugog pravnog ili
fizi~kog lica da se na podru~ju drugog entiteta ili
Distrikta Br~ko Bosne i Hercegovine bavi prometom
robe i usluga ili stavi privredno dru{tvo ili drugo
pravno ili fizi~ko lice u neravnopravan poloàj prema
drugim licima u pogledu uslova rada ili uslova
obavqawa prometa robe i usluga ili ograni~i slobodnu
razmjenu robe i usluga izme|u entiteta i Distrikta
Br~ko Bosne i Hercegovine,
kazni}e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
KRIVI^NA DJELA PROTIV PRIVREDE I

PLATNOG PROMETA
Stvarawe monopolisti~kog poloàja na trì{tu
^lan 257.
Ovla{}eno lice u preduze}u ili drugom subjektu
privrednog poslovawa ili preduzetnik koji suprotno
zakonu ili drugom propisu zakqu~i sporazum kojim se
drugo preduze}e ili pravno lice ograni~ava u slobodnom prometu robe ili usluga na odre|enom podru~ju ili
sa odre|enim preduze}ima ili drugim pravnim licima,
ili sklopi sporazum sa kojim se na drugi na~in stvara
monopolisti~ki poloàj preduze}a ili drugog pravnog
lica na trì{tu, pa usqed toga preduze}e ili drugo
pravno lice pribavi znatnu imovinsku korist ili za
drugog nastupi znatna imovinska {teta,
Zloupotreba la`nog ste~aja
^lan 258.
(1) Ko u namjeri da izbjegne pla}awe svojih obaveza,
prividnim ili stvarnim umawewem svoje imovine
prouzrokuje ste~aj na taj na~in {to:
1) cijelu ili dio imovine prividno ili ispod
trì{ne vrijednosti proda, prikrije, besplatno ustupi
ili uni{ti;
2) zakqu~i fiktivne ugovore o dugu ili prizna
nepostoje}a potraìvawa;
3) prikrije, uni{ti, preina~i ili tako vodi
poslovne kwige, isprave ili spise koje je po zakonu ili
drugom propisu obavezno voditi da se iz wih ne moè
utvrditi stvarno imovno stawe, ili ovo stawe
sa~iwavawem la`nih isprava ili na drugi na~in
prikaè takvim da se na osnovu wega moè otvoriti
ste~aj,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina i nov~anom
kaznom.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupile te{ke posqedice za povjerioca,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Zloupotreba u ste~ajnom postupku ili postupku

prinudnog poravnawa
^lan 261.
(1) Ko u ste~ajnom postupku ili postupku prinudnog
poravnawa
prijavi
la`no
potraìvawe
ili
potraìvawe u la`nom isplatnom redu da bi time ostvario pravo koje mu ne pripada,
kazni}e se nov~anom kaznom i zatvorom do jedne godine.
(2) Povjerilac, ~lan povjerila~kog odbora ili
ste~ajni upravnik koji za sebe ili drugoga primi
imovinsku korist ili obe}awe imovinske koristi da se
donese ili da se ne donese odre|ena odluka, ili da se na
drugi na~in o{teti barem jedan povjerilac u ste~ajnom
postupku ili postupku prinudnog poravnawa,
kazni}e se nov~anom kaznom i zatvorom do tri godine.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se ko povjeriocu, ~lanu upravnog odbora ili ste~ajnom upravniku
da ili obe}a imovinsku korist radi izvr{ewa djela iz
stava 2. ovog ~lana.
Prouzrokovawe ste~aja nesavjesnim poslovawem

^lan 259.
(1) Ko znaju}i za svoju prezaduènost ili nesposobnost pla}awa, neracionalnim tro{ewem ili
otu|ivawem imovine u bescijewe, preuzimawem nesrazmjernih obaveza, prekomjernim kori{}ewem i davawem
34
O{te}ewe ili povla{}ivawe povjerilaca
ispuwene, pa radi djelimi~nog ili potpunog neispuwewa obaveze za drugu stranu ili nekog drugog nastupi
imovinska {teta,
(2) Ako je izvr{ewem djela iz stava 1. ovog ~lana
prouzrokovana {teta koja prelazi iznos od 10.000 KM,
a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
^lan 262.
(1) Ko znaju}i da je postao nesposoban za pla}awe,
isplatom duga ili na drugi na~in stavi kojeg povjerioca
u povoqniji poloàj i time znatno o{teti najmawe
jednog od svojih povjerilaca,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se ko
znaju}i da je postao nesposoban za pla}awe, a u namjeri
da izigra povjerioce, prizna neistinito potraìvawe,
sastavi laàn ugovor ili nekom drugom prevarnom radwom o{teti najmawe jednog od svojih povjerilaca.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila znatna {teta ili ako je radi toga prema
o{te}enom pokrenut postupak prinudnog poravnawa ili
ste~aj,
Zakqu~ewe {tetnog ugovora

^lan 266.
(1) Ko kao predstavnik ili zastupnik pravnog lica
koje obavqa privrednu djelatnost u kojem nema ve}inski
udio, zakqu~i ugovor za koji zna da je {tetan za pravno
lice ili zakqu~i ugovor suprotno ovla{}ewima i time
nanese {tetu pravnom licu,
(2) Ako je usqed djela iz prethodnog stava nastupila
velika {teta za pravno lice,
Zloupotreba ovla{}ewa u privredi

^lan 263.
(1) Odgovorno lice u preduze}u ili drugom subjektu
privrednog poslovawa koje u namjeri pribavqawa protivpravne imovinske koristi za svoje ili drugo pravno
lice:
1) stvara ili drì nedozvoqene fondove u zemqi ili
inostranstvu;
2) sastavqawem isprava neistinitog sadràja,
la`nim bilansima, procjenama ili inventarisawem ili
drugim la`nim prikazivawem ili prikrivawem ~iwenica, neistinito prikazuje stawe i kretawe sredstava i
rezultata poslovawa;
3) pravno lice stavi u povoqniji poloàj prilikom
dobijawa sredstava ili drugih pogodnosti koje se pravnom
licu ne bi priznale prema postoje}im propisima;
4) pri izvr{avawu poreskih ili drugih zakonskih
obaveza uskrati sredstva koja predstavqaju javni prihod;
5) namjenska sredstva sa kojima raspolaè koristi
protivno wihovoj namjeni;
6) na drugi na~in grubo prekr{i zakon ili pravila
poslovawa u odnosu na raspolagawe, kori{}ewe i
upravqawe imovinom,
znatna imovinska korist ili je nastupila {teta velikih
razmjera,
Neovla{}eno primawe poklona ili darova

^lan 267.
(1) Ko zastupaju}i imovinske interese nekog pravnog
lica zahtijeva ili primi nagradu, poklon ili kakvu
drugu korist da bi bio zakqu~en ili da ne bi bio
zakqu~en sporazum, ili da se izvr{i ili da se ne izvr{i
neka druga radwa na {tetu pravnog lica, pa radi toga za
to pravno lice nastupi ve}a imovinska {teta,
(2) U~inilac djela iz stava 1. ovog ~lana koji nakon
zakqu~enog ili nezakqu~enog sporazuma, ili izvr{ene
ili neizvr{ene neke druge radwe na {tetu pravnog lica,
zahtijeva ili primi nagradu, poklon ili kakvu drugu
korist,
(3) Nagrada, poklon ili druga korist oduze}e se.
Neovla{}eno davawe poklona ili darova
^lan 268.
(1) Ko licu koje zastupa imovinske interese nekog
pravnog lica da ili poku{a dati ili obe}a nagradu,
poklon ili kakvu drugu korist radi toga da bi dobio
kakvu neopravdanu pogodnost pri ugovarawu posla iz
stava 1. ~lana 258. ovog zakona,
(2) Ko licu koje zastupa imovinske interese nekog
pravnog lica da ili poku{a dati ili obe}a nagradu,
poklon ili kakvu drugu imovinsku ili neimovinsku
korist kao protivuslugu za sklapawe kakvog posla ili za
izvr{ewe kakvog posla,
(3) Izvr{ilac djela iz prethodnih stavova koji je dao
poklon ili nagradu na zahtjev ili je djelo prijavio prije
nego {to je otkriveno ili prije nego je saznao da je
otkriveno, moè se osloboditi od kazne.
(1) Dati poklon ili nagrada oduze}e se, a u slu~aju iz
stava 3. moè se vratiti onome ko je dao.
Nesavjesno privredno poslovawe

^lan 264.
(1) Odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom
licu u kome nema ve}inski udio, koje svjesnim kr{ewem
zakona ili drugog propisa o poslovawu o~igledno nesavjesno posluje i time prouzrokuje znatnu imovinsku
{tetu tom pravnom licu,
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. nastupila prinudna
likvidacija ili je to pravno lice do{lo pod ste~aj,
Odavawe i neovla{}eno pribavqawe poslovne tajne
Poslovna prevara
^lan 269.
(1) Ko neovla{}eno drugom saop{ti, preda ili na
drugi na~in u~ini dostupnim podatke koji predstavqaju
poslovnu tajnu, kao i ko pribavqa ovakve podatke u namjeri da ih preda nepozvanom licu,
kazni}e se zatvorom od jedne do tri godine.
^lan 265.
(1) Ko obavqaju}i privrednu djelatnost pri sklapawu ili izvr{ewu ugovora ili posla obmane drugoga
prikazivawem da }e obaveze biti ispuwene ili prikrivawem da obaveze ne}e biti ili da ne}e mo}i biti
35
(2) Ko neovla{}eno objavi su{tinu tu|eg pronalaska

prije nego {to je ovaj pronalazak na na~in utvr|en
zakonom objavqen,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko, s

namjerom da ih neovla{}eno upotrijebi, na protivpravan na~in do|e do podataka koji predstavqaju poslovnu
tajnu.
(3) Ako je odavawe, odnosno pribavqawe podataka
izvr{eno radi wihovog odno{ewa u inostranstvo ili
ako je djelo u~iweno iz koristoqubqa,
(4) Ako je djelo iz st. 1. i 3. ovog ~lana u~iweno nehatno,
do jedne godine.
(3) Proizvodi izra|eni na osnovu neovla{}ene

upotrebe tu|eg pronalaska }e se oduzeti.
Falsifikovawe ili uni{tavawe poslovnih ili
trgova~kih kwiga ili isprava
^lan 270.
(1) Ko poslovne podatke berze koji nisu dostupni
svim u~esnicima u berzi saop{ti nepozvanom licu ili
ko do|e do takvih podataka, pa wihovim kori{}ewem na
berzi ostvari protivpravnu imovinsku korist,
imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM,
^lan 274.
(1) Ko u poslovne ili trgova~ke kwige, isprave ili
spise koje je duàn da vodi na osnovu zakona ili drugog
propisa, unese neistinite podatke ili ne unese neki
vaàn podatak, ili svojim potpisom ili pe~atom ovjeri
poslovnu ili trgova~ku kwigu, ispravu ili spis sa neistinitom sadrìnom, ili svojim potpisom ili pe~atom
omogu}i pravqewe poslovne ili trgova~ke kwige,
isprave ili spisa sa neistinitom sadrìnom,
(2) Kazni}e se kaznom iz stava 1. ovog ~lana i ko neistinitu poslovnu ili trgova~ku kwigu, ispravu ili spis
upotrijebi kao da su istiniti, ili ko uni{ti, o{teti,
prikrije ili na drugi na~in u~ini neupotrebqivom
poslovnu kwigu, ispravu ili spis.
Upad u kompjuterski sistem
Falsifikovawe i upotreba hartija od vrijednosti
^lan 271.
(1) Ko u privrednom poslovawu u namjeri da sebi ili
drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist ili
drugog o{teti, neovla{}eno unese izmjene, sakrije,
objavi, izbri{e ili uni{ti tu|e kompjuterske podatke
ili programe,
imovinska korist ili je prouzrokovana imovinska {teta
u iznosu koji prelazi 10.000 KM, u~inilac }e se kazniti
zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos
prelazi 50.000 KM,
^lan 275.
(1) Ko napravi la`ne hartije od vrijednosti ili
preina~i prave hartije od vrijednosti u namjeri da ih
upotrijebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu,
ili ko takve la`ne hartije upotrijebi kao prave ili ih u
toj namjeri pribavi,
kazni}e se nov~anom kaznom i zatvorom do dvije godine.
(2) Ako ukupan iznos na koji glase hartije od vrijednosti iz stava 1. ovog ~lana prelaze 10.000 KM, u~inilac
}e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj
(3) Ko la`ne hartije od vrijednosti koje je primio
kao prave, pa saznav{i da su la`ne, stavi u promet,
godine.
(4) La`ne hartije od vrijednosti oduze}e se.
Odavawe i kori{}ewe berzanske tajne
Neovla{}ena upotreba tu|e firme, uzorka ili modela

^lan 272.
(1) Ko se u namjeri da obmane kupce ili korisnike
usluga posluì tu|om firmom, tu|im ìgom ili za{titnim znakom, tu|om oznakom o geografskom porijeklu
ili drugom posebnom oznakom robe ili unese pojedina
obiqe`ja oznaka u svoju firmu, svoj ìg ili za{titni
znak ili u svoju posebnu oznaku robe,
namjeri iz prethodnog stava neovla{}eno iskoristi
tu|i model ili uzorak ili pu{ta u promet predmete
izra|ene na wihovoj osnovi.
Falsifikovawe kreditnih kartica i kartica

za bezgotovinsko pla}awe
^lan 276.
(1) Ko napravi la`nu kreditnu ili karticu za bezgotovinsko pla}awe ili ko preina~i takvu pravu karticu
u namjeri da je upotrijebi kao pravu ili ko takvu la`nu
karticu upotrijebi kao pravu,
godine.
(2) Ako je u~inilac djela iz stava 1. ovog ~lana
upotrebom kartice pribavio imovinsku korist,
(3) Ako je u~inilac djela iz stava 1. ovog ~lana pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj
(3) Predmeti iz st. 1. i 2. ovog ~lana oduze}e se.

Neovla{}ena upotreba tu|eg pronalaska
^lan 273.
(1) Ko u proizvodwi ili privrednom prometu
neovla{}eno upotrijebi tu|i prijavqeni ili za{ti}eni
pronalazak,
36
Falsifikovawe znakova za vrijednost
(2) Ako je izvr{ilac djela iz stava 1. istovremeno i

izvr{ilac ili sau~esnik u krivi~nom djelu kojim je
pribavqen novac ili imovinska korist iz prethodnog
stava,
(3) Ako je novac ili imovina iz st. 1. i 2. velike vrijednosti,
(4) Ako djela iz prethodnih stavova izvr{i vi{e
lica koja su se udruìla za vr{ewe takvih djela,
godina.
(5) Ako je pri izvr{ewu djela iz stava 1. ta~. 2. i 3.
ovog ~lana u~inilac postupao nehatno u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavqeni
krivi~nim djelom,
(6) Novac i imovina iz prethodnih stavova oduze}e se.
^lan 277.
(1) Ko napravi la`ne znakove za vrijednost ili ko
preina~i koji od pravih znakova u namjeri da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugome da na upotrebu ili ko
takve la`ne znakove upotrijebi kao prave, ili ih u toj
namjeri pribavi,
(2) Ako ukupna vrijednost znakova iz stava 1. ovog
~lana prelazi iznos od 10.000 KM, u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako taj
(3) Ko odstrawivawem ìga kojim se znaci za vrijednost poni{tavaju ili kojim drugim na~inom ide za tim
da radi ponovne upotrebe ovim znacima da izgled kao da
nisu upotrijebqeni, ili ko upotrijebqene znakove ponovo upotrijebi ili proda kao da vaè,
godine.
(4) La`ni znakovi za vrijednost oduze}e se.
Nedozvoqena trgovina
^lan 281.
(1) Ko nemaju}i ovla{}ewe za trgovinu, nabavi robu
ili druge predmete u ve}oj koli~ini ili vrijednosti u
svrhu prodaje, ili ko se neovla{}eno i u ve}em obimu
bavi trgovinom ili posredovawem u trgovini i zastupawem doma}ih privrednih subjekata u prometu robe ili
usluga,
godine.
(2) Ko se bavi prodajom robe ~iju je proizvodwu
neovla{}eno organizovao,
neovla{}eno prodaje, kupuje ili vr{i razmjenu robe ili
predmeta ~iji je promet zabrawen ili ograni~en.
(4) Ako je u~inilac djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana
organizovao mreù preprodavaca ili posrednika, ili je
postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000
KM,
(5) Roba i predmeti nedozvoqene trgovine oduze}e se.
Pravqewe, nabavqawe i davawe drugom sredstava

za falsifikovawe
^lan 278.
(1) Ko pravi, nabavqa, posjeduje, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravqewe la`nog novca ili
la`nih hartija od vrijednosti,
(2) Ko pravi, nabavqa, posjeduje, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravqewe la`nih znakova za
vrijednost,
(3) Sredstva iz st. 1. i 2. oduze}e se.
Falsifikovawe znakova za obqeàvawe robe,
mjera i tegova
^lan 279.
(1) Ko u namjeri da ih upotrijebi kao prave napravi
la`ne pe~ate, ìgove, marke ili druge znakove za
obiqeàvawe doma}e ili strane robe kojima se ìgo{e
zlato ili drugi plemeniti metali, drvo, stoka ili kakva
druga roba, ili ko u istoj namjeri takve prave znakove
preina~i ili ko takve la`ne znakove upotrijebi kao
prave,
izvr{i falsifikovawe mjera ili tegova.
(3) Ko pravi, nabavqa, prodaje ili daje drugom na
upotrebu sredstva za pravqewe znakova za obiqeàvawe
robe, la`nih mjera i tegova,
godine.
(4) La`ni znaci, mjere i tegovi oduze}e se.
Obmawivawe kupaca
^lan 282.
(1) Ko u namjeri obmawivawa kupaca stavi u promet
proizvode u ve}em obimu sa oznakom u koju su uneseni
podaci koji ne odgovaraju sadrìni, porijeklu ili
kvalitetu proizvoda, stavqa u promet proizvode koji po
svojoj teìni ili kvalitetu ne odgovaraju onome {to se
redovno pretpostavqa kod takvih proizvoda, ili na
proizvode stavqa oznaku za{tite za proizvode koji nisu
za{ti}eni, ili stavi u promet proizvode bez oznake o
sadrìni, vrsti, porijeklu, roku trajawa ili kvalitetu
proizvoda kad je ovakva oznaka propisana,
(2) Ko u namjeri obmawivawa kupaca la`no objavi da
je snièna cijena robi ili da se vr{i rasprodaja robe
ili da predstoji povi{ewe cijena ili na drugi na~in
la`nom reklamom obmawuje kupce u pogledu cijene
proizvoda koje prodaje,
godine.
Prawe novca
^lan 280.
(1) Ko novac ili imovinu za koje zna da su pribavqeni krivi~nim djelom primi, zamijeni, drì, s wim
raspolaè, upotrijebi ga u privrednom poslovawu ili ga
na drugi na~in prikrije ili poku{a prikriti,
37
Obmana pri dobijawu kredita ili drugih pogodnosti
(3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog ~lana pribavqena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
kazni}e se od dvije do deset godina.
(4) Ako je u~inilac djela iz st. 1. i 2. obezbijedio
pokri}e pre nego {to je saznao da je otkriven, moè se
^lan 283.
(1) Ko u namjeri da za sebe ili drugog dobije kredit,
investiciona sredstva, subvencije ili kakvu drugu
pogodnost, davaocu kredita ili subjektu nadle`nom za
odobravawe pogodnosti, da neistinite ili nepotpune
podatke o imovnom stawu ili druge podatke zna~ajne za
dobijawe kredita ili druge pogodnosti,
(2) Ko djelom iz stava 1. ovog ~lana dobije sredstva u
iznosu koji prelazi 10.000 KM, kazni}e se zatvorom od
jedne do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
(3) Ko dobijeni kredit, investiciona sredstva, subvenciju ili kakvu drugu pogodnost iskoristi za drugu
namjenu od one koja mu je odobrena,
Utaja poreza i doprinosa

^lan 287.
(1) Ko izbjegne pla}awe poreza propisanih poreskim
zakonodavstvom Republike Srpske ili doprinosa
zdravstvenog ili penzijskog osigurawa propisanih u
Republici Srpskoj ne daju}i traène podatke ili daju}i
la`ne podatke o svom ste~enom oporezivom prihodu ili
o drugim ~iwenicama koje su od uticaja na utvr|ivawe
ovakvih obaveza, a iznos obaveze ~ije se pla}awe izbjegava prelazi 10.000 KM,
kazni}e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Ko po~ini krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana,
a iznos obaveze ~ije se pla}awe izbjegava prelazi 50.000
KM,
kazni}e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko po~ini krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana,
a iznos obaveze ~ije se pla}awe izbjegava prelazi 150.000
KM,
kazni}e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Nedozvoqeno bavqewe bankarskom djelatno{}u

^lan 284.
(1) Ko se bez odobrewa ili protivno uslovima pod
kojima je ono dato bavi bankarskom djelatno{}u,
imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM,
ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazni}e se zatvorom od
dvije do deset godina, a ako taj iznos prelazi 200.000 KM,
La`na poreska isprava
Izdavawe hartija od vrijednosti bez pokri}a
^lan 288.
(1) Ko izda la`nu ispravu ~ije se podno{ewe traì
po poreskom zakonodavstvu u Republici Srpskoj ili ko
ne izda ispravu ~ije se izdavawe traì po poreskom
zakonodavstvu u Republici Srpskoj,
kazni}e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Ko krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini u
odnosu na ve}i broj isprava, a time bude izbjegnuta
naplata ve}eg iznosa javnih prihoda,
godine.
^lan 285.
Kaznom zatvora od jedne do osam godina kazni}e se:
1) odgovorno lice u banci ili drugom pravnom licu
koje izdaje hartije od vrijednosti, koje dozvoli izdavawe
hartija od vrijednosti iako je znalo ili moglo i bilo
du`no da zna za nemogu}nost izvr{ewa obaveza izdavaoca koje proizilaze iz emisije pod uslovima, u roku i na
na~in utvr|en zakonom ili odlukom o emisiji;
2) slu`beno lice koje odobri izdavawe hartija od
vrijednosti iako je znalo ili je moglo i bilo du`no da
zna za nemogu}nost izvr{ewa obaveza koje proizilaze iz
emisije pod uslovima, u roku i na na~in utvr|en zakonom
ili odlukom o emisiji;
3) odgovorno lice u banci koje odobri garanciju po
odre|enoj emisiji hartija od vrijednosti iako je znalo
ili moglo i bilo du`no da zna za nemogu}nost izvr{ewa
obaveza banke koja daje garancije pod uslovima, u roku i
na na~in predvi|en zakonom ili garancijom.
Podno{ewe la`ne poreske prijave

^lan 289.
Ko dostavi poreskom organu la`nu prijavu ili drugi
la`ni podatak ~ije se podno{ewe po poreskom zakonodavstvu u Republici Srpskoj traì,
Izdavawe ~eka i sredstava bezgotovinskog

pla}awa bez pokri}a
Spre~avawe poreskog slu`benika u obavqawu

slu`bene du`nosti
^lan 286.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist izda ili stavi u promet ~ek
za koji zna da nema pokri}e, pa time pribavi imovinsku
korist u iznosu koji prelazi 1.000 KM,
namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist,
izda, stavi u promet ili koristi akceptni nalog,
mjenicu, kakvu garanciju, kreditnu ili platnu karticu
ili kakvo drugo sredstvo pla}awa ili obezbje|ewa
pla}awa, iako zna da za to nema pokri}a i time pribavi
imovinsku korist u iznosu koji prelazi 1.000 KM.
^lan 290.
(1) Ko silom ili prijetwom upotrebe sile sprije~i
ili nastoji sprije~iti poreskog slu`benika u obavqawu
wegove slu`bene du`nosti ili ko ga prisili da
slu`benu radwu ne u~ini,
kazni}e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
ovog ~lana, u~inilac poreskog slu`benika zlostavqao,
prijetio upotrebom oru`ja ili mu je nanio tjelesnu
povredu,
kazni}e se kaznom zatvora od {est mjeseci do tri godine.
38
(3) U~inilac krivi~nog djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana

koji je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupawem poreskog slu`benika moè se osloboditi kazne.
Vlade Republike Srpske, predsjednika Ustavnog suda

Republike Srpske, predsjednika Vrhovnog suda
Republike Srpske ili glavnog republi~kog tuìoca,
kazni}e se zatvorom najmawe deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.
Napad na poreskog slu`benika u obavqawu

slu`bene du`nosti
Otmica najvi{ih predstavnika Republike Srpske
^lan 291.
(1) Ko napadne ili ozbiqno zaprijeti da }e napasti
poreskog slu`benika ili lice koje poreskom slu`beniku
pomaè u otkrivawu i istrazi povrede poreskih propisa
u Republici Srpskoj,
kazni}e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako pri izvr{ewu krivi~nog djela iz stava 1.
ovog ~lana u~inilac poreskog slu`benika ili lice koje
pomaè poreskom slu`beniku tjelesno povrijedi ili
prijeti upotrebom oru`ja,
(3) Ako pri izvr{ewu krivi~nog djela iz stava 1.
ovog ~lana u~inilac poreskog slu`benika ili lice koje
pomaè poreskom slu`beniku te{ko tjelesno povrijedi,
^lan 297.
(1) Ko u namjeri ugroàvawa ustavnog ure|ewa ili
bezbjednosti Republike Srpske izvr{i otmicu predsjednika ili potpredsjednika Republike Srpske, predsjednika Narodne skup{tine Republike Srpske, predsjednika
Vlade Republike Srpske, predsjednika Ustavnog suda
Republike Srpske, predsjednika Vrhovnog suda
Republike Srpske ili glavnog republi~kog tuìoca,
(2) U~inilac djela iz stava 1. koji oteto lice
dobrovoqno pusti na slobodu prije nego je saznao da je
otkriven,
kazni}e se kaznom zatvora do dvije godine, a moè se i
Nepravilno izdvajawe sredstava pravnih lica
Oruàna pobuna
^lan 292.
Odgovorno lice u pravnom licu koje je po poreskom
zakonodavstvu u Republici Srpskoj li~no odgovorno, a
koje je odobrilo izdvajawe sredstava pravnog lica u
druge svrhe, a ne za pla}awe poreske obaveze pravnog
lica, pa je time prouzrokovana nesposobnost pravnog
lica za pravovremeno pla}awe poreske obaveze,
godine.
^lan 298.
(1) Ko u~estvuje u oruànoj pobuni koja je upravqena
na ugroàvawe ustavnog ure|ewa ili bezbjednosti
Republike Srpske ili wenih najvi{ih organa,
(2) Organizator ili kolovo|a pobune,
kazni}e se zatvorom od pet do petnaest godina.
Glava dvadeset peta
^lan 299.
(1) Ko u~ini teroristi~ki akt s ciqem ozbiqnog zastra{ivawa gra|ana ili prisiqavawa organa vlasti u
Republici Srpskoj da {to u~ini ili neu~ini ili s
ciqem ozbiqnog naru{avawa ili uni{tavawa osnovnih
politi~kih, ustavnih, ekonomskih ili dru{tvenih organizacionih jedinica u Republici Srpskoj,
kazni}e se kaznom zatvora najmawe tri godine.
(2) Ako je usqed krivi~nog djela iz stava 1. ovog
~lana nastupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti kaznom zatvora najmawe pet godina.
ovog ~lana u~inilac neko lice s umi{qajem li{io
ìvita,
kazni}e se zatvorom od najmawe deset godina ili kaznom
(4) Teroristi~ki akt u smislu ovog ~lana podrazumijeva koju od sqede}ih namjernih radwi koja s obzirom na
svoju prirodu ili okolnost moè ozbiqno o{tetiti
dràvu ili me|unarodnu organizaciju:
1) napad na ìvot lica koje moè prouzrokovati
wegovu smrt,
2) napad na tjelesni integritet lica,
3) protivpravno zatvarawe, dràwe zatvorenog ili
na drugi na~in oduzimawe ili ograni~avawe slobode
kretawa drugom licu s ciqem da se wega ili nekoga drugoga prisili da {to u~ini, neu~ini ili trpi (otmica)
ili uzimawe talaca,
4) nano{ewe velike {tete objektima Republike
Srpske ili javnim objektima, saobra}ajnom sistemu,
objektima infrastrukture ukqu~uju}i informati~ki
sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini za koju
Terorizam
KRIVI^NA DJELA PROTIV USTAVNOG URE\EWA

REPUBLIKE SRPSKE
Napad na ustavno ure|ewe
^lan 293.
Ko silom ili prijetwom upotrebe sile ili na drugi
protivpravan na~in poku{a da promijeni ustavno
ure|ewe Republike Srpske,
Ugroàvawe teritorijalne cjeline
^lan 294.
Ko silom ili drugim protivustavnim putem poku{a
da odcijepi dio teritorije Republike Srpske ili da dio
wihove teritorije pripoji drugom entitetu,
Dovo|ewe Republike Srpske u poloàj
pot~iwenosti ili zavisnosti
^lan 295.
Gra|anin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine
koji poku{a da dovede Republiku Srpsku u poloàj
pot~iwenosti ili zavisnosti prema nekoj drugoj dràvi,
Ubistvo predstavnika najvi{ih organa
Republike Srpske
^lan 296.
Ko u namjeri ugroàvawa ustavnog ure|ewa ili bezbjednosti Republike Srpske li{i ìvota predsjednika
ili potpredsjednika Republike Srpske, predsjednika
Narodne skup{tine Republike Srpske, predsjednika
39
{tetu je vjerovatno da }e ugroziti qudski ìvot ili

dovesti do znatne materijalne {tete,
5) otmicu vazduhoplova, broda ili drugog sredstva
javnog saobra}aja ili prevoza robe,
6) proizvodwu, posjedovawe, sticawe, prevoz, snabdijevawe, kori{}ewe ili osposobqavawe za kori{}ewe
oru`ja, eksploziva, nuklearnog, biolo{kog ili hemijskog oru`ja ili radioaktivnih materijala, te
istraìvawe i razvoj biolo{kog, hemijskog ili
radioaktivnih materijala,
7) ispu{tawe opasnih materija ili izazivawe
poàra, eksplozija ili poplava s ciqem ugroàvawa
qudskih ìvota,
8) ometawe ili zaustavqawe snabdijevawa vodom,
elektri~nom energijom ili drugim prirodnim resursom
s ciqem ugroàvawa qudskih ìvota,
9) prijetwa izvr{ewem kojeg djela iz ta~ke 1. do 8.
ovog stava.
Sabotaà
^lan 303.
Ko u namjeri ugroàvawa ustavnog ure|ewa ili bezbjednosti Republike Srpske na prikriven, podmukao ili
drugi sli~an na~in, u vr{ewu svoje slu`bene du`nosti
ili radne obaveze, prouzrokuje znatnu {tetu za dràvni
organ ili pravno lice u kojem radi ili za drugi dràvni
organ ili pravno lice,
kazni}e se zatvorom od dvije do petnaest godina.
[pijunaà
^lan 304.
(1) Ko tajne vojne, ekonomske ili slu`bene podatke
ili dokumente saop{ti, preda ili u~ini dostupnim
stranoj dràvi, stranoj organizaciji ili licu koje im
sluì,
(2) Ko za stranu dràvu ili organizaciju stvara
obavje{tajnu slu`bu u Republici Srpskoj ili wom
rukovodi,
(3) Ko stupi u stranu obavje{tajnu slu`bu,
prikupqa za wu podatke ili na drugi na~in pomaè wen
rad,
(4) Ko pribavqa tajne podatke ili dokumente u namjeri da ih saop{ti ili preda stranoj dràvi, stranoj
organizaciji ili licu koje i sluì,
(5) Ako su usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupile te{ke posqedice za bezbjednost, ekonomsku ili
vojnu mo} zemqe,
Uzimawe talaca
^lan 300.
(1) Ko drugog zatvori, drì zatvorenog ili mu na
drugi na~in oduzme ili ograni~i slobodu kretawa ili
ga drì ili prijeti da }e ga ubiti, povrijediti ili daqe
dràti kao taoca, s ciqem da primora Republiku Srpsku
da {to u~ini ili neu~ini kao izri~iti ili pre}utni
uslov za osloba|awe taoca,
(2) Ako je usqed krivi~nog djela iz stava 1. ovog
~lana nastupila smrt otetog lica,
u~inilac }e se kazniti kaznom zatvora najmawe pet godina.
ovog ~lana u~inilac oteto lice s umi{qajem li{io
ìvota,
kazni}e se kaznom zatvora najmawe deset godina ili
kaznom dugotrajnog zatvora.
Odavawe tajne Republike Srpske
Finansirawe teroristi~kih aktivnosti
^lan 305.
(1) Ko neovla{}eno nepozvanom licu saop{ti,
preda ili u~ini dostupnim podatke ili dokumente koji
su mu povjereni ili do kojih je na drugi na~in do{ao, a
koji predstavqaju tajnu Republike Srpske,
(1) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno za
vrijeme ratnog stawa ili neposredne ratne opasnosti
ili oruànog sukoba, ili je dovelo do ugroàvawa bezbjednosti, ekonomske ili vojne mo}i zemqe,
godina.
u~inilac }e se kazniti zatovorom od jedne do osam godina.
^lan 301.
(1) Ko bilo na koji na~in direktno ili indirektno
daje ili prikupqa sredstva s ciqem da se upotrijebe ili
znaju}i da }e se upotrijebiti u cjelini ili djelimi~no za
izvr{ewe:
1) krivi~nog djela iz ~lana 299. (terorizam) i ~lana
300. (uzimawe talaca) ovog zakona,
2) drugog krivi~nog djela koje moè prouzrokovati
smrt ili teù tjelesnu povredu civilnog lica ili lica
koje aktivno ne u~estvuje u neprijateqstvima u oruànom
sukobu kada je ciq takvog djela, po wegovoj prirodi ili
okolnostima zastra{ivawe gra|ana ili prisiqavawe
organa vlasti u Republici Srpskoj da ne{to u~ine ili
ne u~ine,
Diverzija
^lan 302.
Ko u namjeri ugroàvawa ustavnog ure|ewa ili bezbjednosti Republike Srpske ru{ewem, paqewem ili na
drugi na~in uni{ti ili o{teti industrijski, poqoprivredni objekat, saobra}ajno sredstvo, ure|aj ili
postrojewa, ure|aji sistema veze, ure|aj javne upotrebe za
vodu, toplotu, gas ili energiju, branu, skladi{te, zgradu
ili kakav drugi objekt koji ima ve}i zna~aj za bezbjednost ili snabdijevawe gra|ana ili za privredu ili
funkcionisawe javnih slu`bi,
Upu}ivawe i prebacivawe na teritoriju Republike

Srpske oruànih grupa, oru`ja i municije
^lan 306.
Ko upu}uje ili prebacuje na teritoriju Republike
Srpske oruàne grupe, teroriste, {pijune, diverzante,
oru`je, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi
materijal za izvr{ewe krivi~nih djela iz ove glave,
kazni}e se zatvorom od jedne od deset godina.
40
Pozivawe na nasilnu promjenu ustavnog ure|ewa

Republike Srpske
Ka`wavawe za najteè oblike krivi~nih djela protiv

ustavnog ure|ewa Republike Srpske
^lan 307.
(1) Ko u namjeri ugroàvawa ustavnog ure|ewa ili
bezbjednosti Republike Srpske, poziva ili podsti~e da
se silom promijeni wihovo ustavno ure|ewe ili svrgnu
najvi{i predstavnici organa vlasti,
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini uz pomo}
iz inostranstva,
(3) Ko u namjeri rasturawa izra|uje ili umnoàva
materijal koji je po svom sadràju takav da poziva ili
podsti~e na vr{ewe djela iz stava 1. ovog ~lana ili ko
upu}uje ili prebacuje na teritoriju Republike Srpske
takav materijal ili drì ve}u koli~inu tog materijala
u namjeri da ga on ili neko drugi rastura,
^lan 311.
(1) Za krivi~no djelo iz ~l. 293. do 307. ovog
zakona koje je imalo za posqedicu smrt jednog ili vi{e
lica, te{ko nasiqe ili velika razarawa,
u~inilac umi{qajno li{io ìvota jedno ili vi{e
lica,
Pomo} u~iniocu poslije izvr{enog krivi~nog djela

protiv ustavnog ure|ewa Republike Srpske
^lan 312.
(1) Ko se krije da bi izbjegao regrutovawe, obavezu
sluèwa vojnog roka, saop{tewe vojnog rasporeda, vojnu
vje`bu ili drugu vojnu slu`bu, iako je bio pozvan pojedina~nim ili op{tim pozivom,
godine.
(2) Ko napusti zemqu ili ostane u inostranstvu da bi
izbjegao izvr{ewe vojne obaveze iz stava 1. ovog ~lana,
(3) Ko poziva ili podsti~e vi{e lica na izvr{ewe
djela iz st. 1. ili 2. ovog ~lana,
kazni}e se za djelo iz stava 1. zatvorom do jedne godine, a
za djelo iz stava 2. zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(4) U~inilac djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana koji se
dobrovoqno javi nadle`nom dràvnom organu moè se
blaè kazniti ili osloboditi od kazne.
Glava dvadest {esta

KRIVI^NA DJELA PROTIV VOJSKE
REPUBLIKE SRPSKE
Izbjegavawe vojne obaveze
^lan 308.
(1) Ko u~inioca krivi~nog djela iz ~l. 293. do 307.
ovog zakona krije, daje mu skloni{te, hranu, materijal,
novac ili druga sredstva, ili mu na drugi na~in pomaè
da bi sprije~io ili oteào wegovo otkrivawe ili
hvatawe,
(2) Nema krivi~nog djela ako je lice kome je u~inilac djela navedenih u stavu 1. ovog ~lana bra~ni drug,
lice koje sa wima ìvi u trajnoj vanbra~noj zajednici,
kao i srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra,
usvojilac ili usvojenik, kao i bra~ni drug nekog od
navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od wih ìvi
u trajnoj vanbra~noj zajednici.
Stvarawe zlo~ina~kog udruèwa za vr{ewe krivi~nih
djela protiv ustavnog ure|ewa Republike Srpske
Izbjegavawe vojne slu`be onesposobqavawem

ili obmanom
^lan 309.
(1) Ko organizuje kakvo udruèwe radi vr{ewa
krivi~nih djela iz ~l. 293. do 297., ~l. 299. do 301. i ~lana
306. ovog zakona,
(2) Ko postane ~lan nekog udruèwa iz prethodnog
stava, kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(3) U~inilac djela iz st. 1. ili 2. ovog ~lana koji
sprije~i izvr{ewe krivi~nih djela navedenih u stavu 1.
ili ih pravovremeno otkrije, ili otkrije udruèwe i
wegove vode}e ~lanove,
kazni}e se zatvorom do dvije godine, a moè se i osloboditi od kazne.
^lan 313.
(1) Ko u namjeri da izbjegne vojnu slu`bu ili da bude
raspore|en na lak{u du`nost, sebe ozlijedi ili na drugi
na~in privremeno onesposobi za vojnu slu`bu, ili
dozvoli drugome da ga privremeno onesposobi, kao i onaj
ko drugoga s wegovim pristankom u istoj namjeri privremeno onesposobi,
(2) Ako je izvr{ewem djela iz stava 1. ovog ~lana nastupila trajna nesposobnost za vojnu slu`bu, ili je onesposobqavawe drugog u~iweno bez wegovog pristanka,
(3) Ko u namjeri iz stava 1. ovog ~lana simulira
bolest, ili za sebe ili drugog upotrijebi la`nu ispravu
ili postupi na drugi prevaran na~in,
Pripremawe krivi~nih djela protiv ustavnog ure|ewa

Republike Srpske
^lan 310.
(1) Ko organizuje, planira ili sa drugim dogovori
izvr{ewe, ili ko nabavqa ili osposobi sredstva za
izvr{ewe ili preduzme drugu radwu kojom se stvaraju
neposredni uslovi za izvr{ewe krivi~nih djela iz ~l.
293. do 307. i ~lana 304. st. 1. i 2. i ~l. 299. i 300. ovog
zakona,
(2) U~inilac djela iz stava 1. ovog ~lana koji
dobrovoqno sprije~i izvr{ewe krivi~nih djela iz
prethodnog stava,
kazni}e se zatvorom do jedne godine, a moè se i osloboditi od kazne.
Protivzakonito osloba|awe od vojne slu`be

^lan 314.
Ko zloupotrebom svog poloàja ili ovla{}ewa
u~ini da se oslobodi od du`nosti ili da se rasporedi na
lak{u du`nost vojno lice ili lice koje podlijeè vojnoj
obavezi,
41
Protivqewe pretpostavqenom
Samovoqno bjekstvo i odsustvovawe iz

Vojske Republike Srpske
^lan 318.
(1) Vojno lice koje zajedno sa drugim vojnim licima
odbije zakonito nare|ewe pretpostavqenog u vezi sa
slu`bom, ili odbije da izvr{i svoju du`nost,
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno organizovano,
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana izvr{eno sa
upotrebom oru`ja,
(4) Vojno lice koje pri izvr{ewu djela iz stava 3.
ovog ~lana nehatno li{i ìvota drugoga,
(5) Vojno lice koje pri izvr{ewu djela iz stava 3.
ovog ~lana umi{qajno li{i ìvota drugoga,
^lan 315.
(1) Vojno lice koje samovoqno napusti svoju jedinicu
ili slu`bu i ne vrati se na du`nost u roku od deset dana,
ili se u istom roku ne vrati na du`nost sa dozvoqenog
bavqewa van jedinice ili slu`be, kao i vojno lice koje
vi{e od dva puta, a kra}e od deset dana nedozvoqeno
boravi van svoje jedinice ili slu`be, te vojno lice koje
samovoqno napusti svoju jedinicu ili slu`bu za vrijeme
izvr{ewa va`nog zadatka ili pove}anog stepena borbene
gotovosti jedinice,
godine.
(2) Vojno lice koje se krije da bi izbjeglo slu`bu u
vojsci ili koje samovoqno napusti svoju jedinicu ili
slu`bu i ne vrati se na du`nost ni posle 30 dana, ili se
u tom roku ne vrati sa dozvoqenog boravka van jedinice
ili slu`be,
(3) Vojno lice koje napusti zemqu ili ostane u inostranstvu da bi izbjeglo slu`bu u vojsci, ili u istoj namjeri priprema bjekstvo u inostranstvo,
(4) Ko poziva ili podsti~e vi{e lica na izvr{ewe
djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana,
kazni}e se za djelo iz stava 1. zatvorom do dvije godine, a
za djela iz st. 2. i 3. zatvorom od jedne do pet godina.
(5) U~inilac djela iz st. 2. i 3. ovog ~lana koji se
dobrovoqno javi nadle`nom organu moè se blaè
kazniti.
Prinuda prema vojnom licu u vr{ewu vojne du`nosti

^lan 319.
(1) Ko silom ili prijetwom da }e neposredno upotrijebiti silu sprije~i vojno lice u vr{ewu slu`bene
du`nosti, ili ga na isti na~in prinudi na vr{ewe
slu`bene du`nosti,
(2) Ako je u~inilac pri izvr{ewu djela iz stava 1.
ovog ~lana te{ko uvrijedio vojno lice ili je s wim postupio bezobzirno,
Neizvr{ewe ili odbijawe izvr{ewa nare|ewa
Napad na vojno lice u vr{ewu vojne slu`be
^lan 316.
(1) Vojno lice koje ne izvr{i ili odbije da izvr{i
zakonito nare|ewe pretpostavqenog u vezi sa slu`bom,
pa usqed toga nastupi nemogu}nost vr{ewa ili oteàno
vr{ewe slu`be ili opasnost za ìvote qudi i imovinu
velike vrijednosti,
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupile naro~ito te{ke posqedice za vojnu slu`bu,
(3) Vojno lice koje se protivi straàru, patroli,
deùrnom ili drugom vojnom licu u sli~noj slu`bi, dok
vr{i svoju slu`benu du`nost, kao i vojno lice koje ne
poslu{a wihov poziv ili ne izvr{i ili odbije da
izvr{i wihovo nare|ewe,
godine.
^lan 320.
(1) Ko napadne ili ozbiqno prijeti da }e napasti
vojno lice koje vr{i slu`bu,
u~inilac nanio vojnom licu laku tjelesnu povredu ili
prijetio upotrebom oru`ja,
vojnom licu nanesena te{ka tjelesna povreda ili su
prouzrokovane te{ke posqedice za slu`bu,
u~inilac umi{qajno li{io ìvota vojno lice,
kazni}e se zatvorom najmawe sedam godina.
Odbijawe primawa i upotrebe oru`ja
Zlostavqawe pot~iwenog ili mla|eg
^lan 317.
(1) Vojno lice koje protivno propisima i bez opravdanog razloga odbije da primi oru`je ili da ga upotrijebi po zakonitom nare|ewu ili po pravilima slu`be,
(2) Vojni obveznik koji protivno propisima i bez
opravdanog razloga odbije da primi oru`je koje mu se
dodjequje u vezi sa slu`bom u rezervnom sastavu,
godine.
^lan 321.
(1) Vojni starje{ina koji u slu`bi ili u vezi sa
slu`bom zlostavqa pot~iwenog ili mla|eg ili sa wim
postupa na na~in kojim se vrije|a qudsko dostojanstvo,
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno prema
vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do tri
godine.
42
Povreda posebne vojne slu`be
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda ili imovinska {teta velikih
razmjera ili su nastupile druge naro~ito te{ke
posqedice,
godina.
do jedne godine.
(5) Ako je usqed djela iz stava 4. ovog ~lana nastupila posqedica iz stava 2. ovog ~lana, u~inilac }e se
kazniti zatvorom do dvije godine, a ako je nastupila
posqedica iz stava 3. ovog ~lana,
godina.
^lan 322.
(1) Vojno lice koje postupi protivno propisima o
straàrskoj, patrolnoj, deùrnoj, ~uvarskoj ili drugoj
stru~noj slu`bi, pa usqed toga nastupe te{ke {tetne
posqedice za slu`bu ili slu`ba bude te{ko ugroèna,
godine.
(1) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno kod
skladi{ta oru`ja, municije ili eksplozivnog materijala, ili kod drugog objekta va`nog zna~aja,
godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda ili imovinska {teta
velikih razmjera,
godina.
(4) Ako je usqed djela iz stava1. i 2. ovog ~lana nastupila smrt jednog ili vi{e lica,
(5) Ako su djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. nov~anom
kaznom ili zatvorom do {est mjeseci, za djelo iz stava 2.
zatvorom do jedne godine, za djelo iz stava 3. zatvorom do
dvije godine, a za djelo iz stava 4. zatvorom od jedne do
pet godina.
Neobezbje|ewe pri vojnim vje`bama

^lan 325.
(1) Vojno lice koje pri vje`bi, obuci ili vr{ewu
opita ne preduzme propisane, nare|ene ili o~igledno
potrebne mjere obezbje|ewa ili obazrivosti, pa time
dovede u opasnost ìvot qudi ili te{ko ugrozi zdravqe
qudi ili imovinu velike vrijednosti,
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda ili imovinska {teta velikih
razmjera ili su nastupile druge naro~ito te{ke
posqedice,
godina.
do jedne godine.
(5) Ako je usqed djela iz stava 4. ovog ~lana nastupila posqedica iz stava 2. ovog ~lana,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do dvije godine, a ako je
nastupila posqedica iz stava 3. ovog ~lana, u~inilac }e
se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Neistinito slu`beno izvje{tavawe

^lan 323.
(1) Vojno lice koje pretpostavqenom vojnom starje{ini, usmeno ili pismeno, u slu`benom izve{taju
iznese neistinite podatke od zna~aja za slu`bu ili
pre}uti neku va`nu ~iwenicu, ili proslijedi takav
izvje{taj iako zna da su podaci u wemu neistiniti, pa
usqed toga nastupe teè {tetne posqedice za slu`bu ili
je slu`ba bila teè ugroèna,
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno
podno{ewem izvje{taja od naro~ite va`nosti ili su
nastupile naro~ito te{ke posqedice,
godina.
(3) Ako je djelo iz stava 2. ovog ~lana u~iweno nehatno, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili
zatvorom do jedne godine.
Nepropisno starawe o povjerenom oru`ju

^lan 326.
(1) Ko nepropisno drì, ~uva ili rukuje povjerenim
oru`jem, municijom ili eksplozivom koji pripadaju
vojnoj jedinici ili vojnoj ustanovi, pa time prouzrokuje
wihovo o{te}ewe u ve}oj mjeri, uni{tewe ili nestanak,
godine.
(2) Rukovodilac skladi{ta oru`ja, municije, minsko
- eksplozivnih sredstava i drugih borbenih sredstava
koji ne preduzme mjere za wihovo obezbje|ewe ili
odràvawe, pa time prouzrokuje o{te}ewe u ve}oj mjeri,
uni{tewe ili nestanak tih borbenih sredstava,
(3) Ako je usqed djela iz stava 2. ovog ~lana nastupila imovinska {teta velikih razmjera,
(4) Ako je djelo iz stava 2. u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili kazniti
zatvorom do dvije godine.
Nepreduzimawe mjera za obezbje|ewe vojne jedinice

^lan 324.
(1) Vojni starje{ina koji u okviru svoje nadle`nosti
propusti da preduzme propisane, nare|ene ili druge
o~igledno potrebne mjere za ~uvawe ìvota i zdravqa
qudi koji su mu povjereni, za osigurawe i odràvawe u
ispravnom stawu objekata, predmeta i sredstava koji
sluè borbenoj gotovosti, za uredno snabdijevawe hranom ili vojnom opremom ili materijalom jedinice koja
mu je povjerena, za ~uvawe i wegu stoke, ili da se na vrijeme i uredno izvr{e osiguravaju}i radovi ili obezbje|ewe objekata koji su mu povjereni, pa time dovede u
opasnost ìvot qudi ili te{ko ugrozi zdravqe qudi
ili imovinu velike vrijednosti,
43
godina.
Podrivawe vojne i odbrambene mo}i

^lan 330.
(1) Ko uni{ti, u~ini neupotrebqivim ili omogu}i
da pre|u u ruke neprijateqa odbrambena postrojewa,
odbrambeni objekti, poloàj, naoruàwe ili druga vojna
i odbrambena sredstva ili preda jedinicu neprijatequ
bez borbe ili prije nego {to su iscrpqena sva sredstva,
ili na drugi na~in omete ili dovede u opasnost vojne ili
odbrambene mjere,
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini u namjeri da
pomogne neprijatequ,
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana imalo za
posqedicu smrt jednog ili vi{e lica ili je izazvalo
opasnost za ìvot qudi ili je pra}eno te{kim nasiqima ili velikim razarawima ili je dovelo do ugroàvawa
bezbjednosti, ekonomske ili vojne snage zemqe,
(4) Ako je pri izvr{ewu djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana
u~inilac li{io ìvota jedno ili vi{e lica,
Protivzakonito raspolagawe povjerenim oru`jem

^lan 327.
Ko prisvoji, otu|i, zaloì, preda drugom na
kori{}ewe, o{teti ili uni{ti oru`je, municiju ili
eksploziv koji su mu dati na upotrebu i sluè potrebama
odbrane,
Kra|a oru`ja ili djela borbenog sredstva
^lan 328.
(1) Ko ukrade oru`je, municiju, eksploziv ili dio
borbenog sredstva koji sluì potrebama odbrane,
(2) Ako vrijednost stvari iz stava 1. ovog ~lana
prelazi iznos od 5.000 KM, ili ako je kra|a u~iwena obijawem ili provaqivawem zatvorenih zgrada, soba, kasa,
ormana ili drugih zatvorenih prostorija, ili od strane
vi{e lica koja su se udruìla za vr{ewe kra|a ili na
naro~ito opasan ili naro~ito drzak na~in, ili od lica
koje je pri sebi imalo kakvo oru`je ili opasno oru|e
radi napada ili odbrane, ili za vrijeme poàra,
poplave, zemqotresa ili drugog udesa,
(3) Ako vrijednost stvari iz stava 1. ovog ~lana
prelazi iznos od 50.000 KM,
godina.
Spre~avawe borbe protiv neprijateqa

^lan 331.
(1) Ko za vrijeme rata ili oruànog sukoba spre~ava
gra|ane Republike Srpske da vode borbu protiv neprijateqa,
(2) Ko za vreme rata ili oruànog sukoba propagandom ili na drugi na~in odvra}a gra|ane Republike
Srpske ili wenih saveznika da vode borbu protiv neprijateqa,
Odavawe vojne tajne

^lan 329.
(1) Vojno ili drugo lice koje suprotno svojim
du`nostima u pogledu ~uvawa vojne tajne saop{ti, preda
drugom ili mu na drugi na~in u~ini dostupnim podatke
koji su vojna tajna ili pribavqa takve podatke u namjeri
da ih preda nepozvanom licu,
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko na protivpravan na~in do|e do podataka za koje zna da se ~uvaju kao
vojna tajna ili ko takve podatke bez odobrewa objavi.
koristoqubqa ili u pogledu naro~ito povjerqivih
podataka, ili radi pribavqawa ili kori{}ewa podataka u inostranstvu,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe jednu godinu.
(5) Nema krivi~nog djela iz stava 2., ako ko vojnu
tajnu, ~ija je sadrìna suprotna ustavnom poretku
Republike Srpske, objavi ili posreduje u objavqivawu u
namjeri da javnosti otkrije nepravilnosti u organizovawu, djelovawu i vo|ewu odbrambenih snaga i wihove
spremnosti za odbranu Republike Srpske, ako objava za
Republiku Srpsku nema {tetnih posqedica.
(6) Vojnom tajnom smatraju se podaci ili dokumenti
koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom
nadle`nog organa donesenim na osnovu zakona i u skladu
sa zakonom progla{eni vojnom tajnom i ~ije bi odavawe
imalo teè {tetne posqedice za Vojsku Republike
Srpske ili odbranu ili bezbjednost zemqe.
Prelazak i predaja neprijatequ

^lan 332.
(1) Vojno lice koje za vrijeme rata ili oruànog sukoba pre|e u redove neprijateqske vojske,
(2) Vojno lice koje se za vrijeme rata ili oruànog
sukoba preda neprijatequ prije nego {to je iscrpilo sve
mogu}nosti odbrane,
Slu`ba u neprijateqskoj vojsci
^lan 333.
(1) Gra|anin Republike Srpske koji za vrijeme rata
ili oruànog sukoba sluì u neprijateqskoj vojsci ili
drugim neprijateqskim oruànim formacijama, ili
u~estvuje u ratu ili oruànom sukobu kao borac protiv
Republike Srpske,
(2) Ko vrbuje gra|ane Republike Srpske za slu`bu u
neprijateqskoj vojsci ili drugim neprijateqskim
oruànim formacijama ili za u~estvovawe u ratu ili
oruànom sukobu protiv Republike Srpske,
Pomagawe neprijatequ
^lan 334.
(1) Gra|anin Republike Srpske koji za vrijeme rata
ili oruànog sukoba pomaè neprijatequ u sprovo|ewu
44
Ostavqawe neprijatequ neo{te}enih borbenih

sredstava
rekvizicije, oduzimawu hrane ili drugih dobara ili u

sprovo|ewu kakvih prinudnih mjera prema stanovni{tvu,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se gra|anin
Republike Srpske koji za vrijeme rata politi~ki ili
privredno sara|uje sa neprijateqem.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana imala za
posqedicu smrt jednog ili vi{e lica, ili je izazvalo
opasnost za ìvot qudi, ili je pra}eno te{kim nasiqem
ili velikim razarawima, ili je dovelo do ugroàvawa
bezbjednosti, ekonomske ili vojne snage zemqe,
u~inilac li{io ìvota jedno ili vi{e lica,
^lan 339.
(1) Vojno lice koje dopusti da neprijatequ padne u
ruke bitno neo{te}eno vojno skladi{te, brod, vazduhoplov, tenk ili drugo borbeno sredstvo,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko protivno nare|ewu dopusti da neprijatequ padnu u ruke
bitno neo{te}ena postrojewa ili drugi objekti od
zna~aja za narodnu odbranu.
nehatno,
Slabqewe morala i borbene situacije
^lan 340.
(1) Ko neposredno pred borbu ili u toku borbe izazivawem nezadovoqstva me|u vojnim licima, {irewem
uznemiravaju}ih vijesti, bjeàwem, bacawem oru`ja ili
municije ili {irewem straha ili na drugi na~in
oslabi borbeni moral u jedinici ili nanosi {tetu borbenoj situaciji,
(2) Vojni starje{ina koji ne preduzme potrebne mjere
prema pot~iwenom i mla|em koji za vrijeme borbe ili
neposredno pred borbu {iri strah me|u vojnicima,
stvara nered ili zabunu u jedinici, ili na drugi na~in
slabi borbeni moral jedinice ili nanosi {tetu borbenoj situaciji,
(3) Ako su usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupile naro~ito te{ke posqedice,
Neispuwewe du`nosti za vrijeme borbe

^lan 335.
(1) Vojno lice koje za vrijeme borbe ili neposredno
pred borbeno djelovawe ne izvr{i svoju du`nost, pa
usqed toga nastupe {tetne posqedice za vojnu jedinicu
ili za borbenu situaciju,
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupile naro~ito te{ke posqedice,
Samovoqno napu{tawe du`nosti za vrijeme borbe
^lan 336.
(1) Vojno lice koje za vrijeme borbe ili neposredno
pred borbu samovoqno ili na prevaran na~in napusti
svoju du`nost,
Neobezbje|ewe vojne jedinice

^lan 341.
(1) Vojno lice koje za vrijeme rata propusti da osigura jedinicu koja mu je povjerena, pa usqed toga nastupe za
wu te{ke posqedice,
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana za
jedinicu nastupile naro~ito te{ke posqedice,
Napu{tawe poloàja protivno nare|ewu

^lan 337.
(1) Vojni starje{ina koji protivno nare|ewu napusti
poloàj sa jedinicom koja mu je povjerena prije nego {to
je iscrpio sve mogu}nosti odbrane,
Napu{tawe o{te}enog broda ili vazduhoplova
prije vremena
Neizvje{tavawe vojnih organa
^lan 338.
(1) Komandant ratnog broda koji za vrijeme rata
napusti o{te}eni brod prije nego {to je izvr{io svoju
du`nost po propisima o brodskoj slu`bi,
(2) ^lan posade ratnog broda koji za vrijeme rata
napusti o{te}eni brod prije nego {to je komandant
broda izdao nare|ewe za napu{tawe, ili ~lan posade
vojnog vazduhoplova koji za vrijeme rata napusti
o{te}eni vojni vazduhoplov,
(3) Ako su usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupile naro~ito te{ke posqedice,
u~inilac }e se za djelo iz stava 1. kazniti zatvorom od
pet do petnaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od
dvije do deset godina.
^lan 342.
(1) Ko za vrijeme ratnog stawa ili u slu~aju
neposredne ratne opasnosti ne izvijesti pretpostavqenog, starijeg ili vojnu komandu o doga|aju koji
o~igledno zahtijeva neodlo`no preduzimawe vojnih mjera,
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupile te{ke posqedice,
Neispuwewe du`nosti pri sprovo|ewu mobilizacije
^lan 343.
(1) Vojno ili slu`beno lice koje pri sprovo|ewu
mobilizacije za vrijeme ratnog stawa ili u slu~aju
neposredne ratne opasnosti, ratnog stawa ili oruànog
45
Pronevjera
sukoba protivno svojoj du`nosti, ne obezbijedi prihvat,

raspored i smje{taj mobilisanog qudstva, prevoznih i
drugih sredstava i stoke, ili ne obezbijedi snabdijevawe
mobilisanih qudi i stoke ili u vezi sa mobilizacijom
ne izvr{i kakvu drugu du`nost, pa usqed toga nastupe
te{ke {tetne posqedice,
^lan 348.
(1) Ko protivpravno prisvoji novac, vrijednosne
papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene
ili uop{te na radu u dràvnom organu ili pravnom
licu,
(2) Ako vrijednost pronevjerenih stvari iz stava 1.,
ovog ~lana ne prelazi iznos od 200 KM, a u~inilac je
i{ao za tim da pribavi malu vrijednost,
godine.
Blaè ka`wavawe ili oslobo|ewe od kazne

^lan 344.
U~inilac krivi~nih djela iz ~lana 312. st. 1. i 3,
~lana 314. stav 1., ~lana 315. st. 1. i 2. i ~lana 316. st. 1.
i 2. ovog zakona koji je bio izazvan nezakonitim ili grubim postupawem vojnog lica, moè se blaè kazniti ili
Uslovi za izricawe disciplinske mjere
Prevara u slu`bi
^lan 345.
Za krivi~na djela protiv odbrane i Vojske Republike
Srpske za koja je propisana kazna zatvora do tri godine,
umjesto krivi~ne sankcije moè se vojnom licu izre}i
disciplinska mjera utvr|ena propisima kojima se reguli{e disciplinska odgovornost u Vojsci Republike
Srpske, ako je djelo dobilo osobito lak vid i ako to
zahtijevaju interesi slu`be.
^lan 349.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje u namjeri da
sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku
korist podno{ewem la`nih obra~una ili na drugi
na~in dovede u zabludu ovla{}eno lice da izvr{i nazakonitu isplatu,
Odgovornost za krivi~no djelo izvr{eno

po nare|ewu pretpostavqenog
^lan 346.
Nema krivi~nog djela ako pot~iweni u~ini
krivi~no djelo po nare|ewu pretpostavqenog, a to se
nare|ewe ti~e vojne du`nosti, osim ako je nare|ewe bilo
upravqeno na izvr{ewe genocida, ratnog zlo~ina ili
drugog krivi~nog djela za koje je predvi|ena kazne zatvora od deset godina ili teà kazna ili ako je o~igledno da
izvr{ewe nare|ewa predstavqa krivi~no djelo.
Posluga
^lan 350.
Ko se neovla{}eno posluì novcem, vrijednosnim
hartijama ili drugim pokretnim stvarima koje su mu
povjerene u slu`bi ili uop{te na radu u dràvnom
organu ili pravnom licu, ili ove stvari drugom
neovla{}eno da na poslugu,
Glava dvadeset sedma

KRIVI^NA DJELA PROTIV SLU@BENE
DU@NOSTI
Zloupotreba slu`benog poloàja ili ovla{}ewa
Primawe mita
^lan 347.
sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili
da drugom nanese kakvu {tetu, iskoristi svoj poloàj
ili ovla{}ewe, prekora~i granice svog ovla{}ewa ili
ne izvr{i slu`benu du`nost,
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana nanesena znatna {teta ili je do{lo do teè povrede prava drugog,
godina.
sebi ili drugome pribavi kakvu imovinsku korist, iskoristi svoj poloàj ili ovla{}ewe, prekora~i granice
svog ovla{}ewa ili ne izvr{i slu`benu du`nost,
(4) Ako je djelom iz stava 3. ovog ~lana pribavqena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
^lan 351.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili
primi poklon ili kakvu drugu korist, ili koje primi
obe}awe poklona ili kakve koristi, da u okviru svog
ovla{}ewa izvr{i radwu koju ne bi smjelo izvr{iti,
ili da ne izvr{i radwu koju bi moralo ili moglo
izvr{iti,
(2) Slu`beno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili
primi poklon ili kakvu korist, ili koje primi obe}awe
poklona ili kakve koristi, da u okviru svog ovla{}ewa
izvr{i radwu koju bi moralo ili moglo izvr{iti, ili
da ne izvr{i radwu koju ne bi smjelo izvr{iti,
(3) Slu`beno ili odgovorno lice koje poslije
izvr{ewa, odnosno ne izvr{ewa radwe navedene u st. 1.
do 3. ovog ~lana, a u vezi s wom, zahtijeva ili primi poklon ili kakvu drugu korist,
(4) Primqeni poklon ili imovinska korist oduze}e se.
46
Davawe mita
predstavqaju slu`benu tajnu, ili koje pribavqa takve

podatke u namjeri da ih preda nepozvanom licu,
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko, u namjeri da ih
neovla{}eno upotrijebi, na protivpravan na~in do|e do
podataka koji se ~uvaju kao slu`bena tajna ili ko takve
podatke bez odobrewa objavi.
koristoqubqa ili u pogledu naro~ito povjerqivih
podataka ili radi objavqivawa ili kori{}ewa podataka u inostranstvu,
do jedne godine.
(5) Nema krivi~nog djela iz stava 2., ako ko slu`benu
tajnu, ~ija je sadrìna suprotna ustavnom poretku
Republike Srpske, objavi ili posreduje u objavqivawu u
namjeri da javnosti otkrije nepravilnosti u organizovawu, djelovawu i vo|ewu slu`be, ako objava nema {tetne
posqedice za Republiku Srpsku.
(6) Kao slu`bena tajna smatraju se podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom
nadle`nog organa donesenim na osnovu zakona
progla{eni slu`benom tajnom i ~ije bi odavawe imalo
ili moglo da ima {tetne posqedice za slu`bu.
^lan 352.
(1) Ko slu`benom ili odgovornom licu da, poku{a
dati ili obe}a poklon ili kakvu drugu korist da u
okviru svog ovla{}ewa izvr{i radwu koju ne bi smjelo
izvr{iti ili da ne izvr{i radwu koju bi moralo ili
moglo, ili ko posreduje pri ovakvom podmi}ivawu
slu`benog lica,
(2) Ko slu`benom ili odgovornom licu u~ini ili
obe}a poklon ili kakvu drugu korist da u okviru svog
ovla{}ewa izvr{i radwu koju bi moralo ili moglo
izvr{iti, ili da ne izvr{i radwu koju ne bi smjelo
izvr{iti, ili ko posreduje pri ovakvom podmi}ivawu
slu`benog lica,
(3) U~inilac djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana koji je dao
mito na zahtjev slu`benog ili odgovornog lica i koji je
djelo prijavio prije nego {to je otkriveno ili prije nego
{to je saznao da je otkriveno,
(4) Dati poklon ili imovinska korist oduze}e se, a u
slu~aju iz stava 3. ovog ~lana moè se vratiti licu koje
je dalo mito.
Protivzakonito posredovawe
^lan 353.
(1) Ko primi nagradu ili kakvu drugu korist da
kori{}ewem svog slu`benog ili dru{tvenog poloàja
ili uticaja posreduje da se izvr{i ili ne izvr{i neka
slu`bena radwa,
(2) Ko koriste}i svoj slu`beni ili dru{tveni
poloàj ili uticaj posreduje da se izvr{i slu`bena
radwa koja se ne bi smjela izvr{iti, ili da se ne izvr{i
slu`bena radwa koja bi se morala izvr{iti,
(3) Ako je djelo iz stava 2. izvr{eno u vezi sa
pokretawem ili vo|ewem krivi~nog postupka protiv
odre|enog lica,
(4) Ako je za posredovawe iz st. 2. i 3. ovog ~lana
primqena nagrada ili kakva druga korist,
(5) Nagrada i imovinska korist oduze}e se.
Protivzakonita naplata i isplata

^lan 356.
Slu`beno ili odgovorno lice koje od nekog naplati
ne{to {to ovaj nije duàn da plati ili naplati vi{e
nego {to je duàn da plati, ili koje pri isplati ili
predaji stvari mawe isplati, odnosno preda,
godine.
Protivzakonito oslobo|ewe lica li{enog slobode
^lan 357.
Slu`beno lice koje protivzakonito oslobodi lice
li{eno slobode koje mu je povjereno na ~uvawe, ili mu
pomogne da pobjegne, ili mu omogu}ava nedozvoqenu vezu
ili prepisku radi pripremawa bjekstva,
Iznu|ivawe iskaza
^lan 358.
(1) Slu`beno lice koje u vr{ewu slu`be upotrijebi
silu, prijetwu ili drugo nedopu{teno sredstvo ili
nedopu{ten na~in u namjeri da iznudi iskaz ili neku
drugu izjavu od okrivqenog, svjedoka, vje{taka ili drugog lica,
(2) Ako je iznu|ivawe iskaza ili izjave pra}eno
te{kim nasiqem ili ako su usqed iznu|enog iskaza nastupile naro~ito te{ke posqedice za okrivqenog u
krivi~nom postupku,
Nesavjestan rad u slu`bi

^lan 354.
(1) Slu`beno lice koje svjesnim kr{ewem zakona ili
drugih propisa, propu{tawem du`nosti nadzora ili na
drugi na~in o~igledno nesavjesno postupa u vr{ewu
slu`be, iako je bilo svjesno ili je bilo du`no i moglo
biti svjesno da usqed toga moè nastupiti teà povreda
prava drugog ili ve}a imovinska {teta, pa takva povreda ili {teta i nastupi,
godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana do{lo do
te{ke povrede prava drugog ili nastupila imovinska
{teta u iznosu koji prelazi 50.000 KM,
Povreda qudskog dostojanstva zloupotrebom

slu`benog poloàja ili ovla{}ewa
^lan 359.
Slu`beno lice koje u vr{ewu slu`be, zloupotrebom
svog poloàja ili ovla{}ewa drugog grubo zlostavqa,
zastra{uje, tjelesno povrijedi ili uop{te prema wemu
postupa na na~in kojim se vrije|a qudsko dostojanstvo,
Odavawe slu`bene tajne

^lan 355.
(1) Slu`beno lice koje neovla{}eno drugom saop{ti,
preda ili na drugi na~in u~ini dostupnim podatke koji
47
ili na drugi na~in pomaè da ne bude otkriven, ili ko

krije osu|eno lice ili preduzima druge radwe kojima se
ide za tim da se ne izvr{i kazna, izre~ena mjera bezbjednosti, ili da se ne primjene vaspitne zavodske mere,
godine.
(2) Ko pruì pomo} u~iniocu krivi~nog djela za koje
je propisana kazna zatvora preko pet godina,
(3) Ko pruì pomo} u~iniocu krivi~nog djela za koje
je propisana kazna doìvotnog zatvora,
(4) Kazna za djelo iz stava 1. ovog ~lana ne moè biti
teà ni po vrsti ni po visini od kazne propisane za
krivi~no djelo u pogledu kojeg je pruèna pomo}.
(5) Nema krivi~nog djela iz st. 1. do 3. ovog ~lana ako
je pomo} pruìlo lice kome je u~inilac bra~ni drug,
lice koje sa wim ìvi u vanbra~noj zajednici, srodnik
po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bra~ni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od wih ìvi u trajnoj vanbra~noj
zajednici.
Protivzakonito prisvajawe stvari prilikom vr{ewa

pretresawa ili sprovo|ewa izvr{ewa
^lan 360.
(1) Slu`beno lice koje prilikom pretresawa stana,
prostorija ili lica ili prilikom sprovo|ewa
izvr{ewa u sudskom ili upravnom postupku oduzme
pokretnu stvar u namjeri da wenim prisvajawem pribavi
sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist,
(2) Ako je djelom iz stava 1. oduzeta stvar velike vrijednosti,
Glava dvadeset osma
KRIVI^NA DJELA PROTIV PRAVOSU\A
Neprijavqivawe pripremawa krivi~nog djela
^lan 361.
(1) Ko zna da se priprema izvr{ewe krivi~nog djela
za koje se po zakonu moè izre}i pet godina zatvora ili
teà kazna pa u vremenu kada je jo{ bilo mogu}e sprije~iti wegovo izvr{ewe to ne prijavi, a djelo bude
poku{ano ili izvr{eno,
godine.
(2) Ako nije prijavqeno pripremawe krivi~nog djela
za koje se po zakonu moè izre}i kazna dugotrajnog zatvora,
godine.
(3) Nema krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana ako
djelo nije prijavilo lice kome je u~inilac bra~ni drug,
lice koje sa wim ìvi u trajnoj vanbra~noj zajednici,
srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bra~ni drug nekog od navedenih
lica, odnosno lice koje sa nekim od wih ìvi u trajnoj
vanbra~noj zajednici.
(4) Za djelo iz stava 2. ovog ~lana moè se blaè
kazniti u~inilac koji je s licem koje priprema
izvr{ewe krivi~nog djela u nekom od odnosa iz stava 3.
ovog ~lana.
La`no prijavqivawe krivi~nog djela

^lan 364.
(1) Ko prijavi neko lice da je u~inilo krivi~no djelo
za koje se goni po slu`benoj du`nosti, a zna da to lice
nije u~inilac,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko podmetawem tragova krivi~nog djela ili na drugi na~in
izazove pokretawe krivi~nog postupka zbog krivi~nog
djela za koje se goni po slu`benoj du`nosti protiv lica
za koje zna da nije u~inilac tog djela.
(3) Ko sam sebe prijavi da je u~inio kakvo krivi~no
djelo za koje se goni po slu`benoj du`nosti, iako ga nije
u~inio,
(4) Kaznom iz stava 3. ovog ~lana kazni}e se i ko prijavi da je u~iweno krivi~no djelo za koje se goni po
slu`benoj du`nosti, iako zna da to djelo nije u~iweno.
Neprijavqivawe krivi~nog djela ili u~inioca

^lan 362.
(1) Ko zna da je neko lice u~inilo krivi~no djelo za
koje se po zakonu moè izre}i kazna zatvora do dvadeset
godina ili doìvotni zatvor ili samo zna da je takvo
djelo u~iweno pa to ne prijavi prije nego {to su djelo,
odnosno u~inilac otkriveni,
(2) Slu`beno lice koje svjesno propusti da prijavi
krivi~no djelo za koje je saznalo u vr{ewu svoje
du`nosti, ako se za to djelo po zakonu moè izre}i pet
godina zatvora ili teà kazna, a djelo se goni po
slu`benoj du`nosti,
(3) Nema krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana ako
djelo nije prijavilo lice kome je u~inilac bra~ni drug,
lice koje sa wim ìvi u vanbra~noj zajednici, srodnik
po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bra~ni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od wih ìvi u trajnoj vanbra~noj
zajednici, kao i branilac, qekar ili vjerski ispovjednik u~inioca.
Davawe la`nog iskaza

^lan 365.
(1) Svjedok, vje{tak, prevodilac ili tuma~ koji da
laàn iskaz u postupku pred sudom, u disciplinskom,
prekr{ajnom ili upravnom postupku ili drugom
zakonom propisanom postupku,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i stranka koja prilikom izvo|ewa dokaza saslu{awem stranaka
u sudskom ili upravnom postupku da laàn iskaz, a na
ovom iskazu je zasnovana odluka donesena u tom postupku.
(3) Ako je laàn iskaz dat u krivi~nom postupku,
godina.
(4) Ako su usqed djela iz stava 3. ovog ~lana nastupile osobito te{ke posqedice za okrivqenog,
(5) Ako u~inilac dobrovoqno opozove svoj la`ni
iskaz prije nego {to se donese kona~na odluka,
kazni}e se nov~anom kaznom, a moè se i osloboditi od
kazne.
Pomo} u~iniocu poslije izvr{enog krivi~nog djela

^lan 363.
(1) Ko krije u~inioca krivi~nog djela koje se goni po
slu`benoj du`nosti ili mu prikrivawem oru|a, tragova
48
Spre~avawe dokazivawa
^lan 366.
(1) Ko u namjeri da sprije~i ili oteà dokazivawe
sakrije, uni{ti ili o{teti ili u~ini neupotrebqivim
tu|i predmet ili ispravu koja sluì kao dokaz, ili pomjeri ili premjesti kakav grani~ni kamen, zemqomjerni
znak ili uop{te kakav znak o svojini na nepokretnosti,
ili ko u istoj namjeri ovakav znak la`no postavi,
godine.
(2) Ko svjedoka ili vje{taka u sudskom, upravnom,
prekr{ajnom ili disciplinskom postupku, silom, prijetwom ili na drugi na~in prinudi, ili obe}awem poklona ili kakve druge koristi navede da da laàn iskaz,
Kr{ewe sudske odluke o zabrani vr{ewa du`nosti

ili zanimawa
^lan 372.
Ko drugome omogu}i obavqawe zanimawa, djelatnosti ili du`nosti iako zna da mu je pravnosna`nom sudskom odlukom bila izre~ena mjera bezbjednosti zabrane
vr{ewa du`nosti, zanimawa ili poziva ili za{titna
mjera zabrane vr{ewa odre|enih du`nosti, ili je takva
zabrana nastala kao pravna posqedica osude,
godine.
Pobuna lica li{enih slobode
^lan 373.
(1) Lica koja su na osnovu zakona li{ena slobode,
koja se skupe u namjeri da se nasilno oslobode, ili da
zajedni~ki napadnu lica ~ijem su nadzoru povjerena, ili
da ih silom ili prijetwom da }e neposredno upotrijebiti silu prinude da u~ine ili propuste ne{to {to je
protivno wihovoj du`nosti,
(2) U~esnici u djelu iz stava 1. ovog ~lana koji
upotrijebe silu ili ozbiqnu prijetwu,
(3) Izvr{ilac djela iz stava 1. koji dobrovoqno
odustane od pobune prije upotrebe sile ili ozbiqne prijetwe, oslobodi}e se od kazne.
Povreda tajnosti postupka

^lan 367.
(1) Ko neovla{}eno otkrije ono {to je saznao u sudskom, prekr{ajnom, upravnom ili drugom zakonom
propisanom postupku, a {to se po zakonu ne moè objaviti ili je odlukom suda ili nadle`nog organa
progla{eno kao tajna,
godine.
(2) Istom kaznom kazni}e se i ko bez dozvole suda
objavi tok krivi~nog postupka koji se vodi protiv maloqetnika, wegovo ime ili odluku koja je u tom postupku
donesena.
Odavawe identiteta za{ti}enog svjedoka
Bjekstvo lica li{enog slobode
^lan 368.
Sudija ili drugo slu`beno lice koje je u~estvovalo u
saslu{awu za{ti}enog svjedoka u krivi~nom postupku,
koji u~ini dostupnim neovla{}enoj osobi podatke o
identitetu za{ti}enog svjedoka,
^lan 374.
Lice li{eno slobode na osnovu zakona koje upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetwom da }e
neposredno napasti na ìvot ili tijelo pobjegne,
Prinuda prema licu koje vr{i pravosudnu funkciju
Omogu}avawe bjekstva licu li{enom slobode
^lan 369.
(1) Ko sudiju, tuìoca ili wihovog zamjenika, silom
ili ozbiqnom prijetwom prinudi da ne{to u~ini, ne
u~ini ili trpi,
godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. u~ini prijetwom ubistvom,
te{kom tjelesnom povredom, otmicom ili u sastavu grupe
ili zlo~ina~ke organizacije,
^lan 375.
(1) Ko silom, prijetwom, obmanom ili na drugi
na~in omogu}i bjekstvo licu koje je na osnovu zakona
li{eno slobode,
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno u organizovanoj grupi ili je omogu}eno bjekstvo vi{e lica,
Povreda ugleda suda
^lan 376.
Sudija Ustavnog suda Republike Srpske ili sudija
suda u Republici Srpskoj, u sudskom postupku s ciqem da
drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu
{tetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi na~in
prekr{i zakon,
Povreda zakona od strane sudije
^lan 370.
Ko u postupku pred sudom izloì poruzi sud ili ko
isto djelo izvr{i pismenim podneskom sudu,
Neizvr{ewe sudske odluke
Glava dvadeset deveta
^lan 371.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje svjesno ne postupi po pravnosna`noj sudskoj odluci,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i
slu`beno lice ili odgovorno lice koje odbije da izvr{i
odluku Ustavnog suda koju je du`no da izvr{i.
(3) Ako su usqed djela iz prethodnih stavova nastale
teè povrede prava drugoga ili zna~ajna materijalna
{teta,
KRIVI^NA DJELA PROTIV PRAVNOG

SAOBRA]AJA
Falsifikovawe isprave
^lan 377.
(1) Ko napravi la`nu ispravu ili preina~i pravu
ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava ili
ko takvu ispravu upotrijebi kao pravu ili je pribavi
radi upotrebe,
49
(2) Ko napravi la`nu javnu ispravu, testament,

mjenicu, ~ek, javnu ili slu`benu kwigu ili drugu kwigu
koja se mora voditi na osnovu zakona, ili ko preina~i
takvu pravu ispravu ili ko takvu la`nu ili preina~enu
ispravu stavi u opticaj, ili je drì radi toga da je
upotrijebi ili je upotrijebi kao pravu,
Izdavawe i upotreba neistinitog qekarskog ili

veterinarskog uvjerewa
^lan 382.
(1) Qekar ili veterinar koji izda neistinito
qekarsko, odnosno veterinarsko uvjerewe iako zna da je
neistinito,
godine.
upotrijebi neistinito qekarsko, odnosno veterinarsko
uvjerewe iako zna da je neistinito.
Posebni slu~ajevi falsifikovawa isprave

^lan 378.
Kaznom iz ~lana 377. stav 1. ovog zakona kazni}e se:
1) ko kakvu hartiju, blanket ili kakav drugi predmet
na kome je neko lice stavilo svoj potpis neovla{}eno
popuni kakvom izjavom koja ima vrijednost za pravne
odnose,
2) ko drugog obmane u sadràju kakve isprave i ovaj
stavi svoj potpis na tu ispravu, drè}i da se potpisuje
pod kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadràj,
3) ko ispravu izda u ime nekog lica bez wegovog
ovla{}ewa ili u ime lica koje ne postoji,
4) ko kao izdavalac isprave uz svoj potpis stavi da
ima kakav poloàj, zvawe ili ~in, a ovaj ima bitni uticaj na dokaznu snagu isprave,
5) ko ispravu na~ini na taj na~in {to neovla{}eno
upotrijebi pravi pe~at ili znak.
Glava trideseta
KRIVI^NA DJELA PROTIV JAVNOG
REDA I MIRA
Zlo~ina~ko udruèwe
^lan 383.
(1) Ko organizuje udruèwe koje ima za ciq vr{ewe
krivi~nih djela za koja se moè izre}i kazna zatvora od
tri godine ili teà kazna,
(2) Ko postane ~lan udruèwa iz prethodnog stava,
(3) Izvr{ilac djela iz st. 1. i 2. koji sprije~i
izvr{ewe krivi~nih djela navedenih u stavu 1. ovog
~lana ili ih pravovremeno prijavi ili otkrije organizaciju i vode}e ~lanove udruèwa, oslobodi}e se od
kazne.
Falsifikovawe ili uni{tavawe slu`bene isprave

^lan 379.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje u slu`benu ili
poslovnu ispravu, kwigu ili spis unese neistinite
podatke ili ne unese kakav vaàn podatak, ili svojim
potpisom, odnosno slu`benim pe~atom ovjeri slu`benu
ili poslovnu ispravu, kwigu ili spis sa neistinitom
sadrìnom, ili koje svojim potpisom, odnosno
slu`benim pe~atom omogu}i pravqewe takve isprave,
kwige ili spisa sa neistinitom sadrìnom,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i
slu`beno ili odgovorno lice koje neistinitu slu`benu
ili poslovnu ispravu, kwigu ili spis upotrijebi u
slu`bi ili poslovawu kao da su istiniti, ili koje
slu`benu ili poslovnu ispravu, kwigu ili spis uni{ti,
prikrije, u ve}oj mjeri o{teti ili na drugi na~in u~ini
neupotrebqivom.
Dogovor za izvr{ewe krivi~nog djela

^lan 384.
Ko se sa drugim dogovori da izvr{i krivi~no djelo
za koje se moè izre}i kazna zatvora od tri godine ili
teà kazna,
godine.
Nasilni~ko pona{awe
^lan 385.
(1) Ko te{kim vrije|awem ili grubim zlostavqawem,
vr{ewem nasiqa ili na drugi na~in ugroàva sigurnost
drugoga i time prouzrokuje znatno uznemirewe i strah
kod gra|ana, ili u ve}oj mjeri reme}ewe javnog reda i
mira,
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno od
strane dva ili vi{e lica, ili je do{lo do teèg
poniàvawa ili zlostavqawa ve}eg broja lica, ili je
izvr{ilac nekom licu nanio tjelesnu povredu,
godine.
Izrada, nabavqawe, posjedovawe, prodaja ili davawe

na upotrebu sredstava za falsifikovawe isprava
^lan 380.
(1) Ko izra|uje, nabavqa, posjeduje, prodaje ili daje
na upotrebu sredstva za falsifikovawe isprava,
godine.
(2) Sredstva za falsifikovawe oduze}e se.
Navo|ewe na ovjeravawe neistinitog sadràja
^lan 381.
(1) Ko dovo|ewem u zabludu navede nadle`ni organ da
u javnoj ispravi, zapisniku ili kwizi ovjeri ne{to neistinito {to ima da sluì kao dokaz u pravnom
saobra}aju,
godine.
ovakvu ispravu, zapisnik ili kwigu upotrijebi iako zna
da su neistiniti.
U~estvovawe u skupini koja izvr{i krivi~no djelo

^lan 386.
(1) Ko u~estvuje u skupini qudi koja zajedni~kim
djelovawem izvr{i kakvo nasiqe prema qudima, uni{ti
ili o{teti imovinu ve}e vrijednosti, ili u~ini neko
drugo te{ko nasiqe, ili koja poku{a da izvr{i takva
krivi~na djela,
kazni}e se za samo u~estvovawe kaznom zatvora od tri
mjeseca do tri godine.
50
(2) Ako je pri djelovawu skupine iz stava 1. ovog

~lana jedno ili vi{e lica li{eno ìvota ili te{ko tjelesno povrije|eno, u~esnik skupine za samo u~estvovawe
(3) Organizator ili vo|a skupine koja izvr{i djelo
iz st. 1. i 2. ovog ~lana,
Izazivawe nacionalne, rasne ili vjerske mr`we

razdora ili netrpeqivosti
^lan 390.
(1) Ko izaziva ili raspaquje nacionalnu, rasnu ili
vjersku mr`wu, razdor ili netrpeqivost, ili {iri ideje
o superiornosti jedne rase ili naroda nad drugim,
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno prinudom, zlostavqawem, ugroàvawem sigurnosti, izlagawem poruzi nacionalnih, etni~kih ili vjerskih simbola, o{te}ewem tu|ih stvari, skrnavqewem spomenika,
spomen - obiqe`ja ili grobova,
godina.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana do{lo
do nereda, nasiqa ili drugih te{kih posqedica za zajedni~ki ìvot naroda i ostalih koji ìve u Republici
Srpskoj,
(4) Materijal i predmeti koji nose poruke iz stava 1.
ovog ~lana, kao i sredstva za wihovu izradu,
razmnoàvawe ili rasturawe, oduze}e se.
Spre~avawe slu`benog lica u vr{ewu slu`bene radwe

^lan 387.
(1) Ko silom ili prijetwom da }e neposredno upotrijebiti silu sprije~i slu`beno lice u vr{ewu slu`bene
radwe koju je preduzelo u okviru svojih ovla{}ewa ili
ga na isti na~in prinudi na vr{ewe slu`bene radwe,
godine.
(2) Ako prilikom izvr{ewa djela iz stava 1. ovog
~lana u~inilac uvrijedi ili zlostavi slu`beno lice,
ili mu nanese laku tjelesnu povredu ili prijeti upotrebom oru`ja,
(3) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini prema sudiji ili javnom tuìocu pri vr{ewu wihove sudijske,
odnosno tuìla~ke du`nosti ili slu`benom licu ili
licu koje mu pomaè pri vr{ewu poslova bezbjednosti,
hvatawa u~inioca krivi~nog djela ili ~uvawa lica
li{enog slobode,
(4) Poku{aj djela iz stava 1. ovog ~lana je ka`wiv.
(5) Ako je u~inilac djela iz st. 1. do 3. ovog ~lana bio
izazvan nezakonitim ili grubim postupawem slu`benog
lica, moè se osloboditi od kazne.
Organizovawe otpora
^lan 391.
(1) Ko organizuje ili druge poziva na pruàwe
nasilnog otpora prema zakonitim odlukama ili mjerama
nadle`nih organa ili prema slu`benom licu u vr{ewu
slu`bene radwe,
godine.
nesprovo|ewa ili znatnog oteàvawa u sprovo|ewu
zakonite odluke ili mjere dràvnih organa,
godine.
(3) Organizator ili vo|a grupe }e se kazniti
zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Napad na slu`beno lice u vr{ewu slu`bene du`nosti

^lan 388.
(1) Ko napadne ili ozbiqno prijeti da }e napasti
slu`beno lice ili lice za koje zna da mu pomaè u
vr{ewu slu`bene du`nosti,
(2) Ako u~inilac pri izvr{ewu djela iz stava 1. ovog
~lana slu`beno lice ili lice za koje zna da mu pomaè
zlostavi, tjelesno povrijedi ili mu prijeti upotrebom
oru`ja,
godine.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iweno prema
sudiji ili javnom tuìocu u vezi sa vr{ewem wihove
sudijske, odnosno tuìla~ke du`nosti ili slu`benom
licu u vr{ewu poslova bezbjednosti,
godina.
(4) Ako je u~inilac djela iz st. 1. do 3. ovog ~lana bio
izazvan nezakonitim ili grubim postupawem slu`benog
lica ili lica koje mu pomaè, moè se osloboditi od
kazne.
Protivpravno mijewawe teritorijalne podjele

Republike Srpske
^lan 392.
Ko upotrebom sile ili ozbiqne prijetwe da }e
upotrijebiti silu ili na drugi protivpravan na~in
izmijeni zakonom utvr|enu teritorijalnu podjelu
Republike Srpske,
Neovla{}eno bavqewe odre|enim zanimawem
U~estvovawe u skupini koja sprije~i slu`beno lice u

vr{ewu slu`bene radwe
^lan 393.
Ko se neovla{}eno i za nagradu bavi odre|enim zanimawem za ~ije bavqewe je, po zakonu ili drugim
propisima donijetim na osnovu zakona, potrebna
dozvola nadle`nog organa, odnosno organizacije,
godine.
^lan 389.
(1) Ko u~estvuje u skupini qudi koja zajedni~kim
djelovawem sprije~i ili poku{a da sprije~i slu`beno
lice u vr{ewu slu`bene radwe, ili ga na isti na~in
prinudi na vr{ewe slu`bene radwe,
kazni}e se samo za u~estvovawe nov~anom kaznom ili
zatvorom do tri godine.
(2) Organizator i vo|a skupine koja izvr{i djelo iz
stava 1. ovog ~lana,
^lan 394.
(1) Ko skine ili povrijedi slu`beni pe~at ili znak
koji je ovla{}eno slu`beno lice stavilo radi osigurawa
predmeta ili prostorije, ili ko bez skidawa ili povrede
pe~ata ili znaka u|e u takvu prostoriju ili otvori predmet na koji je bio stavqen slu`beni pe~at ili znak,
godine.
(2) Poku{aj je ka`wiv.
Skidawe ili povreda slu`benog pe~ata ili znaka
51
Oduzimawe ili uni{tewe slu`benog pe~ata

ili slu`benih spisa
(2) Ako je predmet djela iz stava 1. ovog ~lana oru`je,

municija ili eksplozivne materije ili druga borbena
sredstva u ve}oj koli~ini ili vrijednosti ili je u
pitawu oru`je ili druga borbena sredstva velike
razorne mo}i i opasnosti, ili je djelo izvr{eno u skupini,
(3) Ko neovla{}eno izradi, pribavi, drì, proda,
vr{i razmjenu, unese u zemqu ili iz we iznese sastavne,
odnosno rezervne dijelove oru`ja, municije,
eksplozivnih materija ili kakvih drugih borbenih sredstava ili opreme, materijal ili dijelove za koje zna da }e
biti upotrijebqeni za proizvodwu ili upotrebu predmeta iz prethodnih stavova,
(4) Ko organizuje udruèwe radi vr{ewa krivi~nih
djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana,
(5) Ko postane ~lan udruèwa iz prethodnog stava,
(6) Predmeti iz prethodnih stavova i sredstva za
wihovo pravqewe, preno{ewe i rasturawe oduze}e se.
^lan 395.
(1) Ko protivpravno oduzme, sakrije, uni{ti, o{teti
ili na drugi na~in u~ini neupotrebqivim slu`beni
pe~at, kwigu, spis ili ispravu koja pripada dràvnom
organu, preduze}u, ustanovi ili drugom pravnom licu
koje vr{i javna ovla{}ewa ili se kod wih nalazi,
La`no predstavqawe
^lan 396.
(1) Ko se u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu
korist ili da drugom nanese kakvu {tetu la`no predstavqa kao slu`beno ili vojno lice, ili neovla{}eno
nosi kakve znake slu`benog ili vojnog lica,
godine.
izvr{i kakvu radwu koju je ovla{}eno da izvr{i samo
odre|eno slu`beno ili vojno lice.
Samovla{}e
Kockawe
^lan 397.
(1) Ko samovlasno pribavqa neko svoje pravo ili
pravo za koje smatra da mu pripada,
(2) Ko samovlasno pribavqa neko svoje pravo ili
pravo za koje smatra da mu pripada upotrebom sile ili
ozbiqne prijetwe da }e napasti na ìvot ili tijelo, ili
u sastavu organizovane grupe,
(3) Ko djela iz prethodnih stavova u~ini za drugoga,
kazni}e se kaznom propisanom za ta djela.
(4) Gowewe za djelo iz stava 1. ovog ~lana preduzima
se po prijedlogu.
^lan 400.
(1) Ko neovla{}eno organizuje kocku ili druge igre
na sre}u koje su zabrawene,
godine.
(2) Istom kaznom kazni}e se i ko za nagradu stavqa na
raspolagawe prostorije radi kockawa ili na drugi
na~in za nagradu omogu}ava kockawe.
(3) Ko se pri kocki posluì la`nim ili obiqeènim
kartama ili drugom obmanom,
kazni}e se kaznom zatvora do tri godine i nov~anom
kaznom.
(4) Predmeti kocke kao i novac zate~en pri kocki
oduze}e se.
Izra|ivawe i nabavqawe oru`ja i sredstava

namijewenih za izvr{ewe krivi~nih djela
Povreda groba ili le{a
^lan 398.
(1) Ko oru`je, eksplozivne materije ili sredstva
potrebna za wihovo spravqawe, ili otrove za koje zna da
su namijeweni za izvr{ewe krivi~nog djela, izra|uje,
drì, nabavqa ili drugom omogu}ava da do wih do|e,
(2) Ko napravi ili drugom ustupi la`ni kqu~, otpira~ ili neko drugo sredstvo za provaqivawe iako zna da
je namijeweno za izvr{ewe krivi~nog djela,
kazni}e se zatvorom do jedne godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog ~lana kazni}e se ko izradi, pribavi, proda ili da na kori{}ewe uputstvo ili
sredstvo koje je namijeweno za ulaèwe u kompjuterski
sistem.
(4) Predmeti iz st. 1. do 3. i sredstva za wihovo
pravqewe, preno{ewe i rasturawe oduze}e se.
^lan 401.
(1) Ko neovla{}eno prekopa, razru{i, o{teti ili
grubo povrijedi grob ili drugo mjesto u kome se umrli
sahrawuju,
godine.
(2) Ko neovla{}eno iskopa, odnese, o{teti, sakrije
ili na neki na~in oskrnavi le{, dio le{a ili posmrtne
ostatke,
godine.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iweno prema
dva ili vi{e grobova ili ga je izvr{ilo dvoje ili vi{e
lica ili je to u~iweno na naro~ito grub na~in,
godine.
Nedozvoqena proizvodwa i promet oru`ja ili

eksplozivnih materija
Glava trideset prva
^lan 399.
(1) Ko neovla{}eno izradi, prepravi, drì, proda,
nabavi, vr{i razmjenu, unese u zemqu ili iz we iznese,
vatreno, hemijsko, biolo{ko ili nuklearno oru`je,
municiju ili eksplozivne materije, ili kakvo drugo borbeno sredstvo ~ije izra|ivawe, nabavqawe, prodaja,
no{ewe ili dràwe gra|anima uop{te nije dozvoqeno
ili je ograni~eno,
KRIVI^NA DJELA PROTIV OP[TE

SIGURNOSTI QUDI I IMOVINE
Izazivawe op{te opasnosti
^lan 402.
(1) Ko poàrom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili
otrovnim gasom, joniziraju}im ili radioaktivnim
zra~ewem, motornom silom, elektri~nom ili drugom
52
energijom, pucawem iz vatrenog oru`ja ili kakvom drugom op{teopasnom radwom ili op{pteopasnim sredstvom, izazove opasnost za ìvot qudi ili za imovinu
ve}eg obima,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana, kazni}e se i
slu`beno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane
ure|aje za za{titu od poàra, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih gasova ili joniziraju}ih ili radioaktivnih zra~ewa, elektri~ne energije ili drugih opasnih
sredstava, ili ove ure|aje ne odràva u ispravnom stawu,
ili ih u slu~aju potrebe ne stavi u dejstvo, ili uop{te ne
postupa po propisima ili tehni~kim pravilima o
za{titnim mjerama, i time izazove opasnost za ìvot
qudi i imovinu ve}eg obima.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. izvr{ena na mjestu gde je
okupqen ve}i broj qudi,
nehatno,
(5) Ako je usqed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda jednog ili vi{e lica ili
imovinska {teta velikih razmjera,
jedne do deset godina, za djelo iz stava 3. zatvorom od
jedne do dvanaest godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom
od {est mjeseci do pet godina.
(6) Ako je usqed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog ~lana nastupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djela iz st. 1, 2. i 3. zatvorom
od tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom
O{te}ewe za{titnih ure|aja na radu

^lan 404.
(1) Ko u rudniku, tvornici, gradili{tu ili nekom
drugom mjestu gdje se obavqa rad uni{ti, o{teti,
iskqu~i ili ukloni za{titne ure|aje i tako prouzrokuje
opasnost za ìvot qudi ili za imovinu ve}ih razmjera
(2) Lice koje je odgovorno za preduzimawe mjera
za{tite na radu u rudnicima, tvornicama,
gradili{tima ili drugim mjestima gdje se obavqaju
radovi, ne postavi za{titne ure|aje ili ih ne odràva u
ispravnom stawu, ili ih u slu~aju potrebe ne stavi u
funkciju, ili uop{te ne postupa po propisima o mjerama za{tite na radu i tako prouzrokuje opasnost za ìvot
qudi ili imovinu ve}ih razmjera,
do jedne godine.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda jednog ili vi{e lica ili
jedne do deset godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od
{est mjeseci do pet godina.
tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 3. od jedne do
osam godina.
O{te}ewe ili uni{tewe javnih ure|aja
^lan 405.
(1) Ko uni{ti, o{teti, izmjeni, u~ini neupotrebqivim ili ukloni ure|aje javne upotrebe za vodu, toplotu, gas, elektri~nu ili drugu energiju ili ure|aje sistema
veza ili druge javne ure|aje i time prouzrokuje poreme}aj
u ìvotu gra|ana ili funkcionisawu privrede,
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastao
znatan poreme}aj u kori{}ewu ovih ure|aja,
nehatno,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom do
dvije godine, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri
godine.
Stvarawe opasnosti nepropisnim izvo|ewem

gra|evinskih radova
^lan 403.
(1) Odgovorno lice koje pri projektovawu,
rukovo|ewu ili izvo|ewu gra|evinskih radova, gradwi
mostova ili puteva ili kakvoj drugoj gradwi, postupi
protivno propisima ili op{tepriznatim tehni~kim
pravilima i time izazove opasnost za ìvot ili tijelo
qudi ili za imovinu ve}eg obima,
do tri godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda jednog ili vi{e lica,
jedne do deset godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od
tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od
jedne do osam godina.
(5) Ako je izvr{ewem djela iz stava 1. ovog ~lana
pribavqena protivpravna imovinska korist ili je
prouzrokovana {teta koja prelazi iznos od 10.000 KM,
a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazni}e se zatvorom
od tri do petnaest godina.
O{te}ewe brana i vodoprivrednih objekata

^lan 406.
(1) Ko o{teti ure|aj ili branu koji sluè za za{titu
od prirodnih nepogoda,
(1) Ko o{teti, uni{ti ili u~ini neupotrebqivim
vodoprivredni objekat ve}eg zna~aja,
do tri godine.
Nepropisno prevoèwe ili preno{ewe
op{teopasnih materija
^lan 407.
Ko protivno propisima o prometu eksplozivnog ili
lako zapaqivog materijala preda na prevoz javnim saobra}ajnim sredstvima eksplozivni ili lako zapaqivi
53

tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 2. od jedne do
osam godina.
materijal ili takav materijal sam prenosi koriste}i se

javnim saobra}ajnim sredstvima,
godine.
Neotklawawe opasnosti
^lan 408.
(1) Ko neprijavqivawem ili neblagovremenim prijavqivawem nadle`nom organu ili na drugi na~in ne
preduzme mjere da se otkloni kakav poàr, poplava,
eksplozija, saobra}ajna nezgoda ili kakva druga opasnost za ìvot ili tijelo qudi ili za imovinu ve}eg
obima iako je to mogao da u~ini bez opasnosti za sebe ili
drugog,
godine.
(2) Ko odvra}awem ili na drugi na~in sprije~i drugog u preduzimawu mjera za otklawawe poàra, poplave,
eksplozije, saobra}ajne nezgode ili kakve druge opasnosti za ìvot ili tijelo qudi ili za imovinu ve}eg obima,
Ugroàvawe javnog saobra}aja opasnom radwom

ili sredstvom
^lan 412.
(1) Ko uni{tewem, uklawawem ili teìm o{te}ewem
saobra}ajnih ure|aja, sredstava, znakova ili ure|aja za
signalizaciju koji sluè bezbjednosti saobra}aja, ili
davawem pogre{nih znakova ili signala, postavqawem
prepreka na saobra}ajnicama ili na drugi na~in tako
ugrozi javni saobra}aj da time izazove opasnost za ìvot
ili tijelo qudi ili imovinu ve}eg obima,
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili
zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda jednog ili vi{e lica ili
{est mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom
do tri godine.
dvije do petnaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom
Neu~estvovawe u otklawawu op{te opasnosti

^lan 409.
Ko suprotno naredbi ili pozivu nadle`nog organa
ili organizacije bez opravdanog razloga odbije da
u~estvuje u otklawawu opasnosti od poàra, poplava ili
drugih op{tih opasnosti,
godine.
Glava trideset druga
KRIVI^NA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI
JAVNOG SAOBRA]AJA
Nesavjesno vr{ewe nadzora nad javnim saobra}ajem
Ugroàvawe javnog saobra}aja
^lan 413.
(1) Odgovorno lice kome je povjeren nadzor nad
stawem i odràvawem saobra}ajnica i objekata na wima,
prevoznim sredstvima ili javnim saobra}ajem ili nad
ispuwavawem propisanih uslova rada voza~a, ili kome
je povjereno rukovo|ewe vo`wom, koje nesavjesnim
vr{ewem svoje du`nosti izazove opasnost za ìvot ili
tijelo qudi ili za imovinu ve}eg obima,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice koje izda nalog za vo`wu ili dopusti vo`wu
iako zna da voza~ zbog umora, bolesti, uticaja alkohola
ili drugih razloga nije u stawu da bezbjedno upravqa
vozilom ili da vozilo nije ispravno, pa tako izazove
opasnost za ìvot ili tijelo qudi ili za imovinu ve}eg
obima.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda jednog ili vi{e lica ili
^lan 410.
(1) U~esnik u saobra}aju na putevima koji se ne
pridràva saobra}ajnih propisa i time tako ugrozi
javni saobra}aj da dovede u opasnost ìvot qudi ili
imovinu ve}eg obima, pa usqed toga kod drugoga nastupi
te{ka tjelesna povreda ili imovinska {teta preko 3.000
KM,
do tri godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. ili 2. ovog ~lana nastupila smrt jednog ili vi{e lica,
Ugroàvawe posebnih vidova saobra}aja
^lan 411.
(1) Ko kr{ewem propisa o bezbjednosti èqezni~kog,
autobuskog, tramvajskog, trolejbuskog, brodskog ili saobra}aja ì~arom, izazove nesre}u,
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila te{ka tjelesna povreda nekog lica ili imovinska {teta velikih razmjera,
54
Nepruàwe pomo}i licu povrije|enom

u saobra}ajnoj nesre}i
(2) Ako je krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana

u~iweno nehatno,
do {est mjeseci.
^lan 414.
(1) Voza~ motornog vozila ili drugog prevoznog sredstva koji ostavi bez pomo}i lice koje je tim prevoznim
sredstvom ili radi wega povrije|eno,
godine.
(2) Ako je zbog neukazivawa pomo}i nastupila te{ka
tjelesna povreda povrije|enog lica,
godine.
(3) Ako je zbog neukazivawa pomo}i nastupila smrt
povrije|enog lica,
Protivpravna izgradwa i stavqawe u pogon

objekata i postrojewa
^lan 418.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje protivno
propisima o za{titi, o~uvawu i unapre|ewu ìvotne
sredine dozvoli izgradwu, stavqawe u pogon ili upotrebu objekta ili postrojewa kojim se u ve}oj mjeri ili na
{irem prostoru zaga|uje ìvotna sredina,
uni{tewa ìvotiwskog ili biqnog sveta velikih razmjera ili do zaga|ewa ìvotne sredine u toj mjeri da je
time stvorena opasnost za ìvot ili zdravqe qudi,
Glava trideset tre}a

KRIVI^NA DJELA PROTIV @IVOTNE SREDINE
O{te}ewe objekata i ure|aja za za{titu

ìvotne sredine
Zaga|ivawe ìvotne sredine

^lan 415.
(1) Ko kr{ewem propisa o za{titi, o~uvawu i
unapre|ewu ìvotne sredine zagadi vazduh, zemqi{te
ili vodu u ve}oj mjeri ili na {irem prostoru,
godine.
uni{tewa ili znatnog o{te}ewa {uma, biqaka ili drugog rastiwa na {irem prostoru ili je ìvotna sredina
zaga|ena u toj mjeri da je ugroèno zdravqe qudi ili
ìvotiwa,
nehatno,
kaznom ili zatvorom do jedne godine, a za djelo iz stava
2. nov~anom kaznom ili zatvorom od {est mjeseci do
dvije godine.
^lan 419.
(1) Ko o{teti, uni{ti, ukloni ili na drugi na~in
u~ini neupotrebqivim objekte ili ure|aje za za{titu
ìvotne sredine, radi ~ega je do{lo do zaga|ewa vazduha,
vode ili zemqi{ta u ve}oj mjeri ili na {irem prostoru,
do dvije godine.
uni{tewa ìvotiwskog ili biqnog svijeta velikih
razmjera ili do zaga|ewa ìvotne sredine u toj mjeri da
je time stvorena opasnost za ìvot ili zdravqe qudi,
do jedne godine.
Uni{tewe ili o{te}ewe za{ti}enog prirodnog dobra
^lan 420.
(1) Ko uni{ti ili o{teti za{ti}eno prirodno
dobro od ve}eg zna~aja,
(2) Ako je uni{teno ili o{te}eno prirodno dobro od
izuzetnog zna~aja,
nehatno,
kaznom ili zatvorom do {est mjeseci, a za djelo iz stava
2. nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
Zaga|ivawe ìvotne sredine otpadnim materijama

^lan 416.
(1) Ko protivno propisima prera|uje, odlaè,
odbacuje, sakupqa, skladi{ti ili prevozi radioaktivne
ili druge opasne materije ili sa wima postupa na na~in
kojim se ugroàva vazduh, zemqi{te ili voda u mjeri koja
moè izazvati opasnost za zdravqe ili ìvot qudi ili
ìvotiwa ili ugroziti opstanak {uma, biqaka ili drugog rastiwa,
kazni}e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do dvije
godine.
(2) Ko zloupotrebom svog slu`benog poloàja ili
ovla{}ewa odobri vr{ewe djela iz stava 1. ovog ~lana,
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana do{lo
do uni{tewa ìvotiwskog ili biqnog svijeta velikih
razmjera ili do zaga|ewa ìvotne sredine u toj mjeri da
je time stvorena opasnost za ìvot ili zdravqe qudi,
Proizvodwa {tetnih sredstava za lije~ewe ìvotiwa

^lan 421.
(1) Ko proizvede radi prodaje ili stavi u promet
sredstva za lije~ewe ili za spre~avawe zaraze kod
ìvotiwa, koja su opasna za wihov ìvot ili zdravqe,
godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana prouzrokovano
uginu}e ìvotiwa ili druga znatna {teta,
od tri mjeseca do tri godine.
nehatno,
do {est mjeseci.
Ugroàvawe ìvotne sredine bukom

^lan 417.
(1) Ko protivno propisima stvara buku koja moè
biti opasna za zdravqe qudi,
godine.
55
Zaga|ivawe hrane i vode za ishranu, odnosno

napajawe ìvotiwa

nehata,
do {est mjeseci.
^lan 422.
(1) Ko kakvom {kodqivom materijom zagadi hranu
ili vodu koja sluì za ishranu ili napajawe ìvotiwa i
time dovede u opasnost wihov ìvot ili zdravqe,
godine.
kakvom {kodqivom materijom zagadi vodu u ribwaku,
jezeru, rijeci ili kanalu ili poribqavawem iz
zaraènih voda prouzrokuje opasnost za opstanak riba
ili drugih vodenih ìvotiwa.
(3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog ~lana prouzrokovano uginu}e ve}eg broja ìvotiwa ili riba u ve}oj vrednosti,
godine.
nehatno,
do {est mjeseci.
Neovla{}eno obavqawe veterinarskih usluga

^lan 426.
Lice koje nema propisanu stru~nu spremu, a obavqa
poslove zdravstvene za{tite ìvotiwa ili druge veterinarske zahvate,
godine.
Uni{tewe zasada
^lan 427.
Ko kakvom {kodqivom materijom izazove uni{tewe
biqa, vo}aka ili drugih zasada i time nanese {tetu
ve}ih razmjera,
godine.
Neizvr{ewe odluke o mjerama za{tite ìvotne sredine
^lan 428.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje ne postupi po
odluci nadle`nog organa o preduzimawu mjera za{tite
ìvotne sredine,
godine.
(2) Pri izricawu uslovne osude sud moè odrediti
obavezu u~iniocu da u odre|enom roku preduzme mjere
koje je nadle`ni organ odredio.
Nepostupawe po propisima za suzbijawe bolesti

ìvotiwa i biqa
^lan 423.
(1) Ko ne postupi po propisima i naredbama kojima
nadle`no dràvno tijelo odre|uje mjere za suzbijawe ili
spre~avawe zarazne bolesti kod ìvotiwa ili biqa i
time izazove opasnost od {irewa te bolesti ili wenih
uzro~nika ili biqnih {teto~ina,
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko za
vrijeme trajawa opasnosti od bolesti i {teto~ina koje
mogu ugroziti biqni svijet ne postupi po propisima i
naredbama kojima se odre|uju mjere za suzbijawe ili
spre~avawe bolesti, odnosno {teto~ina.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila znatna {teta,
(4) Ako je djelo iz st. 1. do 3. ovog ~lana u~iweno
nehatno,
do jedne godine.
Uno{ewe opasnih materija u Republiku Srpsku

^lan 429.
(1) Ko protivno propisima unese u Republiku Srpsku
radioaktivne ili druge materije ili otpatke {tetne za
ìvot ili zdravqe qudi,
godine.
(2) Ko zloupotrebom svog poloàja ili ovla{}ewa
protivno propisima omogu}i da se u Republiku Srpsku
unesu materije ili otpaci iz stava 1. ovog ~lana,
[umska kra|a
^lan 430.
(1) Ko radi kra|e u {umi obori jedno ili vi{e stabala, a koli~ina oborenog drveta je ve}a od tri kubna
metra,
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno u namjeri da se oboreno drvo proda ili ako je koli~ina
oborenog drveta ve}a od osam kubnih metara, ili ako je
djelo u~iweno u za{titnoj {umi, nacionalnom parku
ili drugoj {umi s posebnom namjenom,
godina i nov~anom kaznom.
Nesavjesno postupawe u prometu pesticida

^lan 424.
Ko stavi pesticide u promet bez dozvole ili izda
drugi pesticid umjesto propisanog ako zamjena nije
dozvoqena ili na drugi na~in nesavjesno postupa u
prometu pesticida i time izazove opasnost za ìvot ili
zdravqe qudi ili za ìvotnu sredinu,
godine.
Nesavjesno pruàwe veterinarske pomo}i
^lan 425.
(1) Veterinar ili ovla{}eni veterinarski pomo}nik
koji pri pruàwu veterinarske pomo}i propi{e ili
primijeni o~igledno nepodobno sredstvo ili o~igledno
nepravilan na~in lije~ewa ili uop{te nesavjesno postupa pri lije~ewu i time prouzrokuje uginu}e stoke ili
uginu}e ìvine u ve}em broju,
godine.
Pusto{ewe {uma
^lan 431.
(1) Ko protivno propisima ili naredbama
nadle`nih organa vr{i sje~u ili kr~ewe {uma, ili ko
podbjequje stabla ili na drugi na~in pusto{i {umu ili
obori vi{e stabala u parku ili drvoredu,
godine.
56
^lan 432.
(1) Ko izazove {umski poàr usqed kojeg nastupi
{teta velikih razmjera,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko izazove poàr u za{ti}enoj {umi, nacionalnom parku,
vo}waku ili drugoj {umi sa specijalnom namjenom, ili
ìtnim poqima.
(3) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini nehatno,
godine.
(2) Ko neovla{}eno lovi u zabrawenom lovi{tu,

ubije ili rani divqa~ ili je uhvati ìvu,
godine.
visokoj divqa~i,
do dvije godine.
(4) Ko lovi rijetku ili prorije|enu vrstu divqa~i
~iji je lov zabrawen ili ko lovi bez posebne dozvole
odre|enu vrstu divqa~i za ~iji je lov potrebna takva
dozvola, ili ko lovi na na~in ili sredstvima kojima se
divqa~ masovno uni{tava,
(5) Ulovqena divqa~ i sredstva upotrijebqena za lov
oduze}e se.
Mu~ewe i ubijawe ìvotiwa
Nezakonit ribolov
^lan 433.
(1) Ko se surovo pona{a prema ìvotiwama ili ih
izlaè nepotrebnim ili dugotrajnim mukama ili
stradawima, ili ih protivno propisima ubija, razara
wihova stani{ta u ve}oj mjeri ili na {irem prostoru,
godine.
uginu}a ve}eg broja ìvotiwa koje pripadaju posebno
za{ti}enim ìvotiwskim vrstama,
godine.
nehatno,
kaznom ili zatvorom do tri mjeseca, a za djelo iz stava 2.
nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
^lan 437.
(1) Ko lovi ribu i druge slatkovodne ìvotiwe u vrijeme kada je to zabraweno ili na podru~jima na kojima je
to zabraweno ili ko lovi ribu i druge slatkovodne
ìvotiwe eksplozivom, elektri~nom strujom, otrovom,
sredstvom za omamqivawe i time prouzrokuje uginu}e
ribe ili ko lovi ribu na na~in {tetan za weno rasplo|avawe,
godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana prouzrokovano
uginu}e ribe ili drugih slatkovodnih ìvotiwa u ve}im
razmjerama,
godine.
(3) Ulov i sredstva za ribolov oduze}e se.
Izno{ewe u inostranstvo posebno za{ti}enih

biqaka ili ìvotiwa
Glava trideset ~etvrta

PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 434.
Ko protivno propisima izveze ili iznese u inostranstvo posebno za{ti}enu biqku ili ìvotiwu,
^lan 438.
Pravnosna`no izre~ena kazna doìvotnog zatvora
do dana stupawa na snagu ovog zakona, postaje kazna dugotrajnog zatvora od 45 godina.
Uzurpacija nekretnina
^lan 439.
Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaju da vaè
sve krivi~nopravne odredbe sadràne u drugim zakonima
koje su u suprotnosti sa ovim zakonom.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini u za{titnoj

{umi, nacionalnom parku ili u drugim {umama sa
posebnom namjenom,
Izazivawe poàra
^lan 435.
Ko u namjeri posjedovawa i kori{}ewa zauzme
nekretninu koja je progla{ena kao dobro od op{teg
zna~aja, spomenik kulture, prirodna rijetkost ili drugo
prirodno bogatstvo,
kazni}e se zatvorom do tri godine i nov~anom kaznom.
^lan 440.
Krivi~na sankcija izre~ena pravnosna`nom presudom
prije stupawa na snagu ovog zakona, ne}e se izvr{iti ako
u ovom zakonu ili u Krivi~nom zakonu Bosne i
Hercegovine djelo iz te presude nije predvi|eno kao
krivi~no djelo, a ako je izvr{ewe zapo~eto obustavi}e se.
Nezakonit lov
^lan 436.
(1) Ko lovi divqa~ za vrijeme lovostaja,
^lan 441.
Ovaj zakon stupa na snagu 1. jula 2003. godine.
57
ZAKON
^lan 6.
Prava osumwi~enog, odnosno optuènog
(1) Osumwi~eni ve} na prvom ispitivawu mora biti
obavije{ten o djelu za koje se tereti i o osnovima sumwe
koji stoje protiv wega.
(2) Osumwi~enom, odnosno optuènom se mora
omogu}iti da se izjasni o svim ~iwenicama i dokazima
koji ga terete i da iznese sve ~iwenice i dokaze koji mu
idu u korist.
(3) Osumwi~eni, odnosno optuèni nije duàn iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavqena
pitawa.
O KRIVI^NOM POSTUPKU
DIO PRVI
OP[TE ODREDBE
Glava I
OSNOVNA NAÊLA
^lan 1.
Predmet i primjena ovog zakona
Ovim zakonom utvr|uju se pravila krivi~nog postupka po kojima su du`ni postupati sudovi, tuìlac i
drugi u~esnici u krivi~nom postupku predvi|eni ovim
zakonom, kada postupaju u krivi~nim stvarima.
^lan 7.
Pravo na odbranu
(1) Osumwi~eni, odnosno optuèni ima pravo braniti se sam ili uz stru~nu pomo} branioca koga sam
izabere.
(2) Ako osumwi~eni, odnosno optuèni sam ne uzme
branioca, postavi}e mu se branilac kad je to odre|eno
ovim zakonom.
(3) Osumwi~enom, odnosno optuènom se mora
obezbijediti dovoqno vremena za pripremawe odbrane.
^lan 2.
Princip zakonitosti
(1) Pravila utvr|ena ovim zakonom trebaju obezbijediti da niko nevin ne bude osu|en, a da se u~iniocu
krivi~nog djela izrekne krivi~na sankcija pod uslovima
koje predvi|a Krivi~ni zakon Republike Srpske (u
daqem tekstu: Krivi~ni zakon) i drugi zakoni u kojima
su propisana krivi~na djela u granicama koje odre|uje
Krivi~ni zakon i zakonom propisanom postupku.
(2) Prije dono{ewa pravnosna`ne presude
osumwi~eni, odnosno optuèni moè biti ograni~en u
svojoj slobodi i drugim pravima samo pod uslovima koje
odre|uje ovaj zakon.
(3) Krivi~nu sankciju moè u~iniocu krivi~nog
djela izre}i samo nadleàn sud, odnosno sud kome je Sud
Bosne i Hercegovine prenio vo|ewe postupka i to u postupku koji je pokrenut i sproveden po ovom zakonu.
^lan 8.
Jezik i pismo
(1) U krivi~nom postupku u ravnopravnoj su upotrebi slu`beni jezici Republike Srpske - jezik srpskog naroda, jezik bo{wa~kog naroda i jezik hrvatskog naroda.
Slu`bena pisma su }irilica i latinica.
(2) Stranke, svjedoci i ostali u~esnici u postupku
imaju pravo sluìti se svojim jezikom. Ako lice ne razumije jedan od slu`benih jezika Republike Srpske, obezbijedi}e se usmeno prevo|ewe onoga {to ono, odnosno drugi
iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materijala.
(3) O pravima iz stava 2. ovog ~lana pou~i}e se navedena lica prije prvog ispitivawa koja se tih prava mogu
odre}i ako znaju jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku }e se zabiqeìti da je data pouka i izjava u~esnika
na datu pouku.
(4) Prevo|ewe obavqa sudski prevodilac.
^lan 3.
Pretpostavka nevinosti i na~elo in dubio pro reo
(1) Svako se smatra nevinim za krivi~no djelo dok se
pravnosna`nom presudom ne utvrdi wegova krivica.
(2) Sumwu u pogledu postojawa ~iwenica koje ~ine
obiqe`ja krivi~nog djela ili od kojih zavisi primjena
neke odredbe krivi~nog zakonodavstva, sud rje{ava
odlukom na na~in koji je povoqniji za optuènog.
^lan 9.
Upu}ivawe i dostavqawe pismena
(1) Pozive, odluke i druga pismena upu}uje sud i
drugi organi koji u~estvuju u postupku na slu`benim
jezicima iz ~lana 8. stav 1. ovog zakona.
(2) Na slu`benim jezicima iz stava 1. ovog ~lana
dostavqaju se sudu i drugim organima koji u~estvuju u
postupku tu`be, àlbe i drugi podnesci.
(3) Licu koje je li{eno slobode ili je u pritvoru, na
izdràvawu kazne ili na obaveznom psihijatrijskom
lije~ewu, odnosno obaveznom lije~ewu od zavisnosti,
dostavi}e se i prevod pismena iz st. 1. i 2. ovog ~lana, na
jeziku kojim se sluì u postupku.
^lan 4.
Ne bis in idem
Niko ne moè biti ponovo su|en za djelo za koje je ve}
bio su|en pred sudom i za koje je donesena pravnosna`na
sudska odluka.
^lan 5.
Prava lica li{enog slobode
(1) Lice li{eno slobode mora se na materwem jeziku
ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima
li{ewa slobode i istovremeno prije prvog ispitivawa
pou~iti da nije du`no dati iskaz, da ima pravo uzeti
branioca kojeg moè sam izabrati, kao i o tome da ima
pravo da wegova porodica ili drugo lice koje on odredi
budu obavije{teni o wegovom li{ewu slobode.
(2) Licu koje je li{eno slobode postavi}e se branilac na wegov zahtjev ako prema svom imovnom stawu ne
moè snositi tro{kove odbrane.
^lan 10.
Pravno nevaqani dokazi
(1) Zabraweno je od osumwi~enog, optuènog ili bilo
kojeg drugog lica koje u~estvuje u postupku iznu|ivati
priznawe ili kakvu drugu izjavu.
(2) Sud ne moè zasnivati svoju odluku na dokazima
pribavqenim povredama qudskih prava i sloboda
58
neki drugi organ, sud kad sudi u krivi~nom predmetu

moè sam rije{iti i to pitawe po odredbama koje vaè
za dokazivawe u krivi~nom postupku. Rje{ewe ovog
pravnog pitawa od strane suda ima dejstvo samo za
krivi~ni predmet koji ovaj sud raspravqa.
(2) Ako je o takvom prethodnom pitawu ve} donio
odluku sud u kojem drugom postupku ili neki drugi
organ, takva odluka ne veè sud u pogledu ocjene da li je
u~iweno djelo krivi~no djelo.
propisanih Ustavom i me|unarodnim ugovorima, koje je

ratifikovala Bosna i Hercegovina, niti na dokazima
koji su pribavqeni povredama ovog zakona.
(3) Sud ne moè zasnivati svoju odluku na dokazima
koji su dobijeni na osnovu dokaza iz stava 2. ovog ~lana.
^lan 11.
Pravo na od{tetu i rehabilitaciju
Lice koje je neopravdano osu|eno za krivi~no djelo
ili je bez osnova li{eno slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu {tete iz buxetskih sredstava,
kao i druga prava utvr|ena zakonom.
Glava II
ZNAÊWE IZRAZA
^lan 12.
Pouka o pravima
Osumwi~enog, odnosno optuènog ili drugo lice
koje u~estvuje u postupku koje bi iz neznawa moglo propustiti neku radwu u postupku ili da se zbog toga ne
koriste svojim pravima, sud, tuìlac i drugi organi
koji u~estvuju u postupku }e pou~iti o pravima koja im
po ovom zakonu pripadaju i o posqedicama propu{tawa
radwe.
^lan 20.
Osnovni pojmovi
Osim ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno, pojedini izrazi upotrijebqeni u ovom zakonu imaju sqede}e
zna~ewe:
a) Osumwi~eni je lice za koje postoje osnovi sumwe
da je u~inilo krivi~no djelo.
b) Optuèni je lice protiv kojeg je jedna ili vi{e
ta~aka u optu`nici potvr|ena.
v) Osu|eni je lice za koje je pravnosna`nom
odlukom utvr|eno da je krivi~no odgovorno za odre|eno
krivi~no djelo.
g) Sudija za prethodni postupak je sudija koji u
toku istrage postupa u slu~ajevima kada je to propisano
ovim zakonom.
d) Sudija za prethodno saslu{awe je sudija koji
nakon potvr|ivawa optu`nice postupa u slu~ajevima
kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovla{}ewa
sudije za prethodni postupak.
|) Stranke su tuìlac, osumwi~eni, odnosno
optuèni i osu|eni.
e) Ovla{}eno slu`beno lice je ono lice koje ima
odgovaraju}a ovla{}ewa unutar dràvne grani~ne
slu`be, policijskih organa Republike Srpske, sudske
policije, kao i carinskih organa, organa finansijske
policije, poreskih organa i organa vojne policije.
`) O{te}eni je lice kome je li~no ili imovinsko
pravo krivi~nim djelom povrije|eno ili ugroèno.
z) Pravna lica su korporacije, preduze}a,
udruèwa, firme i druga privredna dru{tva, koja su kao
takva definisana u Krivi~nom zakonu Republike
Srpske.
i) Istraga obuhvata aktivnosti preduzete od
strane tuìoca ili ovla{}enog slu`benog lica u skladu
sa ovim zakonom, ukqu~uju}i prikupqawe i ~uvawe obavje{tewa i dokaza.
j) Unakrsno ispitivawe je ispitivawe svjedoka i
vje{taka od stranke, odnosno branioca koja nije pozvala
svjedoka, odnosno vje{taka.
k) Direktno ispitivawe je ispitivawe svjedoka i
vje{taka od stranke, odnosno branioca koja je pozvala
svjedoka, odnosno vje{taka.
l) Osnovana sumwa je ve}i stepen sumwe zasnovan
na prikupqenim dokazima koji upu}uju na zakqu~ak da je
izvr{eno krivi~no djelo.
q) Zabiqe{ke i spisi su slova, rije~i ili brojke ili wihov ekvivalent, zapisane rukopisom, otkucane
pisa}om ma{inom, od{tampane, fotokopirane,
fotografisane, zabiqeène magnetskim impulsima,
mehani~ki ili elektronski ili nekim drugim oblikom
sakupqawa podataka.
m) Fotografije su fotografski, digitalni i rendgenski snimci, video trake i filmovi.
n) Original je sam spis ili snimak ili sli~an
ekvivalent kojim se ostvaruje isto dejstvo od strane lica
koje ga pi{e, snima ili izdaje. Original fotografija
^lan 13.
Pravo na su|ewe bez odlagawa
(1) Osumwi~eni, odnosno optuèni ima pravo da u
najkra}em razumnom roku bude izveden pred nezavisan i
nepristrasan sud i da mu bude su|eno bez odlagawa.
(2) Sud je duàn da postupak sprovede bez
odugovla~ewa i onemogu}i svaku zloupotrebu prava koja
pripadaju licima koja u~estvuju u postupku.
(3) Trajawe pritvora mora biti svedeno na najkra}e
nu`no vrijeme.
^lan 14.
Princip istine
Sud, tuìlac i drugi organi koji u~estvuju u postupku du`ni su istinito i potpuno utvrditi kako
~iwenice koje terete osumwi~enog, odnosno optuènog,
tako i one koje im idu u korist.
^lan 15.
Slobodna ocjena dokaza
Pravo suda, tuìoca i drugih organa koji u~estvuju u
krivi~nom postupku da ocjewuju postojawe ili nepostojawe ~iwenica nije vezano ni ograni~eno posebnim formalnim dokaznim pravilima.
^lan 16.
Princip akuzatornosti
Krivi~ni postupak se moè pokrenuti i sprovesti
samo po zahtjevu tuìoca.
^lan 17.
Princip legaliteta krivi~nog gowewa
Tuìlac je duàn preduzeti krivi~no gowewe ako
postoje dokazi da je u~iweno krivi~no djelo, osim ako
ovim zakonom nije druk~ije propisano.
^lan 18.
Posqedice pokretawa postupka
Kad je propisano da pokretawe krivi~nog postupka
ima za posqedicu ograni~ewe odre|enih prava, ove
posqedice, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno,
nastupaju potvr|ivawem optu`nice, a za krivi~na djela
za koja je propisana kao glavna kazna nov~ana kazna ili
zatvor do pet godina - od dana kad je donesena osu|uju}a
presuda, bez obzira na to da li je postala pravnosna`na.
^lan 19.
Prethodna pitawa
(1) Ako primjena krivi~nog zakona zavisi od
prethodnog rje{ewa kakvog pravnog pitawa za ~ije je
rje{avawe nadleàn sud u kojem drugom postupku ili
59
ukqu~uje negativ i sve kopije. Ako su podaci pohraweni

u kompjuteru ili sli~nom ure|aju za automatsku obradu
podataka, original je i svaki od{tampani primjerak ili
okom vidqivi pohraweni podatak.
w) Kopija je preslikavawe originala ili matrice,
ukqu~uju}i uve}awa i umawewa, mehani~kim ili elektronskim presnimavawem, hemijskom reprodukcijom ili
nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno
reprodukuje original.
o) Telekomunikacijska adresa je svaki telefonski
broj, linijski ili mobilni ili e-mail ili internet
adresa koju posjeduje ili koristi odre|eno lice.
(2) Ako je krivi~no djelo izvr{eno ili poku{ano na

podru~jima raznih sudova ili na granici tih podru~ja
ili je neizvjesno na kom je podru~ju izvr{eno ili
poku{ano, nadleàn je onaj od tih sudova koji je prvi
potvrdio optu`nicu, a ako optu`nica nije potvr|ena sud koji je prvi primio optu`nicu na potvr|ivawe.
^lan 26.
Nadle`nost ako je krivi~no djelo u~iweno na
doma}em brodu ili doma}em vazduhoplovu
Ako je krivi~no djelo u~iweno na doma}em brodu ili
doma}em vazduhoplovu dok se nalazi u doma}em pristani{tu, nadleàn je sud na ~ijem podru~ju se nalazi to
pristani{te. U ostalim slu~ajevima kada je krivi~no
djelo u~iweno na doma}em brodu ili doma}em vazduhoplovu, nadleàn je sud na ~ijem se podru~ju nalazi
mati~na luka broda, odnosno vazduhoplova ili doma}e
pristani{te u kome se brod, odnosno vazduhoplov prvi
put zaustavi.
Glava III
PRAVNA POMO] I SLU@BENA SARADWA
^lan 21.
Obaveza pruàwa pravne pomo}i i slu`bene
saradwe
(1) Svi sudovi u Republici Srpskoj du`ni su da
pruè pravnu pomo} sudu koji vodi krivi~ni postupak.
(2) Svi organi vlasti u Republici Srpskoj du`ni su
slu`beno sara|ivati sa sudovima, tuìocem i drugim
organima koji u~estvuju u krivi~nom postupku.
^lan 27.
Posebna nadle`nost
(1) Ako nije poznato mjesto izvr{ewa krivi~nog
djela ili ako je to mjesto van teritorije Republike
Srpske, nadleàn je sud na ~ijem podru~ju osumwi~eni,
odnosno optuèni ima prebivali{te ili boravi{te.
(2) Ako je sud na ~ijem podru~ju osumwi~eni, odnosno
optuèni ima prebivali{te ili boravi{te ve} zapo~eo
postupak, ostaje nadleàn i ako se saznalo za mjesto
izvr{ewa krivi~nog djela.
(3) Ako nije poznato mjesto izvr{ewa krivi~nog
djela ni prebivali{te ili boravi{te osumwi~enog,
odnosno optuènog ili se oba mjesta nalaze van teritorije Republike Srpske, nadleàn je sud na ~ijem se
podru~ju osumwi~eni, odnosno optuèni uhvati ili se
sam prijavi.
^lan 22.
Pruàwe pravne pomo}i
(1) Sud }e uputiti zahtjev za pravnu pomo}, odnosno
slu`benu saradwu nadle`nom sudu, odnosno organu
vlasti.
(2) Pruàwe pravne pomo}i i slu`bena saradwa
sprovode se bez naknade.
(3) Stavovi 1. do 2. ovog ~lana primjewuju se i na
zahtjeve koje je tuìlac uputio prema drugim organima
vlasti u Republici Srpskoj.
^lan 28.
Nadle`nost za krivi~na djela
Ako je neko lice u~inilo krivi~na djela u
Republici Srpskoj i van teritorije Republike Srpske, a
izme|u tih djela postoji me|usobna veza i isti dokazi,
nadleàn je sud koji je nadleàn za krivi~no djelo
u~iweno u Republici Srpskoj.
Glava IV
NADLE@NOST SUDA
1. Stvarna nadle`nost i sastav suda
^lan 23.
Op{ta odredba
Sudovi sude u krivi~nim stvarima u granicama svoje
stvarne nadle`nosti odre|ene zakonom.
^lan 29.
Forum ordinatum
Ako se prema odredbama ovog zakona ne moè
ustanoviti koji je sud mjesno nadleàn, Vrhovni sud }e
odrediti jedan od stvarno nadle`nih sudova pred kojim
}e se sprovesti postupak.
3. Spajawe i razdvajawe postupka
^lan 24.
Sastav suda
(1) U prvom stepenu sudovi sude u vije}ima sastavqenim od trojice sudija, a za krivi~na djela za koja
je propisana kao glavna kazna nov~ana kazna ili kazna
zatvora do pet godina, u prvom stepenu sudi sudija pojedinac.
(2) U drugom stepenu sudi vije}e sastavqeno od trojice sudija.
(3) U tre}em stepenu sudovi sude u vije}ima sastavqenim od pet sudija.
(4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno
saslu{awe, predsjednik suda i predsjednik vije}a
odlu~uju u slu~ajevima predvi|enim u ovom zakonu.
(5) U vije}u sastavqenom od trojice sudija sud
odlu~uje o àlbama protiv rje{ewa kada je to odre|eno
ovim zakonom i donosi druge odluke van glavnog pretresa.
(6) U vije}u sastavqenom od trojice sudija sud
odlu~uje i o zahtjevu za ponavqawe postupka.
2. Mjesna nadle`nost
^lan 30.
Spajawe postupka
(1) Ako je isto lice optuèno za vi{e krivi~nih
djela, pa je za neka od tih djela nadleàn niì, a za neka
vi{i sud, nadleàn je vi{i sud, a ako su nadle`ni sudovi
iste vrste, nadleàn je onaj sud koji je po zahtjevu
ovla{}enog tuìoca prvi zapo~eo postupak, a ako postupak jo{ nije zapo~et - sud kome je prvo podnesen zahtjev za
pokretawe postupka.
(2) Prema odredbama stava 1. ovog ~lana odre|uje se
nadle`nost i u slu~aju ako je o{te}eni istovremeno
u~inio krivi~no djelo prema optuènom.
(3) Za saizvr{ioce je nadleàn, po pravilu, sud koji
je kao nadleàn za jednog od wih prvi zapo~eo postupak.
(4) Sud koji je nadleàn za izvr{ioca krivi~nog
djela nadleàn je, po pravilu, i za sau~esnike, prikriva~e, lica koja su pomogla u~iniocu poslije izvr{ewa
krivi~nog djela, kao i za lica koja nisu prijavila
pripremawe krivi~nog djela, izvr{ewe krivi~nog djela
ili u~inioca.
^lan 25.
Forum delicti commissi
(1) Mjesno nadleàn je sud na ~ijem podru~ju je
krivi~no djelo izvr{eno ili poku{ano.
60
^lan 35.
Pokretawe postupka za rje{avawe sukoba nadle`nosti
(1) Ako sud kome je predmet ustupqen kao nadle`nom
smatra da je nadleàn sud koji mu je predmet ustupio ili
neki drugi sud, pokrenu}e postupak za rje{avawe sukoba
nadle`nosti.
(2) Kada je povodom àlbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj oglasio nenadle`nim odluku
donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pitawu
nadle`nosti i sud kome je predmet ustupqen ako je drugostepeni sud nadleàn za rje{avawe sukoba
nadle`nosti izme|u tih sudova.
(5) U svim slu~ajevima iz st. 1. do 4. ovog ~lana

sprove{}e se, po pravilu, jedinstveni postupak i
donijeti jedna presuda.
(6) Sud moè odlu~iti da se sprovede jedinstveni
postupak i donese jedna presuda i u slu~aju kad je vi{e
lica optuèno za vi{e krivi~nih djela, ali samo ako
izme|u izvr{enih krivi~nih djela postoji me|usobna
veza. Ako je za neka od ovih krivi~nih djela nadleàn
vi{i, a za neka niì sud, jedinstveni postupak moè se
sprovesti samo pred vi{im sudom.
(7) Sud moè odlu~iti da se sprovede jedinstveni
postupak i donese jedna presuda ako se pred istim sudom
vode odvojeni postupci protiv istog lica za vi{e
krivi~nih djela ili protiv vi{e lica za isto krivi~no
djelo.
(8) O spajawu postupka odlu~uje sud koji je nadleàn
za sprovo|ewe jedinstvenog postupka. Protiv rje{ewa
kojim je odre|eno spajawe postupka ili kojim je odbijen
prijedlog za spajawe nije dozvoqena àlba.
^lan 36.
Rje{avawe sukoba nadle`nosti
(1) Sukob nadle`nosti izme|u sudova rje{ava zajedni~ki neposredno vi{i sud.
(2) Prije nego {to donese rje{ewe povodom sukoba
nadle`nosti sud }e zatraìti mi{qewe stranaka i
branioca. Protiv ovog rje{ewa àlba nije dopu{tena.
(3) Dok se ne rije{i sukob nadle`nosti izme|u sudova, svaki od wih je duàn da preduzme one radwe u postupku za koje postoji opasnost od odlagawa.
^lan 31.
Razdvajawe postupka
(1) Sud koji je po ~lanu 30. ovog zakona nadleàn
moè iz va`nih razloga ili iz razloga cjelishodnosti
do zavr{etka glavnog pretresa odlu~iti da se postupak
za pojedina krivi~na djela ili protiv pojedinih
optuènih razdvoji i posebno dovr{i.
(2) Rje{ewe o razdvajawu postupka donosi sudija,
odnosno vije}e, po saslu{awu stranaka i branioca.
(3) Protiv rje{ewa kojim je odre|eno razdvajawe postupka ili kojim je odbijen prijedlog za razdvajawe postupka nije dopu{tena àlba.
4. Preno{ewe mjesne nadle`nosti
Glava V
IZUZE]E
^lan 37.
Razlozi za izuze}e
Sudija ne moè vr{iti sudijsku du`nost:
a) ako je o{te}en krivi~nim djelom;
b) ako mu je osumwi~eni, odnosno optuèni, wegov
branilac, tuìlac, o{te}eni, wegov zakonski zastupnik
ili punomo}nik, bra~ni, odnosno vanbra~ni drug ili
srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u
pobo~noj liniji do ~etvrtog stepena, a po tazbini do
drugog stepena;
v) ako je sa osumwi~enim, odnosno optuènim, wegovim braniocem, tuìocem ili o{te}enim u odnosu
staraoca, staranika, usvojioca, usvojenika, hranioca ili
hrawenika;
g) ako je u istom krivi~nom predmetu u~estvovao kao
sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno
saslu{awe ili je postupao kao branilac, zakonski zastupnik ili punomo}nik o{te}enog, odnosno tuìoca,
ili je saslu{an kao svjedok ili kao vje{tak;
d) ako je u istom predmetu u~estvovao u dono{ewu
odluke koja se pobija pravnim lijekom;
|) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu
sumwu u wegovu nepristrasnost.
^lan 32.
Odre|ivawe drugog stvarno nadle`nog suda
(1) Kada je nadleàn sud iz pravnih ili stvarnih
razloga sprije~en da postupa, duàn je da o tome izvijesti neposredno vi{i sud koji }e po saslu{awu stranaka i branioca odrediti drugi stvarno nadleàn sud na
svom podru~ju.
(2) Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana nije
dopu{tena àlba.
^lan 33.
Preno{ewe vo|ewa postupka
(1) Vrhovni sud moè za vo|ewe postupka odrediti
drugi stvarno nadleàn sud ako postoje va`ni razlozi.
(2) Rje{ewe u smislu stava 1. ovog ~lana, protiv koga
nije dozvoqena àlba, moè se donijeti na prijedlog
sudije za prethodni postupak, sudije za prethodno
saslu{awe, sudije ili predsjednika vije}a ili na prijedlog jedne od stranaka ili branioca.
5. Posqedice nenadle`nosti
^lan 38.
Izuze}e po zahtjevu stranke
(1) Izuze}e predsjednika suda i sudije moè traìti
stranka ili branilac.
(2) Stranke i branilac mogu podnijeti zahtjev za
izuze}e do po~etka glavnog pretresa, a ako su za razlog
izuze}a iz ~lana 37. ta~. a) do d) ovog zakona saznale kasnije, zahtjev podnose odmah po saznawu.
(3) Zahtjev za izuze}e sudije vi{eg suda stranke i
branilac mogu staviti u àlbi ili u odgovoru na àlbu.
(4) Stranka i branilac mogu traìti izuze}e samo
poimeni~no odre|enog sudije, odnosno predsjednika
vije}a koji u predmetu postupa.
(5) Stranke i branilac su du`ni da u zahtjevu navedu
okolnosti zbog kojih smatraju da postoji neki od zakonskih osnova za izuze}e. U zahtjevu se ne mogu ponovo
navoditi razlozi koji su isticani u ranijem zahtjevu za
izuze}e koji je odbijen.
^lan 34.
Du`nost da se pazi na nadle`nost i posqedice
nenadle`nosti
(1) Sud je duàn da pazi na svoju stvarnu i mjesnu
nadle`nost i ~im primjeti da nije nadleàn oglasi}e se
nenadle`nim i po pravnosna`nosti rje{ewa uputi}e
predmet nadle`nom sudu.
(2) Ako u toku glavnog pretresa sud ustanovi da je za
su|ewe nadleàn niì sud, ne}e dostaviti predmet tom
sudu nego }e sam sprovesti postupak i donijeti odluku.
(3) Po{to optu`nica bude potvr|ena, sud se ne moè
oglasiti mjesno nenadle`nim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadle`nosti.
(4) Nenadleàn sud je duàn da preduzme one radwe u
postupku za koje postoji opasnost od odlagawa.
61
^lan 39.
Postupak za izuze}e
(1) Sudija, ~im sazna da postoji koji od razloga za
izuze}e iz ~lana 37. ta~. a) do d) ovog zakona, duàn je da
prekine svaki rad na tom predmetu i da o tome obavijesti
predsjednika suda. Ako sudija smatra da postoje okolnosti iz ~lana 37. ta~ka |) ovog zakona, obavijesti}e o tome
predsjednika suda.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, kao i u slu~aju
kada se radi o izuze}u predsjednika suda - o wihovom
izuze}u odlu~uje op{ta sjednica.
osumwi~enog, rukovo|ewa i nadzora nad istragom, kao i

radi upravqawa aktivnostima ovla{}enih slu`benih
lica vezanih za pronalaèwe osumwi~enog i
prikupqawe izjava i dokaza,
b) sprovede istragu u skladu sa ovim zakonom,
v) daje imunitet u skladu s zakonom,
g) zahtjeva dostavqawe informacija od dràvnih
organa, preduze}a, pravnih i fizi~kih lica u Republici
Srpskoj,
d) izdaje pozive i naredbe i predlaè izdavawe poziva i naredbi u skladu sa ovim zakonom,
|) naredi ovla{}enom slu`benom licu da izvr{i
naredbu izdatu od strane suda u skladu sa ovim zakonom,
e) predlaè izdavawe kaznenog naloga u skladu sa
~lanom 340. ovog zakona,
`) podiè i zastupa optu`nicu pred sudom,
z) izjavquje pravne lijekove,
i) obavqa i druge poslove odre|ene zakonom.
(3) U skladu sa st. 1. i 2. ovog ~lana, svi organi koji
u~estvuju u istrazi du`ni su da o svakoj preduzetoj radwi
obavijeste tuìoca i da postupe po svakom wegovom zahtjevu.
^lan 40.
Odlu~ivawe po zahtjevu za izuze}e
(1) O zahtjevu za izuze}e iz ~lana 38. ovog zakona
odlu~uje op{ta sjednica.
(2) Prije dono{ewa rje{ewa o izuze}u pribavi}e se
izjava sudije, odnosno predsjednika suda, a po potrebi
sprove{}e se i drugi izvi|aji.
(3) Protiv rje{ewa kojim se usvaja ili odbija zahtjev
za izuze}e nije dopu{tena àlba.
(4) Ako je zahtjev za izuze}e iz ~lana 37. ta~ka |) ovog
zakona podnesen poslije po~etka glavnog pretresa ili
ako je postupqeno protivno odredbama ~lana 38. st. 4. i
5. ovog zakona, zahtjev }e se odbaciti u cjelini, odnosno
djelimi~no. Rje{ewe kojim se zahtjev odbacuje donosi
vije}e iz ~lana 24. stav 5. ovog zakona. U dono{ewu tog
rje{ewa ne moè u~estvovati sudija ~ije se izuze}e
traì. Protiv rje{ewa kojim se zahtjev odbacuje nije
dozvoqena àlba.
^lan 44.
Preduzimawe radwi
Tuìlac preduzima sve radwe u postupku za koje je po
zakonu ovla{}en sam ili preko lica koja su na osnovu
zakona obavezna da postupaju po wegovom zahtjevu u
krivi~nom postupku.
^lan 41.
Vaqanost radwi preduzetih nakon podno{ewa
zahtjeva za izuze}e
Kada sudija sazna da je stavqen zahtjev za wegovo
izuze}e, duàn je da odmah obustavi svaki rad na predmetu, a ako se radi o izuze}u iz ~lana 37. ta~ka |) ovog
zakona, moè do dono{ewa rje{ewa o zahtjevu preduzimati samo one radwe za koje postoji opasnost od odlagawa.
^lan 45.
Sukob nadle`nosti
Sukob nadle`nosti izme|u tuìlaca rje{ava glavni
republi~ki tuìlac.
^lan 46.
Princip mutabiliteta
Tuìlac moè odustati od gowewa do zavr{etka
glavnog pretresa, a pred vi{im sudom - kada je to predvi|eno ovim zakonom.
^lan 42.
Izuze}e tuìoca i drugih u~esnika u postupku
(1) Odredbe o izuze}u sudije shodno }e se primjewivati i na tuìoce i lica koja su na osnovu zakona
ovla{}ena da tuìoca zastupaju u postupku, zapisni~are,
sudske tuma~e, stru~na lica i na vje{take - ako za wih
nije {ta drugo odre|eno.
(2) Tuìlac odlu~uje o izuze}u lica koja su na osnovu
zakona ovla{}ena da ga zastupaju u krivi~nom postupku.
O izuze}u tuìoca odlu~uje kolegij tuìla{tva.
(3) O izuze}u zapisni~ara, tuma~a, stru~nog lica i
vje{taka odlu~uje vije}e, predsjednik vije}a ili sudija.
(4) Kada ovla{}ena slu`bena lica preduzimaju
istra`ne radwe na osnovu ovog zakona, o wihovom
izuze}u odlu~uje tuìlac. Ako prilikom preduzimawa
ovih radwi sudjeluje zapisni~ar, o wegovom izuze}u
odlu~uje slu`beno lice koje preduzima radwu.
Glava VII
BRANILAC
^lan 47.
Pravo na branioca
(1) Osumwi~eni, odnosno optuèni moè imati branioca u toku cijelog postupka.
(2) Za branioca se moè uzeti advokat pod uslovima
koji su propisani zakonom.
(3) Ukoliko osumwi~eni, odnosno optuèni sam ne
uzme branioca, osumwi~enom, odnosno optuènom, osim
ako se on tome izri~ito ne protivi, mogu branioca uzeti
wegov zakonski zastupnik, bra~ni, odnosno vanbra~ni
drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena,
usvojilac, usvojenik, brat, sestra ili hranilac.
(4) Branilac mora predati punomo} za zastupawe
prilikom preduzimawa prve radwe u postupku.
Glava VI
TU@ILAC
^lan 48.
Broj branilaca
(1) Vi{e osumwi~enih, odnosno optuènih mogu
imati zajedni~kog branioca, osim ako branioca
postavqa sud, u skladu sa ~l. 53. i 54. ovog zakona.
(2) Osumwi~eni, odnosno optuèni moè imati vi{e
branilaca, ali samo jedan od wih }e imati status
glavnog branioca, o ~emu }e se osumwi~eni, odnosno
optuèni izjasniti. Smatra se da je odbrana obezbije|ena
kada u postupku u~estvuje jedan od branilaca.
^lan 43.
Prava i du`nosti tuìoca
(1) Osnovno pravo i du`nost tuìoca je otkrivawe i
gowewe u~inilaca krivi~nih djela.
(2) Tuìlac ima pravo i du`nost da:
a) odmah po saznawu da postoje osnovi sumwe da je
u~iweno krivi~no djelo preduzme potrebne mjere u ciqu
wegovog otkrivawa i sprovo|ewa istrage, pronalaèwa
62
^lan 49.
Ko ne moè biti branilac
(1) Branilac ne moè biti o{te}eni, bra~ni, odnosno vanbra~ni drug o{te}enog ili tuìoca, niti wihov
srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u
pobo~noj liniji do ~etvrtog stepena ili po tazbini do
drugog stepena.
(2) Branilac koji je pozvan kao svjedok, ne moè biti
branilac u tom predmetu.
(3) Branilac ne moè biti lice koje je u istom predmetu postupalo kao sudija ili tuìlac.
(3) Nakon podizawa optu`nice za krivi~no djelo za

koje se moè izre}i kazna od deset godina zatvora ili
teà kazna, optuèni mora imati branioca u vrijeme
dostavqawa optu`nice.
(4) Ako osumwi~eni, odnosno optuèni u slu~ajevima
obavezne odbrane ne uzme sam branioca ili branioca ne
angaùju lica iz ~lana 47. stav 3. ovog zakona, branioca
}e mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za
prethodno saslu{awe, sudija, odnosno predsjednik
vije}a. U ovom slu~aju, osumwi~eni, odnosno optuèni
ima pravo na branioca do pravnosna`nosti presude, a
ako je izre~ena kazna dugotrajnog zatvora - i za postupak
po vanrednom pravnom lijeku.
(5) Branilac }e biti postavqen osumwi~enom, odnosno optuènom ako sud utvrdi da je to zbog sloènosti
predmeta ili mentalnog zdravqa osumwi~enog, odnosno
optuènog u interesu pravde.
(6) U slu~aju postavqawa branioca, osumwi~eni,
odnosno optuèni }e se prvo pozvati da sam izabere
branioca sa predo~ene liste. Ukoliko osumwi~eni,
odnosno optuèni sam ne izabere branioca sa predo~ene
liste, branioca }e postaviti sud.
^lan 50.
Iskqu~ewe branioca iz postupka
(1) Razlog za iskqu~ewe branioca postoji i u pogledu
lica koje zloupotrebqava kontakt sa osumwi~enim,
odnosno optuènim koji je u pritvoru kako bi
osumwi~eni, odnosno optuèni u~inio krivi~no djelo
ili ugrozio sigurnost ustanove u kojoj se pritvor
izvr{ava.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, osumwi~eni,
odnosno optuèni }e se pozvati da u odre|enom roku uzme
drugog branioca.
(3) Ako osumwi~eni, odnosno optuèni u slu~ajevima
obavezne odbrane sam ne uzme branioca ili branioca ne
angaùju lica iz ~lana 47. stav 3. ovog zakona, postupi}e
se na na~in predvi|en u ~lanu 53. stav 4. ovog zakona.
(4) U slu~aju iz st. 2. i 3. ovog ~lana, novom braniocu
}e se ostaviti dovoqno vremena za pripremu odbrane
osumwi~enog, odnosno optuènog.
(5) Za vrijeme trajawa iskqu~ewa branilac ne moè
braniti osumwi~enog, odnosno optuènog u drugom postupku. Branilac ne moè braniti druge osumwi~ene,
odnosno optuène u istom postupku, kao ni u razdvojenom
postupku.
^lan 54.
Postavqawe branioca zbog slabog imovnog stawa
(1) Kad ne postoje uslovi za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivi~no djelo za koje se moè izre}i
kazna zatvora tri godine ili teà kazna ili kada to
zahtijevaju interesi pravi~nosti bez obzira na zaprije}enu kaznu, osumwi~enom, odnosno optuènom }e se, na
wegov zahtjev, postaviti branilac, ako prema svom
imovnom stawu ne moè snositi tro{kove odbrane.
(2) Zahtjev za postavqawe branioca po stavu 1. ovog
~lana moè se podnijeti u toku cijelog krivi~nog postupka. Branioca postavqa sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslu{awe, sudija odnosn,o
predsjednik vije}a, nakon {to je osumwi~enom, odnosno
optuènom prvo pruèna prilika da sa predo~ene liste
izabere branioca.
^lan 51.
Postupak iskqu~ewa branioca
(1) Odluka o iskqu~ewu branioca donosi se na posebnom saslu{awu kome prisustvuju javni tuìlac,
osumwi~eni, odnosno optuèni, branilac i predstavnik
advokatske komore ~iji je branilac ~lan.
(2) Postupak iskqu~ewa se moè sprovesti i bez
branioca ako je uredno pozvan i ako je u pozivu za
saslu{awe bio upozoren da }e se postupak voditi i u
wegovoj odsutnosti. O saslu{awu se sastavqa zapisnik.
^lan 55.
Pravo branioca da pregleda spise i dokumentaciju
(1) U toku istrage branilac ima pravo da razmatra
spise i razgleda pribavqewe predmete koji su u korist
osumwi~enog. Ovo pravo se braniocu moè uskratiti ako
je rije~ o spisima i predmetima ~ije bi otkrivawe moglo
dovesti u opasnost ciq istrage.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, kada se
osumwi~eni, odnosno optuèni nalazi u pritvoru,
tuìlac }e dostaviti sudiji za prethodni postupak
dokaze radi obavje{tavawa branioca.
(3) Nakon podizawa optu`nice, branilac
osumwi~enog odnosno optuènog ima pravo uvida u sve
spise i dokaze.
saslu{awe, sudija, odnosno vije}e, kao i tuìlac du`ni
su, kada do|u u posjed bilo koje informacije ili
~iwenice koja moè posluìti kao dokaz na su|ewu,
staviti ih na uvid braniocu.
(5) U slu~aju iz st. 3. i 4. ovog ~lana, branilac moè
izvr{iti fotokopirawe svih spisa i dokumenata.
^lan 52.
Postupak za iskqu~ewe
(1) Rje{ewe o iskqu~ewu iz ~lana 51. ovog zakona
prije po~etka glavnog pretresa donosi vije}e (~lan 24.
stav 5.), a na glavnom pretresu sudija, odnosno vije}e. U
postupku pred drugostepenim vije}em rje{ewe o
iskqu~ewu branioca donosi vije}e nadle`no za
odlu~ivawe po àlbi.
(2) Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana àlba nije
dopu{tena.
(3) Ako je branilac iskqu~en iz postupka, moè mu se
narediti da snosi tro{kove nastale zbog prekida ili
odlagawa postupka.
^lan 53.
Kada osumwi~eni, odnosno optuèni mora
imati branioca
(1) Osumwi~eni, odnosno optuèni mora imati branioca ve} prilikom prvog ispitivawa ako je nijem ili
gluv ili ako je osumwi~en za krivi~no djelo za koje se
moè izre}i kazna dogotrajnog zatvora.
(2) Osumwi~eni, odnosno optuèni mora imati branioca odmah nakon {to mu je odre|en pritvor, za vrijeme
dok pritvor traje.
^lan 56.
Komunikacija osumwi~enog, odnosno optuènog
s braniocem
(1) Ako se osumwi~eni, odnosno optuèni nalazi u
pritvoru, ima pravo odmah komunicirati s braniocem, i
to usmeno ili pismeno.
63
sud. Protiv rje{ewa o ka`wavawu dopu{tena je àlba. O

ka`wavawu tuìoca izvje{tava se Visoki sudski i
tuìla~ki savjet Republike Srpske, a o ka`wavawu
advokata obavijesti}e se nadle`na advokatska komora.
(2) Tokom razgovora osumwi~eni, odnosno optuèni

i branilac mogu biti posmatrani, ali se ne smije
slu{ati wihov razgovor.
^lan 57.
Razrje{ewe postavqenog branioca
(1) Umjesto postavqenog branioca, osumwi~eni,
odnosno optuèni moè sam uzeti drugog branioca. U
tom slu~aju, razrije{i}e se postavqeni branilac.
(2) Branilac moè traìti da bude razrije{en samo
na na~in predvi|en ovim zakonom.
(3) O razrje{ewu branioca u slu~aju iz st. 1. i 2. ovog
~lana odlu~uje u toku istrage sudija za prethodni postupak, nakon podizawa optu`nice - sudija za prethodno
saslu{awe, a u toku glavnog pretresa sudija, odnosno
vije}e. Protiv ove odluke nije dozvoqena àlba.
saslu{awe, sudija, odnosno vije}e moè, na traèwe
osumwi~enog, odnosno optuènog ili uz wegovu saglasnost razrije{iti postavqenog branioca koji neodgovorno vr{i svoju du`nost. Umjesto razrje{enog branioca postavi}e se drugi branilac. O razrje{ewu branioca
odmah }e se obavijestiti advokatska komora ~iji je ~lan.
^lan 62.
Obaveza sastavqawa zapisnika
(1) O svakoj radwi preduzetoj u toku krivi~nog postupka sastavi}e se zapisnik istovremeno kad se radwa
obavqa, a ako to nije mogu}e, onda neposredno poslije
toga.
(2) Zapisnik pi{e zapisni~ar. Samo kad se obavqa
pretresawe stana ili lica ili se radwa preduzima van
slu`benih prostorija organa, a zapisni~ar se ne moè
obezbijediti, zapisnik moè pisati lice koje preduzima
radwu.
(3) Kad zapisnik pi{e zapisni~ar, zapisnik se sastavqa na taj na~in {to lice koje preduzima radwu kazuje glasno zapisni~aru {ta }e unijeti u zapisnik.
(4) Licu koje se ispituje dopusti}e se da samo kazuje
odgovore u zapisnik. U slu~aju zloupotrebe, ovo pravo mu
se moè uskratiti.
^lan 58.
Preduzimawe radwi od strane branioca
(1) Branilac mora, zastupaju}i osumwi~enog, odnosno optuènog, preduzimati sve neophodne radwe u ciqu
utvr|ivawa ~iwenica, prikupqawa dokaza koji idu u
korist osumwi~enog, odnosno optuènog, kao i za{tite
wegovih prava.
(2) Prava i du`nosti branioca ne prestaju u slu~aju
opoziva punomo}i, sve dok sudija za prethodni postupak,
sudija za prethodno saslu{awe, sudija, odnosno vije}e ne
razrije{i branioca wegovih prava i du`nosti.
^lan 63.
Sadràj zapisnika
(1) Zapisnik sadrì: naziv dràvnog organa pred
kojim se obavqa radwa, mjesto gdje se obavqa radwa, dan
i ~as kad je radwa zapo~eta i zavr{ena, imena i prezimena prisutnih lica, u kojem svojstvu prisustvuju, kao i
nazna~ewe krivi~nog predmeta po kojem se preduzima
radwa.
(2) Zapisnik treba sadràvati bitne podatke o toku i
sadràju preduzete radwe. U zapisnik se doslovno unose
postavqena pitawa i dati odgovori. Ako su prilikom
preduzimawa radwe oduzeti predmeti ili spisi, to }e se
nazna~iti u zapisniku, a oduzete stvari }e se
prikqu~iti zapisniku ili }e se navesti gdje se nalaze na
~uvawu.
(3) Prilikom preduzimawa radwi kao {to je uvi|aj,
pretresawe stana ili lica ili prepoznavawe lica ili
predmeta, u zapisnik }e se unijeti i podaci koji su va`ni
s obzirom na prirodu takve radwe ili za utvr|ivawe
istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i
veli~ina predmeta ili tragova, stavqawe oznake na
predmetima i dr.), a ako su napravqene skice, crteì,
planovi, fotografije, filmski snimci i sli~no, to }e se
navesti u zapisniku i prikqu~iti zapisniku.
Glava VIII
PODNESCI I ZAPISNICI
^lan 59.
Na~in dostavqawa podnesaka
(1) Optu`nica, prijedlozi, pravni lijekovi i druge
izjave i saop{tewa podnose se pismeno ili se daju usmeno
na zapisnik.
(2) Podnesci iz stava 1. ovog ~lana moraju biti
razumqivi i sadràvati sve {to je potrebno da bi se po
wima moglo postupati.
(3) Ako u ovom zakonu nije druk~ije odre|eno, sud }e
podnosioca podneska koji je nerazumqiv ili ne sadrì
sve {to je potrebno da bi se po wemu moglo postupati
pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on
to ne u~ini u odre|enom roku, sud }e podnesak odbaciti.
(4) U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska
podnosilac }e se upozoriti na posqedice propu{tawa.
^lan 64.
Vo|ewe zapisnika
(1) Zapisnik se mora voditi uredno, u wemu se ne
smije ni{ta izbrisati, dodati ili mijewati. Precrtana
mjesta moraju ostati ~itka.
(2) Sva preina~ewa, ispravke i dodaci unose se na
kraju zapisnika i moraju biti ovjereni od strane lica
koja potpisuju zapisnik.
^lan 60.
Dostavqawe podnesaka suprotnoj stranci
(1) Podnesci koji se po ovom zakonu dostavqaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoqnom broju primjeraka za sud i drugu stranku.
(2) Ako ovakvi podnesci nisu predati sudu u dovoqnom broju primjeraka, sud }e pozvati podnosica da u
odre|nom roku preda dovoqan broj primjeraka. Ako podnosilac ne postupi po nalogu suda, sud }e potrebne
primjerke prepisati o tro{ku podnosica.
^lan 65.
îtawe i potpisivawe zapisnika
(1) Lica koja se ispituju, kao i osumwi~eni, odnosno
optuèni, branilac i o{te}eni, imaju pravo pro~itati
zapisnik ili zahtijevati da im se pro~ita. Na to je
du`no da ih upozori lice koje preduzima radwu, a u
zapisniku }e se nazna~iti da li je upozorewe u~iweno i
da li je zapisnik pro~itan. Zapisnik }e se uvijek
pro~itati ako nije bilo zapisni~ara i to }e se
nazna~iti u zapisniku.
(2) Zapisnik potpisuje ispitano, odnosno saslu{ano
lice. Ako se zapisnik sastoji od vi{e listova, ispitano,
odnosno saslu{ano lice potpisuje svaki list.
^lan 61.
Ka`wavawe lica koja vrije|aju sud, tuìoca ili
lica koja u~estvuju u postupku
Sud }e kazniti nov~anom kaznom do 5.000 KM
tuìoca, branioca, punomo}nika, zakonskog zastupnika
i o{te}enog koji u podnesku ili u usmenoj rije~i vrije|a
64
^lan 67.
Shodna primjena drugih odredbi ovog zakona
Za zapisnik o glavnom pretresu vaè i odredbe ~l.
260. i 261. ovog zakona.
(3) Na kraju zapisnika potpisa}e se tuma~, ako ga je

bilo, svjedoci ~ija je prisutnost obavezna pri preduzimawu istra`nih radwi, a pri pretresawu i lice koje se
pretresa ili ~iji se stan pretresa. Ako zapisnik ne pi{e
zapisni~ar, zapisnik potpisuju lica koja su prisutna
radwi. Ako takvih lica nema ili nisu u stawu shvatiti
sadràj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim
ako nije mogu}e obezbijediti wihovo prisustvo.
(4) Nepismeno lice umjesto potpisa stavqa otisak
kaìprsta desne ruke, a zapisni~ar }e ispod otiska
upisati wegovo ime i prezime. Ako se usqed
nemogu}nosti da se stavi otisak desnog kaìprsta
stavqa otisak nekog drugog prsta ili otisak prsta lijeve
ruke, u zapisniku }e se nazna~iti od kojeg je prsta i s koje
ruke uzet otisak.
(5) Ako ispitano lice nema obje ruke, pro~ita}e
zapisnik, a ako je nepismeno - zapisnik }e mu se
pro~itati i to }e se zabiqeìti u zapisniku.
(6) Ako ispitano lice odbije da potpi{e zapisnik
ili da stavi otisak prsta, zabiqeì}e se to u zapisniku
i nave{}e se razlog odbijawa.
(7) Ako se radwa nije mogla obaviti bez prekida, u
zapisniku }e se nazna~iti dan i ~as kad je nastao prekid,
kao i dan i ~as kad se radwa nastavqa.
(8) Ako je bilo prigovora u pogledu sadràja zapisnika, nave{}e se u zapisniku i ti prigovori.
(9) Zapisnik, na kraju, potpisuje lice koje je preduzelo radwu i zapisni~ar.
^lan 68.
Zapisnik o vije}awu i glasawu
(1) O vije}awu i glasawu sastavi}e se poseban zapisnik.
(2) Zapisnik o vije}awu i glasawu sudskog vije}a
sadrì tok glasawa i odluku koja je donesena.
(3) Zapisnik potpisuju svi ~lanovi vije}a i zapisni~ar. Odvojena mi{qewa prikqu~i}e se zapisniku o
vije}awu i glasawu, ako nisu unesena u zapisnik.
(4) Zapisnik o vije}awu i glasawu zatvori}e se u
poseban omot. Ovaj zapisnik moè razgledati samo vije}e
vi{eg suda kad rje{ava o pravnom lijeku i u tom slu~aju
du`no je da zapisnik ponovno zatvori u poseban omot i
da na omotu nazna~i da je razgledalo zapisnik.
Glava IX
ROKOVI
^lan 69.
Rokovi predaje podnesaka
(1) Rokovi predvi|eni ovim zakonom ne mogu se
produàvati, osim kad to ovaj zakon izri~ito dopu{ta.
Ako je u pitawu rok koji je ovim zakonom odre|en radi
za{tite prava odbrane i drugih procesnih prava
osumwi~enog, odnosno optuènog, taj rok se moè
skratiti ako to zahtijeva osumwi~eni, odnosno
optuèni pismeno ili usmeno na zapisnik pred sudom.
(2) Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u
roku ako je prije nego {to rok istekne predata onom ko je
ovla{}en da je primi.
(3) Kad je izjava upu}ena preko po{te preporu~enom
po{iqkom ili telegrafom ili drugim telekomunikacijskim putem, dan slawa ili predaje po{ti smatra se kao
dan predaje onome kome je upu}ena.
(4) Osumwi~eni, odnosno optuèni koji se nalazi u
pritvoru moè izjavu koja je vezana za rok dati i na
zapisnik kod suda ili je predati upravi zatvora, a lice
koje se nalazi na izdràvawu kazne ili se nalazi u nekoj
ustanovi radi primjene mjere bezbjednosti ili vaspitne
mjere moè takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj
je smje{teno. Dan kad je sastavqen takav zapisnik,
odnosno kad je izjava predata upravi ustanove smatra se
kao dan predaje organu koji je nadleàn da je primi.
(5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznawa
ili o~igledne oma{ke podnosica predat ili upu}en
nenadle`nom sudu prije isteka roka, pa sudu stigne
poslije isteka roka, uze}e se da je na vrijeme podnesen.
^lan 66.
Snimawe audio-vizuelnim sredstvima
(1) Sve preduzete radwe u toku krivi~nog postupka, u
pravilu, snimaju se ure|ajem za zvu~no snimawe. Tuìlac
ili ovla{}eno slu`beno lice }e o tome prethodno obavijestiti lice koje se ispituje, odnosno saslu{ava i
pou~iti ga da ima pravo da zatraì reprodukovawe
snimka kako bi provjerilo svoju izjavu.
(2) Snimak mora sadràvati podatke iz ~lana 63. stav
1. ovog zakona, podatke potrebne za identifikovawe
lica ~ija se izjava snima i podatak u kojem svojstvu to
lice daje izjavu. Kad se snimaju izjave vi{e lica, mora se
obezbijediti da se iz snimke moè jasno razaznati ko je
dao izjavu.
(3) Na zahtjev saslu{anog lica, snimak }e se odmah
reprodukovati, a ispravke ili obja{wewa tog lica }e se
snimiti.
(4) U zapisnik o istra`noj radwi unije}e se da je
izvr{eno zvu~no snimawe, ko je snimawe izvr{io, da je
lice koje se saslu{ava prethodno obavije{teno o snimawu, da je snimak reprodukovan i gdje se zvu~ni snimak
~uva ako nije priloèn spisima predmeta.
(5) Tuìlac moè odrediti da se zvu~ni snimak u
cjelini ili djelimi~no prepi{e. Tuìlac }e prepis
pregledati, ovjeriti i prikqu~iti zapisniku o preduzimawu istra`ne radwe.
(6) Zvu~ni snimak ~uva se do vremena do kojeg se ~uva
i krivi~ni spis.
(7) Tuìlac moè dopustiti da lica koja imaju
opravdan interes pomo}u ure|aja za zvu~no snimawe
snime izvo|ewe istra`ne radwe.
(8) Odredbe st. 1. do 7. ovog ~lana shodno se primjewuju i kad se vr{i filmsko ili drugo snimawe istra`ne
radwe.
(9) Snimci iz st. 1. do 8. ovog ~lana ne mogu se javno
prikazivati, bez pismenog odobrewa stranaka i u~esnika snimqene radwe.
^lan 70.
Ra~unawe rokova
(1) Rokovi se ra~unaju na ~asove, dane, mjesece i
godine.
(2) âs ili dan kad je dostavqawe ili saop{tewe
izvr{eno, odnosno u koji pada doga|aj od kada treba
ra~unati trajawe roka, ne ura~unava se u rok ve} se za
po~etak roka uzima prvi naredni ~as, odnosno dan. U
jedan dan ra~unaju se 24 ~asa, a mjesec se ra~una po kalendarskom vremenu.
(3) Rokovi odre|eni po mjesecima, odnosno godinama
zavr{avaju se istekom onog dana posqedweg mjeseca,
odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je
rok otpo~eo. Ako nema toga dana u posqedwem mjesecu,
rok se zavr{ava posqedweg dana tog mjeseca.
65
^lan 76.
Na~in glasawa
(1) Pri odlu~ivawu prvo se glasa je li sud nadleàn,
je li potrebno dopuniti postupak, kao i o drugim
prethodnim pitawima. Kad se donese odluka o prethodnim pitawima, prelazi se na odlu~ivawe o glavnoj
stvari.
(2) Pri odlu~ivawu o glavnoj stvari prvo }e se
glasati je li optuèni u~inio krivi~no djelo i je li
krivi~no odgovoran, a zatim }e se glasati o kazni,
drugim krivi~nim sankcijama, tro{kovima krivi~nog
postupka, imovinskopravnim zahtjevima i ostalim
pitawima o kojima treba donijeti odluku.
(3) Ako je isto lice optuèno za vi{e krivi~nih
djela, glasa}e se o krivi~noj odgovornosti i kazni za
svako od tih djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva
djela.
(4) Ako posqedwi dan roka pada na dràvni praznik

ili u subotu ili u nedjequ ili u neki drugi dan kada
dràvni organ ne radi, rok isti~e istekom prvog
narednog radnog dana.
^lan 71.
Uslovi za povra}aj u pre|a{we stawe
(1) Optuènom koji iz opravdanih razloga propusti
rok za izjavu àlbe na presudu ili na rje{ewe o primjeni
mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere ili o oduzimawu
imovinske koristi, sud }e dopustiti povra}aj u
pre|a{we stawe radi izjave àlbe ako u roku od osam
dana poslije prestanka uzroka zbog kojeg je propustio
rok podnese molbu za povra}aj u pre|a{we stawe i ako
istovremeno s molbom preda i àlbu.
(2) Poslije proteka tri mjeseca od dana propu{tawa
ne moè se traìti povra}aj u pre|a{we stawe.
^lan 72.
Odlu~ivawe o povra}aju u pre|a{we stawe
(1) O povra}aju u pre|a{we stawe odlu~uje sudija,
odnosno predsjednik vije}a, koji je donio presudu ili
rje{ewe koje se pobija àlbom.
(2) Protiv rje{ewa kojim se dopu{ta povra}aj u
pre|a{we stawe nije dozvoqena àlba.
^lan 77.
Tajno zasjedawe
(1) Vije}awe i glasawe vr{i se u tajnom zasjedawu.
(2) U prostoriji u kojoj se vr{i vije}awe i glasawe
mogu biti prisutni samo ~lanovi vije}a i zapisni~ar.
^lan 78.
Saop{tavawe odluka
(1) Ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno, odluke
se saop{tavaju licima usmenim objavqivawem, ako su
prisutni, a dostavqawem ovjerenog prepisa odluke, ako
su odsutni.
(2) Ako je odluka usmeno saop{tena, to }e se
nazna~iti u zapisniku i u spisu, a lice kojem je
saop{tewe u~iweno - potvrdi}e to svojim potpisom. Ako
lice izjavi da se ne}e àliti, ovjereni prepis usmeno
saop{tene odluke ne}e mu se dostaviti, ako ovim
zakonom nije druk~ije odre|eno.
(3) Prepisi odluka protiv kojih je dozvoqena àlba
dostavqaju se s uputstvom o pravu na àlbu.
^lan 73.
Posqedice podno{ewa molbe za povra}aj
u pre|a{we stawe
Molba za povra}aj u pre|a{we stawe ne zadràva, po
pravilu, izvr{ewe presude, odnosno rje{ewa o primjeni
mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere ili o oduzimawu
imovinske koristi, ali sud moè odlu~iti da se s
izvr{ewem zastane do dono{ewa odluke po molbi.
Glava X
DONO[EWE I SAOP[TAVAWE ODLUKA
^lan 74.
Vrste odluka
(1) U krivi~nom postupku odluke se donose u obliku
presude, rje{ewa i naredbe.
(2) Presudu donosi samo sud, a rje{ewe i naredbu
donose i drugi organi koji u~estvuju u krivi~nom postupku.
Glava XI
DOSTAVQAWE PISMENA I RAZMATRAWE
SPISA
^lan 79.
Na~in dostavqawa
(1) Pismena se dostavqaju, po pravilu, preko po{te.
Dostavqawe se moè vr{iti i preko slu`benog lica
organa koji je odluku donio ili neposredno kod tog
organa.
(2) Poziv za glavni pretres ili druge pozive sud
moè i usmeno saop{titi licu koje se nalazi pred sudom,
uz pouku o posqedicama nedolaska. Pozivawe izvr{eno
na ovaj na~in zabiqeì}e se u zapisniku koji }e pozvano
lice potpisati, osim ako je to pozivawe zabiqeèno u
zapisniku o glavnom pretresu. Smatra se da je time
izvr{eno punova`no dostavqawe.
^lan 75.
Odlu~ivawe u sjednici o vije}awu i glasawu
(1) Odluke vije}a donose se poslije usmenog vije}awa
i glasawa. Odluka je donesena kad je za wu glasala ve}ina
~lanova vije}a.
(2) Predsjednik vije}a rukovodi vije}awem i glasawem i glasa posqedwi. On je duàn da se stara da se sva
pitawa svestrano i potpuno razmotre.
(3) Ako se u pogledu pojedinih pitawa o kojima se
glasa glasovi podjele na vi{e razli~itih mi{qewa,
tako da nijedno od wih nema ve}inu, razdvoji}e se
pitawa i glasawe }e se ponavqati dok se ne postigne
ve}ina. Ako se na taj na~in ne postigne ve}ina, odluka }e
se donijeti tako {to }e se glasovi koji su najnepovoqniji za optuènog pribrojiti glasovima koji su od ovih
mawe nepovoqni, sve dok se ne postigne potrebna ve}ina.
(4) ^lanovi vije}a ne mogu odbiti da glasaju o pitawima koja postavi predsjednik vije}a, ali ~lan vije}a
koji je glasao da se optuèni oslobodi ili da se presuda
ukine i ostao u mawini, nije duàn glasati o sankciji.
Ako ne glasa, uze}e se kao da je pristao na glas koji je za
optuènog najpovoqniji.
^lan 80.
Li~no dostavqawe
Pismeno za koje je u ovom zakonu odre|eno da se ima
li~no dostaviti predaje se neposredno licu kome je
upu}eno. Ako se lice kome se pismeno mora li~no
dostaviti ne zatekne na mjestu gdje se dostavqawe ima
izvr{iti, dostavqa~ }e se obavijestiti kad i na kom
mjestu moè to lice da zatekne i ostavi}e kod jednog od
lica navedenih u ~lanu 81. ovog zakona pismeno obavje{tewe da radi primawa pismena bude u odre|eni dan i
~as u svom stanu ili na svom radnom mjestu. Ako i poslije ovog dostavqa~ ne zatekne lice kome se dostavqawe
ima izvr{iti, postupi}e po odredbi ~lana 81. stav 1.
ovog zakona. Time se smatra da je dostavqawe izvr{eno.
66
^lan 84.
Odbijawe prijema pismena
Kad primalac ili odrasli ~lan wegovog doma}instva odbije da primi pismeno, dostavqa~ }e zabiqeìti na
dostavnici dan, ~as i razlog odbijawa prijema, a pismeno }e ostaviti u stanu primaoca ili u prostoriji gdje
je on zaposlen. Time je dostavqawe izvr{eno.
^lan 81.
Posredno dostavqawe
(1) Pismena za koja u ovom zakonu nije odre|eno da se
moraju li~no dostaviti dostavqaju se tako|e li~no, ali
takva pismena u slu~aju da se primalac ne zatekne u stanu
ili na radnom mjestu mogu se predati kome od wegovih
odraslih ~lanova doma}instva, koji je duàn da primi
pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu pismeno }e se predati susjedu, ako oni na to pristanu. Ako se dostavqawe
vr{i na radnom mjestu licu kojem se pismeno ima
dostaviti, a to lice se tamo ne zatekne, pismeno se moè
uru~iti licu ovla{}enom za prijem po{te koje je du`no
primiti pismeno ili licu koje je zaposleno na istom
mjestu, ako ono pristane primiti pismeno.
(2) Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno ima
dostaviti odsutno i da mu lice iz stava 1. ovog ~lana
zbog toga ne moè pismeno na vrijeme predati, pismeno
}e se vratiti uz nazna~ewe gdje se odsutni nalazi.
^lan 85.
Posebni slu~ajevi dostavqawa
(1) Licima li{enim slobode dostavqawe se obavqa
u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smje{tena.
(2) Licima koja uìvaju pravo imuniteta u
Republici Srpskoj, ako me|unarodni ugovori {to drugo
ne odre|uju, dostavqawe se obavqa preko ministarstva
nadle`nog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine.
(3) Dostavqawe dràvqanima Bosne i Hercegovine,
ako se ne primjewuje postupak predvi|en u ~l. 419. i 420.
ovog zakona, obavqa se posredstvom diplomatskog ili
konzularnog predstavni{tva Bosne i Hercegovine u
stranoj dràvi, pod uslovom da se strana dràva ne protivi takvom na~inu dostavqawa i da lice kome se
dostavqawe obavqa dobrovoqno pristaje da primi pismeno. Ovla{}eni slu`benik diplomatskog ili konzularnog predstavni{tva potpisuje dostavnicu kao
dostavqa~ ako je pismeno uru~eno u samom predstavni{tvu, a ako je pismeno dostavqeno po{tom
potvr|uje to na dostavnici.
^lan 82.
Sadràj li~nog dostavqawa
(1) Osumwi~enom, odnosno optuènom }e se li~no
dostaviti poziv za prvo ispitivawe u prethodnom postupku, poziv za glavni pretres i poziv za pretres za
odre|ivawe sankcije.
(2) Optuènom koji nema branioca, li~no }e se
dostaviti optu`nica, presuda i druge odluke od ~ijeg
dostavqawa te~e rok za àlbu, kao i àlba protivne
stranke koja se dostavqa radi odgovora. Po zahtjevu
optuènog, presuda i druge odluke dostavi}e se licu koje
on odredi.
(3) Ako optuènom koji nema branioca treba dostaviti presudu kojom mu je izre~ena kazna zatvora, a
dostavqawe se ne moè izvr{iti na wegovu dosada{wu
adresu, sud }e optuènom postaviti branioca po
slu`benoj du`nosti, koji }e vr{iti ovu du`nost dok se
ne sazna nova adresa optuènog. Postavqenom braniocu
}e se odrediti potreban rok za upoznavawe sa spisom, a
poslije toga }e se presuda dostaviti postavqenom braniocu i postupak nastaviti. Ako je u pitawu koja druga
odluka od ~ijeg dostavqawa te~e rok za àlbu ili àlba
protivne stranke koja se dostavqa radi odgovora, ta }e se
odluka, odnosno àlba ista}i na oglasnoj tabli suda. Po
proteku roka od osam dana od dana isticawa smatra se da
je izvr{eno punova`no dostavqawe.
(4) Ako optuèni ima branioca, optu`nica i sve
odluke od ~ijeg dostavqawa te~e rok za àlbu, kao i
àlba protivne stranke koja se dostavqa radi odgovora,
dostavi}e se braniocu i optuènom po odredbama ~lana
81. ovog zakona. U tom slu~aju, rok za izjavu pravnog lijeka, odnosno odgovora na àlbu te~e od dana dostavqawa
pismena optuènom ili braniocu. Ako se optuènom ne
moè dostaviti odluka, odnosno àlba zato {to nije
prijavio promjenu adrese, ta }e se odluka, odnosno àlba
ista}i na oglasnu tablu suda. Po proteku roka od osam
dana od dana isticawa smatra se da je izvr{eno punova`no dostavqawe.
(5) Ako se pismeno ima dostaviti braniocu
optuènog, a on ima vi{e branilaca, dovoqno je da se
pismeno dostavi jednom od wih.
^lan 86.
Dostavqawe tuìocu
(1) Tuìocu se odluke i druga pismena ili
obavje{tewa
dostavqaju
predajom
pisarnici
tuìla{tva.
(2) Kad se obavqa dostavqawe odluka kod kojih od
dana dostavqawa te~e rok, kao dan dostavqawa smatra se
dan predaje pismena pisarnici tuìla{tva.
^lan 87.
Shodna primjena odredbi drugog zakona
U slu~ajevima koji nisu predvi|eni ovim zakonom,
dostavqawe se vr{i po odredbama koje vaè za parni~ni
postupak.
^lan 88.
Obavje{tavawe telegramom ili telefonom
(1) Lica koja u~estvuju u postupku, osim optuènog,
mogu se o pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu,
kao i o odluci o odlagawu glavnog pretresa ili drugih
zakazanih radwi, izvijestiti telegramom ili telefonom,
ako se prema okolnostima moè pretpostaviti da }e
obavijest obavqenu na taj na~in primiti lice kome je
upu}ena.
(2) O pozivawu ili obavje{tavawu o odlukama koje je
izvr{eno na na~in predvi|en u stavu 1. ovog ~lana, sastavi}e se na spisu slu`bena zabiqe{ka.
(3) Prema licu koje je po stavu 1. ovog ~lana obavije{teno, odnosno kome je odluka upu}ena, mogu nastupiti
{tetne posqedice predvi|ene za propu{tawe samo ako se
utvrdi da je ono blagovremeno primilo poziv, odnosno
odluku i da je bilo pou~eno o posqedicama propu{tawa.
^lan 83.
Dostavnica
(1) Potvrdu o izvr{enom dostavqawu (dostavnicu)
potpisuju primalac i dostavqa~. Primalac }e na
dostavnici sam nazna~iti dan prijema pismena.
(2) Ako je primalac nepismen ili nije u stawu da se
potpi{e, dostavqa~ }e ga potpisati, nazna~iti dan prijema i staviti napomenu za{to je potpisao primaoca.
(3) Ako primalac odbije da potpi{e dostavnicu,
dostavqa~ }e to zabiqeìti na dostavnici i nazna~iti
dan predaje i time je dostavqawe izvr{eno.
Glava XII
IZVR[EWE ODLUKA
^lan 89.
Pravnosna`nost i izvr{nost presude
(1) Presuda postaje pravnosna`na kad se vi{e ne
moè pobijati àlbom ili kad àlba nije dozvoqena.
67
^lan 94.
Pravnosna`nost odluke o imovinskopravnom
zahtjevu
Kad je odluka kojom je odlu~eno o imovinskopravnom
zahtjevu postala pravnosna`na, o{te}enom }e se na
wegov zahtjev izdati ovjereni prepis pravnosna`ne
odluke, s nazna~ewem da je odluka izvr{na.
(2) Pravnosna`na presuda izvr{ava se kad je

izvr{eno weno dostavqawe i kada za izvr{ewe ne postoje zakonske smetwe. Ako nije izjavqena àlba ili su se
stranke odrekle ili odustale od àlbe, presuda je
izvr{na istekom roka za àlbu, odnosno od dana odricawa ili odustanka od izjavqene àlbe.
(3) Za izvr{ewe pravnosna`nih presuda nadleàn je
sud.
(4) Ako je vojni starje{ina osu|en na kaznu, sud }e
ovjereni prepis pravnosna`ne presude dostaviti organu
nadle`nom za poslove odbrane u kojem se osu|eni vodi u
evidenciji.
^lan 95.
Propis o krivi~noj evidenciji
Propise o krivi~noj evidenciji donosi ministar
pravde Republike Srpske.
Glava XIII
^lan 90.
Nemogu}nost naplate nov~ane kazne
Ako se nov~ana kazna ne plati u utvr|enom roku, sud
}e postupiti na na~in odre|en u Krivi~nom zakonu.
TRO[KOVI KRIVI^NOG POSTUPKA

^lan 96.
Vrste tro{kova
(1) Tro{kovi krivi~nog postupka su izdaci u~iweni
povodom krivi~nog postupka od wegovog pokretawa do
wegovog zavr{etka.
(2) Tro{kovi krivi~nog postupka obuhvataju:
a) tro{kove za svjedoke, vje{take, tuma~e i stru~na
lica i tro{kove uvi|aja;
b) podvozne tro{kove osumwi~enog, odnosno
optuènog;
v) izdatke za dovo|ewe osumwi~enog, odnosno
optuènog ili lica li{enog slobode;
g) podvozne i putne tro{kove slu`benih lica;
d) tro{kove lije~ewa osumwi~enog, odnosno
optuènog dok se nalazi u pritvoru, kao i tro{kove
poro|aja, osim tro{kova koji se napla}uju iz fonda za
zdravstveno osigurawe;
|) tro{kove tehni~kog pregleda vozila, analize krvi
i prevoza le{a do mjesta obdukcije;
e) pau{alni iznos;
`) nagradu i nu`ne izdatke branioca;
z) nu`ne izdatke o{te}enog i wegovog zakonskog zastupnika.
(3) Pau{alni iznos utvr|uje se u okviru iznosa
odre|enih odgovaraju}im propisom, s obzirom na trajawe i sloènost postupka i imovno stawe lica
obaveznog da plati ovaj iznos.
(4) Tro{kovi iz ta~. a) do |) stava 2. ovog ~lana i
nu`ni izdaci postavqenog branioca ispla}uju se
unaprijed iz sredstava tuìla{tva, odnosno suda, a
napla}uju se kasnije od lica koja su du`na da ih naknade
po odredbama ovog zakona. Organ koji vodi
pretkrivi~ni ili krivi~ni postupak duàn je da sve
tro{kove koji su unaprijed ispla}eni unese u popis koji
se prilaè spisu.
(5) Tro{kovi prevo|ewa na jezik stranke, svjedoka
ili drugih lica koja u~estvuju u krivi~nom postupku, a
koji nastaju primjenom odredbi ovog zakona ne}e se
napla}ivati od lica koja su po odredbama ovog zakona
du`na da naknade tro{kove krivi~nog postupka.
^lan 91.
Izvr{ewe odluke o tro{kovima postupka
i o oduzimawu predmeta
(1) Izvr{ewe presude u pogledu tro{kova krivi~nog
postupka, oduzimawa imovinske koristi i imovinskopravnih zahtjeva vr{i sud po odredbama koje vaè za
izvr{ni postupak.
(2) Prinudna naplata tro{kova krivi~nog postupka
u korist buxeta Republike Srpske vr{i se po slu`benoj
du`nosti. Tro{kovi prinudne naplate prethodno se
ispla}uju iz sredstava suda.
(3) Ako je u presudi izre~ena mjera bezbjednosti oduzimawa predmeta, sud }e odlu~it ho}e li se takvi predmeti prodati po odredbama koje vaè za izvr{ni postupak ili }e se predati kriminalisti~kom muzeju ili drugoj ustanovi ili }e se uni{titi. Novac dobijen prodajom
predmeta unosi se u buxet Republike Srpske.
(4) Odredba stava 3. ovog ~lana shodno se primjewuje
i kad se donese odluka o oduzimawu predmeta na osnovu
(5) Pravnosna`na odluka o oduzimawu predmeta
moè se van slu~aja ponavqawa krivi~nog postupka
izmijeniti u parni~nom postupku ako se pojavi spor o
svojini oduzetih predmeta.
^lan 92.
Izvr{nost drugih odluka
(1) Ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno,
rje{ewa se izvr{avaju kad postanu pravnosna`na.
Naredbe se izvr{avaju odmah, ako organ koji je naredbu
izdao ne naredi druk~ije.
(2) Pravnosna`nost rje{ewa nastupa kad se ono ne
moè pobijati àlbom ili kad àlba nije dozvoqena.
(3) Rje{ewa i naredbe, ako nije druk~ije odre|eno,
izvr{avaju organi koji su te odluke donijeli. Ako je sud
rje{ewem odlu~io o tro{kovima krivi~nog postupka,
naplata tih tro{kova vr{i se po odredbama ~lana 91. st.
1. i 2. ovog zakona.
^lan 93.
Sumwa u dozvoqenost izvr{ewa
(1) Ako se pojavi sumwa u dozvoqenost izvr{ewa
sudske odluke ili o ra~unawu kazne ili ako u pravnosna`noj presudi nije odlu~eno o ura~unavawu pritvora
ili ranije izdràne kazne ili ura~unavawe nije pravilno obavqeno, o tome }e odlu~iti posebnim rje{ewem
sudija, odnosno predsjednik vije}a koje je sudilo u prvom
stepenu. @alba ne zadràva izvr{ewe rje{ewa, osim ako
sud nije druk~ije odredio.
(2) Ako se pojavi sumwa o tuma~ewu sudske odluke, o
tome odlu~uje sudija, odnosno vije}e koje je donijelo
pravnosna`nu odluku.
^lan 97.
Odluka o tro{kovima
(1) U presudi i rje{ewu kojim se obustavqa krivi~ni
postupak odlu~i}e se ko }e snositi tro{kove postupka i
koliko oni iznose.
(2) Ako nedostaju podaci o visini tro{kova, sud }e
donijeti posebno rje{ewe o visini tro{kova, kad se ti
podaci pribave. Zahtjev sa podacima o visini tro{kova
moè se podnijeti najkasnije u roku od {est mjeseci od
dana dostavqawa pravnosna`ne presude ili rje{ewa o
obustavi krivi~nog postupka licu koje ima pravo da
postavi takav zahtjev.
68
(3) Kad je odluka o tro{kovima sadràna u posebnom

rje{ewu, o àlbi protiv tog rje{ewa odlu~uje vije}e iz
~lana 24. stav 5. ovog zakona.
po odredbama ovog zakona nagrada i nu`ni izdaci branioca padaju na teret sredstava suda, odnosno
tuìla{tva. Ako je osumwi~enom, odnosno optuènom
bio postavqen branilac, a pla}awem nagrade i nu`nih
izdataka bi bilo dovedeno u pitawe wegovo izdràvawe
ili izdràvawe lica koja je obavezan izdràvati, nagrada i nu`ni izdaci branioca isplati}e se iz sredstava
suda, odnosno tuìla{tva.
^lan 98.
Ostali tro{kovi
(1) Osumwi~eni, odnosno optuèni, branilac, zakonski zastupnik, svjedok, vje{tak, prevodilac i stru~no
lice, bez obzira na ishod krivi~nog postupka, snose
tro{kove svog dovo|ewa, odga|awa istra`ne radwe ili
glavnog pretresa i ostale tro{kove postupka koje su
prouzrokovali svojom krivicom.
(2) O tro{kovima iz stava 1. ovog ~lana donosi se
posebno rje{ewe, osim ako se o tro{kovima koje snosi
optuèni rje{ava u odluci o glavnoj stvari.
^lan 102.
Poseban propis o naknadi tro{kova
(1) O du`nosti pla}awa tro{kova u postupku po
pravnim lijekovima odlu~uje se u skladu s odredbama ~l.
96. do 101. ovog zakona.
(2) Detaqnije propise o naknadi tro{kova
krivi~nog postupka i visini pau{alnog iznosa donosi
Vlada Republike Srpske.
^lan 99.
Tro{kovi postupka za optuènog kad
se optuèni oglasi krivim
(1) Kad sud optuènog oglasi krivim, izre}i }e u
presudi da je duàn da naknadi tro{kove krivi~nog
postupka.
(2) Lice koje je optuèno za vi{e krivi~nih djela
ne}e se osuditi na naknadu tro{kova u pogledu djela za
koja je oslobo|eno optu`be, ukoliko se ti tro{kovi mogu
izdvojiti iz ukupnih tro{kova.
(3) U presudi kojom je vi{e optuènih ogla{eno
krivim, sud }e odrediti koliki }e dio tro{kova snositi svaki od wih, a ako to nije mogu}e osudi}e sve
optuène da solidarno snose tro{kove. Pla}awe
pau{alnog iznosa odredi}e se za svakog optuènog
posebno.
(4) U odluci kojom rje{ava o tro{kovima, sud moè
osloboditi optuènog du`nosti da naknadi u cjelini
ili djelimi~no tro{kove krivi~nog postupka iz ~lana
96. stav 2. ta~. a) do `) ovog zakona, ako bi wihovim
pla}awem bilo dovedeno u pitawe izdràvawe
optuènog ili lica koja je duàn da izdràva. Ako se ove
okolnosti utvrde nakon dono{ewa odluke o tro{kovima,
sudija moè donijeti posebno rje{ewe kojim osloba|a
optuènog du`nosti naknade tro{kova krivi~nog postupka.
Glava XIV
IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI
^lan 103.
Predmet imovinskopravnog zahtjeva
(1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usqed
izvr{ewa krivi~nog djela raspravi}e se na prijedlog
ovla{}enih lica u krivi~nom postupku ako se time ne bi
znatno odugovla~io ovaj postupak.
(2) Imovinskopravni zahtjev moè se odnositi na
naknadu {tete, povrat stvari ili poni{tavawe
odre|enog pravnog posla.
^lan 104.
Podno{ewe prijedloga za ostvarivawe imovinskopravnog zahtjeva
(1) Prijedlog za ostvarivawe imovinskopravnog
zahtjeva u krivi~nom postupku moè podnijeti lice koje
je ovla{}eno da takav zahtjev ostvaruje u parni~nom postupku.
(2) Ako je usqed krivi~nog djela o{te}ena imovina
Republike Srpske, organ ovla{}en zakonom da se stara o
za{titi te imovine moè u krivi~nom postupku u~estvovati u skladu sa ovla{}ewima koja ima na osnovu tog
zakona.
^lan 100.
Tro{kovi postupka u slu~aju obustave postupka,
osloba|aju}e ili odbijaju}e presude
(1) Kad se obustavi krivi~ni postupak ili kad se
donese presuda kojom se optuèni osloba|a optu`be ili
kojom se optu`ba odbija, izre}i }e se u rje{ewu, odnosno
presudi da tro{kovi krivi~nog postupka iz ~lana 96.
stav 2. ta~. a) do |) ovog zakona, kao i nu`ni izdaci
optuènog i nu`ni izdaci i nagrada branioca padaju na
teret buxetskih sredstava, osim u slu~ajevima odre|enim
u stavu 2. ovog ~lana.
(2) Lice koje je svjesno podnijelo la`nu prijavu,
snosi}e tro{kove krivi~nog postupka.
(3) Kad sud odbije optu`bu zbog nenadle`nosti,
odluku o tro{kovima donije}e nadle`ni sud.
(4) Ako zahtjev za naknadu nu`nih izdataka i nagrade
iz stava 1. ovog ~lana ne bude usvojen ili sud o wemu ne
donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podno{ewa
zahtjeva, optuèni i branilac imaju pravo da
potraìvawa ostvaruju u parni~nom postupku protiv
Republike Srpske.
^lan 105.
Postupak za ostvarivawe imovinskopravnog
zahtjeva
(1) Prijedlog za ostvarivawe imovinskopravnog
zahtjeva u krivi~nom postupku podnosi se sudu.
(2) Prijedlog se moè podnijeti najkasnije do
zavr{etka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricawe sankcije pred sudom.
(3) Lice ovla{}eno na podno{ewe prijedloga du`no
je da odre|eno ozna~i svoj zahtjev i da podnese dokaze.
(4) Ako ovla{}eno lice nije podnijelo prijedlog za
ostvarivawe imovinskopravnog zahtjeva u krivi~nom
postupku do potvr|ivawa optu`nice, bi}e obavije{teno
da taj prijedlog moè podnijeti do zavr{etka pretresa,
odnosno pretresa za izricawe sankcije.
(5) Ako su usqed krivi~nog djela o{te}ena sredstva
Republike Srpske, a prijedlog nije stavqen, sud }e o tome
obavijestiti organ iz ~lana 104. stav 2. ovog zakona.
(6) Ako ovla{}eno lice ne postavi imovinskopravni
zahtjev do zavr{etka glavnog pretresa ili ako predloì
upu}ivawe na parni~ni postupak, a podaci krivi~nog
postupka pruàju pouzdan osnov za potpuno ili djelimi~no rje{ewe imovinskopravnog zahtjeva, sud }e u
osu|uju}oj presudi odlu~iti da se optuènom izrekne
mjera oduzimawa imovinske koristi.
^lan 101.
Nagrada i nu`ni izdaci branioca
Nagradu i nu`ne izdatke branioca du`no je platiti
zastupano lice, bez obzira na to ko je po odluci suda
duàn snositi tro{kove krivi~nog postupka, osim ako
69
^lan 106.
Odustajawe od prijedloga
(1) O{te}eno lice moè do zavr{etka pretresa,
odnosno pretresa za izricawe sankcije odustati od prijedloga za ostvarivawe imovinskopravnog zahtjeva u
krivi~nom postupku i ostvarivati ga u parni~nom postupku. U slu~aju odustajawa od prijedloga, takav prijedlog se ne moè ponovo podnijeti, osim ako ovim zakonom
nije druk~ije odre|eno.
(2) Ako je imovinskopravni zahtjev poslije stavqenog
prijedloga, a prije zavr{etka pretresa za odre|ivawe
sankcije pre{ao na drugo lice po pravilima imovinskog
prava, pozva}e se to lice da se izjasni da li ostaje kod
prijedloga. Ako se uredno pozvani ne odazove, smatra se
da je odustao od prijedloga.
(2) Van ovog slu~aja osu|eni, odnosno wegovi nasqednici mogu samo u parni~nom postupku zahtijevati da se
pravnosna`na presuda kojom je odlu~eno o imovinskopravnom zahtjevu izmeni i to ako postoje uslovi za ponavqawe po odredbama koje vaè za parni~ni postupak.
^lan 107.
Obaveze tuìoca i suda u vezi utvr|ivawa
~iwenica
(1) Tuìlac je duàn da prikupi dokaze i izvidi sve
{to je potrebno za odlu~ivawe o imovinskopravnom
zahtjevu vezanom za krivi~no djelo.
(2) Sud pred kojim se vodi postupak ispita}e
optuènog o ~iwenicama vezanim za prijedlog
o{te}enog lica.
^lan 113.
Vra}awe stvari u toku postupka
(1) Ako je re~ o stvarima koje nesumqivo pripadaju
o{te}enom, a ne sluè kao dokaz u krivi~nom postupku,
te }e se stvari predati o{te}enom i prije zavr{etka postupka.
(2) Ako se vi{e o{te}enih spore o svojini na stvari,
uputi}e se na parni~ni postupak, a sud }e u krivi~nom
postupku odrediti samo ~uvawe stvari kao privremenu
mjeru obezbe|ewa.
(3) Stvari koje sluè kao dokaz oduze}e se privremeno
i po zavr{etku postupka vratiti vlasniku. Ako je ovakva stvar neophodno potrebna vlasniku, ona mu se moè
vratiti i prije zavr{etka postupka, uz obavezu da je na
zahtjev donese.
^lan 112.
Privremene mjere obezbje|ewa
(1) Privremene mjere obezbje|ewa imovinskopravnog
zahtjeva nastalog usqed izvr{ewa krivi~nog djela mogu
se odrediti u krivi~nom postupku po odredbama koje
vaè za izvr{ni postupak.
(2) Rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana donosi sud.
Dozvoqena je àlba protiv ovog rje{ewa o kojoj odlu~uje
vije}e iz ~lana 24. stav 5. ovog zakona. @alba ne
zadràva izvr{ewe rje{ewa.
^lan 108.
Odlu~ivawe o imovinskopravnom zahtjevu
(1) O imovinskopravnom zahtjevu odlu~uje sud.
(2) Sud moè predloìti o{te}enom i optuènom,
odnosno braniocu sprovo|ewe postupka medijacije putem
medijatora u skladu s zakonom, ako ocijeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na
medijaciju. Prijedlog za upu}ivawe na medijaciju mogu
dati i o{te}eni i optuèni, odnosno branilac i to do
zavr{etka glavnog pretresa.
(3) U presudi kojom optuènog ogla{ava krivim sud
moè o{te}enom dosuditi imovinskopravni zahtjev u
cjelini ili mu moè dosuditi imovinskopravni zahtjev
djelimi~no, a za ostatak ga uputiti na parni~ni postupak. Ako podaci krivi~nog postupka ne pruàju pouzdan
osnov ni za potpuno ni za djelimi~no presu|ewe, sud }e
o{te}enog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini
moè da ostvaruje u parni~nom postupku.
(4) Kad sud donese presudu kojom se optuèni osloba|a optu`be ili kojom se optu`ba odbija ili kad
rje{ewem obustavi krivi~ni postupak, uputi}e
o{te}enog da imovinskopravni zahtjev moè ostvarivati u parni~nom postupku.
^lan 114.
Mjere obezbje|ewa prema tre}im licima
(1) Ako o{te}eni ima zahtjev prema tre}em licu zbog
toga {to se kod wega nalaze stvari pribavqene
krivi~nim djelom ili zbog toga {to je ono usqed
krivi~nog djela ostvarilo imovinsku korist, sud moè u
krivi~nom postupku, na prijedlog ovla{}enih lica
(~lan 104.) i po odredbama koje vaè za izvr{ni postupak, odrediti privremene mjere obezbje|ewa i prema
tre}em licu. Odredbe ~lana 112. stav 2. ovog zakona vaè
i u ovom slu~aju.
(2) U presudi kojom se optuèni ogla{ava krivim sud
}e ili ukinuti mjere iz stava 1. ovog ~lana, ako ve} ranije nisu ukinute ili }e o{te}enog uputiti na parni~ni
postupak, s tim {to }e se ove mjere ukinuti ako parni~ni
postupak ne bude pokrenut u roku koji odredi sud.
Glava XV
^lan 109.
Odluka o predaji stvari o{te}enom
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povrat
stvari, a sud ustanovi da stvar pripada o{te}enom i da
se nalazi kod optuènog ili kod nekog od u~esnika na
glavnom pretresu ili kod lica kome su je oni dali na
~uvawe, odredi}e u presudi da se stvar preda o{te}enom.
RADWE DOKAZIVAWA
1. Pretresawe stana, prostorija i lica
^lan 115.
Pretresawe stana, ostalih prostorija
i pokretnih stvari
(1) Pretresawe stana i ostalih prostorija
osumwi~enog, odnosno optuènog i drugih lica, kao i
wihovih pokretnih stvari van stana moè se preduzeti
samo onda ako ima dovoqno osnova za sumwu da se kod
wih nalaze u~inilac, sau~esnik, tragovi krivi~nog djela
ili predmeti va`ni za postupak.
(2) Pretresawe pokretnih stvari, u smislu odredbe
stava 1. ovog ~lana, obuhvata i pretresawe kompjutera i
sli~nih ure|aja za automatsku obradu podataka koji su s
wima povezani. Na zahtjev suda, lica koja se koriste
ovim ure|ajima du`na su im omogu}iti pristup, predati
diskete, trake ili neki drugi oblik na kome su
pohraweni podaci, kao i pruìti potrebna obavje{tewa
^lan 110.
Odlu~ivawe o poni{tavawu odre|enog pravnog posla
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na
poni{tavawe odre|enog pravnog posla, a sud utvrdi da je
zahtjev osnovan, izre}i }e u presudi potpuno ili djelimi~no poni{tavawe tog pravnog posla, s posqedicama
koje otuda proisti~u, ne diraju}i u prava tre}ih lica.
^lan 111.
Izmjena odluke o imovinskopravnom zahtjevu
(1) Sud moè izmijeniti pravnosna`nu presudu koja
sadrì odluku o imovinskopravnom zahtjevu samo
povodom ponavqawa krivi~nog postupka.
70
(3) Kad je podnesen usmeni zahtjev za izdavawe

naredbe za pretresawe, sudija za prethodni postupak }e
daqi tok razgovora zabiqeìti. U slu~aju kada se
koristi zvu~ni ili stenografski zapisnik, sudija za
prethodni postupak je duàn dati zapisnik na prepis,
ovjeriti istovjetnost prepisa i predati originalni
zapisnik i prepis sudu u roku od 24 ~asa od izdavawa
naredbe. U slu~aju doslovnog biqeèwa razgovora, sudija za prethodni postupak }e potpisati kopiju zapisnika
i predati je sudu u roku od 24 ~asa od izdavawa naredbe.
za upotrebu tih ure|aja. Lice koje odbije wihovu predaju,

iako za to ne postoje razlozi iz ~lana 148. ovog zakona,
organ koji obavqa pretres moè kazniti prema odredbi
(3) Pretresawe kompjutera i sli~nih ure|aja iz stava
2. ovog ~lana }e se obaviti uz pomo} stru~nog lica.
^lan 116.
Pretresawe lica
(1) Pretresawe lica moè se preduzeti kad je
vjerovatno da je to lice u~inilo krivi~no djelo ili da
}e se pretresawem prona}i predmeti ili tragovi va`ni
za krivi~ni postupak.
(2) Pretresawe lica obavqa lice istog pola.
^lan 121.
Izdavawe naredbe za pretresawe
(1) Ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je
zahtjev za izdavawe naredbe za pretresawe opravdan,
moè odobriti zahtjev i izdati naredbu za pretres.
(2) Kad sudija za prethodni postupak odlu~i da izda
naredbu za pretres na osnovu usmenog zahtjeva, podnosilac takvog zahtjeva sam }e sastaviti naredbu u skladu sa
~lanom 122. ovog zakona i pro~ita}e ga u cjelini sudiji
za prethodni postupak.
^lan 117.
Izdavawe naredbe za pretresawe
(1) Sud moè izdati naredbu za pretresawe pod
uslovima propisanim ovim zakonom.
(2) Naredbu za pretresawe moè izdati sud na prijedlog tuìoca ili na prijedlog ovla{}enih slu`benih
lica koja su dobila odobrewe od tuìoca.
^lan 122.
Sadràj naredbe za pretresawe
Naredba za pretresawe sadrì:
a) naziv suda koji izdaje naredbu, osim kada se naredba za pretresawe odobrava na osnovu usmenog zahtjeva i
potpis sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu;
b) ako se naredba za pretresawe odobrava na osnovu
usmenog zahtjeva, to }e se navesti uz nazna~ewe imena
sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vremena i mjesta izdavawa;
v) svrhu pretresawa;
g) ime i funkciju ovla{}enog lica na koje se naredba
odnosi;
d) opis lica koje treba prona}i ili opis stvari koje
su predmet pretresawa;
|) odre|ivawe ili opis mjesta, prostorija ili lica
koja se traè, sa navo|ewem adrese, vlasni{tva, imena
ili sli~nog za sigurno utvr|ivawe identiteta;
`) uputstvo da se naredba ima izvr{iti izme|u 6-21
~as ili ovla{}ewe da se naredba moè izvr{iti u bilo
koje vrijeme;
z) ovla{}ewe, kada to sud izri~ito odredi,
izvr{iocu naredbe da moè u}i u prostorije koje se
imaju pretresti bez prethodne najave;
i) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u
sud bez odlagawa;
j) pouku da osumwi~eni ima pravo obavijestiti branioca i da se pretresawe moè izvr{iti i bez prisustva
branioca ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.
^lan 118.
Forma naredbe za pretresawe
Zahtjev za izdavawe naredbe za pretresawe moè se
podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Ako se zahtjev
podnosi u pismenoj formi, mora biti sastavqen, potpisan i ovjeren na na~in kako je to odre|eno u ~lanu 119.
stav 1. ovog zakona. Zahtjev za izdavawe naredbe za pretresawe moè se podnijeti u skladu sa ~lanom 120. ovog
zakona.
^lan 119.
Sadràj zahtjeva za izdavawe naredbe za pretresawe
(1) Zahtjev za izdavawe naredbe za pretresawe mora
sadràvati:
a) naziv suda, kao i ime i funkciju podnosioca zahtjeva,
b) ~iwenice koje ukazuju na vjerovatnost da }e se
lica, odnosno tragovi i predmeti navedeni u ~lanu 114.
stav 1. ovog zakona na}i na ozna~enom ili opisanom mjestu ili kod odre|enog lica,
v) zahtjev da sud izda naredbu za pretresawe radi
pronalaèwa lica ili oduzimawa predmeta.
(2) U zahtjevu se moè predloìti:
a) da se naredba za pretresawe izvr{i u bilo koje
vrijeme zato {to postoji opravdan razlog da pretresawe
ne}e mo}i biti izvr{eno u vremenskom periodu od 6 do
21 ~as, da }e se traèni predmeti skloniti ili uni{titi
ako se naredba ne izvr{i odmah, kao i da }e lice koje se
traì pobje}i ili po~initi drugo krivi~no djelo ili da
moè ugroziti bezbjednost ovla{}enog slu`benog lica
ili drugog lica ako se naredba ne izvr{i odmah ili u
vremenskom periodu od 21 do 6 ~asova;
b) da ovla{}eno slu`beno lice izvr{i naredbu bez
prethodne predaje naredbe ako postoji osnovana sumwa
da se traèni predmeti mogu lako i brzo uni{titi ako se
odmah ne oduzmu, da predaja naredbe moè ugroziti bezbjednost ovla{}enog slu`benog ili drugog lica kao i da
}e lice koje se traì u~initi drugo krivi~no djelo.
^lan 123.
Vrijeme izvr{ewa naredbe za pretresawe
(1) Naredba za pretresawe mora se izvr{iti najkasnije 72 ~asa od izdavawa naredbe, nakon ~ega se, bez odlagawa, mora vratiti sudu.
(2) Naredba za pretresawe se moè izvr{iti bilo
kojeg dana u sedmici. Naredba se moè izvr{iti samo u
periodu od 6-21 ~as, osim ako u naredbi nije izri~ito
dato ovla{}ewe da se moè izvr{iti u bilo koje doba
dana ili no}i, u skladu sa ~lanom 119. stav 2. ovog
zakona.
^lan 120.
Usmeni zahtjev za izdavawe naredbe
(1) Usmeni zahtjev za izdavawe naredbe za pretresawe
moè se podnijeti kada postoji opasnost od odlagawa.
(2) Usmeni zahtjev za izdavawe naredbe o pretresawu
moè se saop{titi sudiji za prethodni postupak i telefonom, radio vezom ili drugim sredstvom elektronske
komunikacije.
^lan 124.
Postupak izvr{ewa naredbe za pretresawe
(1) Prije po~etka pretresawa ovla{}eno slu`beno
lice mora dati obavje{tewe o svojoj funkciji i razlogu
dolaska i predati naredbu za pretresawe licu kod kojeg
71
^lan 127.
Oduzimawe predmeta na osnovu naredbe
za pretresawe
(1) Nakon privremenog oduzimawa predmeta na
osnovu naredbe za pretresawe, ovla{}eno slu`beno lice
}e napisati i potpisati potvrdu u kojoj }e navesti
oduzete predmete i naziv suda koji je izdao naredbu.
(2) Ako je predmet privremeno oduzet od odre|enog
lica, takva potvrda mora se uru~iti tom licu. Ako je
predmet privremeno oduzet iz stana ili prostorije,
takva potvrda mora se uru~iti vlasniku, stanaru ili
korisniku.
(3) Nakon oduzimawa predmeta na osnovu naredbe za
pretresawe, ovla{}eno slu`beno lice mora, bez odlagawa, vratiti sudu naredbu i predati predmete i spisak
oduzetih predmeta.
(4) Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe
za pretresawe, sud }e zadràti predmete pod svojim nadzorom do kona~ne odluke.
}e se izvr{iti pretresawe. Ako je nakon toga

ovla{}enom slu`benom licu pristup uskra}en, moè
upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.
(2) Prilikom izvr{avawa naredbe za pretresawe
kojim se odre|uje pretresawe stana i drugih prostorija,
ovla{}eno slu`beno lice nije du`no obavijestiti bilo
koga o svojoj funkciji i razlozima pretresawa, ve} moè
odmah u}i u stan ili druge prostorije ako su one prazne
ili ako ovla{}eno slu`beno lice opravdano smatra da
su prazne i ako je ovla{}eno slu`beno lice naredbom
izri~ito ovla{}eno da u|e bez prethodne najave.
(3) Korisnik stana i drugih prostorija pozva}e se da
bude prisutan pretresawu, a ako je on odsutan - pozva}e
se wegov zastupnik ili neko od odraslih ~lanova
doma}instva ili susjeda. Ukoliko lice kod koga se pretresawe ima izvr{iti nije prisutno, naredba se ostavqa
u prostoriji gdje se vr{i pretresawe, a pretresawe
izvr{ava i bez wegovog prisustva.
(4) Pretresawu stana, ostalih prostorija ili lica
prisustvuju dva punoqetna gra|anina kao svjedoci.
Pretresawu lica prisustvuju svjedoci istog pola.
Svjedoci }e se prije po~etka pretresawa upozoriti da
paze kako se pretresawe vr{i, kao i da imaju pravo da
prije potpisivawa zapisnika o pretresawu stave svoje
prigovore, ako smatraju da sadràj zapisnika nije ta~an.
(5) Prilikom vr{ewa pretresawa slu`benih prostorija pozva}e se wihov starje{ina ili rukovodilac da
bude prisutan pretresawu.
(6) Ako se pretresawe mora preduzeti u vojnom objektu, pismena naredba o pretresawu dostavqa se vojnim
vlastima, koje }e odrediti najmawe jedno vojno lice da
bude prisutno pretresawu.
^lan 128.
Pretresawe bez naredbe
(1) Ovla{}eno slu`beno lice moè u}i u stan i druge
prostorije bez naloga i bez svjedoka, po potrebi,
izvr{iti pretresawe ako stanar tog stana to èli, ako
neko zove u pomo}, ako je potrebno uhvatiti u~inioca
krivi~nog djela koji je zate~en na djelu ili radi bezbjednosti qudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi lice koje se po naredbi suda ima
pritvoriti ili prinudno dovesti ili koje se tu sklonilo od gowewa.
(2) Ovla{}eno slu`beno lice moè pretresti lice
bez naredbe za pretresawe i bez prisutnosti svjedoka:
a) prilikom izvr{ewa naredbe za dovo|ewe,
b) prilikom li{ewa slobode,
v) ako postoji sumwa da to lice poseduje vatreno ili
hladno oru`je,
g) ako postoji opasnost da }e sakriti, uni{titi ili
odbaciti predmete koji se trebaju od wega oduzeti i
upotrijebiti kao dokaz u krivi~nom postupku.
(3) Nakon izvr{ewa pretresawa bez naredbe za pretresawe, ovla{}eno slu`beno lice mora odmah podnijeti izvje{taj sudiji za prethodni postupak. Izvje{taj
mora sadràti razloge pretresawa bez naredbe.
2. Privremeno oduzimawe predmeta i imovine
^lan 125.
Obaveze i ovla{}ewa ovla{}enog slu`benog lica
Prilikom izvr{ewa naredbe za pretresawe lica,
ovla{}eno slu`beno lice mora dati obavje{tewe o svojoj funkciji i predati naredbu za pretresawe licu na
kojem }e se pretresawe izvr{iti. Ovla{}eno slu`beno
lice moè upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.
^lan 126.
Zapisnik o pretresawu
(1) O svakom pretresawu stana, prostorije ili lica
sastavi}e se zapisnik koji potpisuje lice kod kojeg se
ili na kojem se vr{i pretresawe i lica ~ija je prisutnost obavezna. Prilikom vr{ewa pretresawa oduze}e se
privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa
svrhom pretresawa. U zapisnik }e se unijeti i ta~no
opisati predmeti i isprave koji se oduzimaju, a to }e se
nazna~iti i u potvrdi o oduzimawu predmeta koja }e se
odmah izdati licu kojem su predmeti, odnosno isprave
oduzete.
(2) Ako se pri pretresawu stana, prostorije, odnosno
lica na|u predmeti koji nisu u vezi s krivi~nim djelom
zbog kojeg je izdata naredba za pretresawe, ali upu}uje na
drugo krivi~no djelo, oni }e se opisati u zapisniku i
privremeno oduzeti, a o oduzimawu }e se odmah izdati
potvrda. O tome }e se izvijestiti tuìlac. Ti }e se predmeti odmah vratiti ako tuìlac ustanovi da nema osnova za pokretawe krivi~nog postupka, a ne postoji neki
drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali
oduzeti.
(3) Predmeti upotrijebqeni kod pretresawa kompjutera i sli~nih ure|aja za automatsku obradu podataka
vrati}e se nakon pretresawa wihovim korisnicima, ako
nisu potrebni za vo|ewe krivi~nog postupka. Li~ni
podaci pribavqeni pretresawem mogu se koristiti samo
u svrhe krivi~nog postupka i izbrisa}e se, bez odlagawa,
kad ta svrha prestane.
^lan 129.
Naredba za oduzimawe predmeta
(1) Predmeti koji se po Krivi~nom zakonu imaju
oduzeti ili koji mogu posluìti kao dokaz u krivi~nom
postupku privremeno }e se oduzeti i na osnovu sudske
odluke }e se obezbijediti wihovo ~uvawe.
(2) Naredbu za oduzimawe predmeta izdaje sudija na
prijedlog tuìoca ili ovla{}enog slu`benog lica koje
je dobilo odobrewe od tuìoca.
(3) Naredba za privremeno oduzimawe predmeta
sadrì: naziv suda, pravni osnov za privremeno oduzimawe predmeta, naznaku predmeta koji podlijeù oduzimawu, ime lica od kojeg se oduzimaju predmeti, mjesto
oduzimawa predmeta, rok u kojem se predmeti trebaju
oduzeti, i pouka o pravnom lijeku.
(4) Na osnovu izdate naredbe ovla{}eno slu`beno
lice vr{i oduzimawe predmeta.
(5) Ko drì takve predmete, duàn ih je predati po
naredbi suda. Lice koje ih odbije predati, moè se
kazniti do 5.000 KM, a u slu~aju daqweg odbijawa - moè
se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do
zavr{etka krivi~nog postupka, a najduè 90 dana. Na
isti na~in postupi}e se prema slu`benom ili odgovornom licu u dràvnom organu ili pravnom licu.
72
(6) Odredbe stava 5. ovog ~lana odnose se i na podatke

pohrawene u kompjuteru ili sli~nim ure|ajima za
automatsku obradu podataka. Pri wihovom pribavqawu
posebno }e voditi ra~una o propisima koji se odnose na
~uvawe tajnosti odre|enih podataka.
(7) O àlbi protiv rje{ewa kojim je izre~ena
nov~ana kazna ili je nare|en zatvor odlu~uje vije}e (~lan
24. stav 5.). @alba ne zadràva izvr{ewe rje{ewa.
(8) Pri oduzimawu predmeta nazna~i}e se gdje su
prona|eni i opisa}e se, a po potrebi i na drugi na~in
obezbijedi}e utvr|ivawe wihove istovjetnosti. Za
oduzete predmete izda}e se potvrda.
(9) Mjere iz stava 5. ovog ~lana ne mogu se primjeniti prema osumwi~enom, odnosno optuènom niti licima
koja su oslobo|ena du`nosti svjedo~ewa.
(9) Izdate po{iqke otvara tuìlac u prisutnosti

dva svjedoka. Pri otvarawu }e se paziti da se ne povrijedi pe~at, a omoti i adresa }e se sa~uvati. O otvarawu }e
se sastaviti zapisnik.
(10) Sadràj po{iqke ili dijela po{iqke }e se
saop{titi osumwi~enom, odnosno optuènom, odnosno
licu kojem je upu}ena, a dio po{iqke ili po{iqka
preda}e se tom licu, osim ako, izuzetno, tuìlac smatra
da bi to imalo {tetne posqedice za uspje{no vo|ewe
krivi~nog postupka. Ako je osumwi~eni, odnosno
optuèni odsutan, ~lanovi wegove porodice obavijesti}e se o upu}enoj po{iqci. Ako osumwi~eni, odnosno optuèni nakon toga ne zatraì predaju po{iqke,
po{iqka }e se vratiti po{iqaocu.
^lan 132.
Popis privremeno oduzetih predmeta
i dokumentacije
(1) Nakon privremenog oduzimawa predmeta i dokumentacije, u zapisnik }e se popisati privremeno oduzeti
predmeti i dokumentacija, kao i izdati o tome potvrdu.
(2) Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu},
predmeti i dokumentacija }e se staviti u omot i
zape~atiti.
(3) Predmet koji je oduzet od fizi~kog, odnosno
pravnog lica ne moè se prodati, pokloniti niti se
moè s wim na drugi na~in raspolagati.
^lan 130.
Privremeno oduzimawe predmeta bez naredbe
(1) Predmeti iz ~lana 129. stav 1. ovog zakona mogu se
privremeno oduzeti i bez naredbe suda, ukoliko postoji
opasnost od odlagawa. Ukoliko se lice koje se pretresa
izri~ito usprotivi oduzimawu predmeta, tuìlac }e u
roku 48 ~asova od izvr{enog pretresa podnijeti zahtjev
sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrewe
oduzimawa predmeta.
(2) Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev tuìoca, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao
dokaz u krivi~nom postupku. Privremeno oduzeti predmeti }e se odmah vratiti licu od kojeg su oduzeti.
^lan 133.
Pravo àlbe
(1) Lice od kojeg se privremeno oduzima predmet i
dokumentacija ima pravo àlbe.
(2) @alba iz stava 1. ovog ~lana ne odlaè privremeno oduzimawe predmeta i dokumentacije.
(3) O àlbi iz stava 1. ovog ~lana odlu~uje vije}e iz
(4) Protiv odluke suda kojom se vra}aju predmeti i
dokumentacija pravo àlbe ima tuìlac.
^lan 131.
Privremeno oduzimawe pisama, telegrama
i drugih po{iqki
(1) Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i
druge po{iqke upu}ene osumwi~enom, odnosno
optuènom ili koje on oda{iqe, a koje se nalaze kod preduze}a i lica koja vr{e poslove po{te i telekomunikacija.
(2) Po{iqke iz stava 1. ovog ~lana mogu se privremeno oduzeti ako postoje okolnosti zbog kojih se s
osnovom moè o~ekivati da }e ove po{iqke posluìti
kao dokaz u postupku.
(3) Naredbu za privremeno oduzimawe po{iqki iz
stava 1. ovog ~lana izdaje sudija za prethodni postupak,
na prijedlog tuìoca.
(4) Naredbu za privremeno oduzimawe po{iqki moè
izdati i tuìlac, ako postoji opasnost od odlagawa, s
tim da ova naredba mora biti potvr|ena od strane sudije za prethodni postupak u roku 48 ~asova od privremenog
oduzimawa po{iqki.
(5) Ukoliko naredba, u smislu stava 4. ovog ~lana ne
bude potvr|ena, te po{iqke se ne mogu koristiti kao
dokaz u krivi~nom postupku.
(6) Mjere preduzete u skladu s ovim ~lanom ne mogu se
primjewivati na pisma, telegrame i druge po{iqke
razmijewene izme|u osumwi~enog, odnosno optuènog i
wegovog branioca.
(7) Naredba iz stava 3. ovog ~lana sadrì: podatke o
osumwi~enom, odnosno optuènom na kojeg se naredba
odnosi, na~in izvr{ewa naredbe i vrijeme trajawa mjere,
kao i preduze}e koje }e izvr{iti naloènu mjeru.
Preduzete mjere mogu trajati najduè tri mjeseca, a iz
va`nih razloga sudija za prethodni postupak moè
produìti trajawe ovih mjera za jo{ tri mjeseca, s tim
da }e se preduzete mjere ukinuti ~im prestanu razlozi za
wihovo daqe preduzimawe.
(8) Ukoliko to interesi postupka dopu{taju, o preduzetim mjerama iz stava 1. ovog ~lana obavijesti}e se
osumwi~eni, odnosno optuèni protiv koga su primijewene te mjere.
^lan 134.
ûvawe privremeno oduzetih predmeta
i dokumentacije
Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija
deponuju se u sudu ili sud na drugi na~in obezbje|uje
wihovo ~uvawe.
^lan 135.
Otvarawe i pregled privremeno oduzetih predmeta
i dokumentacije
(1) Otvarawe i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vr{i tuìlac.
(2) O otvarawu privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije tuìlac je duàn obavijestiti lice ili preduze}e od kojeg su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni
postupak i branioca.
(3) Pri otvarawu i pregledu oduzetih predmeta i
dokumentacije mora se voditi ra~una da wihov sadràj
ne saznaju neovla{}ena lica.
^lan 136.
Naredba banci ili drugom pravnom licu
(1) Ako postoje osnovi sumwe da je neko lice u~inilo
krivi~no djelo koje je povezano s dobijawem imovinske
koristi, sud moè na osnovu prijedloga tuìoca narediti da banka ili drugo pravno lice koje vr{i finansijsko poslovawe dostavi podatke o bankovnim depozitima
i drugim finansijskim transakcijama i poslovima tog
lica podacima koji se odnose na to lice, kao i lica za
koja se osnovano vjeruje da su ukqu~ena u finansijske
transakcije ili poslove osumwi~enog, ako bi takvi
podaci mogli biti dokaz u krivi~nom postupku.
73
(2) Sudija za prethodni postupak moè, na prijedlog

tuìoca, narediti preduzimawe i drugih potrebnih
radwi iz ~lana 226. ovog zakona, kako bi se omogu}ilo
utvr|ivawe i pronalaèwe nezakonito pribavqene
imovine i prikupqawe dokaza o tome.
(3) U hitnim slu~ajevima mjere iz stava 1. ovog ~lana
moè odrediti tuìlac na osnovu naredbe. O preduzetim
mjerama, tuìlac odmah obavje{tava sudiju za prethodni
postupak koji moè u roku od 72 ~asa izdati naredbu.
Tuìlac }e dobijene podatke zape~atiti dok ne bude
izdata sudska naredba. U slu~aju da sudija za prethodni
postupak ne izda naredbu, tuìlac }e podatke vratiti
bez prethodnog otvarawa.
(4) Sud moè rje{ewem naloìti pravnom ili
fizi~kom licu da privremeno obustavi izvr{ewe
finansijske transakcije za koju postoji sumwa da predstavqa krivi~no djelo ili da je namijewena izvr{ewu
krivi~nog djela, da sluì prikrivawu krivi~nog djela
ili prikrivawu dobiti ostvarene krivi~nim djelom.
(5) Rje{ewem iz stava 4. ovog ~lana sud }e odrediti da
se finansijska sredstva namijewena za transakciju iz
stava 4. ovog ~lana i gotovinski iznosi novca doma}e i
strane valute privremeno oduzmu prema ~lanu 129. stav 1.
ovog zakona, pohrane na poseban ra~un i ~uvaju do
okon~awa postupka, odnosno dok se ne steknu uslovi za
wihovo vra}awe.
(6) Protiv rje{ewa iz stava 4. ovog ~lana àlbu mogu
podnijeti tuìlac, vlasnik finansijskih sredstava ili
gotovinskog novca doma}e i strane valute, osumwi~eni,
odnosno optuèni, kao i pravna ili fizi~ka lica iz st.
4. i 5. ovog ~lana.
u~iweno. U oglasu }e se pozvati vlasnik da se javi u roku

od jedne godine od dana objavqivawa oglasa, jer }e se
ina~e stvar prodati. Novac dobijen prodajom unosi se u
buxet Republike Srpske.
(2) Ako se radi o stvarima ve}e vrijednosti, objavqivawe se moè izvr{iti i putem dnevnog lista.
(3) Ako je stvar podlo`na kvaru ili je weno ~uvawe
vezano sa znatnim tro{kovima, ona }e se prodati po
odredbama koje vaè za izvr{ni postupak, a novac predati na ~uvawe u sudski depozit.
(4) Po odredbi stava 3. ovog ~lana postupi}e se i kad
stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom u~iniocu
krivi~nog djela.
^lan 140.
Odlu~ivawe o sumwivim stvarima
(1) Ako se u toku od jedne godine niko ne javi za
stvari ili za novac dobijen od prodaje stvari, donije}e
se rje{ewe da stvar postaje svojina Republike Srpske,
odnosno da se novac unosi u buxet Republike Srpske.
(2) Vlasnik stvari ima pravo da u parnici traì
povra}aj stvari ili novca dobijenog od prodaje stvari.
Zastarjevawe ovog prava po~iwe te}i od dana objavqivawa oglasa.
4. Ispitivawe osumwi~enog
^lan 141.
Poziv za ispitivawe
(1) Ispitivawe osumwi~enog u istrazi vr{i
tuìlac.
(2) Ispitivawe treba vr{iti tako da se u punoj mjeri
po{tuje li~nost osumwi~enog. Prilikom ispitivawa
osumwi~enog ne smije se upotrijebiti sila, prijetwa,
prevara, narkotici ili druga sredstava koja mogu uticati na slobodu odlu~ivawa i izraàvawa voqe prilikom davawa izjave ili priznawa.
(3) Ako je postupqeno protivno odredbama ovog
~lana, na iskazu osumwi~enog ne moè se zasnivati sudska odluka.
^lan 137.
Privremeno oduzimawe nezakonito ste~ene imovine
(1) Sud moè, u bilo koje vrijeme u toku postupka,
donijeti na prijedlog tuìoca, privremenu mjeru oduzimawa nezakonito ste~ene imovine koja se ima oduzeti po
Krivi~nom zakonu mjeru zaplijene ili drugu neophodnu,
privremenu mjeru kako bi se sprije~ilo kori{}ewe,
otu|ewe ili raspolagawe tom imovinom.
(2) Ovla{}ena slu`bena lica mogu, kada postoji
opasnost od odlagawa, po nalogu tuìoca, privremeno
oduzeti nezakonito ste~enu imovinu iz stava 1. ovog
~lana zaplijeniti imovinu ili preduzeti druge
neophodne privremene mjere kako bi se sprije~ilo bilo
kakvo kori{}ewe, otu|ewe ili raspolagawe tom imovinom. O preduzetim mjerama ovla{}ena slu`bena lica
odmah obavje{tavaju tuìoca, a preduzete mjere moraju
biti odobrene od strane sudije za prethodni postupak u
roku od 72 ~asa od preduzimawa mjera.
(3) U slu~aju da sudija za prethodni postupak uskrati
odobrewe, preduzete mjere }e se obustaviti, a oduzeti
predmeti i imovina }e biti odmah vra}eni licu od kojeg
su oduzeti.
^lan 142.
Pouka osumwi~enom o wegovim pravima
(1) Kad se osumwi~eni prvi put ispituje, pita}e se za
ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i prezime roditeqa, djevoja~ko prezime majke, gdje je ro|en, gdje stanuje,
dan, mjesec i godinu ro|ewa, koje je narodnosti i ~iji je
dràvqanin, jedinstven mati~ni broj gra|ana
dràvqana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,
~ime se zanima, kakve su mu porodi~ne prilike, da li je
pismen, kakve je {kole zavr{io, da li je, gdje i kad
sluìo vojsku, odnosno ima li ~in rezervnog vojnog starje{ine, vodi li se u vojnoj evidenciji i kod kojeg organa
nadle`nog za poslove odbrane, da li je odlikovan, kakvog
je imovnog stawa, da li je, kad i za{to osu|ivan, da li je
i kad izre~enu kaznu izdrào, da li se protiv wega vodi
postupak za koje drugo krivi~no djelo, a ako je maloqetan, ko mu je zakonski zastupnik. Osumwi~eni }e se
pou~iti da je duàn odazvati se pozivu i odmah
saop{titi svaku promjenu adrese ili namjeru da promjeni boravi{te, a upozori}e se i na posqedice ako po
tome ne postupi.
(2) Na po~etku ispitivawa osumwi~enom }e se
saop{titi za koje krivi~no djelo se tereti i osnove
sumwe protiv wega, a pou~i}e se i o sqede}im pravima:
a) da nije duàn iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavqena pitawa,
b) da moè uzeti branioca po svom izboru koji moè
biti prisutan wegovom ispitivawu, kao i da ima pravo
na branioca bez naknade u slu~ajevima predvi|enim ovim
zakonom,
^lan 138.
Vra}awe privremeno oduzetih predmeta
Predmeti koji su u toku krivi~nog postupka privremeno oduzeti vrati}e se vlasniku, odnosno dràocu, kada
u toku postupka postane o~igledno da wihovo
zadràvawe nije u skladu s ~lanom 129. ovog zakona, a ne
postoje razlozi na wihovo oduzimawe (~lan 402.).
3. Postupak sa sumwivim stvarima
^lan 139.
Ogla{avawe sumwivih stvari
(1) Na|e li se kod osumwi~enog, odnosno optuènog
tu|a stvar, a ne zna se ~ija je, organ koji vodi postupak
opisa}e tu stvar i opis objaviti na oglasnoj tabli
op{tine na ~ijem podru~ju osumwi~eni, odnosno
optuèni ìvi i na ~ijem je podru~ju krivi~no djelo
74
5. Saslu{awe svjedoka
v) da se moè izjasniti o djelu koje mu se stavqa na

teret i iznijeti sve ~iwenice i dokaze koje mu idu u
korist,
g) da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavqene predmete koji mu idu u korist, osim
ako je rije~ o spisima i predmetima ~ije bi otkrivawe
moglo dovesti u opasnost ciq istrage,
d) da ima pravo na besplatne usluge prevodioca ako
ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom
ispitivawa.
(3) Osumwi~eni se moè dobrovoqno odre}i prava
navedenih u stavu 2. ovog ~lana, ali wegovo ispitivawe
ne moè zapo~eti ukoliko se i dok se wegova izjava o
odricawu ne zabiqeì u zapisnik i dok ne bude potpisana od strane osumwi~enog. Osumwi~eni se ni pod
kojim okolnostima ne moè odre}i prava na prisustvo
branioca ako je wegova odbrana obavezna u skladu sa
ovim zakonom.
(4) U slu~aju da se osumwi~eni odrekao prava da uzme
branioca, a kasnije izrazi èqu da uzme branioca, ispitivawe }e se odmah prekinuti i ponovo }e se nastaviti
kada osumwi~eni dobije branioca ili mu se branilac
postavi ili ako osumwi~eni izrazi èqu da nastavi da
odgovara na pitawa.
(5) Ako se osumwi~eni dobrovoqno odrekne prava da
ne odgovara na postavqena pitawa, mora mu se i u tom
slu~aju omogu}iti da se izjasni o svim ~iwenicama i
dokazima koji mu idu u korist.
~lana, na iskazu osumwi~enog ne moè zasnivati sudska
odluka.
^lan 145.
Poziv za saslu{awe svjedoka
(1) Svjedoci se saslu{avaju kada postoji vjerovatno}a
da }e svojim iskazom mo}i dati obavje{tewa o
krivi~nom djelu, u~iniocu i o drugim va`nim okolnostima.
(2) Poziv za svjedo~ewe dostavqa tuìlac, odnosno
sud. Pozivawe kao svjedoka maloqetnog lica koje nije
navr{ilo 16 godina vr{i se preko roditeqa, odnosno
zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogu}e zbog
potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti.
(3) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili
te{kih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se
saslu{ati u svom stanu, bolnici ili na drugom mjestu.
(4) U pozivu se svjedok obavje{tava da se poziva u svojstvu svjedoka, mjesto i vrijeme kada se treba odazvati
pozivu, kao i o posqedicama neodazivawa pozivu.
(5) Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj
izostanak opravda, sud moè izre}i nov~anu kaznu do
5.000 KM ili narediti prinudno dovo|ewe.
(6) Naredbu za dovo|ewe svjedoka izvr{ava sudska
policija. Izuzetno, naredbu moè izdati i tuìlac, ukoliko uredno pozvani svjedok ne do|e, a svoj izostanak ne
opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za
prethodni postupak u roku od 24 ~asa od izdavawa
naredbe.
(7) Ukoliko svjedok odbije da svjedo~i, sud moè
donijeti rje{ewe o ka`wavawu svjedoka nov~anom
kaznom do 5.000 KM. Protiv ovog rje{ewa dopu{tena je
àlba, koja ne zadràva izvr{ewe.
(8) O àlbi protiv rje{ewa kojim je izre~ena
nov~ana kazna odlu~uje vije}e (~lan 24. stav 5.).
^lan 143.
Snimawe ispitivawa osumwi~enog
(1) O svakom ispitivawu osumwi~enog sa~iwava se
zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unije}e se u zapisnik.
Nakon {to je zapisnik sa~iwen, osumwi~enom }e se
pro~itati zapisnik i predati kopija zapisnika.
(2) Ispitivawe osumwi~enog u pravilu se snima na
audio ili video traku, pod sqede}im uslovima:
a) da je osumwi~eni obavije{ten na jeziku koji govori
i razumije da se ispitivawe snima na audio ili video
traku,
b) u slu~aju prekida ispitivawa, razlog i vrijeme
prekida }e se nazna~iti u snimku, kao i vrijeme nastavqawa i zakqu~ewa ispitivawa,
v) na kraju ispitivawa osumwi~eni }e dobiti
mogu}nost da pojasni sve {to je rekao i da doda sve {to
èli,
g) zapis sa trake }e se prepisati nakon zavr{etka
ispitivawa, a kopija prepisa uru~i}e se osumwi~enom
zajedno sa kopijom snimqene trake ili ako je kori{}ena
aparatura za istovremeno pravqewe ve}eg broja snimaka,
uru~i}e mu se jedna od originalno snimqenih traka,
d) po{to se napravi kopija originalne trake u svrhu
prepisa, originalno snimqena traka ili jedna od originalno snimqenih traka }e se zape~atiti u prisustvu
osumwi~enog, sa ovjerom potpisa organa krivi~nog postupka i osumwi~enog.
^lan 146.
Lica koja se ne mogu saslu{ati kao svjedoci
Ne moè se saslu{ati kao svjedok:
a) lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du`nost
~uvawa dràvne, vojne ili slu`bene tajne, dok ga
nadle`ni organ ne oslobodi te du`nosti,
b) branilac osumwi~enog, odnosno optuènog u
pogledu ~iwenica koje su mu postale poznate u svojstvu
branioca,
v) lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du`nost
~uvawa profesionalne tajne (vjerski slu`benik, odnosno
ispovjednik, novinar u svrhu za{tite izvora informacija, advokat, biqe`nik, qekar, babica i dr.), osim ako
je oslobo|eno te du`nosti posebnim propisom ili
izjavom lica u ~iju je korist ustanovqeno ~uvawe tajne,
g) maloqetno lice koje s obzirom na uzrast i
du{evnu razvijenost nije sposobno shvatiti zna~aj prava
da ne mora svjedo~iti.
^lan 147.
Lica koja mogu odbiti svjedo~ewe
(1) Svjedo~ewe mogu odbiti:
a) bra~ni i vanbra~ni drug osumwi~enog, odnosno
optuènog,
b) srodnik osumwi~enog, odnosno optuènog po krvi
u pravoj liniji, srodnici u pobo~noj liniji do tre}eg
stepena zakqu~no i srodnici po tazbini do drugog stepena, usvojenik i usvojilac osumwi~enog, odnosno
optuènog.
(2) Organ koji vodi postupak duàn je da lica iz
stava 1. ovog ~lana, prije wihovog saslu{awa ili ~im
sazna za wihov odnos prema osumwi~enom, odnosno
optuènom upozori da ne moraju svjedo~iti. Upozorewe i
odgovor se unose u zapisnik.
^lan 144.
Ispitivawe preko tuma~a
Ispitivawe osumwi~enog obavi}e se preko tuma~a u
slu~ajevima utvr|enim u ~lanu 151. ovog zakona.
75
(3) Lice koje moè odbiti svjedo~ewe prema jednom od

osumwi~enih, odnosno optuènih moè odbiti
svjedo~ewe i prema ostalim osumwi~enim, odnosno
optuènim, ako se wegov iskaz prema prirodi stvari ne
moè ograni~iti sam na ostale osumwi~ene, odnosno
optuène.
(4) Ako je kao svjedok saslu{ano lice koje se moè
odbiti svjedo~ewe ili je saslu{ano lice koje nije upozoreno da moè odbiti svjedo~ewe ili to upozorewe nije
uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne moè zasnivati sudska odluka.
postavqati pitawa bez prisustva u prostoriji gdje se

svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivawa moè se
odrediti stru~no lice.
(7) Poslije op{tih pitawa svjedok se poziva da
iznese sve {to mu je o predmetu poznato, a zatim }e mu se
postavqati pitawa radi provjeravawa, dopune i
razja{wewa. Prilikom saslu{awa svjedoka nije
dopu{teno sluìti se obmanom niti postavqati takva
pitawa u kojima je ve} sadràno kako bi trebalo odgovoriti.
(8) Svjedok }e se uvijek pitati otkud mu je poznato
ono o ~emu svjedo~i.
(9) Svjedoci se mogu suo~iti ako se wihovi iskazi ne
slaù u pogledu va`nih ~iwenica. Suo~eni }e se o svakoj
okolnosti o kojoj se wihovi iskazi me|usobno ne slaù
ponaosob saslu{ati i wihov odgovor unijeti u zapisnik.
Istovremeno se mogu suo~iti samo dva svjedoka.
(10) O{te}eni koji se saslu{ava kao svjedok pita}e se
da li èli da u krivi~nom postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev.
^lan 148.
Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitawa
(1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina
pitawa ako bi ga istinit odgovor izloìo krivi~nom
gowewu.
(2) Svjedok koji koristi pravo iz stava 1. ovog ~lana,
odgovori}e na ta pitawa ako mu se da imunitet.
(3) Imunitet se daje odlukom tuìoca.
(4) Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedo~io,
ne}e se krivi~no goniti osim ako je dao la`ni iskaz.
(5) Svjedoku se moè za savjetnika, odlukom suda,
odrediti advokat za vrijeme trajawa saslu{awa, ukoliko
je o~ito da sam nije u stawu da koristi svoja prava u vrijeme saslu{awa i ako wegovi interesi ne mogu biti
za{ti}eni na drugi na~in.
^lan 151.
Saslu{awe svjedoka preko tuma~a
(1) Ako je svjedok gluv ili nijem, wegovo saslu{awe
vr{i se preko tuma~a.
(2) Ako je svjedok gluv, postavi}e mu se pitawa pismeno, a ako je nijem, pozva}e se da pismeno odgovara. Ako
se saslu{awe ne moè obaviti na ovaj na~in, pozva}e se
kao tuma~ lice koje se sa svjedokom moè sporazumjeti.
(3) Ako tuma~ nije ranije zaklet, poloì}e zakletvu
da }e vjerno prenijeti pitawa koja se svjedoku upu}uju i
izjave koje on bude davao.
^lan 149.
Na~in saslu{awa, suo~ewe i prepoznavawe
(1) Svjedoci se saslu{avaju pojedina~no i u odsustvu
drugih svjedoka.
(2) U toku postupka svjedok se moè suo~iti sa drugim
svjedocima i osumwi~enim, odnosno optuènim.
(3) Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok
lice ili predmet, traì}e se od wega prvo da ga opi{e
ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa }e mu se
tek poslije pokazati radi prepoznavawa i to zajedno s
drugim wemu nepoznatim licima, odnosno ako je to
mogu}e - zajedno s predmetima iste vrste.
^lan 152.
Zakletva, odnosno izjava svjedoka
(1) Ako su ispuweni uslovi za saslu{awe, sud moè
zahtijevati od svjedoka da prije svjedo~ewa poloì zakletvu, odnosno da izjavu.
(2) Prije glavnog pretresa, svjedok moè poloìti
zakletvu, odnosno dati izjavu samo ako postoji bojazan da
zbog bolesti ili zbog drugih razloga ne}e mo}i do}i na
glavni pretres. Zakletva, odnosno izjava se polaè pred
sudijom, odnosno predsjednikom vije}a. Razlog zbog kojeg
je poloèna zakletva, odnosno data izjava nave{}e se u
zapisniku.
(3) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: Zakliwem se
- izjavqujem da }u o svemu {to pred sudom budem pitan
govoriti istinu i da ni{ta od onoga {to mi je poznato
ne}u pre}utati.
(4) Svjedok zakletvu polaè, odnosno daje izjavu
usmeno, ~itawem wenog teksta ili potvrdnim odgovorom
nakon saslu{anog sadràja teksta zakletve, odnosno
izjave koju je pro~itao sudija, odnosno predsjednik
vije}a. Nijemi svjedoci koji znaju da ~itaju i pi{u potpisuju tekst zakletve, odnosno izjave, a gluvi ili nijemi
svjedoci koji ne znaju ni da ~itaju ni da pi{u - zakliwu
se, odnosno daju izjavu uz pomo} tuma~a.
(5) Odbijawe i razlozi odbijawa svjedoka da poloì
zakletvu, odnosno da izjavu unije}e se u zapisnik.
^lan 150.
Tok saslu{awa svjedoka
(1) Svjedok je duàn odgovore dati usmeno.
(2) Svjedok }e se prethodno opomenuti da je duàn
govoriti istinu i da ne smije ni{ta pre}utati, a zatim
}e se upozoriti da davawe la`nog iskaza predstavqa
krivi~no djelo.
(3) Poslije toga svjedok }e se pitati za ime i prezime,
ime oca ili majke, zanimawe, boravi{te, mjesto i godinu
ro|ewa i wegov odnos s osumwi~enim, odnosno
optuènim i o{te}enim. Svjedok }e se upozoriti da je
duàn da o promjeni adrese ili boravi{ta obavijesti
sud.
(4) Prilikom saslu{awa maloqetnog lica naro~ito
ako je ono o{te}eno krivi~nim djelom, postupi}e se
obazrivo, da saslu{awe ne bi {tetno uticalo na
psihi~ko stawe maloqetnika. Ako je to potrebno,
saslu{awe maloqetnog lica obavi}e se uz pomo} pedagoga, psihologa ili drugog stru~nog lica.
(5) O{te}enog krivi~nim djelom nije dopu{teno
ispitivati o wegovom seksualnom ìvotu prije
izvr{enog krivi~nog djela, a ako je takvo ispitivawe
obavqeno - na takvom iskazu ne moè se zasnivati sudska
odluka.
(6) S obzirom na ìvotnu dob, tjelesno i du{evno
stawe ili druge opravdane interese, svjedok se moè
saslu{ati putem tehni~kih ure|aja za prenos slike i
zvuka na na~in da mu stranke i branilac mogu
^lan 153.
Lica koja ne polaù zakletvu, odnosno
ne daju izjavu
Ne smiju se zakliwati, odnosno davati izjavu lica
koja nisu punoqetna u trenutku saslu{awa, za koja je
dokazano ili za koja postoji osnovana sumwa da su
izvr{ila ili sudjelovala u krivi~nom djelu zbog koga se
saslu{avaju ili koja zbog du{evnog stawa ne mogu da
shvate zna~aj zakletve.
76
^lan 154.
Snimawe saslu{awa svjedoka audio-vizuelnim
sredstvima
Saslu{awe svjedoka se moè snimati audio-vizuelnim sredstvima u svim fazama postupka. Saslu{awe se
mora snimiti u slu~ajevima kada se radi o licima koja su
mla|a od 16 godina i koja su bila o{te}ena krivi~nim
djelom, kao i ako postoje osnove za bojazan da se svjedok
ne moè saslu{ati na glavnom pretresu.
(2) Ako za odre|enu vrstu vje{ta~ewa postoji stru~na

ustanova ili se vje{ta~ewe moè obaviti u okviru
dràvnog organa, takva vje{ta~ewa, a posebno sloènija,
povjeri}e se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno
organu. U tom slu~aju, ta ustanova, odnosno organ
odre|uje jednog ili vi{e stru~waka koji }e izvr{iti
vje{ta~ewe.
^lan 161.
Du`nosti vje{taka kojeg je odredio tuìlac,
odnosno sud
Lice koje tuìlac, odnosno sud odredi za vje{taka
du`no je tuìocu, odnosno sudu dostaviti svoj izvje{taj
koji sadrì sqede}e: dokaze koje je pregledao, obavqene
testove, nalaz i mi{qewe do kojeg je do{ao i sve druge
relevantne podatke koje vje{tak smatra potrebnim za
pravednu i objektivnu analizu. Vje{tak }e detaqno obrazloìti kako je do{ao do odre|enog mi{qewa.
^lan 155.
Za{ti}eni svjedok
Na poloàj za{ti}enog svjedoka u postupku pred
sudom primjewuju se odredbe posebnog zakona.
6. Uvi|aj i rekonstrukcija
^lan 156.
Preduzimawe uvi|aja
Uvi|aj se preduzima kada je za utvr|ivawe neke va`ne
~iwenice u postupku potrebno neposredno opaàwe.
^lan 162.
Ko ne moè biti vje{tak
(1) Za vje{taka se ne moè odrediti lice koje ne moè
biti saslu{ano kao svjedok (~lan 146.) ili lice koje je
oslobo|eno od du`nosti svjedo~ewa (~lan 147.), kao ni
lice prema kojem je krivi~no djelo u~iweno, a ako je
takvo lice odre|eno na wegovom nalazu i mi{qewu ne
moè se zasnivati sudska odluka.
(2) Razlog za izuze}e vje{taka (~lan 42.) postoji i u
pogledu lica koje je zajedno s osumwi~enim, odnosno
optuènim ili o{te}enim u radnom odnosu u istom
organu, preduze}u i drugom pravnom licu ili kod
samostalnog privrednika, kao i u pogledu lica koje je u
radnom odnosu kod o{te}enog ili osumwi~enog, odnosno
optuènog.
(3) Za vje{taka se ne}e odrediti lice koje je
saslu{ano kao svjedok.
^lan 157.
Rekonstrukcija doga|aja
(1) Radi provjeravawa izvedenih dokaza ili
utvr|ivawa ~iwenica koje su od zna~aja za razja{wewe
stvari, organ koji vodi postupak moè odrediti rekonstrukciju doga|aja, koja se vr{i tako {to se ponavqaju
radwe ili situacije u uslovima pod kojima se prema izvedenim dokazima doga|aj odigrao. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili osumwi~enih, odnosno optuènih
radwe ili situacije razli~ito prikazane, rekonstrukcija doga|aja }e se, po pravilu, posebno izvr{iti sa svakim
od wih.
(2) Rekonstrukcija se ne smije vr{iti na na~in kojim
se vrije|a javni red i moral ili se dovodi u opasnost
ìvot ili zdravqe qudi.
(3) Prilikom rekonstrukcije mogu se, po potrebi,
ponovo izvesti pojedini dokazi.
^lan 163.
Postupak vje{ta~ewa
(1) Vje{ta~ewem rukovodi organ koji je naredio
vje{ta~ewe. Prije po~etka vje{ta~ewa pozva}e se
vje{tak da predmet vje{ta~ewa pa`qivo razmotri, da
ta~no navede sve {to zapazi i utvrdi i da svoje mi{qewe
iznese nepristrasno i u skladu sa pravilima nauke i
vje{tine. Posebno }e se upozoriti da je la`no
vje{ta~ewe krivi~no djelo.
(2) Prilikom davawa nalaza i mi{qewa o predmetu
koji se pregleda, vje{tak }e se oslawati na dokaze na koje
mu je ukazalo ovla{}eno slu`beno lice, tuìlac ili sud.
Vje{tak moè svjedo~iti samo o ~iwenicama koje
proizilaze iz wegovih neposrednih saznawa, osim ako se
prilikom pripreme svog nalaza i mi{qewa nije koristio informacijama na koje bi se opravdano oslawali
ostali stru~waci iste struke.
(3) Vje{taku se mogu davati razja{wewa, a moè mu se
dopustiti i da razmatra spise. Vje{tak moè
predloìti da se izvedu dokazi ili pribave predmeti i
podaci koji su od va`nosti za davawe wegovog nalaza i
mi{qewa. Ako prisustvuje uvi|aju, rekonstrukciji
doga|aja ili drugoj istra`noj radwi, vje{tak moè predloìti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se licu
koje se saslu{ava postave pojedina pitawa.
^lan 158.
Pomo} vje{taka i stru~nog lica
(1) Uvi|aj i rekonstrukcija doga|aja vr{i se uz
pomo} stru~nog lica kriminalisti~ko-tehni~ke ili
druge struke, koje }e pomo}i u pronalaèwu, obezbje|ewu
ili opisivawu tragova, izvr{iti potrebna mjerewa i
snimawa, sa~initi skicu i fotodokumentaciju ili
prikupiti i druge podatke.
(2) Na uvi|aj ili rekonstrukciju moè se pozvati i
vje{tak, ako bi wegovo prisustvo bilo od koristi za
davawe nalaza i mi{qewa.
7. Vje{ta~ewe
^lan 159.
Odre|ivawe vje{ta~ewa
Vje{ta~ewe se odre|uje kada za utvr|ivawe ili ocjenu
neke va`ne ~iwenice treba pribaviti nalaz i mi{qewe
lica koja raspolaù potrebnim stru~nim znawem. Ako
nau~no, tehni~ko ili druga stru~na znawa mogu pomo}i
sudu da ocijeni dokaze ili razjasni sporne ~iwenice,
vje{tak kao posebna vrsta svjedoka moè svjedo~iti
davawem nalaza o ~iwenicama i mi{qewa koje sadrì
ocjenu o ~iwenicama.
^lan 164.
Pregledawe predmeta vje{ta~ewa
(1) Vje{tak pregleda predmete vje{ta~ewa na mestu
gdje se oni nalaze, osim ako su za vje{ta~ewe potrebna
dugotrajna ispitivawa ili ako se ispitivawa vr{e u
ustanovi, odnosno organu ili ako to zahtijevaju razlozi
morala.
^lan 160.
Naredba o vje{ta~ewu
(1) Pismenu naredbu za vje{ta~ewe izdaje tuìlac
ili sud. U naredbi }e se navesti ~iwenice u pogledu
kojih se vr{i vje{ta~ewe.
77
naro~itog stawa organizma povrije|enog ili zbog

slu~ajnih okolnosti ili okolnosti pod kojim je povreda
nanijeta.
(4) Vje{tak je duàn da obrati pa`wu na na|eni
biolo{ki materijal (krv, pquva~ka, sperma, urin i dr.)
i da ga opi{e i sa~uva za biolo{ko vje{ta~ewe - ako ono
bude odre|eno.
(2) Ako je u okviru vje{ta~ewa potrebno izvr{iti

analizu neke materije, vje{taku }e se, ako je to mogu}e,
staviti na raspolagawe samo dio te materije, a ostatak
}e se u potrebnoj koli~ini sa~uvati za slu~aj naknadnih
analiza.
^lan 165.
Dostavqawe nalaza i mi{qewa
Vje{tak dostavqa nalaz i mi{qewe kao i radni
materijal, skice i zabiqe{ke organu koji ga je odredio.
^lan 170.
Pregled i obdukcija za~etka i novoro|en~eta
(1) Pri pregledu i obdukciji za~etka treba posebno
utvrditi wegovu starost, sposobnost za vanmateri~ni
ìvot i uzrok smrti.
(2) Pri pregledu i autopsiji le{a novoro|en~eta,
posebno }e se utvrditi da li je ro|eno ìvo ili mrtvo,
da li je bilo sposobno za ìvot, koliko je dugo ìvjelo,
kao i vrijeme i uzrok smrti.
^lan 166.
Vje{ta~ewe u stru~noj ustanovi ili
dràvnom organu
(1) Ako se vje{ta~ewe povjerava stru~noj ustanovi,
odnosno dràvnom organu, tuìlac, odnosno sud }e upozoriti tu ustanovu ili organ koji vr{i vje{ta~ewe da u
davawu nalaza i mi{qewa ne moè u~estvovati lice iz
~lana 162. ovog zakona ili lice za koje postoje razlozi za
izuze}e od vje{ta~ewa predvi|eni u ovom zakonu, a bi}e
upozoreno i na posqedice davawa la`nog nalaza i
mi{qewa.
(2) Stru~noj ustanovi, odnosno dràvnom organu
stavi}e se na raspolagawe materijal potreban za
vje{ta~ewe, a ako je potrebno, postupi}e se u skladu sa
postupkom odre|enim ~lanom 163. ovog zakona.
(3) Pismeni nalaz dostavqa stru~na ustanova, odnosno dràvni organ i mi{qewe lica koja su izvr{ila
vje{ta~ewe.
^lan 171.
Toksikolo{ko ispitivawe
(1) Ako postoji sumwa trovawa, sumwive materije
koje su na|ene u le{u ili na drugom mjestu uputi}e se na
vje{ta~ewe ustanovi ili dràvnom organu koji vr{i
toksikolo{ka ispitivawa.
(2) Pri pregledu sumwivih materija posebno }e se
utvrditi vrsta, koli~ina i djelovawe na|enog otrova, a
ako se radi o pregledu materija uzetih iz le{a, po
mogu}nosti i koli~ina upotrijebqenog otrova.
^lan 167.
Obdukcija i ekshumacija le{a
(1) Pregled i obdukcija le{a preduze}e se uvijek kad
u nekom smrtnom slu~aju postoji sumwa da se ne radi o
prirodnoj smrti. Ako je le{ ve} zakopan, odredi}e se
ekshumacija u ciqu wegovog pregleda i obdukcije.
(2) Pri obdukciji le{a preduze}e se potrebne mjere
da se ustanovi identitet le{a i u tom ciqu posebno }e se
opisati podaci o vawskim i unutra{wim tjelesnim
osobinama le{a.
^lan 172.
Vje{ta~ewe tjelesnih povreda
(1) Vje{ta~ewe tjelesnih povreda vr{i se, po pravilu, pregledom povrije|enog, a ako to nije mogu}e ili
nije potrebno - na osnovu medicinske dokumentacije ili
drugih podataka u spisu.
(2) Po{to ta~no opi{e povrede, vje{tak }e dati
mi{qewe, naro~ito o vrsti i teìni svake pojedine
povrede i wihovom ukupnom djelovawu s obzirom na
wihovu prirodu ili posebne okolnosti slu~aja, kakvo
djelovawe te povrede obi~no proizvode, a kakvo su u
konkretnom slu~aju proizvele i ~ime su povrede
izvr{ene i na koji na~in.
^lan 168.
Obdukcija le{a van specijalizovane ustanove
(1) Specijalizovana medicinska ustanova vr{i pregled i obdukciju le{a.
(2) Kad se vje{ta~ewe ne vr{i u specijalizovanoj
ustanovi, pregled i obdukciju le{a vr{i qekar specijalista sudske medicine. Tim vje{ta~ewem rukovodi
tuìlac i u zapisnik unosi nalaz i mi{qewe vje{taka.
(3) Za vje{taka se ne moè odrediti qekar koji je
lije~io umrlog. Me|utim, qekar koji je lije~io umrlog
moè se saslu{ati kao svjedok, radi davawa razja{wewa
o toku i okolnostima bolesti umrlog.
^lan 173.
Tjelesni pregled i druge radwe
(1) Tjelesni pregled preduze}e se i bez pristanka
osumwi~enog, odnosno optuènog, ako je potrebno da se
utvrde ~iwenice va`ne za krivi~ni postupak. Tjelesni
pregled drugih lica moè se bez wihovog pristanka preduzeti samo onda ako se mora utvrditi da li se na
wihovom tijelu nalazi odre|en trag ili posqedica
krivi~nog djela.
(2) Uzimawe krvi i druge qekarske radwe koje se po
pravilima medicinske nauke preduzimaju radi analize i
utvr|ivawa drugih va`nih ~iwenica za krivi~ni postupak, mogu se preduzeti i bez pristanka lica koje se pregleda - ako zbog toga ne bi nastupila kakva {teta po
wegovo zdravqe.
(3) Preduzimawe tjelesnog pregleda osumwi~enog,
odnosno optuènog i druge radwe u vezi s tim, nare|uje
sud, a ako postoji opasnost od odlagawa -tuìlac.
(4) Nije dopu{teno da se prema osumwi~enom, odnosno optuènom ili svjedoku primjene medicinske intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se
uticalo na wihovu voqu pri davawu iskaza.
~lana na tako pribavqenim dokazima ne moè se zasnivati sudska odluka.
^lan 169.
Izvje{taj o pregledu i obdukciji
(1) Vje{tak sudske medicine }e u svom mi{qewu
navesti uzrok i vrijeme kada je smrt nastupila.
(2) Ako je na le{u na|ena bilo kakva povreda, utvrdi}e da li je tu povredu nanio neko drugi i ako jeste,
~ime, na koji na~in, koliko vremena prije nego {to je
smrt nastupila i da li je ona prouzrokovala smrt. Ako je
na le{u na|eno vi{e povreda, utvrdi}e se da li je svaka
povreda izvr{ena istim sredstvom i koja je povreda
prouzrokovala smrt, a ako je vi{e smrtonosnih povreda,
koja je od wih ili koje od wih su svojim zajedni~kim
djelovawem bile uzrok smrti.
(3) U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana naro~ito }e se
utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom vrstom i
op{tom prirodom povrede ili zbog li~nog svojstva ili
78
^lan 178.
Kori{}ewe rezultata analize DNK
u drugim krivi~nim postupcima
U ciqu utvr|ivawa identiteta osumwi~enog, odnosno optuènog sa wegovog tijela mogu se uzeti }elije radi
analize DNK. Podaci dobijeni na ovaj na~in mogu se
koristiti i u drugim krivi~nim postupcima protiv
istog lica.
^lan 174.
Psihijatrijsko vje{ta~ewe
(1) Ako se pojavi sumwa da je iskqu~ena ili smawena
ura~unqivost osumwi~enog, odnosno optuènog ili da je
osumwi~eni, odnosno optuèni u~inio krivi~no djelo
zbog zavisnosti od alkohola ili opojnih droga ili da
zbog du{evnih smetwi nije sposoban da u~estvuje u postupku, odredi}e se psihijatrijsko vje{ta~ewe.
(2) Ako se u toku istrage osumwi~eni dobrovoqno ne
podvrgne psihijatrijskom pregledu radi vje{ta~ewa ili
ako je prema mi{qewu vje{taka potrebno duè posmatrawe, osumwi~eni }e se poslati na psihijatrijski pregled, odnosno na posmatrawe u odgovaraju}u zdravstvenu
ustanovu. Rje{ewe o tome donosi sudija za prethodni postupak na prijedlog tuìoca. Posmatrawe se moè
produìti preko dva mjeseca samo na obrazloèni prijedlog upravnika zdravstvene ustanove po prethodno
pribavqenom mi{qewu vje{taka, ali ne moè ni u kom
slu~aju trajati duè od roka za pritvor.
(3) Ako vje{taci ustanove da je du{evno stawe
osumwi~enog, odnosno optuènog poreme}eno, odredi}e
prirodu, vrstu, stepen i trajnost poreme}enosti i dati
svoje mi{qewe o tome kakav je uticaj takvo du{evno
stawe imalo i kakav jo{ ima na shvatawe i postupke
osumwi~enog, odnosno optuènog, kao i da li je i u kojoj
mjeri poreme}aj du{evnog stawa postojao u vrijeme
izvr{ewa krivi~nog djela.
(4) Ako se u zdravstvenu ustanovu upu}uje
osumwi~eni, odnosno optuèni koji se nalazi u
pritvoru, sudija }e obavijestiti tu ustanovu o razlozima
zbog kojih je odre|en pritvor, da bi se preduzele mjere
potrebne za obezbje|ewe svrhe pritvora.
(5) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi
ura~una}e se osumwi~enom, odnosno optuènom u
pritvor, odnosno u kaznu, ako bude izre~ena.
^lan 179.
Registar izvr{enih analiza DNK i za{tita podataka
(1) Sve izvr{ene analize DNK vode se u posebnom
registru pri ministarstvu nadle`nom za poslove
zdravqa Republike Srpske.
(2) Za{tita podataka dobijenih analizama iz stava 1.
ovog ~lana ure|uje se posebnim zakonom.
Glava XVI
MJERE ZA OBEZBJE\EWE PRISUSTVA
OSUMWIÊNOG, ODNOSNO OPTU@ENOG I
USPJE[NO VO\EWE KRIVI^NOG POSTUPKA
1. Zajedni~ke odredbe
^lan 180.
Vrste mjera
(1) Mjere koje se mogu preduzeti prema optuènom za
obezbje|ewe wegovog prisustva i za uspje{no vo|ewe
krivi~nog postupka su poziv, dovo|ewe, zabrana
napu{tawa boravi{ta, jemstvo i pritvor.
(2) Prilikom odlu~ivawa koju }e od navedenih mjera
primjeniti, nadle`ni organ pridràva}e se uslova
odre|enih za primjenu pojedinih mjera, vode}i ra~una da
se ne primjewuje teà mjera ako se ista svrha moè
posti}i blaòm mjerom.
(3) Ove mjere ukinu}e se i po slu`benoj du`nosti
odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno
zamieni}e se drugom blaòm mjerom kad za to nastupe
uslovi.
(4) Odredbe ove glave shodno se primjewuju i na
osumwi~enog.
2. Poziv
^lan 175.
Vje{ta~ewe poslovnih kwiga
(1) Kad je potrebno da se preduzme vje{ta~ewe
poslovnih kwiga, organ pred kojim se vodi postupak
duàn je vje{tacima nazna~iti u kom pravcu i u kom
obimu treba vr{iti vje{ta~ewe i koje ~iwenice i okolnosti treba utvrditi.
(2) Ako je za preduzimawe vje{ta~ewa poslovnih
kwiga preduze}a, drugih pravnih lica ili samostalnog
privrednika nu`no da se prethodno sredi wihovo
kwigovodstvo, tro{kovi oko sre|ivawa kwigovodstva
padaju na wihov teret.
(3) Naredbu o sre|ivawu kwigovodstva donosi organ
koji vodi postupak, na osnovu obrazloènog pismenog
izvje{taja vje{taka kojem je nare|eno vje{ta~ewe
poslovnih kwiga. U naredbi }e se nazna~iti i iznos koji
je pravno lice, odnosno samostalni privrednik duàn
poloìti organu koji vodi postupak kao predujam za
tro{kove oko sre|ivawa kwigovodstva.
(4) Naplata tro{kova, ukoliko wihov iznos nije bio
predujmqen, vr{i se u korist organa koji je unaprijed
isplatio tro{kove i nagradu vje{tacima.
^lan 181.
Dostavqawe i sadràj poziva
(1) Prisustvo optuènog pri izvr{ewu radwi u
krivi~nom postupku osigurava se wegovim pozivawem.
Poziv optuènom upu}uje sud.
(2) Pozivawe se vr{i dostavqawem zatvorenog pismenog poziva koji sadrì: naziv organa koji poziva, ime
i prezime optuènog, naziv krivi~nog djela koje mu se
stavqa na teret, mjesto gdje optuèni ima da do|e, dan i
~as kad treba da do|e, ozna~ewe da se poziva u svojstvu
optuènog i upozorewe da }e u slu~aju nedolaska biti
prinudno doveden, da je duàn odmah obavijestiti
tuìoca, odnosno sud o promjeni adrese, kao i o namjeri
da promijeni boravi{te i slu`beni pe~at i potpis
tuìoca, odnosno sudije koji poziva.
(3) Kad se osumwi~eni, odnosno optuèni prvi put
poziva, pou~i}e se u pozivu o pravu da uzme branioca i
da branilac moè biti prisutan wegovom ispitivawu.
(4) Kad se osumwi~eni prvi put poziva, pou~i}e se u
pozivu o wegovim pravima u skladu sa ~lanom 142. ovog
zakona. Do podizawa optu`nice poziv osumwi~enom
upu}uje tuìlac.
(5) Ako osumwi~eni, odnosno optuèni nije u stawu
odazvati se pozivu usqed bolesti ili druge neotklowive
smetwe, ispita}e se u mjestu gdje se nalazi ili }e se osigurati wegov prevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje
se radwa preduzima.
^lan 176.
Obavqawe analize dezoksiribonukleinske
kiseline
Analizu dezoksiribonukleinske kiseline (u daqem
tekstu: DNK) moè obavqati iskqu~ivo institucija
specijalizovana za tu vrstu vje{ta~ewa.
^lan 177.
Kada se vr{i analiza DNK
Analiza DNK moè se vr{iti ukoliko je to neophodno potrebno za odre|ivawe identiteta ili ~iwenica da
li tragovi materija koji su otkriveni poti~u od
osumwi~enog, odnosno optuènog ili o{te}enog.
79
3. Dovo|ewe
5. Jemstvo
^lan 184.
Uslovi za odre|ivawe jemstva
Osumwi~eni, odnosno optuèni kojem se pritvor ima
odrediti ili mu je ve} odre|en samo zbog bojazni da }e
pobje}i moè se ostaviti na slobodi, odnosno moè se
pustiti na slobodu ako on li~no ili ko drugi za wega
pruì jemstvo da do kraja krivi~nog postupka ne}e
pobje}i, a sam osumwi~eni, odnosno optuèni obe}a da se
ne}e kriti i da bez odobrewa ne}e napustiti svoje
boravi{te.
^lan 182.
Naredba za dovo|ewe
(1) Naredbu da se osumwi~eni, odnosno optuèni
dovede moè izdati sud ako je doneseno rje{ewe o
pritvoru ili ako uredno pozvani optuèni ne do|e, a
svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo
izvr{iti uredno dostavqawe poziva, a iz okolnosti
o~igledno proizlazi da optuèni izbjegava prijem poziva.
(2) Izuzetno, u hitnim slu~ajevima, naredbu iz stava
1. ovog ~lana moè izdati i tuìlac - ukoliko uredno
pozvani osumwi~eni ne do|e, a svoj izostanak ne opravda.
(3) Naredbu za dovo|ewe izvr{ava sudska policija.
(4) Naredba za dovo|ewe izdaje se pismeno. Naredba
sadrì: ime i prezime optuènog koji se ima dovesti,
naziv krivi~nog djela koje mu se stavqa na teret uz
navo|ewe odredbe Krivi~nog zakona, razlog zbog koga se
nare|uje dovo|ewe, slu`beni pe~at i potpis sudije koji
nare|uje dovo|ewe.
(5) Lice kome je povjereno izvr{ewe naredbe predaje
naredbu osumwi~enom, odnosno optuènom i poziva ga da
s wim po|e. Ako osumwi~eni, odnosno optuèni to odbije, dove{}e ga prinudno.
4. Zabrana napu{tawa boravi{ta
^lan 185.
Sadràj jemstva
(1) Jemstvo uvijek glasi na nov~ani iznos koji se
odre|uje s obzirom na teìnu krivi~nog djela, li~ne i
porodi~ne prilike osumwi~enog, odnosno optuènog i
imovno stawe lica koje daje jemstvo.
(2) Jemstvo se sastoji u polagawu gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih
stvari ve}e vrijednosti koje se lako mogu unov~iti i
~uvati ili u stavqawu hipoteke za iznos jemstva na
nepokretna dobra lica koje daje jemstvo ili u li~noj
obavezi jednog ili vi{e gra|ana da }e u slu~aju bjekstva
optuènog platiti utvr|eni iznos jemstva.
(3) Lice koje daje jemstvo mora dostaviti dokaze o
svom imovnom stawu, porijeklu imovine, vlasni{tvu i
posjedu nad imovinom koja se daje kao jemstvo.
(4) Ako optuèni pobjegne, rje{ewem }e se odrediti
da je vrijednost data kao jemstvo, prihod buxeta
Republike Srpske.
^lan 183.
Mjere zabrane
(1) Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi
osumwi~eni, odnosno optuèni mogao pobje}i, sakriti
se, oti}i u nepoznato mjesto ili u inostranstvo, sud mu
moè obrazloènim rje{ewem zabraniti da bez odobrewa napusti mjesto boravi{ta.
(2) Uz mjeru iz stava 1. ovog ~lana osumwi~enom,
odnosno optuènom moè biti zabraweno posje}ivawe
odre|enih mjesta ili sastajawe sa odre|enim licima ili
naloèno da se povremeno javqa odre|enom dràvnom
organu ili privremeno oduzeti putna isprava ili
voza~ka dozvola, kao i zabraweno preduzimawe
odre|enih poslovnih aktivnosti.
(3) Mjerama iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne moè se
ograni~iti pravo osumwi~enog, odnosno optuènog da
kontaktira sa svojim braniocem.
(4) Osumwi~eni, odnosno optuèni }e se u rje{ewu o
izricawu mjera iz st. 1. i 2. ovog ~lana upozoriti da se
protiv wega moè odrediti pritvor ako prekr{i
izre~ene zabrane.
(5) U toku istrage mjere iz st. 1. i 2. ovog ~lana
odre|uje i ukida sudija za prethodni postupak, poslije
podizawa optu`nice - sudija za prethodno saslu{awe, a
nakon dostavqawa predmeta sudiji, odnosno vije}u u
svrhu zakazivawa glavnog pretresa - taj sudija, odnosno
predsjednik vije}a.
(6) Mjere iz st. 1. i 2. ovog ~lana mogu trajati dok za
to postoji potreba, a najduè do pravnosna`nosti presude. Sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za
prethodno saslu{awe ili sudija, odnosno predsjednik
vije}a duàn je da svaka dva mjeseca ispita da li je primjewena mjera jo{ potrebna.
(7) Protiv rje{ewa kojim se odre|uju, produàvaju
ili ukidaju mjere iz st. 1. i 2. ovog ~lana stranke mogu
izjaviti àlbu, a tuìlac i protiv rje{ewa kojim je
wegov prijedlog za primjenu mjere odbijen. O àlbi
odlu~uje vije}e iz ~lana 24. stav 5. ovog zakona u roku od
tri dana od dana prijema àlbe. @alba ne zadràva
izvr{ewe rje{ewa.
^lan 186.
Prestanak jemstva
(1) Osumwi~eni, odnosno optuèni }e se i pored
datog jemstva staviti u pritvor ako na uredan poziv ne
do|e, a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo
ili ako se protiv wega, po{to je ostavqen na slobodi,
pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, jemstvo se ukida.
Poloèni nov~ani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili druge pokretne stvari vra}aju se, a hipoteka se skida. Na isti na~in }e se postupiti i kad se
krivi~ni postupak pravnosna`no dovr{i rje{ewem o
obustavi postupka ili presudom.
(3) Ako je presudom izre~ena kazna zatvora, jemstvo se
ukida tek kad osu|eni po~ne izdràvati kaznu.
^lan 187.
Rje{ewe o jemstvu
U toku istrage rje{ewe o jemstvu i o wegovom ukidawu donosi sudija za prethodni postupak, poslije
podizawa optu`nice - sudija za prethodno saslu{awe, a
nakon dostavqawa predmeta sudiji, odnosno vije}u u
svrhu zakazivawa glavnog pretresa, taj sudija, odnosno
predsjednik vije}a. Rje{ewe kojim se odre|uje jemstvo i
rje{ewe kojim se jemstvo ukida donosi se po saslu{awu
tuìoca.
6. Pritvor
^lan 188.
Odre|ivawe pritvora
(1) Pritvor se moè odrediti samo pod uslovima
predvi|enim u ovom zakonu i samo ako se ista svrha ne
moè ostvariti drugom mjerom.
(2) Trajawe pritvora mora biti svedeno na najkra}e
nu`no vrijeme. Du`nost je svih organa koji u~estvuju u
krivi~nom postupku i organa koji im pruàju pravnu
pomo} da postupaju s posebnom hitnosti, ako se
osumwi~eni, odnosno optuèni nalazi u pritvoru.
80
(3) U toku cijelog postupka pritvor }e se ukinuti

~im prestanu razlozi na osnovu kojih je bio odre|en i
pritvoreno lice odmah pustiti na slobodu.
(6) U slu~ajevima iz st. 4. i 5. ovog ~lana, vije}e koje

odlu~uje o àlbi du`no je donijeti odluku u roku od 48
~asova.
^lan 189.
Razlozi za pritvor
(1) Ako postoji osnovana sumwa da je odre|eno lice
u~inilo krivi~no djelo, pritvor se protiv tog lica
moè odrediti:
a) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje
ukazuju na opasnost od bjekstva,
b) ako postoji osnovana bojazan da }e uni{titi,
sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili
tragove va`ne za krivi~ni postupak ili ako naro~ite
okolnosti ukazuju da }e ometati krivi~ni postupak uticajem na svjedoke, sau~esnike ili prikriva~e,
v) ako naro~ite okolnosti opravdavaju bojazan da }e
ponoviti krivi~no djelo ili da }e dovr{iti poku{ano
krivi~no djelo ili da }e u~initi krivi~no djelo kojim
prijeti, a za ta krivi~na djela moè se izre}i kazna
zatvora pet godina ili teà kazna,
g) ako je u pitawu krivi~no djelo za koje se moè
izre}i kazna zatvora 10 godina ili teà kazna, a usqed
na~ina izvr{ewa ili posqedica krivi~nog djela
odre|ivawe pritvora neophodno je za sigurnost gra|ana
ili imovine. U slu~aju kada se radi o krivi~nom djelu
terorizma, smatra se da postoji pretpostavka koja se
moè pobijati, da je ugroèna sigurnost gra|ana i
imovine.
(2) U slu~aju iz ta~ke b) stav 1. ovog ~lana, pritvor }e
se ukinuti ~im se obezbijede dokazi zbog kojih je pritvor
odre|en.
^lan 192.
Trajawe pritvora u istrazi
(1) Prije dono{ewa rje{ewa o odre|ivawu pritvora
sudija za prethodni postupak }e preispitati osnovanost
zahtjeva za odre|ivawe pritvora. Po rje{ewu sudije za
prethodni postupak, pritvor moè trajati najduè
mjesec dana od dana li{ewa slobode. Poslije tog roka
osumwi~eni se moè zadràti u pritvoru samo na osnovu
rje{ewa o produèwu pritvora.
(2) Pritvor se po odluci vije}a (~lan 24. stav 5.), na
obrazloèn prijedlog tuìoca, moè produìti najvi{e
za dva mjeseca. Protiv rje{ewa vije}a dozvoqena je
àlba koja ne zadràva izvr{ewe.
(3) Ako se postupak vodi za krivi~no djelo za koje se
moè izre}i kazna zatvora 10 godina ili teà kazna i
ako postoje naro~ito va`ni razlozi, pritvor se moè,
odlukom Vrhovnog suda Republike Srpske, produìti, na
obrazloèni prijedlog tuìoca, za najvi{e jo{ tri
mjeseca. Protiv ovog rje{ewa dopu{tena je àlba koja ne
zadràva izvr{ewe rje{ewa. O àlbi odlu~uje vije}e
Vrhovnog suda u drugom sastavu.
(4) Ako se do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog ~lana
ne potvrdi optu`nica, osumwi~eni }e se pustiti na slobodu.
^lan 193.
Ukidawe pritvora
(1) U toku istrage, prije isteka roka trajawa pritvora, sudija za prethodni postupak moè ukinuti pritvor
po prethodnom saslu{awu tuìoca. Protiv tog rje{ewa
tuìlac moè izjaviti àlbu vije}u iz ~lana 24. stav 5.
ovog zakona, koje je du`no donijeti odluku u roku od 48
~asova.
(2) Protiv rje{ewa kojim se odbija prijedlog za ukidawe pritvora àlba nije dopu{tena.
^lan 190.
Op{te pravo zadràvawa
Lice zate~eno na izvr{ewu krivi~nog djela svako
moè zadràti. Lice koje je zadràno mora se odmah predati sudu, tuìocu ili najblièm policijskom organu, a
ako se to ne moè u~initi - mora se odmah obavijestiti
jedan od tih organa.
^lan 194.
Pritvor nakon potvr|ivawa optu`nice
(1) Pritvor se moè odrediti, produìti ili ukinuti i nakon potvr|ivawa optu`nice. Kontrola opravdanosti pritvora se vr{i po isteku svaka dva mjeseca od
dana dono{ewa posqedweg rje{ewa o pritvoru. @alba
protiv ovog rje{ewa ne zadràva wegovo izvr{ewe.
(2) Nakon potvr|ivawa optu`nice, pritvor moè
trajati najduè jednu godinu. Ako za to vrijeme ne bude
izre~ena prvostepena presuda, pritvor }e se ukinuti i
optuèni pustiti na slobodu.
(3) Poslije izricawa prvostepene presude, pritvor
moè trajati najduè jo{ {est mjeseci. Ako za to vrijeme
ne bude izre~ena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preina~uje ili potvr|uje, pritvor }e biti
ukinut i optuèni pu{ten na slobodu. Ako u roku od
{est mjeseci bude donesena drugostepena odluka kojom se
prvostepena presuda ukida, pritvor moè trajati
najduè jo{ jednu godinu od dono{ewa te drugostepene
odluke.
(4) Pritvor se uvijek ukida istekom izre~ene kazne.
^lan 191.
Nadle`nost za odre|ivawe pritvora
(1) Pritvor odre|uje rje{ewem sud na prijedlog
tuìoca.
(2) Rje{ewe o pritvoru sadrì: ime i prezime lica
koje se li{ava slobode, krivi~no djelo za koje se
okrivquje, zakonski osnov za pritvor, obrazloèwe,
pouku o pravu na àlbu, slu`beni pe~at i potpis sudije
koji odre|uje pritvor.
(3) Rje{ewe o pritvoru predaje se licu na koje se
odnosi u ~asu pritvarawa. U spisima se mora nazna~iti
~as predaje rje{ewa.
(4) Protiv rje{ewa o pritvoru pritvoreno lice
moè se àliti vije}u (~lan 24. stav 5.) u roku od 24 ~asa
od ~asa prijema rje{ewa. Ako se pritvoreno lice prvi
put ispituje po isteku ovog roka, moè izjaviti àlbu
prilikom tog ispitivawa. @alba s prepisom zapisnika
o ispitivawu, ako je pritvoreno lice ispitano i
rje{ewe o pritvoru dostavqaju se odmah vije}u. @alba ne
(5) Ako sudija za prethodni postupak, odnosno sudija
za prethodno saslu{awe ne prihvati prijedlog tuìoca
o odre|ivawu pritvora, zatraì}e da o tome odlu~i
vije}e (~lan 24. stav 5). Protiv rje{ewa vije}a kojim se
odre|uje pritvor pritvoreno lice moè izjaviti àlbu,
koja ne zadràva izvr{ewe rje{ewa. U pogledu predaje
rje{ewa i podno{ewa àlbe primjewuju se odredbe st. 3.
i 4. ovog ~lana.
^lan 195.
Odre|ivawe pritvora nakon izricawa presude
(1) Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, sud }e
optuènom odrediti pritvor, odnosno pritvor }e se
produìti ako postoje razlozi iz ~lana 189. stav 1. ta~.
a), v) i g) ovog zakona, a optuènom koji se nalazi u
pritvoru ukinu}e pritvor ako za pritvor vi{e ne posto81
je razlozi zbog kojih je bio odre|en. U ovom slu~aju

donosi se posebno rje{ewe, a àlba protiv rje{ewa ne
zadràva wegovo ivr{ewe.
(2) Pritvor }e se ukinuti ako je optuèni oslobo|en
od optu`be ili je optu`ba odbijena ili ako je ogla{en
krivim, a oslobo|en od kazne ili je osu|en samo na
nov~anu kaznu ili je uslovno osu|en ili je zbog
ura~unavawa pritvora kaznu ve} izdrào.
(3) Pritvor koji je odre|en ili produèn po odredbama stava 1. ovog ~lana moè trajati do
pravnosna`nosti presude, ali najduè dok ne istekne
vrijeme trajawa kazne izre~ene u prvostepenoj presudi.
(4) Na zahtjev optuènog, koji se poslije izricawa
kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè optuènog rje{ewem uputiti u
ustanovu za izdràvawe kazne i prije pravnosna`nosti
presude.
produèwe i ukidawe pritvora, rad i pona{awe

pritvorenika, izre~ene disciplinske mjere i sl.
(4) Evidenciju o pritvorenicima vodi Ministarstvo
pravde Republike Srpske.
^lan 199.
Smje{taj pritvorenika
Pritvorenici se smje{taju u prostorije odgovaraju}e
veli~ine koje odgovaraju potrebnim zdravstvenim
uslovima. U istu prostoriju ne smiju biti smje{tena
lica razli~itog pola. U pravilu, pritvorenici se ne}e
smjestiti u istu prostoriju s licima koja izdràvaju
kaznu zatvora. Pritvorenik se ne}e smjestiti zajedno s
licima koja bi na wega mogla {tetno djelovati ili s
licima s kojima bi druèwe moglo {tetno uticati na
vo|ewe postupka.
^lan 200.
Posebna prava pritvorenika
(1) Pritvorenici imaju pravo na osmo~asovni
neprekidni odmor u vremenu od 24 ~asa. Wima }e se osigurati kretawe na otvorenom prostoru najmawe dva ~asa
dnevno.
(2) Pritvorenik smije kod sebe imati predmete za
li~nu upotrebu, higijenske potrep{tine, o svom tro{ku
nabavqati kwige, novine i drugu {tampu, te imati druge
predmete u koli~ini i veli~ini koja ne ometa boravak u
prostoriji i ne remeti ku}ni red. Prilikom prijema u
pritvor od pritvorenika }e se prilikom li~nog pretresa oduzeti predmeti u vezi s krivi~nim djelom, a ostali
predmeti koje pritvorenik ne smije imati u pritvoru
prema wegovoj }e se uputi pohraniti i ~uvati ili predati licu koje odredi pritvorenik.
^lan 196.
Li{ewe slobode od strane policijskog organa
i zadràvawe
(1) Policijski organ moè lice li{iti slobode ako
postoje osnovi sumwe da je to lice po~inilo krivi~no
djelo i ako postoji ma koji razlog predvi|en u ~lanu 189.
ovog zakona, ali je duàn da takvo lice bez odlagawa, a
najkasnije u roku od 24 ~asa sprovede tuìocu. Prilikom
dovo|ewa, policijski organ }e obavijestiti tuìoca o
razlozima i o vremenu li{ewa slobode. Upotreba sile
dozvoqena je samo u skladu sa zakonom.
(2) Lice li{eno slobode mora biti pou~eno u skladu
sa ~lanom 5. ovog zakona.
(3) Ako lice li{eno slobode ne bude sprovedeno
tuìocu u roku iz stava 1. ovog ~lana, pusti}e se na slobodu.
(4) Tuìlac je duàn takvo lice ispitati bez odlagawa, a najkasnije u roku od 24 ~asa i u tom roku odlu~iti
da li }e lice li{eno slobode pustiti na slobodu ili
sudiji za prethodni postupak staviti zahtjev za
odre|ivawe pritvora. Sudija za prethodni postupak }e
odmah, a najkasnije u roku od 24 ~asa donijeti odluku o
odre|ivawu pritvora ili o pu{tawu na slobodu.
(5) Ako sudija za prethodni postupak ne prihvati
prijedlog za odre|ivawe pritvora, postupi}e u skladu s
~lanom 191. stav 5. ovog zakona.
7. Izvr{ewe pritvora i postupawe
s pritvorenicima
^lan 201.
Pravo na komunikaciju pritvorenika sa spoqnim
svijetom i braniocem
(1) Po odobrewu sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno saslu{awe i pod wegovim nadzorom ili nadzorom lica koje on odredi, pritvorenika
imaju pravo posje}ivati, u okviru ku}nog reda, bra~ni,
odnosno vanbra~ni drug i wegovi srodnici, a na wegov
zahtjev - qekar i druga lica. Pojedine posjete se mogu
zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati {teta za
vo|ewe postupka.
(2) Sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za
prethodno saslu{awe }e odobriti konzularnom
slu`beniku strane zemqe posjetu pritvoreniku koji je
dràvqanin te zemqe, u skladu s ku}nim redom pritvora.
(3) Pritvorenik se smije dopisivati s licima izvan
zatvora sa znawem i pod nadzorom sudije za prethodni
postupak, odnosno sudije za prethodno saslu{awe i sudije, odnosno predsjednika vije}a. Pritvoreniku se moè
zabraniti slawe i primawe pisama i drugih po{iqaka,
ali ne i slawe molbe, pritu`be ili àlbe.
(4) Pritvorenik ne moè koristiti mobitel, ali ima
pravo, u skladu s ku}nim redom, a pod nadzorom uprave
pritvora, o svom tro{ku obavqati telefonske razgovore. Uprava pritvora u tu svrhu pritvorenicima obezbje|uje potreban broj javnih telefonskih prikqu~aka.
Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno
saslu{awe, sudija ili predsjednik vije}a mogu zbog
razloga sigurnosti ili postojawa nekog od razloga iz
~lana 189. stav 1. ta~. a) do v) ovog zakona, rje{ewem
ograni~iti ili zabraniti pritvoreniku kori{}ewe
telefona.
(5) Pritvorenik ima pravo slobodne i neometane veze
s braniocem.
^lan 197.
Op{ta odredba
Pritvor se izvr{ava u ustanovama koje su za tu namjenu odre|ene zakonom.
^lan 198.
Prava i slobode pritvorenika i podaci
o pritvorenicima
(1) Pritvor se izvr{ava na na~in da se ne vrije|a
li~nost i dostojanstvo pritvorenika. Ovla{}ena lica
sudske policije i straè ustanove pri izvr{avawu
pritvora smiju upotrijebiti prinudna sredstva samo u
slu~ajevima odre|enim zakonom.
(2) Prava i slobode pritvorenika mogu biti
ograni~eni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari svrha
radi koje je odre|en pritvor, sprije~i bjekstvo
pritvorenika, sprije~i izvr{ewe krivi~nog djela i otkloni opasnost po ìvot i zdravqe qudi.
(3) Uprava ustanove prikupqa, obra|uje i pohrawuje
podatke o pritvorenicima koji se odnose na identitet
pritvorenika i wihovo psihofizi~ko stawe, trajawe,
82
^lan 202.
Disciplinski prestupi pritvorenika
(1) Za disciplinske prestupe pritvorenika sudija za
prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno
saslu{awe, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè, na
prijedlog upravnika ustanove, izre}i disciplinsku
kaznu ograni~ewa posjeta i dopisivawa. To se
ograni~ewe ne odnosi na komunikaciju pritvorenika s
braniocem ili susrete s konzularnim slu`benikom.
(2) Disciplinski prestupi koji predstavqaju teè
povrede su:
a) fizi~ki napadi na druge pritvorenike, zaposlene
ili slu`bena lica, odnosno wihovo vrije|awe,
b) izra|ivawe, primawe, uno{ewe i krijum~arewe
predmeta za napad ili bjekstvo,
v) uno{ewe u ustanovu ili pripremawe u ustanovi
opojnih sredstava ili alkohola,
g) povrede propisa o za{titi na radu i
protivpoàrnoj za{titi, kao i o spre~avawu posqedica
prirodnih nepogoda,
d) namjerno prouzrokovawe ve}e materijalne {tete,
|) nedoli~no pona{awe pred drugim pritvorenicima
ili slu`benim licima.
(3) Protiv rje{ewa o disciplinskoj kazni
dopu{tena je àlba vije}u iz ~lana 24. stav 5. ovog zakona
u roku od 24 ~asa. @alba ne zadràva izvr{ewe rje{ewa.
(4) O primjeni prinudnih mjera prema pritvoreniku
uprava ustanove }e, bez odlagawa, izvijestiti nadle`ni
sud.
(2) Za krivi~na djela za koja se goni po prijedlogu

o{te}enog, prijedlog se podnosi nadle`nom tuìocu u
roku od tri mjeseca od dana kad je o{te}eni saznao za
krivi~no djelo i u~inioca.
^lan 206.
Posebni uslovi za krivi~no gowewe
(1) U slu~aju kada je krivi~no djelo izvr{eno van teritorije Bosne i Hercegovine, tuìlac moè preduzeti
krivi~no gowewe ako je to krivi~no djelo propisano u
zakonu Republike Srpske.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana tuìlac }e preduzeti krivi~no gowewe samo u slu~aju ako je izvr{eno
djelo propisano kao krivi~no djelo i po zakonu dràve
na ~ijoj je teritoriji krivi~no djelo izvr{eno. Ni u tom
slu~aju krivi~no gowewe se ne}e preduzeti ako se po
zakonu te dràve krivi~no gowewe preduzima po zahtjevu
o{te}enog, a takav zahtjev nije podnesen.
(3) Tuìlac moè preduzeti krivi~no gowewe bez
obzira na zakon dràve na ~ijoj je teritoriji krivi~no
djelo izvr{eno, u slu~aju da se radi o krivi~nom djelu
prema pravilima me|unarodnog prava.
^lan 207.
Obustava postupka u slu~aju smrti osumwi~enog,
odnosno optuènog
Kada se u toku krivi~nog postupka utvrdi da je
osumwi~eni, odnosno optuèni umro, postupak }e se
obustaviti.
^lan 208.
Postupak u slu~aju neura~unqivosti osumwi~enog,
odnosno optuènog
Ako se u toku postupka utvrdi da je osumwi~eni,
odnosno optuèni u vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela
bio neura~unqiv, sud donosi odgovaraju}u odluku sa
~lanom 400. ovog zakona. Ako se osumwi~eni, odnosno
optuèni nalazi u pritvoru ili u psihijatrijskoj
ustanovi, ne}e se pustiti na slobodu ve} }e sud donijeti
rje{ewe o wegovom privremenom zadràvawu u trajawu
do 30 dana od dana dono{ewa rje{ewa.
^lan 203.
Nadzor nad izvr{ewem pritvora
(1) Nadzor nad izvr{ewem pritvora obavqa predsjednik nadle`nog suda.
(2) Predsjednik nadle`nog suda ili sudija kojeg on
odredi duàn je najmawe jednom u 15 dana obi}i
pritvorenike i ako na|e da je to potrebno, i bez prisutnosti sudskog policajca, obavijestiti se kako se
pritvorenici hrane, kako zadovoqavaju ostale potrebe i
kako se s wima postupa. Predsjednik suda, odnosno sudija kojeg on odredi, duàn je preduzeti potrebne mjere da
se otklone nepravilnosti uo~ene pri obilasku ustanove.
Predsjednik suda ne moè odrediti da sudija za prethodni postupak umjesto wega obavqa nadzor nad
izvr{avawem pritvora.
(3) Predsjednik suda, sudija za prethodni postupak
ili sudija, odnosno predsjednik vije}a, nezavisno o nadzoru iz stava 2. ovog ~lana, mogu u svako doba obilaziti
pritvorenike, s wima razgovarati i od wih primati
pritu`be.
^lan 209.
Du{evno oboqewe osumwi~enog, odnosno optuènog
u toku postupka
Kad se u toku krivi~nog postupka utvrdi da je
osumwi~eni, odnosno optuèni poslije izvr{enog
krivi~nog djela obolio od kakvog trajnog du{evnog oboqewa, rje{ewem }e se prekinuti krivi~ni postupak
(~lan 399. ovog zakona).
OSTALE ODREDBE
^lan 210.
Ka`wavawe za odugovla~ewe postupka
(1) Sud moè u toku postupka kazniti nov~anom
kaznom do 5 000 KM tuìoca, branioca, punomo}nika
ili zakonskog zastupnika i o{te}enog, ako su wihovi
postupci o~igledno upravqeni na odugovla~ewe
krivi~nog postupka.
(2) O ka`wavawu tuìoca obavijesti}e se Visoko
sudsko i tuìla~ko vije}e Republike Srpske, a o
ka`wavawu advokata - nadle`na advokatska komora.
^lan 205.
Odobrewe za gowewe u~inilaca i gowewe
po prijedlogu
(1) Kada je ovim zakonom odre|eno da je za gowewe
pojedinih krivi~nih djela potrebno prethodno
odobrewe nadle`nog dràvnog organa, tuìlac ne moè
sprovesti istragu niti podi}i optu`nicu, ako ne podnese dokaz da je odobrewe dato.
^lan 211.
Primjena pravila me|unarodnog prava
(1) U pogledu iskqu~ewa krivi~nog gowewa za lica
koja uìvaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini,
vaè pravila me|unarodnog prava.
(2) U slu~aju sumwe da li se radi o tim licima, sud }e
se za obja{wewe obratiti Ministarstvu pravde
Republike Srpske.
^lan 204.
Ku}ni red u ustanovama za izdràvawe pritvora
Ministar pravde Republike Srpske propisa}e ku}ni
red u ustanovama za izdràvawe pritvora kojim }e se
pobliè urediti izvr{avawe pritvora u skladu s odredbama ovog zakona.
Glava XVII
83
^lan 212.
Privremeno oduzimawe voza~ke dozvole
(1) Ako se postupak vodi zbog krivi~nog djela
ugroàvawa javnog saobra}aja, sud moè osumwi~enom,
odnosno optuènom oduzeti voza~ku dozvolu za vrijeme
dok postupak traje.
(2) U hitnim slu~ajevima tuìlac moè odrediti
mjeru iz stava 1. ovog ~lana o ~emu odmah obavje{tava
sudiju za prethodni postupak koji moè u roku od 72 ~asa
donijeti rje{ewe o privremenom oduzimawu voza~ke
dozvole. U slu~aju da sudija za prethodni postupak ne
donese rje{ewe o privremenom oduzimawu voza~ke dozvole, tuìlac }e voza~ku dozvolu vratiti osumwi~enom.
(3) Voza~ka dozvola }e se vratiti osumwi~enom,
odnosno optuènom i prije zavr{etka krivi~nog postupka ako se moè opravdano zakqu~iti da su prestali
razlozi za weno oduzimawe.
(4) Protiv rje{ewa donesenog u smislu st. 1. i 2. ovog
~lana dopu{tena je àlba, koja ne zadràva izvr{ewe
rje{ewa.
(5) Vrijeme za koje je voza~ka dozvola oduzeta
optuènom koji je na slobodi ura~una}e se u izre~enu
mjeru bezbjednosti zabrane upravqawa motornim
vozilom.
^lan 216.
Naredba o sprovo|ewu istrage
(1) Tuìlac nare|uje sprovo|ewe istrage ako postoje
osnovi sumwe da je izvr{eno krivi~no djelo.
(2) O sprovo|ewu istrage donosi se naredba, koja
sadrì: podatke o u~iniocu krivi~nog djela ukoliko su
poznati, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska
obiqe`ja krivi~nog djela, zakonski naziv krivi~nog
djela, okolnosti koje potvr|uju osnove sumwe za sprovo|ewe istrage i postoje}e dokaze. U naredbi tuìlac }e
navesti koje okolnosti treba istraìti i koje istra`ne
radwe treba preduzeti.
(3) Tuìlac ne}e narediti sprovo|ewe istrage ako je
iz prijave i prate}ih spisa o~igledno da prijavqeno
djelo nije krivi~no djelo, ako ne postoje osnovi sumwe da
je prijavqeno lica u~inilo krivi~no djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhva}eno amnestijom
ili pomilovawem ili ako postoje druge okolnosti koje
iskqu~uju krivi~no gowewe.
(4) O nesprovo|ewu istrage, kao i o razlozima za to,
tuìlac }e obavijestiti o{te}enog i podnosioca prijave u roku od tri dana. O{te}eni i podnosilac prijave
imaju pravo podnijeti pritu`bu u roku od osam dana
uredu tuìoca.
DIO DRUGI
^lan 217.
Sprovo|ewe istrage
(1) U toku sprovo|ewa istrage tuìlac moè preduzeti sve istra`ne radwe, ukqu~uju}i ispitivawe
osumwi~enog i saslu{awe o{te}enog i svjedoka, vr{ewe
uvi|aja i rekonstrukcije doga|aja, preduzimawe posebnih mjera koje obezbje|uju sigurnost svjedoka i informacija i nare|ivawe potrebnih vje{ta~ewa.
(2) O preduzetim istra`nim radwama sastavqa se
zapisnik u skladu sa ovim zakonikom.
TOK POSTUPKA
Glava XVIII
ISTRAGA
^lan 213.
Obaveza prijavqivawa krivi~nog djela
(1) Slu`bena i odgovorna lica u svim organima
vlasti u Republici Srpskoj, javnim preduze}ima i
ustanovama du`ni su da prijave krivi~na djela o kojima
su obavije{teni ili za koja saznaju na koji drugi na~in.
U takvim okolnostima, slu`beno i odgovorno lice }e
preduzeti mjere da bi se sa~uvali tragovi krivi~nog
djela, predmeti na kojima je ili pomo}u kojih je u~iweno
krivi~no djelo i drugi dokazi o wima i obavijesti}e o
tome, bez odlagawa, ovla{}eno slu`beno lice ili
tuìla{tvo.
(2) Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspita~i,
roditeqi, starateqi, usvojiteqi i druga lica koja su
ovla{}ena ili du`na da pruàju za{titu i pomo} maloqetnim licima, da vr{e nadzor, odgajawe i vaspitavawe
maloqetnika, a koji saznaju ili ocjene da postoji sumwa
da je maloqetno lice `rtva seksualnog, fizi~kog ili
nekog drugog zlostavqawa, du`ni su o toj sumwi odmah
obavijestiti ovla{}eno slu`beno lice ili tuìoca.
^lan 218.
Nadzor tuìoca nad radom ovla{}enih
slu`benih lica
(1) Ako postoje osnovi sumwe da je izvr{eno
krivi~no djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora preko pet godina, ovla{}eno slu`beno lice je du`no
odmah obavijestiti tuìoca i pod wegovim nadzorom
preduzeti potrebne mjere da se prona|e izvr{ilac
krivi~nog djela, da se sprije~i skrivawe ili bjekstvo
osumwi~enog ili sau~esnika, da se otkriju i sa~uvaju
tragovi krivi~nog djela i predmeti koji mogu posluìti
kao dokazi i da se prikupe sve informacije koje mogu
biti korisne u krivi~nom postupku.
krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana, ovla{}eno
slu`beno lice du`no je u slu~aju opasnosti od odlagawa
preduzeti neophodne radwe radi izvr{ewa zadataka iz
stava 1. ovog ~lana. Prilikom preduzimawa ovih radwi,
ovla{}eno slu`beno lice du`no je postupiti po ovom
zakonu. O svemu {to je preduzeto, ovla{}eno slu`beno
lice du`no je odmah obavijestiti tuìoca i dostaviti
prikupqene predmete koji mogu posluìti kao dokaz.
krivi~no djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, ovla{}eno slu`beno lice je du`no
obavijestiti tuìoca o svim raspoloìvim informacijama i istra`nim radwama koje je preduzelo najkasnije
tri dana od dana saznawa o postojawu osnova sumwe da je
krivi~no djelo u~iweno.
(4) U slu~ajevima iz st. 1. do 3. ovog ~lan tuìlac }e
donijeti naredbu o sprovo|ewe istrage ako to ocijeni
potrebnim.
^lan 214.
Prijavqivawe krivi~nog djela od strane gra|ana
(1) Gra|anin ima pravo prijaviti izvr{ewe
krivi~nog djela.
(2) Svako je duàn prijaviti izvr{ewe krivi~nog
djela kada neprijavqivawe krivi~nog djela predstavqa
krivi~no djelo.
^lan 215.
Podno{ewe prijave
(1) Prijava se podnosi tuìocu, pismeno ili usmeno.
(2) Ako se prijava podnosi usmeno, lice koje podnosi
prijavu upozori}e se na posqedice la`nog prijavqivawa. O usmenoj prijavi sastavi}e se zapisnik, a ako je
prijava saop{tena telefonom, sa~ini}e se slu`bena
zabiqe{ka.
(3) Ako je prijava podnesena sudu ili ovla{}enom
slu`benom licu, oni }e prijavu primiti i odmah i
dostaviti tuìocu.
84
^lan 219.
Uzimawe izjava i prikupqawe dokaza
(1) Radi izvr{ewa zadataka iz ~lana 216. ovog zakona,
ovla{}eno slu`beno lice moè: prikupqati potrebne
izjave od lica; izvr{iti potreban pregled prevoznih
sredstava, putnika i prtqaga; ograni~iti kretawe na
odre|enom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi
odre|ena radwa; preduzeti potrebne mjere u vezi sa
utvr|ivawem identiteta lica i predmeta; raspisati
potragu za licem i stvarima za kojima se traga; u prisustvu odgovornog lica pretraìti odre|ene objekte i
prostorije dràvnih organa, javnih preduze}a i ustanova; obaviti uvid u odre|enu wihovu dokumentaciju, kao i
preduzeti druge potrebne mjere i radwe. O ~iwenicama i
okolnostima koje su utvr|ene pri preduzimawu pojedinih radwi, kao i o predmetima koji su prona|eni ili
oduzeti, sastavi}e se zapisnik ili slu`bena zabiqe{ka.
(2) Pri prikupqawu izjava od lica, ovla{}eno
slu`beno lice moè izdati pismeni poziv licu da do|e u
slu`bene prostorije, pod uslovom da se u pozivu nazna~e
razlozi pozivawa. Lice ne mora dati nikakvu izjavu ili
odgovarati na pitawa koja mu ovla{}eno slu`beno lice
postavqa, osim davawa li~nih podataka, o ~emu }e ga
ovla{}eno slu`beno lice pou~iti.
(3) Prilikom prikupqawa izjava od lica, ovla{}eno
slu`beno lice }e postupiti u skladu sa ~lanom 142. ovog
zakona, odnosno u skladu sa ~lanom 150. ovog zakona. U
tom slu~aju se zapisnici o prikupqenim obavje{tewima
mogu upotrijebiti kao dokazi u krivi~nom postupku.
(4) Lice prema kome je primjewena neka od radwi ili
mjera iz ovog ~lana ima pravo da podnese pritu`bu
tuìocu u roku od tri dana. Tuìlac }e provjeriti osnovanost pritu`be i ako utvrdi da su se u preduzetim radwama ili mjerama stekla obiqe`ja krivi~nog djela ili
povreda radne obaveze, postupi}e prema pritu`bi u
skladu sa zakonom.
(5) Na osnovu prikupqenih izjava i dokaza koji su
otkriveni, ovla{}eno slu`beno lice sastavqa izvje{taj.
Uz izvje{taj se dostavqaju i predmeti, skice, fotografije, pribavqeni izvje{taji, spisi o preduzetim mjerama i
radwama, slu`bene zabele{ke, izjave i drugi materijali
koji mogu biti korisni za uspje{no vo|ewe postupka,
ukqu~uju}i sve ~iwenice i dokaze koji idu u korist
osumwi~enom. Ako ovla{}eno slu`beno lice poslije
podno{ewa izvje{taja sazna za nove ~iwenice, dokaze
ili tragove krivi~nog djela, du`no je prikupqati
potrebna obavje{tewa i izvje{taj o tome, kao dopunu
prethodnog izvje{taja, odmah predati tuìocu.
(6) Tuìlac moè prikupqati izjave i od lica koja se
nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivawa
drugih krivi~nih djela istog lica, wegovih sau~esnika
ili krivi~nih djela drugih u~inilaca.
(3) Ako je potrebno da se utvrdi od koga poti~u otisci prstiju na pojedinim predmetima, ovla{}eno
slu`beno lice moè uzimati otiske prstiju od lica za
koja postoji vjerovatno}a da su mogla do}i u dodir s tim
predmetima.
(4) Lice prema kome je preduzeta neka od radwi iz
ovog ~lana ima pravo da podnese pritu`bu tuìocu.
^lan 221.
Uvi|aj i vje{ta~ewe
Ovla{}eno slu`beno lice moè, izuzetno, nakon
obavje{tavawa tuìoca, izvr{iti uvi|aj i odrediti
potrebna vje{ta~ewa, osim obdukcije i ekshumacije
le{a. Ako je tuìlac prisutan na licu mjesta u toku
vr{ewa uvi|aja od strane ovla{}enih slu`benih lica,
moè traìti da ovla{}eno slu`beno lice izvr{i
odre|ene radwe koje on smatra neophodnim. Sve radwe
preduzete tokom uvi|aja moraju se dokumentovati i
detaqno obrazloìti kako u zapisniku, tako i u posebnom slu`benom izvje{taju.
^lan 222.
Obdukcija i ekshumacija
Ukoliko postoji sumwa ili je o~igledno da je smrt
prouzrokovana krivi~nim djelom ili je u vezi sa
izvr{ewem krivi~nog djela, tuìlac }e narediti
izvo|ewe obdukcije. Ako je le{ ve} zakopan, odredi}e se
ekshumacija u ciqu wegovog pregleda i obdukcije, o ~emu
}e tuìlac zatraìti naredbu od suda.
^lan 223.
Sudsko obezbje|ewe dokaza
(1) Kada je u interesu pravde da se svjedok saslu{a
kako bi se wegov iskaz koristio na glavnom pretresu
zato {to postoji mogu}nost da ne}e biti dostupan sudu za
vrijeme su|ewa, sudija za prethodni postupak moè, na
prijedlog stranaka ili branioca, narediti da se izjava
tog svjedoka uzme na posebnom saslu{awu. Saslu{awe }e
se sprovesti u skladu sa ~lanom 269. ovog zakona.
(2) Prije upotrebe izjave svjedoka iz stava 1. ovog
~lana, stranka, odnosno branilac koji traè da se izjava
uzme u obzir kao dokaz na glavnom pretresu, mora dokazati da je, i pored svih uloènih napora da se osigura
prisustvo svjedoka na glavnom pretresu, svjedok ostao
nedostupan. Ova izjava se ne moè koristiti ako je svjedok prisutan na glavnom pretresu.
(3) Ukoliko stranke ili branilac smatraju da }e
do}i do nestanka odre|enog dokaza, odnosno do
nemogu}nosti izvo|ewa takvog dokaza na glavnom pretresu, predloì}e sudiji za prethodni postupak preduzimawe neophodne radwe u ciqu obezbje|ewa dokaza. Ako
sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o preduzimawu radwe dokazivawa, obavijesti}e o tome
stranke i branioca.
(4) Ako sudija za prethodni postupak odbije prijedlog iz st. 1. i 3. ovog ~lana, donije}e rje{ewe protiv
kojeg se moè izjaviti àlba vije}u iz ~lana 24. stav 5.
ovog zakona.
^lan 220.
Zadràvawe na mjestu izvr{ewa krivi~nog djela
(1) Ovla{}eno slu`beno lice ima pravo da lica
zate~ena na mjestu izvr{ewa krivi~nog djela zadrì
radi prikupqawa obavje{tewa ako ta lica mogu dati
obavje{tewa va`na za krivi~ni postupak i o tome je
du`no obavijestiti tuìoca. Zadràvawe tih lica na
mjestu izvr{ewa krivi~nog djela ne moè trajati duè
od {est ~asova.
(2) Ovla{}eno slu`beno lice moè fotografisati i
uzimati otiske prstiju lica za koje postoje osnovi sumwe
da je izvr{ilo krivi~no djelo. Kada to doprinosi
efikasnosti postupka, ovla{}eno slu`beno lice moè
javno objaviti fotografiju tog lica, ali samo po
odobrewu tuìoca.
^lan 224.
Obustava istrage
(1) Tuìlac }e naredbom obustaviti istragu ukoliko
se ustanovi da:
a) djelo koje je u~inio osumwi~eni nije krivi~no
djelo,
b) nema dovoqno dokaza da je osumwi~eni u~inio
krivi~no djelo,
v) je djelo obuhva}eno amnestijom, pomilovawem ili
zastarom ili postoje druge smetwe koje iskqu~uju
krivi~no gowewe,
g) ako je osumwi~eni umro.
85
^lan 228.
Nadle`nost za odre|ivawe i trajawe
istra`nih radwi
(1) Istra`ne radwe iz ~lana 226. stav 2. ovog zakona
odre|uje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloèni prijedlog tuìoca, koji sadrì: podatke o licu
protiv koga se radwa preduzima, osnove sumwe iz st. 1.
ili 3. ovog zakona, razloge za weno preduzimawe i ostale
bitne okolnosti koje zahtijevaju preduzimawe radwi,
navo|ewe radwe koja se zahtijeva i na~in wenog
izvo|ewa, obim i trajawe radwe. Naredba sadrì iste
podatke kao i prijedlog tuìoca, kao i utvr|ivawe trajawa nare|ene radwe.
(2) Izuzetno, ako se pismena naredba ne moè dobiti
na vrijeme i ako postoji opasnost od odlagawa, moè se
zapo~eti sa izvr{avawem istra`ne radwe iz ~lana 226.
ovog zakona i na osnovu usmene naredbe sudije za prethodni postupak. Pismeni nalog sudije za prethodni postupak mora biti pribavqen u roku od 24 ~asa od izdavawa
usmene naredbe.
(3) Istra`ne radwe iz ta~. a), b), v), g) i e) stava 2.
~lana 226. ovog zakona mogu trajati najduè do mjesec
dana, a iz posebno va`nih razloga mogu se, na
obrazloèni prijedlog tuìoca, produìti za jo{
mjesec dana, s tim da mjere iz ta~. a), b) i v) mogu trajati
ukupno najduè {est mjeseci, a mjere iz ta~. g) i e) ukupno najduè tri mjeseca. Zahtjev za radwu iz ~lana 226.
stav 2. ta~ka |) ovog zakona se moè odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radwu protiv
istog lica mora sadràvati razloge koji opravdavaju
wenu upotrebu.
(4) Naredba sudije za prethodni postupak kao i prijedlog tuìoca iz stava 1. ovog ~lana ~uvaju se u posebnom omotu. Tuìlac i sudija za prethodni postupak }e
sastavqawem ili prepisom zapisnika bez navo|ewa
li~nih podataka prikrivenog istraìteqa i informatora ili na drugi odgovaraju}i na~in sprije~iti da
neovla{}ena lica, osumwi~eni i wegov branilac otkriju identitet prikrivenog istraìteqa i informatora.
(5) Sudija za prethodni postupak mora pismenim nalogom, bez odlagawa, obustaviti izvr{ewe preduzetih
radwi ako su prestali razlozi zbog kojih su radwe bile
odre|ene.
(6) Naredbu iz stava 1. ovog ~lana izvr{ava policijski organ. Preduze}a koja vr{e prenos informacija
du`na su tuìocu i policijskim organima omogu}iti
sprovo|ewe radwi iz ~lana 226. stav 2. ta~ka a) ovog
zakona.
(2) O obustavi istrage tuìlac }e obavijestiti

o{te}enog koji ima prava predvi|ena u ~lanu 216. stav 4.
ovog zakona.
(3) Tuìlac, u slu~ajevima iz stava 1. ta~ka b) ovog
~lana moè ponovo otvoriti istragu ako se dobiju
dodatne informacije koje pruàju dovoqno razloga za
vjerovawe da je osumwi~eni po~inio krivi~no djelo.
^lan 225.
Okon~awe istrage
(1) Tuìlac okon~ava istragu kad na|e da je stawe
stvari dovoqno razja{weno da se moè podi}i
optu`nica. Okon~awe istrage }e se zabiqeìti u spisu.
(2) Prije okon~awa istrage tuìlac }e saslu{ati
osumwi~enog, ukoliko ranije nije bio saslu{an.
(3) Ako se istraga ne zavr{i u roku od {est mjeseci
od dono{ewa naredbe o sprovo|ewu istrage, potrebne
mjere da bi se istraga okon~ala, preduze}e kolegij
tuìla{tva.
Glava XIX
POSEBNE ISTRA@NE RADWE
^lan 226.
Vrste posebnih istra`nih radwi i uslovi
za wihovu primjenu
(1) Protiv lica za koje postoje osnovi sumwe da je
samo ili zajedno s drugim licima u~estvovalo ili
u~estvuje u izvr{ewu krivi~nog djela iz ~lana 227. ovog
zakona mogu se odrediti posebne istra`ne radwe, ako se
na drugi na~in ne mogu pribaviti dokazi ili bi wihovo
pribavqawe bilo povezano s nesrazmjernim te{ko}ama.
(2) Istra`ne radwe iz stava 1. ovog ~lana su:
a) nadzor i tehni~ko snimawe telekomunikacija,
b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko
sravwewe podataka,
v) nadzor i tehni~ko snimawe prostorija,
g) tajno pra}ewe i tehni~ko snimawe lica i predmeta,
d) prikriveni istraìteq,
|) simulovani otkup predmeta i simulovano davawe
potkupnine,
e) nadzirani prevoz i isporuka predmeta.
(3) Istra`ne radwe iz stava 2. ovog ~lana mogu se
odrediti i prema licu za koje postoje osnovi sumwe da
u~iniocu, odnosno od u~inioca krivi~nog djela iz ~lana
227. ovog zakona prenosi informacije u vezi s krivi~nim
djelom, odnosno da u~inilac koristi wegovo sredstvo
telekomunikacije.
(4) Na razgovore lica iz stava 1. ovog ~lana i wegovog branioca shodno se primjewuju odredbe o komunikaciji osumwi~enog i branioca.
(5) Pri izvr{avawu mjera iz ta~. d) i |) stav 2. ovog
~lana policijski organi ili druga lica ne smiju preduzimati aktivnosti koje predstavqaju podstrekavawe na
izvr{ewe krivi~nog djela. Ako su preuzete takve
aktivnosti, to je okolnost koja iskqu~uje krivi~no
gowewe podstrekavanog lica za krivi~no djelo u~iweno
u vezi s ovim radwama.
^lan 229.
Materijal dobijen preduzimawem radwi i
obavje{tavawe o preduzetim radwama
(1) Po prestanku primjene radwi iz ~lana 226. ovog
zakona policijski organi moraju sve informacije,
podatke i predmete dobijene preduzetim radwama, kao i
izvje{taj o tome predati tuìocu. Tuìlac je duàn
dostaviti sudiji za prethodni postupak pismeni
izvje{taj o preduzetim radwama. Na osnovu podnesenog
izvje{taja sudija za prethodni postupak provjerava da li
je postupqeno po wegovoj naredbi.
(2) Ako tuìlac odustane od krivi~nog gowewa,
odnosno ako informacije i podaci pribavqeni primjenom nare|enih radwi nisu potrebni za krivi~ni postupak, uni{ti}e se pod nadzorom sudije za prethodni
postupak, koji }e o tome sastaviti posebni zapisnik. O
preduzimawu radwi, razlozima za wihovo preduzimawe,
informaciji da dobijeni materijal nije bio osnov za
krivi~no gowewe i da je uni{ten, pismeno se
obavje{tava lice protiv koga je neka od radwi iz ~lana
226. stav 2. ovog zakona bila preduzeta.
^lan 227.
Krivi~na djela za koja se mogu odrediti posebne
istra`ne radwe
Radwe iz ~lana 226. stav 2. ovog zakona mogu se odrediti za krivi~na djela:
a) protiv Republike Srpske,
b) protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava,
v) terorizma,
g) za koja se prema Krivi~nom zakonu moè izre}i
kazna zatvora najmawe tri godine ili teà kazna.
86
(3) Sudija za prethodni postupak }e, bez odlagawa, a

nakon preduzimawa radwi iz ~lana 226. ovog zakona,
obavijestiti lice protiv kojeg je radwa bila preduzeta.
Lice protiv kojeg je radwa bila preduzeta moè od suda
zatraìti ispitivawe zakonitosti naredbe i na~ina na
koji je sprovedena radwa.
(4) Podaci i informacije dobijeni preduzimawem
radwi iz ~lana 226. stav 2. ovog zakona ~uvaju se dok se
~uva sudski spis.
e) materijal koji potkrepquje navode optu`nice.

(2) Jednom optu`nicom moè se obuhvatiti vi{e
krivi~nih djela ili vi{e osumwi~enih.
(3) Ako se osumwi~eni nalazi na slobodi, u
optu`nici se moè predloìti da se odredi pritvor, a
ako se nalazi u pritvoru moè se predloìti da se
pritvor produì ili da se pusti na slobodu.
^lan 235.
Odlu~ivawe o optu`nici
(1) Sudija za prethodno saslu{awe moè potvrditi
ili odbiti sve ili pojedine ta~ke optu`nice u roku od
osam dana od dana prijema optu`nice. Ukoliko odbije
sve ili pojedine ta~ke optu`nice, sudija za prethodno
saslu{awe donosi rje{ewe koje se dostavqa tuìocu.
Protiv ovog rje{ewa àlba nije dozvoqena.
(2) Prilikom potvr|ivawa optu`nice, sudija za
prethodno saslu{awe prou~ava svaku ta~ku optu`nice i
materijale koje mu je dostavio tuìlac, kako bi utvrdio
postojawe osnovane sumwe.
(3) Po{to se potvrde pojedine ili sve ta~ke
optu`nice, osumwi~eni dobija status optuènog. Sudija
za prethodno saslu{awe dostavqa optu`nicu optuènom
i wegovom braniocu.
(4) Sudija za prethodno saslu{awe dostavi}e
optu`nicu optuènom koji je na slobodi bez odlagawa, a
ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 ~asa po
potvr|ivawu optu`nice. Sudija za prethodno saslu{awe
obavijesti}e optuènog da }e u roku od 15 dana od dana
dostavqawa optu`nice biti pozvan da se izjasni da li
priznaje ili pori~e krivwu za svaku ta~ku optu`nice, da
li namjerava podnijeti prethodne prigovore, te da
navede prijedloge dokaza koje treba izvesti na glavnom
pretresu.
(5) Nakon odbijawa svih ili pojedinih ta~aka u
optu`nici, tuìlac moè podnijeti novu ili izmijewenu optu`nicu, koja moè biti zasnovana na novim
dokazima. Nova, odnosno izmijewena optu`nica podnosi
se na potvr|ivawe.
^lan 230.
Slu~ajni nalazi
Ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i
podaci dobijeni preduzimawem radwi iz ~lana 226. ovog
zakona ako se ne odnose na krivi~no djelo navedeno u
~lanu 227. ovog zakona.
^lan 231.
Postupawe bez sudskog naloga ili izvan
wenog okvira
Ako su radwe iz ~lana 227. ovog zakona preduzete bez
naloga sudije za prethodni postupak ili u suprotnosti s
wom, sud na pribavqenim podacima ili dokazima ne
moè zasnivati svoju odluku.
^lan 232.
Kori{}ewe dokaza pribavqenih
posebnim radwama
Tehni~ke snimke, isprave i predmeti pribavqeni
pod uslovima i na na~in propisan ovim zakonom mogu se
koristiti kao dokazi u krivi~nom postupku.
Prikriveni istraìteq i informator iz ~lana 226.
stav 2. ta~ka d) ovog zakona, kao i lica koja su provela
istra`ne radwe iz ~lana 226. stav 2. ta~ka |) ovog zakona
- mogu se saslu{ati kao svjedoci o toku sprovo|ewa
radwi.
Glava XX
POSTUPAK OPTU@EWA
^lan 233.
Podizawe optu`nice
(1) Kad u toku istrage tuìlac na|e da postoji dovoqno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumwa da je
osumwi~eni u~inio krivi~no djelo, pripremi}e i
uputiti optu`nicu sudiji za prethodno saslu{awe.
(2) Nakon podizawa optu`nice osumwi~eni, odnosno
optuèni i branilac imaju pravo uvida u sve spise i
dokaze.
(3) Nakon podizawa optu`nice stranke ili branilac
mogu predlagati sudiji za prethodno saslu{awe preduzimawe radwi u skladu s ~lanom 223. ovog zakona.
^lan 236.
Izja{wewe o krivwi
(1) Izjavu o krivwi optuèni daje sudiji za prethodno saslu{awe u prisustvu tuìoca i branioca. Izjava o
krivwi se unosi u zapisnik. Ukoliko se optuèni ne
izjasni o krivwi, sudija za prethodno saslu{awe }e po
slu`benoj du`nosti unijeti u zapisnik da optuèni
pori~e krivwu.
(2) Ako se optuèni izjasni da je kriv, sudija za
prethodno saslu{awe }e uputiti predmet sudiji, odnosno vije}u radi zakazivawa ro~i{ta na kome }e se utvrditi postojawe uslova iz ~lana 238. ovog zakona.
(3) Ukoliko se optuèni proglasi krivim nakon
zavr{etka glavnog pretresa ili promijeni svoju prvobitnu izjavu o poricawu krivwe i naknadno prizna
krivwu, wegova izjava o poricawu krivwe ne}e biti
uzeta u obzir kod odmjeravawa sankcije.
(4) Nakon uno{ewa izjave o poricawu krivwe u
zapisnik, sudija za prethodno saslu{awe }e proslijediti predmet sudiji, odnosno vije}u kojem je predmet dodijeqen u svrhu zakazivawa glavnog pretresa i to najkasnije u roku od 60 dana od dana izja{wavawa o krivwi. Ovaj
rok se izuzetno moè produìti za jo{ 30 dana.
^lan 234.
Sadràj optu`nice
(1) Optu`nica sadrì:
a) naziv suda,
b) ime i prezime osumwi~enog, s li~nim podacima,
v) opis djela iz kog proizlaze zakonska obiqe`ja
krivi~nog djela, vrijeme i mjesto izvr{ewa krivi~nog
djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvr{eno
krivi~no djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se
krivi~no djelo {to preciznije odredi,
g) zakonski naziv krivi~nog djela, s navo|ewem
odredbe krivi~nog zakona,
d) prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz
nazna~ewe imena svjedoka, i vje{taka, spisa koje treba
pro~itati i predmeta koji sluè kao dokaz,
|) rezultat istrage,
^lan 237.
Razmatrawe izjave o priznawu krivwe
(1) Prilikom razmatrawa izjave o priznawu krivwe,
sud provjerava:
87
a) da li je do izjave o priznawu krivwe do{lo

dobrovoqno, svjesno i sa razumijevawem, kao i nakon
upoznavawa o mogu}im posqedicama, ukqu~uju}i i
posqedice vezane za imovnskopravni zahtjev i tro{kove
krivi~nog postupka,
b) da postoji dovoqno dokaza o krivwi optuènog.
(2) Ako sud prihvati izjavu o priznawu krivwe, izjava optuènog }e se unijeti u zapisnik. Istovremeno
odredi}e se datum odràvawa pretresa za izricawe
krivi~nopravne sankcije i to u roku od najkasnije tri
dana.
(3) Ako sud odbaci izjavu o priznawu krivwe, o tome
}e obavijestiti stranke i branioca i to konstatovati u
zapisniku. Izjava o priznawu krivwe ne moè se koristiti kao dokaz u krivi~nom postupku.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana postupak se obustavqa rje{ewem o ~emu se odmah obavje{tavaju
osumwi~eni, odnosno optuèni i branilac, kao i
o{te}eni.
^lan 241.
Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru
(1) Prethodnim prigovorima se:
a) osporava nadle`nost,
b) ukazuje na formalne nedostatke u optu`nici,
v) osporava zakonitost dokaza ili dobijenog priznawa,
g) zahtijeva spajawe ili razdvajawe postupka,
d) osporava odluka o odbijawu zahtjeva za
postavqawe branioca na osnovu ~lana 47. stav 1. ovog
zakona.
(2) Prethodni prigovori podnose se sudu pismeno u
roku od 15 dana od dana uru~ewa optu`nice, a o wima }e
se odlu~iti do dostavqawa predmeta sudiji, odnosno
vije}u u svrhu zakazivawa glavnog pretresa.
(3) O prethodnim prigovorima odlu~uje sudija za
prethodno saslu{awe koji ne moè u~estvovati u su|ewu.
Protiv rje{ewa kojim se odlu~uje o prethodnim prigovorima àlba nije dozvoqena.
^lan 238.
Pregovarawe o krivwi
(1) Osumwi~eni, odnosno optuèni i wegov branilac
mogu prije glavnog pretresa pregovarati sa tuìocem o
uslovima priznavawa krivwe za djelo za koje se
osumwi~eni, odnosno optuèni tereti.
(2) Prilikom pregovora sa osumwi~enim, odnosno
optuènim i wegovim braniocem o priznawu krivwe u
skladu sa stavom 1. ovog ~lana, tuìlac moè
predloìti izricawe kazne ispod zakonom odre|enog
minimuma kazne zatvora za to krivi~no djelo, odnosno
blaù sankciju za osumwi~enog, odnosno optuènog.
(3) Sporazum o priznawu krivwe sa~iwava se u pismenom obliku i sudija za prethodno saslu{awe, odnosno
vije}e moè ga usvojiti ili odbaciti.
(4) Prilikom razmatrawa sporazuma o priznawu
krivwe, sud provjerava:
a) da se do sporazuma o priznawu krivwe do{lo
dobrovoqno, svjesno i sa razumijevawem, kao i nakon
upoznavawa o mogu}im posqedicama, ukqu~uju}i i
posqedice vezane za imovinskopravni zahtjev i
tro{kove krivi~nog postupka,
b) da postoji dovoqno dokaza o krivwi osumwi~enog,
odnosno optuènog,
v) da osumwi~eni, odnosno optuèni razumije da se
sporazumom o priznawu krivwe odri~e prava na su|ewe i
da ne moè uloìti àlbu na krivi~nopravnu sankciju
koja }e mu se izre}i.
DIO TRE]I
Glava XXI
GLAVNI PRETRES
1. Javnost glavnog pretresa
^lan 242.
Op{ta javnost
(1) Glavni pretres je javan.
(2) Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoqetna lica.
(3) Lica koja su prisutna na glavnom pretresu ne
smiju nositi oru`je ili opasno oru|e, osim ~uvara
optuènog i lica kojima to dozvoli sudija, odnosno
predsjednik vije}a.
^lan 243.
Iskqu~ewe javnosti
(1) Od otvarawa zasjedawa pa do zavr{etka glavnog
pretresa sudija, odnosno vije}e moè u svako doba, po
slu`benoj du`nosti ili po prijedlogu stranaka i branioca, ali uvijek po wihovom saslu{awu, iskqu~iti
javnost za cio glavni pretres ili jedan wegov dio, ako je
to u interesu dràvne bezbjednosti ili ako je to potrebno radi ~uvawa dràvne, vojne, slu`bene ili va`ne
poslovne tajne, ~uvawa javnog reda, za{tite morala u
demokratskom dru{tvu, li~nog i intimnog ìvota
optuènog ili o{te}enog ili za{tite interesa maloqetnika ili svjedoka.
(2) Odluku o iskqu~ewu javnosti donosi sudija,
odnosno vije}e rje{ewem koje mora biti obrazloèno i
javno objavqeno.
(3) Rje{ewe o iskqu~ewu javnosti moè se pobijati
samo u àlbi na presudu.
^lan 239.
Odluke suda o priznavawu krivwe
(1) Ako sud prihvati sporazum o priznawu krivwe,
izjava osumwi~enog odnosno optuènog }e se unijeti u
zapisnik. Istovremeno }e se odrediti datum odràvawa
pretresa za izricawe krivi~nopravne sankcije
predvi|ene sporazumom iz stava 3. ovog ~lana i to u roku
od najkasnije tri dana.
(2) Ako sud odbaci sporazum o priznawu krivwe, o
tome }e obavijesiti stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik. Priznawe dato pred sudijom za prethodno saslu{awe, sudijom za prethodni postupak, odnosno
vije}em ne moè se koristiti kao dokaz u krivi~nom postupku.
(3) O rezultatima pregovarawa o krivwi, sud }e obavijestiti o{te}enog.
^lan 244.
Na koga se ne odnosi iskqu~ewe javnosti
(1) Iskqu~ewe javnosti ne odnosi se na stranke, branioca, o{te}enog, zakonskog zastupnika i punomo}nika.
(2) Sudija, odnosno vije}e moè dopustiti da glavnom
pretresu na kome je javnost iskqu~ena budu prisutna
slu`bena lica, nau~ni i javni radnici, a na zahtjev
optuènog moè to dopustiti i wegovom bra~nom, odnosno vanbra~nom drugu i bliskim srodnicima.
^lan 240.
Povla~ewe optu`nice
(1) Tuìlac moè povu}i optu`nicu, bez prethodnog
odobrewa, do wenog potvr|ivawa, a nakon toga, pa do
po~etka glavnog pretresa - samo uz odobrewe sudije za
prethodno saslu{awe koji je potvrdio optu`nicu.
88
(3) Sudija, odnosno vije}e }e upozoriti lica koja su

prisutna glavnom pretresu na kome je javnost iskqu~ena
da su du`na da kao tajnu ~uvaju sve ono {to su na pretresu saznala i ukaza}e im da odavawe tajne predstavqa
krivi~no djelo.
2. Rukovo|ewe glavnim pretresom
(2) Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè narediti

da se optuèni udaqi iz sudnice za odre|eni vremenski
period ukoliko optuèni i nakon upozorewa nastavi s
nedoli~nim pona{awem zbog kojeg je opravdano wegovo
udaqewe iz sudnice. U tom vremenskom periodu sudija,
odnosno predsjednik vije}a moè nastaviti postupak,
ukoliko optuèni ima branioca.
(3) Ako tuìlac, branilac, o{te}eni, zakonski zastupnik, punomo}nik o{te}enog, svjedok, vje{tak, tuma~
ili drugo lice koje prisustvuje glavnom pretresu ometa
red ili se ne pokorava nare|ewima sudije, odnosno predsjednika vije}a za odràvawe reda - sudija, odnosno predsjednik vije}a }e ga upozoriti. Ako upozorewe bude
bezuspje{no, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè
narediti da se lice udaqi iz sudnice i kazni nov~anom
kaznom do 10.000 KM. Ako tuìlac ili branilac budu
udaqeni iz sudnice, sudija, odnosno predsjednik vije}a
}e obavijestiti Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e
Republike Srpske ili advokatsku komoru ~iji je branilac ~lan - radi preduzimawa daqih mjera.
(4) Braniocu ili punomo}niku o{te}enog koji, nakon
{to je ka`wen, produì da naru{ava red, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè uskratiti daqe zastupawe na
glavnom pretresu i kazniti nov~anom kaznom do 30.000
KM. Rje{ewe o tome, s obrazloèwem, unosi se u zapisnik o glavnom pretresu. Protiv ovog rje{ewa dozvoqena
je posebna àlba. Glavni pretres }e se prekinuti ili
odloìti, dok optuèni ne uzme drugog branioca i ne
pripremi za odbranu.
^lan 245.
Obavezno prisustvo na glavnom pretresu
(1) Sudija, odnosno ~lanovi vije}a i zapisni~ar
moraju biti neprekidno na glavnom pretresu.
(2) Ako je u izgledu da }e glavni pretres trajati duè,
predsjednik vije}a moè zatraìti od predsjednika suda
da odredi jednog ili dvojicu sudija da prisustuju
glavnom pretresu, kako bi zamijenili ~lanove vije}a u
slu~aju wihove sprije~enosti.
^lan 246.
Obaveze sudije, odnosno predsjednika vije}a
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a rukovodi
glavnim pretresom.
(2) Du`nost sudije, odnosno predsjednika vije}a je da
se stara za svestrano pretresawe predmeta, utvr|ivawa
istine i otklawawe svega {to odugovla~i postupak, a ne
doprinosi razja{wewu stvari.
(3) Ukoliko ovim zakonom nije druga~ije propisano o
predlozima stranaka i branioca, odlu~uje sudija odnosno predsjednik vije}a.
(4) Odluke sudije, odnosno predsjednika vije}a se uvijek objavquju s kratkim obrazloèwem razmatranih
~iwenica i unose u zapisnik o glavnom pretresu.
^lan 250.
Davawe la`nog iskaza od strane svjedoka
ili vje{taka
Ako postoji osnovana sumwa da je svjedok ili vje{tak
na glavnom pretresu dao la`ni iskaz, sudija, odnosno
predsjednik vije}a moè narediti da se sa~ini poseban
prepis zapisnika o iskazu svjedoka ili vje{taka koji }e
se dostaviti tuìocu.
3. Pretpostavke za odràvawe glavnog pretresa
^lan 247.
Redoslijed radwi glavnog pretresa
Glavni pretres te~e redom koji je odre|en u ovom
zakonu, ali sudija, odnosno predsjednik vije}a moè
odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravqawa
zbog posebnih okolnosti, a naro~ito zbog broja
optuènih, broja krivi~nih djela i obima dokaznog
materijala. U zapisnik o glavnom pretresu unije}e se
razlozi za{to se glavni pretres ne odràva prema
zakonom utvr|enom redoslijedu.
^lan 251.
Otvarawe zasjedawa
Sudija, odnosno predsjednik vije}a otvara zasjedawe
i objavquje predmet glavnog pretresa. Zatim }e sudija,
odnosno predsjednik vije}a utvrditi da li su do{la sva
pozvana lica, a ako nisu, provjeri}e da li su im pozivi
uru~eni i da li su svoj izostanak opravdala.
^lan 248.
Du`nost sudije, odnosno predsjednika vije}a
(1) Du`nost sudije, odnosno predsjednika vije}a je da
se stara o odràvawu reda u sudnici i dostojanstvu suda.
Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè odmah poslije
otvarawa zasjedawa upozoriti lica koja su prisutna na
glavnom pretresu da se pristojno pona{aju i da ne ometaju rad suda. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè
odrediti pretresawe lica koja prisustvuju na glavnom
pretresu.
da se sa zasjedawa udaqe sva lica koja kao slu{aoci prisustvuju glavnom pretresu, ako su se mjere za odràvawe
reda predvi|ene u ovom zakonu pokazale neefikasnim za
osigurawe nesmetanog odràvawa glavnog pretresa.
(3) U sudnici je zabraweno filmsko ili televizijsko
snimawe. Izuzetno, predsjednik suda moè dozvoliti
takvo snimawe na glavnom pretresu. Ako je snimawe
odobreno, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè na
glavnom pretresu, iz opravdanih razloga, odlu~iti da se
pojedini dijelovi glavnog pretresa ne snimaju.
^lan 252.
Nedolazak tuìoca, odnosno lica koje
ga zamjewuje na glavni pretres
(1) Ako tuìlac ili lice koje ga zamjewuje koje je
uredno pozvano ne do|e na glavni pretres, glavni pretres
}e se odloìti. Sudija, odnosno predsjednik vije}a
pozva}e tuìoca, odnosno lice koje ga zamjewuje da
iznese razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave, sudija }e
utvrditi da li on treba biti ka`wen. Ako se tuìlac,
odnosno lice koje ga zamjewuje ka`wava, obavezno se o
tome obavje{tava Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e
Republike Srpske.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè izre}i
nov~anu kaznu do 5.000 KM tuìocu, odnosno licu koje ga
zamjewuje koje se na uredno dostavqen poziv suda nije
odazvalo i nije opravdalo svoj izostanak.
^lan 253.
Nedolazak optuènog na glavni pretres
(1) Ako je optuèni uredno pozvan, a ne do|e niti svoj
izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e
odloìti glavni pretres i narediti da se optuèni na
idu}i glavni pretres prinudno dovede. Ako do
privo|ewa optuèni opravda izostanak, sudija, odnosno
predsjednik vije}a }e opozvati naredbu o prinudnom
dovo|ewu.
^lan 249.
Ka`wavawe zbog naru{avawa reda
i procesne discipline
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè udaqiti
lice iz sudnice da bi za{titilo pravo na pravedno i
javno su|ewe ili da bi odràlo dostojanstveno i nesmetano su|ewe.
89
tok ranijeg glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè odrediti da glavni pretres po~ne iznova.
(2) Glavni pretres koji je odloèn mora iznova
po~eti ako se izmijenio sastav vije}a, ali po saslu{awu
stranaka i branioca vije}e moè odlu~iti da se u
ovakvom slu~aju svjedoci i vje{taci ne saslu{avaju
ponovo i da se ne vr{i novi uvi|aj, nego da se pro~itaju
iskazi svjedoka i vje{taka dati na ranijem glavnom pretresu, odnosno da se pro~ita zapisnik o uvi|aju.
(3) Ako je odlagawe trajalo duè od 30 dana ili ako se
glavni pretres drì pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vije}a - glavni pretres mora iznova po~eti i
svi dokazi se moraju ponovno izvesti.
(2) Ako optuèni koji je uredno pozvan o~igledno

izbjegava da do|e na glavni pretres i ako prinudno
dovo|ewe nije uspjelo, sudija, odnosno predsjednik vije}a
moè optuènom odrediti pritvor.
(3) Protiv rje{ewa o odre|ivawu pritvora, dozvoqena je àlba koja ne odlaè wegovo izvr{ewe.
(4) Ako ne bude ranije ukinut, pritvor traje do
objavqivawa presude, a najduè 30 dana.
^lan 254.
Zabrana su|ewa u odsustvu
Optuènom se ne moè suditi u odsustvu.
^lan 255.
Nedolazak branioca na glavni pretes
(1) Ako branilac koji je uredno pozvan ne do|e na
glavni pretres, glavni pretres }e se odloìti. Sudija,
odnosno predsjednik vije}a pozva}e branioca da objasni
razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave branioca, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e utvrditi da li branilac treba biti ka`wen. Kada se branilac u ovakvim
slu~ajevima ka`wava, obavje{tava se advokatska komora
~iji je on ~lan.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè izre}i
nov~anu kaznu do 5.000 KM braniocu koji se nije odazvao
na uredan poziv suda i nije opravdao svoj izostanak.
(3) Ako je optuènom odre|en novi branilac, glavni
pretres }e biti odloèn. Sudija, odnosno predsjednik
vije}a }e dati novom braniocu dovoqno vremena za
pripremu odbrane, a taj period ne moè biti kra}i od 15
dana ako se radi o krivi~nom djelu za koje je propisana
kazna zatvora u trajawu od deset godina ili teà kazna,
osim ako se optuèni ne odrekne ovog prava a sudija,
odnosno predsjednik vije}a se uvjeri da kra}e vrijeme za
pripremu odbrane ne}e uticati na pravo optuènog na
pravedno su|ewe.
^lan 259.
Prekid glavnog pretresa
(1) Osim u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom,
sudija, odnosno predsjednik vije}a moè prekinuti
glavni pretres zbog odmora ili zbog isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu
ili zbog pripremawa optu`be ili odbrane.
(2) Prekinuti glavni pretres nastavqa se uvijek pred
istim sudijom, odnosno vije}em.
(3) Ako se glavni pretres ne moè nastaviti pred
istim sudijom, odnosno vije}em ili ako je prekid glavnog
pretresa trajao duè od osam dana, postupi}e se po
odredbama ~lana 258. ovog zakona.
5. Zapisnik o glavnom pretresu
^lan 260.
Na~in vo|ewa zapisnika
(1) O radu na glavnom pretresu vodi se zapisnik u
koji se mora doslovno unijeti cijeli tok glavnog pretresa.
da se odre|eni dio zapisnika pro~ita ili reprodukuje, a
pro~ita}e ga ili reprodukovati uvijek ako to zahtijevaju stranke, branilac ili lice ~ija se izjava unosi u
zapisnik.
^lan 256.
Nedolazak svjedoka ili vje{taka na glavni pretres
(1) Ako je svjedok ili vje{tak uredno pozvan, a ne do|e
niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik
vije}a moè moè narediti prinudno dovo|ewe svjedoka
ili vje{taka.
(2) Svjedoka ili vje{taka koji je uredno pozvan, a
izostanak nije opravdao, sudija, odnosno predsjednik
vije}a moè kazniti nov~anom kaznom do 5.000 KM.
(3) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, sudija, odnosno
predsjednik vije}a }e odlu~iti da li glavni pretres
treba odloìti.
4. Odlagawe i prekidawe glavnog pretresa
^lan 261.
Uno{ewe izreke presude u zapisnik
(1) U zapisnik o glavnom pretresu unosi se potpuna
izreka presude, uz nazna~ewe da li je presuda javno
objavqena. Izreka presude unijeta u zapisnik o glavnom
pretresu predstavqa izvornik.
(2) Ako je doneseno rje{ewe o pritvoru, i ono se
unosi u zapisnik o glavnom pretresu.
^lan 262.
ûvawe materijalnih dokaza
(1) U posebnoj prostoriji suda se pohrawuju i ~uvaju
materijalni dokazi prikupqeni u toku krivi~nog postupka. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè u bilo
koje vrijeme izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i
raspolagawe materijalnim dokazima.
(2) Ministarstvo pravde donije}e propise kojima }e
odrediti uslove i na~in ~uvawa materijalnih dokaza iz
stava 1. ovog ~lana.
6. Po~etak glavnog pretresa
^lan 257.
Razlozi za odlagawe glavnog pretresa
(1) Na zahtjev stranaka ili branioca, glavni pretres
moè odloìti rje{ewem sudija, odnosno predsjednik
vije}a ako treba pribaviti nove dokaze ili ako je
optuèni nakon izvr{enog krivi~nog djela nesposoban
da prisustvuje glavnom pretresu ili ako postoje druge
smetwe da se glavni pretres uspje{no provede.
(2) Rje{ewe kojim se odlaè glavni pretres unije}e se
u zapisnik i, po mogu}nosti, odredi}e se dan i ~as nastavka glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik
vije}a }e tako|e narediti obezbje|ewe dokaza koji se mogu
izgubiti ili uni{titi zbog odlagawa glavnog pretresa.
(3) Protiv rje{ewa iz stava 2. ovog ~lana nije dozvoqena àlba.
^lan 263.
Ulazak sudije, odnosno vije}a u sudnicu
(1) Prilikom ulaska sudije ili vije}a u sudnicu i
prilikom wihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na
poziv ovla{}enog lica, treba da ustanu.
(2) Stranke i drugi u~esnici postupka du`ni su da
ustanu kad se obra}aju sudu, osim ako za to postoje opravdane prepreke.
^lan 258.
Nastavqawe odloènog glavnog pretresa
(1) Ako se glavni pretres koji je bio odloèn drì
pred istim sudijom ili vije}em, pretres }e se nastaviti.
Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e ukratko iznijeti
90
v) dokazi optu`be kojima se pobijaju navodi odbrane

(replika),
g) dokazi odbrane, kao odgovor na pobijawe (duplikat),
d) dokazi ~ije je izvo|ewe naredio sudija, odnosno
vije}e,
|) sve relevantne informacije koje mogu pomo}i
sudiji, odnosno vije}u kod odmjeravawa odgovaraju}e
krivi~nopravne sankcije ako optuèni bude progla{en
krivim po jednoj ili vi{e ta~aka optu`nice.
(3) Prilikom izvo|ewa dokaza dozvoqeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivawe. Direktno ispitivawe obavqa strana koja poziva svjedoka, ali sudija,
odnosno vije}e moè u svakom trenutku postaviti pitawe
svjedoku.
^lan 264.
Uslovi za odràvawe glavnog pretresa
Kada sudija, odnosno predsjednik vije}a utvrdi prisustvo svih pozvanih lica na glavnom pretresu ili kada
odlu~i da se glavni pretres odrì bez prisustva
odre|enih pozvanih lica ili je odlu~ivawe o ovim
stvarima odloèno, pozva}e optuènog i uzeti od wega
li~ne podatke radi utvr|ivawa identiteta.
^lan 265.
Utvr|ivawe identiteta optuènog i davawe uputa
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a uzima od
optuènog li~ne podatke (~lan 142.) da bi utvrdio wegov
identitet.
(2) Nakon utvr|ivawa identiteta optuènog, sudija,
odnosno predsjednik vije}a }e upitati stranke i branioca da li imaju primjedbe na sastav vije}a i nadle`nost
suda.
(3) Nakon utvr|ivawa identiteta optuènog, sudija,
odnosno predsjednik vije}a }e uputiti svjedoke i
vje{take u prostoriju van sudnice za wih odre|enu, gdje
}e ~ekati dok budu pozvani da svjedo~e. Sudija, odnosno
predsjednik vije}a }e upozoriti svjedoke da dok ~ekaju, o
svojim iskazima ne razgovaraju sa drugim svjedocima. Na
prijedlog tuìoca, optuènog ili branioca, sudija,
odnosno predsjednik vije}a }e odobriti onim vje{tacima na koje se prijedlog odnosi da prisustvuju toku pretresa u sudnici.
(4) Ukoliko je prisutan o{te}eni, ali jo{ nije podnio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e ga pou~iti da moè podnijeti taj zahtjev do
zakqu~ewa glavnog pretresa.
(5) Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè preduzeti neophodne mjere radi spre~avawa me|usobnog
komunicirawa svjedoka, vje{taka i stranaka.
^lan 269.
Direktno i unakrsno ispitivawe svjedoka
(1) Dozvoqeno je ispitivawe svjedoka od stranke,
odnosno branioca koji je pozvao svjedoka (direktno
ispitivawe), zatim ispitivawe tog svjedoka od suprotne
stranke, odnosno branioca (unakrsno ispitivawe) i
ponovno ispitivawe svjedoka od stranke, odnosno branioca koji ga je pozvao. Svjedoka ispituje stranka koja ga
je pozvala, ali sudija, odnosno predsjednik vije}a i
~lanovi vije}a mogu u svakoj fazi ispitivawa postaviti
svjedoku odgovaraju}e pitawe. Pitawa svjedoku od
suprotne stranke ograni~avaju se i odnose na pitawa
koja su prethodno postavqena tokom ispitivawa svjedoka od stranke koja je pozvala svjedoka i pitawa u korist
vlastitih tvr|ewa. Pitawa na ponovnom ispitivawu
svjedoka od stranke koja ga je pozvala ograni~avaju se na
pitawa postavqena tokom ispitivawa svjedoka od
suprotne stranke. Nakon {to svjedok bude ispitan, sudija, odnosno predsjednik i ~lanovi vije}a mogu mu
postavqati pitawa.
(2) Pitawa koja navode na odgovor koji se èli ~uti
ne mogu se postavqati pri direktnom ispitivawu, osim
u slu~aju potrebe razja{wewa izjave svjedoka. U pravilu,
pitawa koja navode na odgovor koji se èli ~uti - dozvoqena su samo prilikom unakrsnog ispitivawa. Kada
stranka pozove suprotne stranke ili kada svjedok pokazuje odbojan stav ili ne èli da sara|uje, sudija, odnosno
predsjednik vije}a moè dozvoliti upotrebu pitawa koja
navode na odgovor koji se èli ~uti.
(3) Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e u odgovaraju}oj mjeri kontrolisati na~in i redoslijed ispitivawa
svjedoka i izvo|ewa dokaza, vode}i ra~una da ispitivawe
i izvo|ewe dokaza bude efikasno za utvr|ivawe istine,
da se izbjegne nepotrebno gubqewe vremena i za{tite
svjedoci od uznemiravawa i zbuwivawa.
(4) Prilikom izvo|ewa dokaza iz ~lana 268. stav 2.
ta~ka d) ovog zakona, sud }e ispitati svjedoka, a nakon
toga dozvoli}e strankama i braniocu da mu postavqaju
pitawa.
^lan 266.
Pouke optuènom
Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upozoriti
optuènog na potrebu pa`qivog pra}ewa toka pretresa i
pou~i}e ga da moè iznositi ~iwenice i predlagati
dokaze u svoju korist, da moè postavqati pitawa sa
optuènim, svjedocima i vje{tacima i da moè davati
obrazloèwa u vezi s wihovim iskazima.
^lan 267.
îtawe optu`nice i dokazi optu`be i odbrane
(1) Glavni pretres po~iwe ~itawem optu`nice.
Optu`nicu ~ita tuìlac. Tom prilikom tuìlac }e
ukratko iznijeti dokaze na kojima temeqi optu`nicu.
(2) Nakon ~itawa optu`nice, sudija, odnosno predsjednik vije}a upita}e optuènog da li je razumio wene
navode. Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a ustanovi
da optuèni nije razumio optu`nicu, ukratko }e je
izloìti optuènom na na~in koji mu je razumqiv.
(3) Optuèni ili wegov branilac mogu nakon toga
izloìti odbranu i ukratko iznijeti dokaze koje }e
ponuditi u svojoj odbrani.
7. Dokazni postupak
^lan 270.
Pravo suda da ne dozvoli pitawe ili dokaz
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e zabraniti
pitawe i odgovor na pitawe koje je ve} postavqeno - ako
je to pitawe po wegovoj ocjeni nedozvoqeno ili neva`no
za predmet.
(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a zakqu~i da
okolnosti koje stranka ili branilac èli da dokaè,
nemaju zna~aja za predmet ili da je ponu|eni dokaz
nepotreban, odbi}e izvo|ewe dokaza.
^lan 268.
Izvo|ewe dokaza
(1) Svaka stranka i branilac imaju pravo pozivati
svjedoke i izvoditi dokaze.
(2) Osim ako sudija, odnosno vije}e u interesu pravde
ne odredi druk~ije, dokazi se na glavnom pretresu izvode
sqede}im redom:
a) dokazi optu`be,
b) dokazi odbrane,
^lan 271.
Posebna pravila o dokazima u slu~ajevima
seksualnih delikata
(1) U postupku se ne mogu koristiti kao dokazi
~iwenice koje se odnose na ranije seksualno pona{awe
o{te}ene strane i wene seksualne predispozicije.
91
^lan 277.
Ispitivawe vje{taka
(1) Prije ispitivawa vje{taka, sudija, odnosno predsjednik vije}a opomenu}e ga na wegovu du`nost da iznese
nalaz i mi{qewe na najboqi mogu}i na~in u skladu s
vje{tinom i pravilima struke i upozori}e ga da davawe
la`nog iskaza o nalazu i mi{qewu predstavqa krivi~no
djelo.
(2) Vje{tak }e poloìti zakletvu odnosno dati izjavu
prije svjedo~ewa.
(3) Zakletva, odnosno izjava se daje usmeno.
~a{}u da }u vje{ta~ewe izvr{iti savjesno i po svom
najboqem znawu i da }u ta~no i potpuno iznijeti svoj
nalaz i mi{qewe.
(5) Vje{tak iznosi svoj nalaz i mi{qewe usmeno na
glavnom pretresu. U tom slu~aju vje{tak }e biti direktno, unakrsno, odnosno dodatno ispitan od strane obje
stranke i branioca, odnosno suda.
(6) Pisani nalaz i mi{qewe vje{taka bi}e
prihva}en kao dokazni materijal samo ukoliko je taj
vje{tak svjedo~io na pretresu.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog ~lana moè se u postupku koristiti dokaz da sperma, medicinska dokumentacija o povredama ili drugi materijalni dokazi poti~u od
drugog lica, a ne od optuènog.
(3) U slu~ajevima izvr{ewa krivi~nog djela protiv
~ovje~nosti i me|unarodnog humanitarnog prava, pristanak `rtve se ne moè upotrijebiti u prilog odbrane
optuènog.
(4) Prije prihvatawa dokaza u skladu sa ovim ~lanom,
obavi}e se odgovaraju}e saslu{awe, s koga je iskqu~ena
javnost.
(5) Zahtjev, prate}a dokumentacija, i zapisnik sa
saslu{awa ~uvaju se zape~a}eni u posebnom omotu, osim
ako sud ne odredi druk~ije.
^lan 272.
Posqedice priznawa optuènog
Ako je priznawe optuènog na glavnom pretresu potpuno i u skladu sa ranije izvedenim dokazima, u dokaznom
postupku }e se izvesti samo oni dokazi koji se odnose na
odluku o krivi~noj sankciji.
^lan 273.
Polagawe zakletve, odnosno davawe izjave
(1) Svi svjedoci polaù zakletvu ili daju izjavu prije
svjedo~ewa koja zamjewuje zakletvu.
~a{}u i savje{}u - izjavqujem da }u govoriti istinu o
svemu {to me sud bude pitao i da ne}u ni{ta uskratiti,
dodati ili promijeniti ni{ta meni poznato o ovom
predmetu.
(3) Nijemi svjedoci koji znaju ~itati i pisati daju
zakletvu, odnosno izjavu potpisivawem teksta zakletve,
odnosno izjave, a gluvi svjedoci }e pro~itati tekst zakletve, odnosno izjave. Ako gluvi ili nijemi svjedoci ne
znaju ~itati i pisati, zakletva, odnosno izjava se daje
preko tuma~a.
^lan 278.
Otpu{tawe svjedoka i vje{taka
(1) Saslu{ani svjedoci i vje{taci osta}e ispred sudnice ukoliko ih sudija, odnosno predsjednik vije}a potpuno ne otpusti nakon ispitivawa od strane stranaka i
branioca.
(2) Na prijedlog stranke ili branioca ili po
slu`benoj du`nosti, sudija, odnosno predsjednik vije}a
moè narediti da ispitani svjedoci i vje{taci napuste
sudnicu i da budu naknadno pozvani i ponovo ispitani u
prisustvu ili odsustvu ostalih svjedoka i vje{taka.
^lan 279.
Saslu{awe van sudnice
(1) Ako se u toku su|ewa sazna da svjedok ili vje{tak
nije u mogu}nosti da do|e pred sud, ili da bi wegov
dolazak bio povezan s nesrazmjernim te{ko}ama, sudija,
odnosno predsjednik vije}a moè narediti da se svjedok,
odnosno vje{tak ispita van sudnice - ukoliko wegovo
svjedo~ewe smatra va`nim. Sudija, odnosno predsjednik
vije}a, stranke i branilac }e prisustvovati ispitivawu,
a ispitivawe }e se sprovesti u skladu s ~lanom 269. ovog
zakona.
(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a na|e da je
to neophodno, ispitivawe svjedoka se moè izvr{iti
prilikom rekonstrukcije doga|aja van sudnice. Sudija,
odnosno predsjednik vije}a, stranke i branilac }e biti
prisutni na rekonstrukciji, a ispitivawe }e se
sprovesti u skladu sa ~lanom 269. ovog zakona.
(3) Stranke, branilac i o{te}eni uvijek se
obavje{tavaju o vremenu i mjestu ispitivawa svjedoka
ili izvo|ewu rekonstrukcije, s uputstvom da stranke,
branilac i svjedoci moraju prisustvovati ovim radwama. Saslu{awe }e se sprovesti kao da se izvodi na
glavnom pretresu, u skladu s ~lanom 269. ovog zakona.
(4) Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a na|e da je
to neophodno, na ispitivawe maloqetnika kao svjedoka
shodno }e se primijeniti odredbe ~lana 150. stav 6. i
^lan 274.
Za{tita svjedoka od vrije|awa, prijetwi i napada
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a duàn je
za{tititi svjedoka od vrije|awa, prijetwi i napada.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upozoriti
ili nov~ano kazniti u~esnika u postupku ili bilo koje
drugo lice koje vrije|a, prijeti ili dovodi u opasnost
bezbjednost svjedoka pred sudom. U slu~aju izricawa
nov~ane kazne, primijeni}e se odredbe ~lana 249. ovog
zakona.
(3) U slu~aju ozbiqne prijetwe svjedoku, sudija,
odnosno predsjednik vije}a }e obavijestiti tuìoca
radi preduzimawa krivi~nog gowewa.
(4) Na prijedlog stranke ili branioca, sudija, odnosno predsjednik vije}a naredi}e policijskim organima
preduzimawe mjera neophodnih za za{titu svjedoka.
^lan 275.
Ka`wavawe za odbijawe svjedo~ewa
(1) Ako svjedok odbije da svjedo~i bez opravdanog
razloga i nakon upozorewa na posqedice, moè biti
ka`wen nov~anom kaznom do 30.000 KM.
(2) Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana dozvoqena
je àlba, koja ne zadràva izvr{ewe rje{ewa.
^lan 280.
Izuzeci od neposrednog sprovo|ewa dokaza
(1) Iskazi dati u istrazi dozvoqeni su kao dokaz na
glavnom pretresu i mogu biti kori{}eni prilikom
direktnog ili unakrsnog ispitivawa ili pobijawa iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijawe ili na dodatno
ispitivawe. U ovom slu~aju, licu se moè dati
mogu}nost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz.
^lan 276.
Angaòvawe vje{taka
(1) Vje{taka mogu angaòvati stranke, branilac i
sud.
(2) Tro{kove vje{taka iz stava 1. ovog ~lana snosi
onaj koji ga je angaòvao.
92
(2) Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, zapisnici o

iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije,
odnosno vije}a pro~itati i koristiti kao dokaz na
glavnom pretresu samo u slu~aju ako su ispitana lica
umrla ili trajno du{evno oboqela ili se ne mogu
prona}i, ili je wihov dolazak pred sud nemogu} ili je
znatno oteàn iz va`nih razloga.
(2) Sud nije vezan za prijedloge u pogledu pravne

ocjene djela.
^lan 287.
Dokazi na kojima se zasniva presuda
(1) Sud zasniva presudu samo na ~iwenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu.
(2) Sud je duàn savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedina~no i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve
ocjene izvesti zakqu~ak je li neka ~iwenica dokazana.
2. Vrste presuda
^lan 281.
Zapisnici o dokaznom materijalu
(1) Zapisnici o uvi|aju na licu mjesta, o pretresawu
stana ili lica, o oduzimawe stvari, kwiga, zapisnika i
ostalih dokaza iznije}e se na glavnom pretresu da bi se
utvrdio wihov sadràj, a po ocjeni sudije, odnosno predsjednika vije}a wihov sadràj se moè ukratko unijeti u
zapisnik o glavnom pretresu.
(2) Za provjeru vjerodostojnosti pismena, zapisa ili
fotografije, potrebni su originalno pismeno, zapis ili
fotografija, osim ako nije druk~ije propisano ovim
zakonom.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog ~lana, moè se koristiti kao dokaz i ovjerena kopija originala, kao i kopija
koja je potvr|ena kao neizmijewena u odnosu na original.
(4) Dokazni materijal iz stava 1. ovog ~lana se ~ita
ukoliko se stranke i branilac druk~ije ne dogovore.
^lan 288.
Meritorne i procesne presude
(1) Presudom se optu`ba odbija ili se optuèni
osloba|a od optu`be ili se ogla{ava krivim.
(2) Ako optu`ba obuhvata vi{e krivi~nih djela, u
presudi }e se izre}i da li se i za koje djelo optu`ba
odbija ili se optuèni osloba|a od optu`be ili se
ogla{ava krivim.
^lan 289.
Presuda kojom se optu`ba odbija
Presudu kojom se optu`ba odbija sud }e izre}i:
a) ako za presu|ewe sud nije stvarno nadleàn;
b) ako je postupak vo|en bez zahtjeva tuìoca,
v) ako je tuìlac od zapo~iwawa pa do zavr{etka
glavnog pretresa odustao od optu`nice;
g) ako nije bilo potrebnog odobrewa ili ako je
nadle`ni dràvni organ odustao od odobrewa;
d) ako je optuèni za isto djelo ve} pravnosna`no
osu|en, oslobo|en od optu`be ili je postupak protiv
wega rje{ewem pravnosna`no obustavqen, a ne radi se o
rje{ewu o obustavqawu postupka iz ~lana 332. ovog
zakona;
|) ako je optuèni aktom amnestije ili pomilovawa
oslobo|en od gowewa ili se krivi~no gowewe ne moè
preduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje iskqu~uju krivi~no gowewe.
^lan 282.
Izmjena optu`nice
Ako tuìlac ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se
izmijenilo ~iweni~no stawe izneseno u optu`nici, on
moè na glavnom pretresu izmijeniti optu`nicu. Radi
pripremawa odbrane, glavni pretres se moè odgoditi.
U ovom slu~aju ne vr{i se potvr|ivawe optu`nice.
^lan 283.
Dopuna dokaznog postupka
(1) Nakon izvo|ewa dokaza sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upitati stranke i branioca da li imaju
drugih dokaznih prijedloga.
(2) Ukoliko stranke i branilac nemaju novih
dokaznih prijedloga ili prijedlozi budu odbijeni, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e objaviti da je dokazni
postupak zavr{en.
^lan 290.
Presuda kojom se optuèni osloba|a od optu`be
Presudu kojom se optuèni osloba|a od optu`be sud
}e izre}i:
a) ako djelo za koje je optuèn nije zakonom propisano
kao krivi~no djelo,
b) ako ima okolnosti koje iskqu~uju krivi~nu odgovornost,
v) ako nije dokazano da je optuèni u~inio djelo za
koje je optuèn.
^lan 284.
Zavr{ne rije~i i zavr{etak glavnog pretresa
(1) Nakon zavr{etka dokaznog postupka sudija, odnosno predsjednik vije}a }e pozvati tuìoca, o{te}enog,
branioca i optuènog, radi davawa zavr{ne rije~i.
Posqedwa rije~ uvijek pripada optuènom.
(2) Ako optu`nicu zastupa vi{e tuìlaca ili
optuèni ima vi{e od jednog branioca, svi mogu dati
zavr{nu rije~, ali se wihova izlagawa ne mogu ponavqati i mogu biti vremenski ograni~ena.
(3) Nakon zavr{nih rije~i sudija, odnosno predsjednik vije}a objavquje da je glavni pretres zavr{en, a sud
se povla~i na vije}awe i glasawe radi dono{ewa presude.
^lan 291.
Presuda kojom se optuèni ogla{ava krivim
(1) U presudi u kojoj se optuèni ogla{ava krivim
sud }e izre}i:
a) za koje se djelo ogla{ava krivim, uz navo|ewe
~iwenica i okolnosti koje ~ine obiqe`ja krivi~nog
djela, kao i onih od kojih zavisi primjena odre|ene
odredbe krivi~nog zakona;
b) zakonski naziv krivi~nog djela i koje su odredbe
krivi~nog zakona primijewene;
v) kakva se kazna izri~e optuènom ili se po odredbama krivi~nog zakona osloba|a od kazne;
g) odluku o uslovnoj osudi;
d) odluku o mjerama bezbjednosti, o oduzimawu
imovinske koristi koristi i odluku o vra}awu predmeta
(~lan 138.) ako predmeti do tada nisu vra}eni vlasniku,
odnosno dràocu;
Glava XXII
PRESUDA
1. Izricawe presude
^lan 285.
Izricawe i objavqivawe presude
Presuda se izri~e i objavquje u ime Republike
Srpske.
^lan 286.
Vezanost presude za optu`bu
(1) Presuda se moè odnositi samo na lice koje je
optuèno i samo na djelo koje je predmet optu`be
sadràne u potvr|enoj, odnosno na glavnom pretresu
izmijewenoj optu`nici.
93
(4) Optuènom i o{te}enom dostavi}e se i pouka o

pravu na àlbu.
(5) Ovjereni prepis presude sud }e s poukom o pravu
na àlbu dostaviti licu ~iji je predmet oduzet tom presudom, kao i pravnom licu kome je izre~eno oduzimawe
imovinske koristi. Pravnosna`na presuda }e se
dostaviti o{te}enom.
|) odluku o ura~unavawu pritvora ili ve} izdràne

kazne;
e) odluku o tro{kovima krivi~nog postupka, o
imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravnosna`na presuda ima objaviti putem sredstava javnog
informisawa.
(2) Ako je optuènom izre~ena nov~ana kazna, u presudi }e se odrediti rok u kojem se nov~ana kazna ima
platiti i na~in zamjene nov~ane kazne u slu~aju da se
nov~ana kazna ne moè naplatiti.
3. Objavqivawe presude
^lan 296.
Sadràj presude
(1) Pismeno izre~ena presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavqena. Presuda mora imati
uvod, izreku i obrazloèwe.
(2) Uvod presude sadrì: nazna~ewe da se presuda
izri~e u ime Republike Srpske, naziv suda, ime i prezime
sudije odnosno predsjednika i ~lanova vije}a i zapisni~ara, ime i prezime optuènog, krivi~no djelo za koje
je optuèn i da li je bio prisutan na glavnom pretresu,
dan glavnog pretresa i da li je glavni pretres bio javan,
ime i prezime tuìoca, branioca, zakonskog zastupnika
i punomo}nika koji su bili prisutni na glavnom pretresu i dan objavqivawa izre~ene presude.
(3) Izreka presude sadrì li~ne podatke o
optuènom i odluku kojom se optuèni ogla{ava krivim
za krivi~no djelo za koje je optuèn ili kojom se osloba|a od optu`be za to djelo ili kojom se optu`ba odbija.
(4) Ako je optuèni ogla{en krivim, izreka presude
mora obuhvatiti potrebne podatke navedene u ~lanu 291.
ovog zakona, a ako je oslobo|en od optu`be ili je
optu`ba odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis
djela za koje je optuèn i odluku o tro{kovima
krivi~nog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je
bio postavqen.
(5) U slu~aju sticaja krivi~nih djela sud }e u izreku
presude unijeti kazne utvr|ene za svako pojedina~no
krivi~no djelo, a zatim jedinstvenu kaznu koja je
izre~ena za sva djela u sticaju.
(6) U obrazloèwu presude sud }e iznijeti razloge za
svaku ta~ku presude.
(7) Sud }e odre|eno i potpuno iznijeti koje ~iwenice
i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane,
daju}i naro~ito ocjenu vjerodostojnosti protivrje~nih
dokaza, iz kojih razloga nije uvaìo pojedine prijedloge
stranaka, iz kojih razloga je odlu~io da se ne saslu{a
neposredno svjedok ili vje{tak ~iji je iskaz pro~itan,
kojim razlozima se rukovodio pri rje{avawu pravnih
pitawa, a naro~ito pri utvr|ivawu da li postoji
krivi~no djelo i krivi~na odgovornost optuènog i pri
primjewivawu odre|enih odredaba krivi~nog zakona na
optuènog i wegovo djelo.
(8) Ako je optuènom izre~ena kazna, u obrazloèwu
}e se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir pri odmjeravawu kazne. Sud }e posebno obrazloìti kojim se
razlozima rukovodio pri odluci da kaznu treba
ublaìti ili optuènog osloboditi od kazne ili izre}i
uslovnu osudu ili da treba izre}i mjeru bezbjednosti ili
oduzimawe imovinske koristi.
(9) Ako se optuèni osloba|a od optu`be, u obrazloèwu }e se naro~ito navesti iz kojih se razloga navedenih u ~lanu 290. ovog zakona to ~ini.
(10) U obrazloèwu presude kojom se optu`ba odbija
sud se ne}e upu{tati u ocjenu glavne stvari, nego }e se
ograni~iti samo na razloge za odbijawe optu`be.
^lan 292.
Vrijeme i mjesto objavqivawa presude
(1) Po{to je presuda izre~ena, sud }e je odmah objaviti. Ako sud nije u mogu}nosti da istog dana po zavr{etku
glavnog pretresa izrekne i objavi presudu, odloì}e
objavqivawe presude najvi{e za tri dana i odredi}e vrijeme i mjesto objavqivawa presude.
(2) Sud }e u prisutnosti stranaka i branioca,
wihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika javno
pro~itati izreku i saop{titi ukratko razloge presude.
(3) Objavqivawe }e se izvr{iti i kad stranka,
branilac, zakonski zastupnik ili punomo}nik nije
prisutan. Sud moè odlu~iti da optuènom koji je odsutan, presudu usmeno saop{ti sudija, odnosno predsjednik
vije}a ili da mu se presuda samo dostavi.
(4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila
iskqu~ena, izreka presude }e se uvijek pro~itati u
javnom zasjedawu. Vije}e }e odlu~iti ho}e li i koliko
iskqu~iti javnost prilikom objavqivawa razloga presude.
(5) Svi prisutni saslu{a}e ~itawe izreke presude
stoje}i.
^lan 293.
Pritvor nakon izricawa presude
Za odre|ivawe, produèwe ili ukidawe pritvora
poslije objavqivawa presude do wene pravnosna`nosti
primjewiva}e se odredba ~lana 189. ovog zakona.
^lan 294.
Pouka o pravu na àlbu i druga upozorewa
(1) Po objavqivawu presude, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e pou~iti optuènog i o{te}enog o pravu
na àlbu, kao i o pravu na odgovor na àlbu.
(2) Ako je optuènom izre~ena uslovna osuda, upozori}e ga sudija, odnosno predsjednik vije}a na zna~aj
uslovne osude i na uslove kojih se mora pridràvati.
(3) Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upozoriti
optuènog da do pravnosna`nog okon~awa postupka
obavijesti sud o svakoj promjeni adrese.
4. Pismena izrada i dostavqawe presude
^lan 295.
Pismena izrada presude
(1) Presuda koja je objavqena mora se pismeno izraditi u roku od 15 dana po objavqivawu, a u sloènim
stvarima, izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije
izra|ena u tim rokovima, sudija, odnosno predsjednik
vije}a je duàn obavijestiti predsjednika suda zbog ~ega
to nije u~iweno. Predsjednik suda }e, po potrebi, preduzeti mjere da se presuda {to prije izradi.
(2) Presudu potpisuju sudija, odnosno predsjednik
vije}a i zapisni~ar.
(3) Ovjereni prepis presude dostavi}e se tuìocu i
o{te}enom, a optuènom i braniocu saglasno ~lanu 82.
ovog zakona. Ako se optuèni nalazi u pritvoru,
ovjereni prepis presude mora biti dostavqeni u rokovima predvi|enim u stavu 1. ovog ~lana.
^lan 297.
Ispravke u presudi
(1) Pogre{ke u imenima i brojevima, kao i druge
o~igledne pogre{ke u pisawu i ra~unawu, nedostatke u
obliku i nesaglasnosti pismeno izra|ene presude s
izvornikom ispravi}e, posebnim rje{ewem, sudija
94
odnosno predsjednik vije}a, na zahtjev stranke, branioca

ili po slu`benoj du`nosti.
(2) Ako postoji nesaglasnost izme|u pismeno
izra|ene presude i wenog izvornika u pogledu podataka
iz ~lana 291. stav 1. ta~. a) do e) i ta~ka g) ovog zakona,
rje{ewe o ispravci dostavi}e se licima iz ~lana 295.
ovog zakona. U tom slu~aju rok za àlbu protiv presude
te~e od dana dostavqawa tog rje{ewa protiv koga posebna àlba nije dozvoqena.
b) osnov za pobijawe presude (~lan 302.),

v) obrazloèwe,
g) prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelimi~no ukine ili preina~i,
d) potpis lica koje izjavquje àlbu.
(2) Ako je àlbu izjavio optuèni ili drugo lice iz
~lana 299. stav 2. ovog zakona, a optuèni nema branioca
ili ako je àlbu izjavio o{te}eni koji nema
punomo}nika, a àlba nije sastavqena u skladu sa odredbama stava 1. ovog ~lana, prvostepeni sud }e pozvati
àlioca da u odre|enom roku dopuni àlbu pismenim
podneskom ili usmeno na zapisniku kod suda. Ako
àlilac ne postupi po ovom pozivu, sud }e odbaciti
àlbu ako ne sadrì podatke iz ta~. b), v) i d) stava 1.
ovog ~lana, a ako àlba ne sadrì podatak iz ta~ke a)
stava 1. ovog ~lana, odbaci}e se ako se ne moè utvrditi
na koju se presudu odnosi. Ako je àlba izjavqena u
korist optuènog, sud }e je dostaviti drugostepenom
sudu ako se moè utvrditi na koju se presudu odnosi, a
ako se to ne moè utvrditi, sud }e àlbu odbaciti.
(3) Ako je àlbu izjavio o{te}eni koji ima
punomo}nika ili tuìlac, àlba ne sadrì podatke iz
ta~. b), v) i d) stava 1. ovog ~lana ili ako àlba ne
sadrì podatak iz ta~ke a) stav 1. ovog ~lana, a ne moè
se utvrditi na koju se presudu odnosi - sud }e àlbu
odbaciti. Ako je àlba izjavqena u korist optuènog,
dostavi}e se drugostepenom sudu, ako se moè utvrditi
na koju se presudu odnosi, a ako se to ne moè utvrditi sud }e àlbu odbaciti.
(4) U àlbi se mogu iznositi nove ~iwenice i novi
dokazi, koji i pored du`ne pa`we i opreza nisu mogli
biti izneseni na glavnom pretresu. @alilac je duàn da
navede razloge za{to ih ranije nije iznio. Pozivaju}i se
na nove ~iwenice, àlilac je duàn da navede dokaze
kojima bi se te ~iwenice imale dokazati, a pozivaju}i se
na nove dokaze - duàn je da navede ~iwenice koje pomo}u
tih dokaza èli dokazati.
Glava XXIII
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
1. @alba na presudu prvostepenog suda
^lan 298.
Pravo na àlbu i rok
(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu moè se
izjaviti àlba u roku od 15 dana od dana dostavqawa
prepisa presude.
(2) U sloènim stvarima na zahtjev stranaka i branilaca, sud moè produìti rok za àlbu najduè za 15
dana.
(3) Do odluke suda o zahtjevu iz stava 2. ovog ~lana ne
te~e rok za àlbu.
(4) Blagovremeno izjavqena àlba odlaè izvr{ewe
presude.
^lan 299.
Subjekti àlbe
(1) @albu mogu izjaviti stranke, branilac i
o{te}eni.
(2) U korist optuènog àlbu mogu izjaviti zakonski
zastupnik, bra~ni odnosno vanbra~ni drug, srodnik po
krvi u pravoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat, sestra i
hranilac. Rok za àlbu i u tom slu~aju te~e od dana kada
je optuènom, ili wegovom braniocu dostavqen prepis
presude.
(3) Tuìlac moè izjaviti àlbu kako na {tetu tako
u korist optuènog.
(4) O{te}eni moè pobijati presudu samo zbog
odluke suda o tro{kovima krivi~nog postupka i odluke
o imovinskopravnom zahtjevu.
(5) @albu moè izjaviti i lice ~iji je predmet oduzet
ili od kojeg je oduzeta imovinska korist pribavqena
krivi~nim djelom.
(6) Branilac i lica iz stava 2. ovog ~lana mogu izjaviti àlbu i bez naro~itog ovla{}ewa optuènog, ali ne
i protiv wegove voqe - osim ako je optuènom izre~ena
kazna dugotrajnog zatvora.
^lan 302.
@albeni osnovi
Presuda se moè pobijati ako je àlba izjavqena:
a) zbog bitne povrede odredaba krivi~nog postupka,
b) zbog povrede Krivi~nog zakona,
v) zbog pogre{no ili nepotpuno uvr|enog
~iweni~nog stawa,
g) zbog odluke o krivi~nim sankcijama, oduzimawu
imovinske koristi, tro{kovima krivi~nog postupka,
imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavqivawu presude putem sredstava javnog informisawa.
^lan 300.
Odricawe i odustanak od àlbe
(1) Optuèni se moè odre}i prava na àlbu samo
nakon {to mu je presuda dostavqena. Optuèni se i prije
toga moè odre}i prava na àlbu ako se tuìlac odrekao
prava na àlbu, osim ako bi optuèni po presudi imao
da izdràva kaznu zatvora. Do dono{ewa odluke drugostepenog suda, optuèni moè odustati od ve}
izjavqene àlbe.
(2) Tuìlac se moè odre}i prava na àlbu od
trenutka objavqivawa presude pa do isteka roka za
izjavu àlbe, a moè do dono{ewa odluke drugostepenog
suda odustati od ve} izjavqene àlbe.
(3) Odricawe i odustajawe od àlbe ne moè se opozvati.
^lan 303.
Bitne povrede odredaba krivi~nog postupka
(1) Bitna povreda odredaba krivi~nog postupka postoji:
a) ako je sud bio nepropisno sastavqen ili ako je u
izricawu presude u~estvovao sudija koji nije u~estvovao
na glavnom pretresu ili koji je pravnosna`nom odlukom
izuzet od su|ewa;
b) ako je na glavnom pretresu u~estvovao sudija koji
se morao izuzeti (~lan 37. ta~. a) do g));
v) ako je glavni pretres odràn bez lica ~ije je prisustvo na glavnom pretresu po zakonu obavezno, ili ako je
optuènom, braniocu ili privatnom tuìocu ili
o{te}enom, protivno wegovom zahtjevu, uskra}eno da na
glavnom pretresu upotrebqava svoj jezik i da na svom
jeziku prati tok glavnog pretresa (~lan 8.);
g) ako je povrije|eno pravo na odbranu;
d) ako je protivno zakonu bila iskqu~ena javnost na
glavnom pretresu;
^lan 301.
Sadràj àlbe i otklawawe nedostataka u àlbi
(1) @alba treba da sadrì:
a) ozna~ewe presude protiv koje se izjavquje (naziv
suda, broj i datum presude),
95
|) ako je sud povrijedio propise krivi~nog postupka

o postojawu odobrewa nadle`nog organa;
e) ako je sud donio presudu, a nije bio stvarno
nadleàn ili ako je nepravilno odbio optu`bu zbog
stvarne nenadle`nosti;
`) ako sud svojom presudom nije potpuno rije{io
predmet optu`be;
z) ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po
odredbama ovog zakona ne moè zasnivati presuda:
i) ako je optu`ba prekora~ena (~lan 286. stav 1.);
j) ako je izreka presude nerazumqiva, protivrije~na
sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda uop{te
ne sadrì razloge ili u woj nisu navedeni razlozi o
odlu~nim ~iwenicama.
(2) Bitna povreda odredaba krivi~nog postupka postoji i ako sud za vrijeme pripremawa glavnog pretresa
ili u toku glavnog pretresa ili prilikom dono{ewa
presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio
koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti
od uticaja na zakonito i pravilno dono{ewe presude.
sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru

bezbjednosti, odnosno oduzimawe imovinske koristi,
iako su za to postojali zakonski uslovi. Iz istih razloga moè se pobijati odluka o tro{kovima krivi~nog postupka.
(3) Odluka o imovinskopravnim zahtjevima, kao i
odluka o objavqivawu presude putem sredstava javnog
informisawa moè se pobijati kad je sud o ovim pitawima donio odluku protivno zakonskim odredbama.
^lan 307.
Podno{ewe àlbe
(1) @alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu
presudu u dovoqnom broju primjeraka za sud, kao i za
protivnu stranku i branioca radi davawa odgovora.
(2) Neblagovremenu (~lan 317.) i nedozvoqenu (~lan
318.) àlbu odbaci}e rje{ewem sudija, odnosno predsjednik vije}a.
^lan 308.
Odgovor na àlbu
Primjerak àlbe dostavqa se protivnoj strani i
braniocu (~l. 82. i 83.), koji mogu u roku od osam dana od
dana prijema podnijeti sudu odgovor na àlbu. @alba i
odgovor na àlbu, sa svim spisima, dostavqa se drugostepenom sudu.
^lan 304.
Povrede Krivi~nog zakona
Povreda Krivi~nog zakona postoji ako je krivi~ni
zakon povrije|en u pitawu:
a) da li je djelo za koje se optuèni goni krivi~no
djelo;
b) postoje li okolnosti koje iskqu~uju krivi~nu
odgovornost;
v) postoje li okolnosti koje iskqu~uju krivi~no
gowewe, a naro~ito da li je nastupila zastarjelost
krivi~nog gowewa ili je gowewe iskqu~eno usqed
amnestije ili pomilovawa ili je stvar ve}
pravnosna`no presu|ena;
g) da li je u pogledu krivi~nog djela koje je predmet
optu`be primijewen zakon koji se ne moè primijeniti;
d) da li je odlukom o kazni, uslovnoj osudi ili sudskoj opomeni, odnosno odlukom o mjeri bezbjednosti ili
o oduzimawu imovinske koristi prekora~eno ovla{}ewe
koje sud ima po zakonu;
|) da li su pravilno primijewene odredbe o
ura~unavawu pritvora i izdràne kazne.
^lan 309.
Sudija izvjestilac
(1) Kad spis po àlbi stigne drugostepenom sudu,
predsjednik àlbenog vije}a odre|uje sudiju izvestioca.
(2) Sudija izvjestilac moè, po potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvje{taj o povredama odredaba
krivi~nog postupka, a moè i provjeriti navode àlbe u
pogledu novih dokaza i novih ~iwenica ili pribaviti
potrebne izvje{taje ili spise.
(3) Kada sudija izvestilac primi spis, predsjednik
vije}a }e zakazati sjednicu vije}a.
^lan 310.
Sjednica vije}a
(1) O sjednici vije}a obavijesti}e se tuìlac,
optuèni i wegov branilac.
(2) Ako se optuèni nalazi u pritvoru ili na
izdràvawu kazne, obezbijedi}e se wegovo prisustvo.
(3) Sjednica vije}a po~iwe izlagawem podnosioca
àlbe, a nakon toga druga stranka izlaè odgovor na
àlbu. Vije}e moè od stranaka i branioca koji prisustvuju sjednici zatraìti potrebna obja{wewa u vezi
sa àlbom i odgovorom na àlbu. Stranke i branilac
mogu predloìti da se pro~itaju pojedini spisi i mogu,
po dozvoli predsjednika vije}a, dati potrebna
obja{wewa za svoje stavove iz àlbe, odnosno odgovora
na àlbu, ne ponavqaju}i ono {to je sadràno u
obja{wewima.
(4) Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno
obavije{teni, ne spre~ava odràvawe sjednice vije}a.
(5) Na sjednici vije}a kojoj prisustvuju stranke
javnost se moè iskqu~iti samo pod uslovima odre|enim
ovim zakonom (~l. 243. i 244.).
(6) Zapisnik o sjednici vije}a prikqu~uje se spisima.
(7) Rje{ewa iz ~l. 317. i 318. ovog zakona mogu se
donijeti i bez obavje{tavawa stranaka i branioca o
sjednici vije}a.
^lan 305.
Pogre{no ili nepotpuno utvr|eno
~iweni~no stawe
(1) Presuda se moè pobijati zbog pogre{no ili
nepotpuno utvr|enog ~iweni~nog stawa kada je sud neku
odlu~nu ~iwenicu pogre{no utvrdio ili je nije utvrdio.
(2) Nepotpuno utvr|eno ~iweni~no stawe postoji i
kada na to ukazuju nove ~iwenice ili novi dokazi.
^lan 306.
Odluke o krivi~noj sankciji, tro{kovima
postupka, imovinskopravnom zahtjevu
i objavqivawu odluke
(1) Presuda, odnosno rje{ewe o sudskoj opomeni moè
se pobijati zbog odluke o kazni, uslovnoj osudi i sudskoj
opomeni kada tom odlukom nije prekora~eno zakonsko
ovla{}ewe (~lan 304. ta~ka d)), ali sud nije pravilno
odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje uti~u da
kazna bude ve}a ili mawa i zbog toga {to je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaàvawu kazne, o
osloba|awu od kazne, o uslovnoj osudi ili o sudskoj
opomeni, iako su za to postojali zakonski uslovi.
(2) Odluka o mjeri bezbjednosti ili o oduzimawu
imovinske koristi moè se pobijati ako ne postoji
povreda zakona iz ~lana 304. ta~ka d) ovog zakona, ali je
^lan 311.
Odlu~ivawe u sjednici vije}a ili na pretresu
Drugostepeni sud donosi odluku u sjednici vije}a
ili na osnovu odrànog pretresa.
96
^lan 312.
Granice ispitivawa presude
Drugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu u
kojem se pobija àlbom.
(3) Ako su se zbog preina~ewa prvostepene presude

stekli uslovi da se odredi, odnosno ukine pritvor na
osnovu ~lana 188. st. 1. i 3. ovog zakona, drugostepeni sud
}e o tome donijeti posebno rje{ewe protiv koga nije
dopu{tena àlba.
^lan 313.
Zabrana reformatio in peius
Ako je izjavqena àlba samo u korist optuènog, presuda se ne smije izmijeniti na wegovu {tetu.
^lan 321.
Ukidawe prvostepene presude i
odràvawe pretresa
(1) Drugostepeni sud }e, uvaàvaju}i àlbu,
rje{ewem ukinuti prvostepenu presudu i odrediti
odràvawe pretresa ako utvrdi da:
a) postoji bitna povreda odredaba krivi~nog postupka, osim slu~ajeva iz ~lana 320. stav 1. ovog zakona,
b) je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti ve} u
prvostepenom postupku izvedene dokaze usqed kojih je
~iweni~no stawe pogre{no i nepotpuno utvr|eno.
(2) Drugostepeni sud moè i djelimi~no ukinuti
prvostepenu presudu, ako se pojedini dijelovi presude
mogu izdvojiti bez {tete za pravilno presu|ewe i u
odnosu na taj dio odràti pretres.
(3) Ako se optuèni nalazi u pritvoru, drugostepeni
sud }e ispitati da li jo{ postoje razlozi za pritvor i
donije}e rje{ewe o produèwu ili ukidawu pritvora.
Protiv ovog rje{ewa nije dozvoqena àlba.
(4) Ako se optuèni nalazi u pritvoru, drugostpeni
sud je duàn donijeti odluku najkasnije u roku od tri
mjeseca od dana kada je primio spise.
^lan 314.
Pro{ireno dejstvo àlbe
@alba zbog pogre{no ili nepotpuno utvr|enog
~iweni~nog stawa ili zbog povrede krivi~nog zakona
izjavqena u korist optuènog sadrì u sebi i àlbu zbog
odluke o krivi~noj sankciji i oduzimawu imovinske
koristi (~lan 306.).
^lan 315.
Beneficium cohaesionis
Ako drugostepeni sud povodom ma ~ije àlbe utvrdi
da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist
optuènog od koristi i za kojeg od saoptuènih koji nije
izjavio àlbu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupi}e
po slu`benoj du`nosti kao da takva àlba postoji.
^lan 316.
Odluke drugostepenog suda po àlbi
(1) Drugostepeni sud moè u sjednici vije}a odbaciti àlbu kao neblagovremenu ili kao nedozvoqenu ili
odbiti àlbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu
presudu ili preina~iti prvostepenu presudu ili
donijeti odluku da ukine prvostepenu presudu i odrì
pretres.
(2) O svim àlbama protiv iste presude drugostepeni
sud odlu~uje jednom odlukom.
^lan 322.
Obrazloèwe odluke kojom se ukida
prvostepena odluka
U obrazloèwu rje{ewa kojim se ukida prvostepena
presuda, nave{}e se samo kratki razlozi za ukidawe.
^lan 317.
Odbacivawe àlbe kao neblagovremene
@alba }e se odbaciti rje{ewem kao neblagovremena
ako se utvrdi da je podnesena poslije zakonskog roka za
weno podno{ewe.
^lan 323.
Pretres pred drugostepenim sudom
(1) Odredbe koje se odnose na glavni pretres u
prvostepenom postupku shodno se primjewuju i na pretres pred drugostepenim sudom.
(2) Ako vije}e drugostepenog suda ustanovi da je
potrebno ponovo izvesti ve} izvedene dokaze u prvostepenom postupku, iskazi saslu{anih svjedoka i vje{taka i
pismeni nalaz i mi{qewe bi}e prihva}eni kao dokazni
materijal samo ukoliko su ti svjedoci i vje{taci prilikom svjedo~ewa na glavnom pretresu bili unakrsno
ispitani od suprotne stranke ili branioca ili nisu
bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branioca, iako im je to bilo omogu}eno, te ukoliko se radi o
dokazima iz ~lana 268. stav 2. ta~ka d) ovog zakona. U tom
slu~aju wihovi iskazi na pretresu se mogu ~itati.
(3) Odredbe stava 2. ovog ~lana se ne odnose na lica
koja mogu odbiti svjedo~ewe (~lan 147. ovog zakona).
2. @alba na presudu drugostepenog suda
^lan 318.
Odbacivawe àlbe kao nedopu{tene
@alba }e se odbaciti rje{ewem kao nedopu{tena ako
se utvrdi da je àlbu izjavilo lice koje nije ovla{}eno
za podno{ewe àlbe ili lice koje se odreklo prava na
àlbu ili ako se utvrdi odustanak od àlbe ili da je
poslije odustanka ponovo izjavqena àlba ili ako
àlba po zakonu nije dozvoqena.
^lan 319.
Odbijawe àlbe
Drugostepeni sud }e presudom odbiti àlbu kao
neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad utvrdi
da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija
àlbom.
^lan 324.
Op{ta odredba
(1) Protiv presude drugostepenog suda dozvoqena je
àlba sudu koji odlu~uje u tre}em stepenu samo u slu~aju
ako je drugostepeni sud donio novu osu|uju}u presudu ili
ako je drugostepeni sud preina~io presudu prvostepenog
suda kojom je optuèni oslobo|en od optu`be i izrekao
presudu kojom se optuèni ogla{ava krivim.
(2) O àlbi protiv drugostepene presude rje{ava sud
tre}eg stepena, shodno odredbama koje vaè za postupak u
drugom stepenu.
(3) Odredbe ~lana 315. ovog zakona primijeni}e se i
na saoptuènog koji nije imao pravo da izjavi àlbu
protiv drugostepene presude.
^lan 320.
Preina~ewe prvostepene presude
(1) Drugostepeni sud }e, uvaàvaju}i àlbu, presudom
preina~iti prvostepenu presudu ako smatra da su
odlu~ne ~iwenice u prvostepenoj presudi pravilno
utvr|ene i da se s obzirom na utvr|eno ~iweni~no stawe,
po pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti druk~ija
presuda, a prema stawu stvari i u slu~aju povrede iz
~lana 303. stav 1. ta~. |) i i) ovog zakona.
(2)Ako drugostepeni sud na|e da postoje zakonski
uslovi za izricawe sudske opomene, preina~i}e
rje{ewem prvostepenu presudu i izre}i }e sudsku
opomenu.
97
^lan 332.
Nastavqawe krivi~nog postupka i ponavqawe
postupka zavr{enog pravnosna`nim rje{ewem
(1) Ako je krivi~ni postupak rje{ewem
pravnosna`no obustavqen ili je presudom optu`ba
pravnosna`no odbijena zato {to nije bilo potrebnog
odobrewa, postupak }e se na zahtjev tuìoca nastaviti
~im prestanu razlozi zbog kojih su donesene navedene
odluke.
(2) Ako je van slu~ajeva navedenih u stavu 1. ovog
~lana krivi~ni postupak pravnosna`no obustavqen
prije po~etka glavnog pretresa, na zahtjev tuìoca moè
se dozvoliti ponavqawe krivi~nog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se sud moè uvjeriti da
su se stekli uslovi za ponovno pokretawe krivi~nog postupka.
(3) Krivi~ni postupak pravnosna`no obustavqen do
po~etka glavnog pretresa moè se ponoviti kad je
tuìlac odustao od gowewa, ako se dokaè da je do odustanka do{lo usqed krivi~nog djela zloupotrebe
slu`benog poloàja tuìoca. U pogledu dokazivawa
krivi~nog djela tuìoca, primjewiva}e se odredbe ~lana
333. stav 2. ovog zakona.
3. @alba na rje{ewe
^lan 325.
Dopu{tenost àlbe na rje{ewe
(1) Protiv rje{ewa suda donesenog u prvom stepenu,
stranke, branilac i lica ~ija su prava povrije|ena mogu
izjaviti àlbu uvijek kada u ovom zakonu nije izri~ito
odre|eno da àlba nije dozvoqena.
(2)Protiv rje{ewa donesenog u toku istrage nije
dopu{tena àlba, ako ovim zakonom nije druk~ije
odre|eno.
(3) Rje{ewa koja se donose radi pripremawa glavnog
pretresa i presude mogu se pobijati samo u àlbi na presudu.
(4) Protiv rje{ewa Vrhovnog suda àlba nije
dopu{tena.
^lan 326.
Op{ti rok za izjavqivawe àlbe
(1) @alba se podnosi sudu koji je donio rje{ewe.
(2) Ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno, àlba
na rje{ewe podnosi se u roku od tri dana od dana
dostavqawa rje{ewa.
^lan 327.
Suspenzivno dejstvo àlbe
Ako u ovom zakonu nije druk~ije odre|eno,
podno{ewem àlbe na rje{ewe odlaè se izvr{ewe
rje{ewa protiv koga je izjavqena àlba.
^lan 333.
Ponavqawe postupka u korist osu|enog
(1) Krivi~ni postupak zavr{en pravnosna`nom presudom moè se ponoviti u korist osu|enog:
a) ako se dokaè da je presuda zasnovana na la`noj
ispravi ili na la`nom iskazu svjedoka, vje{taka ili
tuma~a;
b) ako se dokaè da je do presude do{lo usqed
krivi~nog djela sudije, tuìoca ili lica koje je vr{ilo
istra`ne radwe;
v) ako se iznesu nove ~iwenice ili se podnesu novi
dokazi koji i pored du`ne pa`we i opreza nisu mogli
biti izneseni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe
ili u vezi sa ranijim dokazima podobni da prouzrokuju
osloba|ewe lica koje je bilo osu|eno ili wegovu osudu
po blaèm krivi~nom zakonu;
g) ako je nekom licu za isto krivi~no djelo vi{e puta
su|eno ili ako je vi{e lica osu|eno za krivi~no djelo
koje je moglo u~initi samo jedno lice ili neko od wih;
d) ako se u slu~aju osude za produèno krivi~no djelo
ili za drugo krivi~no djelo koje po zakonu obuhvata
vi{e istovrsnih ili vi{e raznovrsnih radwi iznesu
nove ~iwenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da
osu|eni nije u~inio radwu koja je obuhva}ena djelom iz
osude, a postojawe ovih ~iwenica bi bilo od bitnog uticaja na odmjeravawe kazne;
|) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za qudska prava ili Evropski sud za qudska prava ili Ustavni
sud Republike Srpske utvrdi da su u toku postupka
kr{ena qudska prava i osnovne slobode i ako je presuda
zasnovana na tom kr{ewu;
e) ako je odlukom Ustavnog suda Republike Srpske ili
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prestao vaìti
zakon ili drugi propis na osnovu kojeg je bila donesena
pravnosna`na osu|uju}a presuda.
(2) U slu~ajevima iz stava 1. ta~. a) i b) ovog ~lana
mora se pravnosna`nom presudom dokazati da su navedena lica ogla{ena krivim za odnosna krivi~na djela. Ako
se postupak protiv ovih lica ne moè sprovesti zbog
toga {to su umrla ili {to postoje okolnosti koje
iskqu~uju krivi~no gowewe, ~iwenice iz stava 1. ta~. a)
i b) ovog ~lana mogu se utvrditi i drugim dokazima.
^lan 328.
Odlu~ivawe o àlbi na rje{ewe
(1) O àlbi protiv rje{ewa prvostepenog suda
odlu~uje drugostepeni sud u sjednici vije}a, ako ovim
zakonom nije druk~ije odre|eno. O àlbi protiv rje{ewa
donesenog u prvom stepenu pred Vrhovnim sudom odlu~uje
vije}e u drugom sastavu.
(2) O àlbi protiv rje{ewa sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno saslu{awe odlu~uje
vije}e istog suda (~lan 24. stav 5.), ako ovim zakonom nije
druk~ije odre|eno.
(3) Odlu~uju}i o àlbi, sud moè rje{ewem odbaciti
àlbu kao neblagovremenu ili kao nedozvoqenu, odbiti
àlbu kao neosnovanu ili uvaìti àlbu i rje{ewe
preina~iti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti
na ponovno odlu~ivawe.
^lan 329.
Shodna primjena odredbi o àlbi na
prvostepenu presudu
Na postupak po àlbi na rje{ewe shodno }e se primjewivati odredbe ~l. 299, 301, 307. stav 2, 309. stav 1, 313.
i 315. ovog zakona.
^lan 330.
Shodna primjena odredbi ovog zakona
i na druga rje{ewa
Ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno, odredbe
~l. 325. i 329. ovog zakona primjeni}e se shodno i na sva
ostala rje{ewa koja se donose po ovom zakonu.
Glava XXIV
VANREDNI PRAVNI LIJEK
Ponavqawe krivi~nog postupka
^lan 331.
Op{ta odredba
Krivi~ni postupak koji je dovr{en pravnosna`nom
presudom ili pravnosna`nim rje{ewem moè se na zahtjev ovla{}enog lica ponoviti samo u slu~ajevima i pod
uslovima predvi|enim u ovom zakonu.
98
^lan 334.
Ponavqawe postupka na {tetu osu|enog
(1) Krivi~ni postupak moè se ponoviti na {tetu
okrivqenog ako je presuda kojom se optu`ba odbija donesena zbog odustanka tuìoca od optu`be, a dokaè se da
je do ovog odustanka do{lo usqed krivi~nog djela protiv
slu`bene ili druge du`nosti tuìoca.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana primjewuje se
odredba ~lana 333. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako sud na|e da razlozi zbog kojih je dozvolio

ponavqawe postupka u korist optuènog postoje i za
kojeg od saoptuènih koji nije podnio zahtjev za ponavqawe postupka, postupi}e po slu`benoj du`nosti kao
da takav zahtjev postoji.
(3) U rje{ewu kojim se dozvoqava ponavqawe
krivi~nog postupka sud }e odlu~iti da se odmah odredi
novi glavni pretres ili da se krivi~ni predmet vrati u
stawe istrage.
(4) Ako je zahtjev za ponavqawe krivi~nog postupka
podnesen u korist osu|enog, a sud smatra, s obzirom na
podnesene dokaze, da osu|eni moè u ponovqenom postupku biti osu|en na takvu kaznu da bi se ura~unavawem ve}
izdràne kazne imao pustiti na slobodu ili da moè
biti oslobo|en od optu`be ili da optu`ba moè biti
odbijena - odredi}e da se izvr{ewe presude odloì,
odnosno prekine.
(5) Kad rje{ewe kojim se dopu{ta ponavqawe
krivi~nog postupka postane pravnosna`no, prekinu}e se
izvr{ewe kazne, ali sud moè, na prijedlog tuìoca,
odrediti pritvor ako postoje uslovi iz ~lana 189. ovog
zakona.
^lan 335.
Lica ovla{}ena za podno{ewe zahtjeva
(1) Zahtjev za ponavqawe krivi~nog postupka mogu
podnijeti stranke i branilac, a poslije smrti osu|enog
zahtjev u wegovu korist mogu podnijeti tuìlac i lica
navedena u ~lanu 299. stav 2. ovog zakona.
(2) Zahtjev za ponavqawe krivi~nog postupka u
korist osu|enog moè se podnijeti i po{to je osu|eni
izdrào kaznu i bez obzira na zastarjelost, amnestiju
ili pomilovawe.
(3) Ako sud sazna da postoji razlog za ponavqawe
krivi~nog postupka, obavijesti}e o tome osu|enog,
odnosno lice koje je ovla{}eno da u korist osu|enog podnese zahtjev.
^lan 339.
Pravila ponovqenog postupka
(1) Na novi postupak, koji se vodi na osnovu rje{ewa
kojim je dozvoqeno ponavqawe krivi~nog postupka, vaè
iste odredbe kao i za raniji postupak. U novom postupku
sud nije vezan za rje{ewa donesena u ranijem postupku.
(2) Ako se novi postupak obustavi do po~etka glavnog
pretresa - sud }e rje{ewem o obustavqawu postupka
ukinuti i raniju presudu.
(3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izre}i
}e da se ranija presuda djelimi~no ili u cjelini stavqa
van snage ili da se ostavqa na snazi. U kaznu koju odredi
novom presudom sud }e optuènom ura~unati izdrànu
kaznu, a ako je ponavqawe odre|eno samo za neko od djela
za koje je optuèni bio osu|en - sud }e izre}i novu jedinstvenu kaznu.
(4) Sud je u novom postupku vezan zabranom
propisanom u ~lanu 313. ovog zakona.
^lan 336.
Postupawe po zahtjevu
(1) O zahtjevu za ponavqawe krivi~nog postupka
odlu~uje vije}e (~lan 24. stav 5.) suda koji je u ranijem
postupku sudio u prvom stepenu.
(2) U zahtjevu se mora navesti po kom se zakonskom
osnovu traì ponavqawe i kojim se dokazima
potkrepquju ~iwenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako
zahtjev ne sadrì ove podatke, sud }e pozvati podnosioca
da u odre|enom roku zahtjev dopuni.
(3) Prilikom rje{avawa o zahtjevu u vije}u ne}e
u~estvovati sudija koji je u~estvovao u dono{ewu presude
u ranijem postupku.
^lan 337.
Odlu~ivawe o zahtjevu
(1) Sud }e rje{ewem zahtjev odbaciti ako na osnovu
samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijelo neovla{}eno lice ili da nema zakonskih
uslova za ponavqawe postupka, ili da su ~iwenice i
dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve} bili izneseni u
ranijem zahtjevu za ponavqawe postupka koji je odbijen
pravnosna`nim rje{ewem suda, ili da ~iwenice i
dokazi o~igledno nisu podobni da se na osnovu wih
dozvoli ponavqawe ili da podnosilac zahtjeva nije postupio po ~lanu 336. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavi}e se prepis
zahtjeva protivnoj strani koja ima pravo da u roku od
osam dana odgovori na zahtjev. Kada sudu stigne odgovor
na zahtjev ili kada protekne rok za davawe odgovora,
predsjednik vije}a odredi}e da se izvide ~iwenice i
pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru
na zahtjev.
(3) Poslije sprovedenih izvi|aja sud }e rje{ewem
odmah odlu~iti o zahtjevu za ponavqawe postupka.
DIO ÊTVRTI
POSEBNI POSTUPCI
Glava XXV
POSTUPAK ZA IZDAVAWE KAZNENOG NALOGA
^lan 340.
Op{ta odredba
(1) Za krivi~no djelo za koje je propisana kazna zatvora do pet godina ili nov~ana kazna kao glavna kazna, a za
koje je prikupio dovoqno dokaza koji pruàju osnov za
tvrdwu da je osumwi~eni u~inio krivi~no djelo,
tuìlac moè u optu`nici zatraìti od suda da izda
kazneni nalog - u kojem }e optuènom izre}i odre|enu
krivi~nu sankciju ili mjeru bez sprovo|ewa glavnog pretresa.
(2) Tuìlac moè da zatraì izricawe jedne ili
vi{e od sqede}ih krivi~nih sankcija ili mjera: nov~anu
kaznu, sudsku opomenu, uslovnu osudu i oduzimawe
imovinske koristi pribavqene krivi~nim djelom ili
oduzimawe predmeta.
(3) Izricawe nov~ane kazne moè se zatraìti u
visini koja ne moè biti ve}a od 50.000 KM.
^lan 338.
Dozvola za ponavqawe postupka
(1) Kada tuìlac vrati spise, sud }e, ako ne odredi da
se izvi|aj dopuni, na osnovu rezultata izvi|aja zahtjev
uvaìti i dozvoliti ponavqawe krivi~nog postupka
ili }e zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da
dovedu do ponavqawa krivi~nog postupka.
99
^lan 341.
Neprihvatawe zahtjeva za izdavawe kaznenog naloga
(1) Sudija }e odbaciti zahtjev za izdavawe kaznenog
naloga ako ustanovi da postoji osnov za spajawe postupka iz ~lana 30. ovog zakona, ako se radi o krivi~nom
djelu za koje se takav zahtjev ne moè postaviti ili ako je
tuìlac zatraìo izricawe krivi~ne sankcije ili mjere
koja po zakonu nije dozvoqena.
(2) O àlbi tuìoca protiv rje{ewa o odba~aju
odlu~uje vije}e iz ~lana 24. stav 5. ovog zakona u roku od
48 ~asova.
(3) Ako sudija smatra da podaci u optu`nici ne
pruàju dovoqno osnova za izdavawe kaznenog naloga
ili da se prema tim podacima moè o~ekivati izricawe
neke druge krivi~ne sanakcije ili mjere, a ne one koju je
zatraìo tuìlac, postupi}e sa optu`nicom kao da je
podnesena na potvr|ivawe i proslijediti je u daqi postupak, u skladu s ovim zakonom.
Glava XXVI
POSTUPAK PREMA MALOQETNICIMA
1. Op{te odredbe
^lan 346.
Primjena drugih odredbi ovog zakona u postupku
prema maloqetnicima
(1) Odredbe ove glave primjewuju se u postupku prema
licima koja su u~inila krivi~no djelo kao maloqetnici, a u vrijeme pokretawa postupka, odnosno su|ewa nisu
navr{ila 21 godinu ìvota. Ostale odredbe ovog zakona
primjewuju se ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama
ove glave.
(2) Odredbe ~l. 348. do 350, ~l. 353. do 356, ~l. 361, 363,
365. i 372. ovog zakona primjewuju se u postupku prema
mla|em punoletnom licu ako se do po~etka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da se tom licu izrekne
vaspitna mjera u skladu sa odredbama Krivi~nog zakona,
a do tog vremena ono nije navr{ilo 21 godinu ìvota.
^lan 342.
Prihvatawe zahtjeva za izdavawe kaznenog naloga
(1) Ako se sloì za zahtjevom za izdavawe kaznenog
naloga, sudija }e potvrditi optu`nicu i zakazati
saslu{awe optuènog.
Prilikom saslu{awa sudija }e:
a) utvrditi da li je ispo{tovano pravo optuènog da
ga zastupa branilac,
b) utvrdirti da li je optuèni razumio optu`nicu i
zahtjev tuìoca za izricawe krivi~ne sankcije ili
mjere,
v) upoznati optuènog sa dokazima koje je prikupio
tuìlac i pozvati ga na davawe izjave o predo~enim
dokazima,
g) pozvati optuènog da se izjasni o krivwi,
d) pozvati optuènog da se izjasni o predloènoj
krivi~noj sankciji ili mjeri.
^lan 347.
Primjena odredbi prema djeci
Kad se u toku postupka utvrdi da maloqetnik u vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela nije navr{io 14 godina,
krivi~ni postupak }e se obustaviti i o tome }e se obavijestiti organ starateqstva.
^lan 348.
Obazrivo postupawe
(1) Pri preduzimawu radwi kojima je prisutan maloqetnik, a naro~ito pri wegovom ispitivawu, organi
koji u~estvuju u postupku du`ni su postupati obazrivo,
vode}i ra~una o du{evnoj razvijenosti, osjetqivosti i
li~nim svojstvima maloqetnika, kako vo|ewe krivi~nog
postupka ne bi {tetno uticalo na razvoj maloqetnika.
(3) Organi koji u~estvuju u postupku spre~ava}e
pogodnim mjerama svako nedisciplinovano pona{awe
maloqetnika.
^lan 349.
Obavezna odbrana
(1) Maloqetnik mora imati branioca od po~etka
pripremnog postupka.
(2) Ukoliko maloqetnik ne poznaje jezik na kome se
vodi krivi~ni postupak, sud }e mu odrediti prevodioca.
(3) Ako u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana sam maloqetnik, wegov zakonski zastupnik ili srodnik ne uzme
branioca, wega }e postaviti po slu`benoj du`nosti
sudija za maloqetnike.
^lan 343.
Izjava o krivwi i izdavawe kaznenog naloga
(1) Ako optuèni izjavi da nije kriv ili stavi
prigovor na optu`nicu, sudija }e zakazati glavni pretres u roku od 30 dana i proslijediti optu`nicu na daqi
postupak, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Ako optuèni izjavi da je kriv i da prihvata
krivi~nu sankciju ili mjeru predloènu u optu`nici,
sudija }e prvo utvrditi krivwu i onda presudom izdati
kazneni nalog u skladu s optu`nicom.
^lan 350.
Iskqu~ewe oslobo|ewa od du`nosti svjedo~ewa
Od du`nosti svjedo~ewa o okolnostima koje se odnose
na du{evnu razvijenost maloqetnika, upoznavawe wegove
li~nosti i prilika u kojima ìvi (~lan 361. ovog
zakona) oslobo|eni su samo roditeq, staralac, usvojilac, socijalni radnik, vjerski ispovjednik i branilac.
^lan 344.
Sadràj presude kojom se izdaje kazneni nalog
i pravo na àlbu
(1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sadrì
podatke iz ~lana 291. ovog zakona.
(2) U obrazloèwe presude ukratko se navode razlozi
koji opravdavaju izricawe presude kojom se iz stava 1.
ovog ~lana izdaje kazneni nalog.
(3) Protiv presude iz stava 1. ovog ~lana dozvoqena
je àlba u roku od osam dana od dana dostavqawa presude.
^lan 351.
Spajawe i razdvajawe postupka
(1) Kad je maloqetnik u~estvovao u izvr{ewu
krivi~nog djela zajedno s punoqetnim licem, postupak
prema wemu }e se razdvojiti i sprovesti po odredbama
ove glave.
(2) Postupak prema maloqetniku moè se spojiti s
postupkom protiv punoqetnog lica i provesti po
op{tim odredbama ovog zakona samo ako je spajawe postupka neophodno za svestrano razja{wewe stvari.
Rje{ewe o tome donosi sudija za maloqetnike, na obrazloèni prijedlog tuìoca. Protiv ovog rje{ewa nije
dozvoqena àlba.
^lan 345.
Dostavqawe presude
(1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog se dostavqa
optuènom, wegovom braniocu i tuìocu.
(2) Pla}awe nov~ane kazne prije isteka roka za ulagawe àlbe ne smatra se odricawem od prava na àlbu.
100
(3) Kad se provodi jedinstven postupak za maloqetnika i punoqetne u~inioce, u pogledu maloqetnika }e se
uvijek primijeniti odredbe ~l. 348. do 350, ~l. 353. do
356. i ~l. 361, 363, 365. i 371. ovog zakona, kad se na
glavnom pretresu razja{wavaju pitawa koja se odnose na
maloqetnika, kao i ~l. 372. i 378. ovog zakona, a ostale
odredbe ove glave - ukoliko wihova primjena nije u
suprotnosti s vo|ewem spojenog postupka.
^lan 352.
Sprovo|ewe jedinstvenog postupka
Kad je lice u~inilo neko krivi~no djelo kao maloqetno, a neko kao punoqetno, sprove{}e se jedinstven
postupak po ~lanu 30. ovog zakona, pred vije}em koje sudi
punoqetnim licima.
^lan 353.
Uloga organa starateqstva
(1) U postupku prema maloqetnicima, pored
ovla{}ewa koja su izri~ito predvi|ena u odredbama ove
glave, organ starateqstva ima pravo da se upozna s tokom
postupka, da u toku postupka stavqa prijedloge i da
ukazuje na ~iwenice i dokaze koji su od va`nosti za
dono{ewe pravilne odluke.
(2) O svakom pokretawu postupka prema maloqetniku
tuìlac }e obavijestiti nadle`ni organ starateqstva.
^lan 354.
Pozivawe i dostavqawe pismena
(1) Maloqetnik se poziva preko roditeqa, odnosno
zakonskog zastupnika.
(2) Dostavqawe odluka i drugih pismena maloqetniku vr{i se shodno odredbama ~lana 82. ovog zakona, s
tim da se maloqetniku ne}e dostavqati pismena isticawem na oglasnoj plo~i suda, niti }e se primijeniti
odredba ~lana 78. stav 2. ovog zakona.
^lan 355.
Objavqivawe toka krivi~nog postupka
(1) Ne smije se objaviti tok krivi~nog postupka
prema maloqetniku, ni odluka donesena u tom postupku,
niti se moè vr{iti video i audio snimawe toka postupka.
(2) Pravnosna`na odluka suda moè se objaviti, ali
bez navo|ewa li~nih podataka maloqetnika iz kojih se
moè utvrditi wegov identitet.
^lan 356.
Du`nost hitnog postupawa
Organi koji u~estvuju u postupku prema maloqetniku,
kao i drugi organi i ustanove od kojih se traè obavje{tewa, izvje{taji ili mi{qewa, du`ni su najhitnije
postupati - kako bi se postupak {to prije zavr{io.
^lan 357.
Sastav suda
(1) U prvom stepenu sudi sudija za maloqetnike, koji
vodi i pripremni postupak i obavqa i druge poslove u
postupku prema maloqetnicima, u skladu s ovim
zakonom.
(2) Vije}e za maloqetnike u sastavu od trojice sudija
odlu~uje po àlbama protiv odluke sudije za maloqetnike, u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom.
2. Pokretawe postupka
djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi

postupak prema maloqetniku s obzirom na prirodu
krivi~nog djela i okolnosti pod kojima je u~iweno,
raniji ìvot maloqetnika i wegova li~na svojstva. Radi
utvr|ivawa ovih okolnosti, tuìlac moè zatraìti
obavje{tewa od roditeqa, odnosno staraoca maloqetnika, drugih lica i ustanova, a kad je to potrebno, moè ova
lica i maloqetnika pozvati radi neposrednog
obavje{tavawa. Tuìlac moè zatraìti mi{qewe od
organa starateqstva o cjelishodnosti pokretawa postupka prema maloqetniku.
(2) Ako za dono{ewe odluke iz stava 1. ovog ~lana
treba da se ispituju li~na svojstva maloqetnika,
tuìlac moè, u sporazumu s organom starateqstva,
uputiti maloqetnika u prihvatili{te ili u ustanovu za
ispitivawe ili vaspitawe, ali najduè na 30 dana.
(3) Kad je izvr{ewe kazne ili vaspitne mjere u toku,
tuìlac moè odlu~iti da ne zahtijeva pokretawe
krivi~nog postupka za drugo krivi~no djelo maloqetnika, ako s obzirom na teìnu tog krivi~nog djela, kao i na
kaznu, odnosno vaspitnu mjeru koja se izvr{ava, ne bi
imalo svrhe vo|ewe postupka i izricawe krivi~ne
sankcije za to djelo.
(4) Kad tuìlac u slu~ajevima iz st. 1. i 3. ovog ~lana
na|e da nije cjelishodno da se pokrene postupak prema
maloqetniku, obavijesti}e o tome, uz navo|ewe razloga,
organ starateqstva i o{te}enog.
^lan 359.
Vaspitne preporuke
Prije dono{ewa odluke ho}e li podnijeti zahtjev za
pokretawe krivi~nog postupka protiv maloqetnika za
krivi~no djelo iz ~lana 358. stav 1. ovog zakona, tuìlac
je duàn razmotriti mogu}nost i opravdanost izricawa
vaspitnih preporuka u skladu sa Krivi~nim zakonom.
3. Pripremni postupak
^lan 360.
Vaspitne preporuke i zahtjev za pokretawe
postupka
(1) Tuìlac podnosi zahtjev za pokretawe
pripremnog postupka sudiji za maloqetnike. Prije
dono{ewa odluke o tome ho}e li se sloìti s ovim zahtjevom koji se odnosi na krivi~na djela iz ~lana 359. ovog
zakona, sudija za maloqetnike je duàn razmotriti
mogu}nosti i opravdanost izricawa vaspitne preporuke
u skladu s odredbama Krivi~nog zakona. Ako odlu~i da
izrekne vaspitnu preporuku, sudija za maloqetnike }e
odlu~iti da se postupak protiv maloqetnika ne pokrene.
Protiv rje{ewa sudije za maloqetnike nije dopu{tena
àlba.
(2) Osim slu~ajeva iz stava 1. ovog ~lana, ako se sudija za maloqetnike ne sloì sa zahtjevom za pokretawe
pripremnog postupka, zatraì}e da o tome odlu~i vije}e
za maloqetnike.
(3) Sudija za maloqetnike moè povjeriti policijskim organima da izvr{e naredbu o pretresawu stana
ili o privremenom oduzimawu predmeta, na na~in predvi|en ovim zakonom.
^lan 361.
Pribavqawe podataka o li~nosti maloqetnika
(1) U pripremnom postupku prema maloqetniku,
pored ~iwenica koje se odnose na krivi~no djelo, posebno }e se utvrditi godine ìvota maloqetnika, okolnos^lan 358.
ti potrebne za ocjenu wegove du{evne razvijenosti, ispita}e se sredina u kojoj i prilike pod kojima maloqetnik
Primjena na~ela oportuniteta
ìvi i druge okolnosti koje se ti~u wegove li~nosti.
(1) Za krivi~na djela za koja je propisana kazna zatvo(2) Radi utvr|ivawa okolnosti iz stava 1. ovog ~lana,
ra do tri godine ili nov~ana kazna, tuìlac moè
sudija za maloqetnike }e pribaviti izvje{taj i
odlu~iti da ne zahtijeva pokretawe krivi~nog postupka
saslu{ati lica koja mogu dati potrebne podatke.
iako postoje dokazi da je maloqetnik u~inio krivi~no
101
(3) Podatke o li~nosti maloqetnika pribavqa sudija za maloqetnike. Sudija za maloqetnike moè
zatraìti da te podatke prikupi odre|eno stru~no lice
(socijalni radnik, defektolog, psiholog i dr.), a moè
wihovo pribavqawe povjeriti organu starateqstva.
(4) Kad je za utvr|ivawe zdravstvenog stawa maloqetnika, wegove du{evne razvijenosti, psihi~kih svojstava
ili sklonosti potrebno da maloqetnika pregledaju
vje{taci, za ovaj pregled odredi}e se qekari, psiholozi
ili pedagozi. Ovakva ispitivawa maloqetnika mogu se
obaviti u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi.
^lan 366.
Obrazloèni prijedlog
(1) Nakon {to ispita sve okolnosti koje se odnose na
izvr{ewe krivi~nog djela i na li~nost maloqetnika,
sudija za maloqetnike dostavqa spise tuìocu koji je
duàn u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni
postupak dopuni ili podnijeti sudiji za maloqetnike
obrazloèni prijedlog za izricawe vaspitne mjere ili
kazne maloqetni~kog zatvora.
(2) Ako tuìlac ne podnese zahtjev da se pripremni
postupak dopuni niti stavi obrazloèni prijedlog
sudiji za maloqetnike za izricawe vaspitne mjere ili
kazne maloqetni~kog zatvora ni u roku od dva mjeseca od
dostave spisa, smatra}e se da je odustao od krivi~nog
gowewa.
(3) Prijedlog tuìoca sadrì: ime i prezime maloqetnika, wegove godine ìvota, opis djela, dokaze iz
kojih proizlazi da je maloqetnik u~inio krivi~no
djelo, obrazloèwe koje treba da sadrì ocjenu du{evne
razvijenosti maloqetnika i prijedlog da se maloqetnik
kazni, odnosno da se prema wemu izrekne vaspitna mjera.
^lan 362.
Lica koja prisustvuju radwama u
pripremnom postupku
(1) Sudija za maloqetnike sam odre|uje na~in
izvo|ewa pojedinih radwi, drè}i se odredaba ovog
zakona u onoj mjeri koja obezbje|uje prava maloqetnika
na odbranu, prava o{te}enog i prikupqawe dokaza
potrebnih za odlu~ivawe.
(2) Radwama u pripremnom postupku mogu biti
prisutni tuìlac i branilac. Ispitivawe maloqetnog
lica, kad je to potrebno, obavi}e se uz pomo} pedagoga
ili drugog stru~nog lica. Sudija za maloqetnike moè
odobriti da radwama u pripremnom postupku bude
prisutan predstavnik organa starateqstva i roditeq,
odnosno staralac maloqetnika. Kad su navedena lica
prisutna tim radwama, mogu stavqati prijedloge i
upu}ivati pitawa licu koje se ispituje, odnosno
saslu{ava.
^lan 367.
Obustava postupka
(1) Ako u toku pripremnog postupka tuìlac na|e da
nema osnova za vo|ewe postupka prema maloqetniku ili
da postoje razlozi iz ~lana 358. stav 3. ovog zakona,
stavi}e prijedlog sudiji za maloqetnike da obustavi
postupak. O prijedlogu za obustavqawe postupka
tuìlac }e obavijestiti i organ starateqstva.
(2) Ako se sudija za maloqetnike ne sloì s prijedlogom tuìoca, zatraì}e da o tome odlu~i vije}e za maloqetnike.
^lan 363.
Smje{taj maloqetnika
(1) Sudija za maloqetnike moè narediti da se maloqetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prihvatili{te, vaspitnu ili sli~nu ustanovu, da se stavi pod
nadzor organa starateqstva ili da se preda drugoj
porodici, ako je to potrebno radi izdvajawa maloqetnika iz sredine u kojoj je ìveo ili radi pruàwa pomo}i,
za{tite ili sme{taja maloqetnika.
(2) Tro{kovi sme{taja maloqetnika ispla}uju se
unaprijed iz buxetskih sredstava i ulaze u tro{kove
krivi~nog postupka.
^lan 368.
Kontrola postupka
Sudija za maloqetnike obavje{tava predsjednika
suda svakih 15 dana koji predmeti maloqetnika nisu
okon~ani i o razlozima zbog kojih je po pojedinim predmetima postupak jo{ u toku. Predsjednik suda }e preduzeti, po potrebi, mjere da se postupak okon~a.
4. Prvostepni postupak
^lan 369.
Zakazivawe ro~i{ta ili glavnog pretresa
(1) Kad primi prijedlog tuìoca, sudija za maloqetnike zakazuje ro~i{te ili glavni pretres.
(2) Kazna maloqetni~kog zatvora i zavodske mjere
izri~u se samo po odrànom glavnom pretresu.
(3) Sudija za maloqetnike saop{ti}e maloqetniku
vaspitnu mjeru koja mu je izre~ena.
^lan 364.
Odre|ivawe pritvora
(1) Izuzetno, sudija za maloqetnike moè maloqetniku odrediti pritvor kad za to postoje razlozi iz ~lana
189. stav 1. ta~. a) do v) ovog zakona.
(2) Na osnovu rje{ewa o pritvoru koje je donio sudija za maloqetnike, pritvor moè trajati najduè mjesec
dana. Vije}e za maloqetnike du`no je obaviti kontrolu
neophodnosti pritvora svakih 10 dana.
(3) Vije}e za maloqetnike moè u slu~aju postojawa
zakonskih razloga produìti pritvor za jo{ dva mjeseca.
Protiv rje{ewa vije}a dopu{tena je àlba koja ne
(4) Nakon zavr{etka pripremnog postupka, pritvor
moè da traje najduè jo{ {est mjeseci.
^lan 370.
Odlu~ivawe na glavnom pretresu
(1) Kad se odlu~uje na glavnom pretresu, shodno }e se
primjewivati odredbe ovog zakona o pripremama za
glavni pretres, o rukovo|ewu glavnim pretresom, o odlagawu i prekidu glavnog pretresa, o zapisniku i o toku
glavnog pretresa, ali sudija za maloqetnike moè
odstupiti od ovih pravila ako smatra da wihova primjena u konkretnom slu~aju ne bi bila cjelishodna.
(2) Pored lica ~ije je prisustvo obavezno na glavnom
pretresu, na glavni pretres pozva}e se i roditeqi maloqetnika, odnosno starateq i organ starateqstva.
Nedolazak roditeqa, starateqa ili predstavnika
organa starateqstva ne spre~ava sud da odrì glavni
pretres.
(3) Osim maloqetnika, glavnom pretresu mora biti
prisutan tuìlac, kad je stavio prijedlog u smislu ~lana
366. ovog zakona i branilac.
^lan 365.
Postupak prema maloqetniku u pritvoru
(1) Maloqetnik izdràva pritvor odvojeno od punoqetnih lica.
(2) Sudija za maloqetnike ima prema pritvorenim
maloqetnicima ista ovla{}ewa koja po ovom zakonu
pripadaju sudiji za prethodni postupak, odnosno sudiji
za prethodno saslu{awe u pogledu pritvorenika.
102
(4) Odredbe ovog zakona o izmjeni i pro{irewu

optu`be primjewiva}e se i u postupku prema maloqetniku, s tim {to je sudija za maloqetnike ovla{}en da i
bez prijedloga tuìoca donese odluku na osnovu
~iweni~nog stawa koje je izmijeweno na glavnom pretresu.
^lan 371.
Iskqu~ewe javnosti
(1) Kad se sudi maloqetniku, uvijek }e se iskqu~iti
javnost.
(2) Sudija za maloqetnike moè dopustiti da
glavnom pretresu budu prisutna lica koja se bave
za{titom i vaspitawem maloqetnika ili suzbijawem
maloqetni~ke delikvencije, kao i nau~ni radnici.
(3) U toku glavnog pretresa sudija za maloqetnike
moè narediti da se, osim tuìoca, branioca i predstavnika organa starateqstva, iz zasjedawa udaqe sva
ili pojedina lica.
(4) Za vrijeme izvo|ewa pojedinih dokaza ili govora
stranaka sudija za maloqetnike moè narediti da se maloqetnik udaqi iz zasjedawa.
^lan 372.
Privremeni smje{taj maloqetnika
U toku postupka, sudija za maloqetnike moè
donijeti odluku o privremenom sme{taju maloqetnika
(~lan 363.), a moè i ukinuti odluku koja je o tome ranije donesena.
^lan 373.
Zakazivawe glavnog pretresa ili odràvawe
ro~i{ta i dono{ewe odluke
(1) Sudija za maloqetnike duàn je zakazati glavni
pretres ili odràti ro~i{te za izricawe vaspitne
mjere u roku od osam dana od dana prijema prijedloga
tuìoca ili od dana kad je na ro~i{tu odlu~eno da se
odrì glavni pretres. Za svako produèwe ovog roka
sudija za maloqetnike mora imati odobrewe predsjednika suda.
(2) Odlagawe ili prekidawe glavnog pretresa vr{i
se samo izuzetno. O svakom odlagawu ili prekidawu
glavnog pretresa sudija za maloqetnike obavijesti}e
predsjednika suda i iznije}e razloge za odlagawe, odnosno prekidawe.
(3) Sudija za maloqetnike duàn je da pismeno izradi presudu, odnosno rje{ewe u roku od osam dana, a u
posebno sloènim slu~ajevima u roku od 15 dana od dana
objavqivawa presude, odnosno rje{ewa.
^lan 374.
Odluke sudije za maloqetnike
(1) Sudija za maloqetnike nije vezan za prijedlog
tuìoca pri odlu~ivawu ho}e li prema maloqetniku
izre}i kaznu ili }e primijeniti vaspitnu mjeru, ali ako
je tuìlac odustao od prijedloga, sudija za maloqetnike
ne moè maloqetniku izre}i kaznu nego samo vaspitnu
mjeru.
(2) Sudija za maloqetnike }e rje{ewem obustaviti
postupak u slu~ajevima kad sud na osnovu ~lana 289. ta~.
g) do |) ovog zakona, donosi presudu kojom se optu`ba
odbija ili kojom se optuèni osloba|a od optu`be (~lan
290.), kao i kad sudija na|e da nije cjelishodno izre}i
maloqetniku ni kaznu niti vaspitnu mjeru.
(3) Sudija za maloqetnike donosi rje{ewe i kad
izri~e vaspitnu mjeru maloqetniku. U izreci ovog
rje{ewa navodi se samo koja se mjera izri~e, ali se maloqetnik ne ogla{ava krivim za krivi~no djelo koje mu se
stavqa na teret. U obrazloèwu rje{ewa nave{}e se opis

djela i okolnosti koje opravdavaju primjenu izre~ene
vaspitne mjere.
(4) Presuda kojom se maloqetniku izri~e kazna maloqetni~kog zatvora donosi se u obliku propisanom u
~lanu 291. ovog zakona.
^lan 375.
Tro{kovi postupka i imovinskopravni zahtjev
(1) Sudija za maloqetnike moè maloqetnika
obavezati na pla}awe tro{kova krivi~nog postupka i na
ispuwewe imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloqetniku izrekao kaznu maloqetni~kog zatvora.
(2) Ako je prema maloqetniku primijewena vaspitna
mjera, tro{kovi postupka padaju na teret buxetskih sredstava, a o{te}eni se radi ostvarivawa imovinskopravnog zahtjeva upu}uje na parni~ni postupak.
5. Pravni lijekovi
^lan 376.
@alba protiv presude i rje{ewa
(1) Protiv presude kojom je maloqetniku izre~ena
kazna maloqetni~kog zatvora, protiv rje{ewa kojim je
maloqetniku izre~ena vaspitna mjera i protiv rje{ewa
o obustavqawu postupka (~lan 374. stav 2.) mogu izjaviti
àlbu sva lica koja imaju pravo na àlbu protiv presude
(~lan 299.) i to u roku od osam dana od dana prijema presude, odnosno rje{ewa.
(2) Branilac, tuìlac, bra~ni odnosno, vanbra~ni
drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojilac,
staralac, brat, sestra i hranilac mogu izjaviti àlbu u
korist maloqetnika i protiv wegove voqe.
(3) @alba protiv rje{ewa kojim se izri~e vaspitna
mjera koja se izdràva u ustanovi zadràva izvr{ewe
rje{ewa ako sudija za maloqetnike, u saglasnosti s
roditeqima maloqetnika, i po saslu{awu maloqetnika,
ne odlu~i druk~ije.
(4) Na sjednicu vije}a za maloqetnike (~lan 310.) uvijek }e se pozvati maloqetnik i wegov branilac.
Nedolazak maloqetnika i wegovog branioca koji su
uredno obavije{teni o sjednici - ne spre~ava drugostepeni sud da odrì sjednicu.
^lan 377.
Odluke vije}a za maloqetnike i zabrana
reformatio in peius
(1) Vije}e za maloqetnike moè preina~iti prvostepenu odluku i izre}i teù mjeru maloqetniku - samo ako
je to predloèno u àlbi tuìoca.
(2) Ako prvostepenom odlukom nije izre~ena kazna
maloqetni~kog zatvora ili zavodska mjera, vije}e za
maloqetnike moè tu kaznu, odnosno mjeru izre}i samo
ako odrì pretres. Maloqetni~ki zatvor u duèm trajawu ili teà zavodska mjera od one izre~ene prvostepenom odlukom, moè se izre}i i u sjednici drugostepenog vije}a.
^lan 378.
Ponavqawe krivi~nog postupka
Odredbe o ponavqawu krivi~nog postupka zavr{enog
pravnosna`nom presudom shodno se primjewuju i na ponavqawe postupka zavr{enog pravnosna`nim rje{ewem o
primjeni vaspitne mjere ili o obustavi postupka prema
maloqetniku.
6. Nadzor suda nad sprovo|ewem mjera
^lan 379.
Izvje{taj o pona{awu maloqetnika
(1) Uprava ustanove u kojoj se izvr{ava vaspitna
mjera prema maloqetniku du`na je da svaka dva mjeseca
dostavi sudu koji je izrekao vaspitnu mjeru izvje{taj o
103
pona{awu maloqetnika. Sudija za maloqetnike moè i

sam obilaziti maloqetnike smje{tene u ustanovi.
(2) Sudija za maloqetnike moè preko organa starateqstva pribaviti obavje{tewe o izvr{ewu ostalih vaspitnih mjera, a moè odrediti da to u~ini i odre|eno
stru~no lice (socijalni radnik, defektolog i dr.).
7. Obustava izvr{ewa i izmjena odluke
o vaspitnim mjerama
^lan 384.
Odre|ivawe zastupnika
(1) Zastupnik pravnog lica u krivi~nom postupku je
onaj ko je ovla{}en zastupati pravno lice po zakonu,
aktu nadle`nog dràvnog organa ili po statutu, aktu o
osnivawu ili drugom aktu pravnog lica.
(2) Zastupnik moè ovlastiti za zastupawe nekoga
drugog. Ovla{}ewe mora biti dato pismeno ili usmeno
na zapisnik kod suda.
(3) Kada je prije pravnosna`nog okon~awa krivi~nog
postupka pravno lice prestalo postojati, zastupnika }e
mu odrediti sud.
^lan 380.
Izmjena odluke i obustava izvr{ewa
(1) Kad su ispuweni zakonom propisani uslovi za
izmjenu odluke o izre~enoj vaspitnoj mjeri, odluku o
tome donosi sudija za maloqetnike koji je donio rje{ewe
o vaspitnoj mjeri ako sam na|e da je to potrebno ili na
prijedlog tuìoca, upravnika ustanove ili organa
starateqstva kome je povjeren nadzor nad maloqetnikom.
(2) Prije dono{ewa odluke sudija za maloqetnike }e
saslu{ati tuìoca, maloqetnika, roditeqa ili starateqa maloqetnika ili druga lica, a pribavi}e i potrebne
izvje{taje od ustanove u kojoj maloqetnik izdràva
zavodsku mjeru, od organa starateqstva ili drugih
organa i ustanova.
(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog ~lana donosi se i
odluka o obustavqawu izvr{ewa vaspitne mjere.
(4) Odluku o izmjeni vaspitne mjere ili o obustavqawu izvr{ewa donosi sudija za maloqetnike.
^lan 385.
Izuze}e zastupnika
(1) Zastupnik pravnog lica u krivi~nom postupku ne
moè biti lice koje je pozvano kao svjedok.
(2) Zastupnik pravnog lica u krivi~nom postupku ne
moè biti lice protiv kojeg te~e postupak zbog istog
krivi~nog djela, osim ako je jedini ~lan pravnog lica.
(3) U slu~aju iz st. 1. i 2. ovog ~lana sud }e pozvati
pravno lice da nadle`ni organ tog pravnog lica u
odre|enom roku odredi drugog zastupnika i o tome pismeno obavijesti sud. U suprotnom }e zastupnika odrediti sud.
^lan 386.
Dostavqawe pismena
Pismena, upu}ena pravnom licu, dostavqaju se
pravnom licu i zastupniku.
Glava XXVII
POSTUPAK PROTIV PRAVNIH LICA
^lan 387.
Tro{kovi zastupnika
Tro{kovi zastupnika pravnog lica u krivi~nom
postupku su tro{kovi krivi~nog postupka. Tro{kovi za
zastupnika postavqenog na osnovu ~l. 383. i 384. ovog
zakona unaprijed se ispla}uju iz sredstava organa koji
vodi krivi~ni postupak samo ako pravno lice nema sredstava.
^lan 381.
Jedinstvenost postupka
(1) Zbog istog krivi~nog djela, protiv pravnog lica
se, u pravilu, pokre}e i vodi krivi~ni postupak zajedno
s postupkom protiv u~inioca.
(2) Postupak samo protiv pravnog lica se moè
pokrenuti, odnosno voditi kada protiv u~inioca
krivi~ni postupak nije mogu}e pokrenuti, odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga ili ako je protiv wega
krivi~ni postupak ve} sproveden.
(3) U jedinstvenom postupku se protiv optuènog
pravnog lica i optuènog podiè jedna optu`nica i
izri~e jedna presuda.
^lan 388.
Branilac pravnog lica u krivi~nom postupku
(1) Pravno lice moè, pored zastupnika, imati branioca.
(2) Pravno i fizi~ko lice, kao i osumwi~eni, odnosno optuèni ne mogu imati istog branioca.
^lan 382.
Cjelishodnost pokretawa krivi~nog postupka
Tuìlac moè odlu~iti da protiv pravnog lica ne
zahtijeva pokretawe krivi~nog postupka kada okolnosti
slu~aja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno, jer je doprinos pravnog lica izvr{ewu krivi~nog djela bio neznatan ili pravno lice nema imovine ili ima tako malo
imovine da ne bi bila dovoqna ni za pokri}e tro{kova
postupka ili ako je protiv pravnog lica zapo~et
ste~ajni postupak ili kada je u~inilac krivi~nog djela
jedini vlasnik pravnog lica protiv kojeg bi se krivi~ni
postupak ina~e pokrenuo.
^lan 389.
Sadràj optu`nice
Optu`nica protiv pravnog lica u krivi~nom postupku, pored sadràja propisanih ovim zakonom, sadrì
naziv pod kojim pravno lice, u skladu s propisima, nastupa u pravnom prometu, sjedi{te pravnog lica, opis
krivi~nog djela i osnov odgovornosti pravnog lica.
^lan 390.
Saslu{awe i zavr{na rije~
(1) Na glavnoj raspravi se prvo saslu{ava optuèni,
a potom zastupnik pravnog lica.
(2) Po zavr{enom dokazanom postupku, kao i
zavr{noj rije~i tuìoca i o{te}enog, sudija, odnosno
predsjednik vije}a daje rije~ braniocu, zatim zastupniku
pravnog lica, te braniocu optuènog i na kraju
optuènom.
^lan 383.
Zastupnik pravnog lica u krivi~nom postupku
(1) Svako pravno lice u krivi~nom postupku mora
imati svoga zastupnika, koji je ovla{}en za preduzimawe
svih radwi za koje je po ovom zakonu ovla{}en
osumwi~eni, odnosno optuèni i osu|eni.
(2) Pravno lice u krivi~nom postupku moè imati
samo jednog zastupnika.
(3) Sud mora svaki put utvrditi identitet zastupnika pravnog lica i wegovo ovla{}ewe za zastupawe.
^lan 391.
Presuda pravnom licu
Pored sadràja propisanog u ~lanu 291. ovog zakona,
pisana presuda pravnom licu mora sadràvati:
104
a) u uvodu presude - naziv pod kojim pravno lice u

skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i
sjedi{te pravnog lica, kao i ime i prezime zastupnika
pravnog lica koji je bio prisutan na glavnom pretresu,
b) u izreci presude - naziv pod kojim pravno lice u
skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i
sjedi{te pravnog lica, kao i zakonski propis po kojem se
osu|uje, po kojem se osloba|a optu`be za to djelo ili po
kojem se optu`ba odbija.
^lan 392.
Mjera obezbje|ewa
(1) Za obezbje|ewe izvr{ewa kazne, oduzimawa
imovine ili oduzimawa imovinske koristi, sud moè, na
prijedlog tuìoca, protiv pravnog lica u krivi~nom
postupku odrediti privremeno obezbje|ewe. U ovom
slu~aju shodno se primjewuju odredbe ~lana 112. ovog
zakona.
(2) Ako postoji opravdana bojazan da }e u okviru
optuènog pravnog lica biti ponovqeno djelo i da }e za
wega biti odgovorno pravno lice ili se s izvr{ewem
djela prijeti, sud moè u istom postupku, osim mjera iz
stava 1. ovog ~lana, pravnom licu zabraniti obavqawe
jedne ili vi{e odre|enih djelatnosti na odre|eno vrijeme.
(3) Kada je protiv pravnog lica pokrenut krivi~ni
postupak, sud moè, na prijedlog tuìoca ili po
slu`benoj du`nosti, zabraniti statusne promjene
pravnog lica koje bi za posqedicu imale brisawe
pravnog lica iz sudskog registra. Odluka o ovoj zabrani
se upisuje u sudski registar.
^lan 393.
Primjena ostalih odredbi ovog zakona
Ako druk~ije nije odre|eno, u krivi~nom postupku
protiv pravnog lica shodno se primjewuju odgovaraju}e
odredbe ovog zakona, ~ak i u slu~aju ako se postupak vodi
samo protiv pravnog lica.
Glava XXVIII
POSEBNE ODREDBE O IZRICAWU SUDSKE
OPOMENE
^lan 394.
Izricawe sudske opomene
(1) Sudska opomena izri~e se rje{ewem.
(2)Ukoliko u ovoj glavi nije {to druk~ije odre|eno,
odredbe ovog zakona koje se odnose na presudu kojom se
okrivqeni ogla{ava krivim primjewuju se shodno i na
rje{ewe o sudskoj opomeni.
^lan 395.
Sadràj rje{ewa o sudskoj opomeni
(1) Rje{ewe o sudskoj opomeni objavquje se odmah po
zavr{etku glavnog pretresa. Tom prilikom sudija }e
upozoriti okrivqenog da mu se za krivi~no djelo koje je
u~inio ne izri~e kazna, jer se o~ekuje da }e i sudska
opomena na wega dovoqno uticati da vi{e ne vr{i
krivi~na djela. Ako se rje{ewe o sudskoj opomeni
objavquje u odsustvu okrivqenog, sud }e ovakvo upozorewe unijeti u obrazloèwe rje{ewa. Za odricawe od
prava na àlbu i pismenu izradu rje{ewa shodno se
primjewuju odredbe ~lana 300. stav 3. i ~lana 295. stav 1.
ovog zakona.
(2) U izreci rje{ewa o sudskoj opomeni, pored li~nih
podataka o optuènom, nave{}e se samo da se optuènom
izri~e sudska opomena za djelo koje je predmet optu`be i
zakonski naziv krivi~nog djela. Izreka rje{ewa o sudskoj opomeni sadrì podatke iz ~lana 291. stav 1. ta~. d)
i e) ovog zakona.
(3) U obrazloèwu rje{ewa sud }e iznijeti kojim se
razlozima rukovodio pri izricawu sudske opomene.
^lan 396.
Razlozi pobijawa rje{ewa o sudskoj opomeni
(1) Rje{ewe o sudskoj opomeni moè se pobijati iz
razloga navedenih u ~lanu 301. ta~. a) do v) ovog zakona,
kao i zbog toga {to nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricawe sudske opomene.
(2) Ako rje{ewe o sudskoj opomeni sadrì odluku o
mjerama bezbjednosti, o oduzimawu imovinske koristi, o
tro{kovima krivi~nog postupka ili o imovinskopravnom zahtjevu, ova odluka se moè pobijati iz razloga {to sud nije pravilno primjenio mjeru bezbjednosti
ili oduzimawe imovinske koristi, odnosno {to je
odluku o tro{kovima krivi~nog postupka ili imovinskopravnom zahtjevu donio protivno zakonskim odredbama.
^lan 397.
Povrede Krivi~nog zakona
Povreda Krivi~nog zakona u slu~aju izricawa sudske
opomene postoji, osim po pitawima navedenim u ~lanu
304. ta~. a) do g) ovog zakona, i kada je odlukom o sudskoj
opomeni, mjeri bezbjednosti ili oduzimawu imovinske
koristi prekora~eno ovla{}ewe koje sud ima po zakonu.
^lan 398.
Odluke drugostepenog suda
(1) Ako je àlbu protiv rje{ewa o sudskoj opomeni
izjavio tuìlac na {tetu optuènog, drugostepeni sud
moè donijeti presudu kojom se optuèni ogla{ava krivim i osu|uje na kaznu ili kojom se izri~e uslovna osuda,
ako na|e da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlu~ne
~iwenice, i da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u
obzir izricawe kazne ili uslovne osude.
(2) Povodom bilo ~ije àlbe protiv rje{ewa o sudskoj opomeni, drugostepeni sud moè donijeti presudu
kojom se optu`ba odbija ili se optuèni osloba|a od
optu`be, ako na|e da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlu~ne ~iwenice i da po pravilnoj primjeni zakona
dolazi u obzir izricawe jedne od ovih odluka.
(3) Kada postoje uslovi iz ~lana 319. ovog zakona,
drugostepeni sud }e donijeti rje{ewe kojim se odbija
àlba kao neosnovana i potvr|uje rje{ewe prvostepenog
suda o sudskoj opomeni.
G lava XXIX
POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA BEZBJEDNOSTI, ZA ODUZIMAWE IMOVINSKE KORISTI
PRIBAVQENE KRIVI^NIM DJELOM I ZA
OPOZIVAWE USLOVNE OSUDE
^lan 399.
Prekid postupka u slu~aju nastupawa
du{evne bolesti
(1) Ako je kod optuènog nakon izvr{ewa krivi~nog
djela nastupila takva du{evna bolest da nije sposoban
u~estvovati u postupku, sud }e rje{ewem, nakon psihijatrijskog vje{ta~ewa, prekinuti postupak i optuènog
uputiti organu nadle`nom za pitawa socijalnog
starawa.
(2) Kada se zdravstveno stawe optuènog poboq{a u
mjeri da moè da u~estvuje u postupku, krivi~ni postupak }e se nastaviti.
105
(3) Ako tokom prekida postupka nastupi zastara

krivi~nog gowewa, sud }e postupiti u skladu s ~lanom
289. ta~ka |) ovog zakona.
^lan 403.
Oduzimawe imovinske koristi pribavqene
krivi~nim djelom
(1) Imovinska korist pribavqena krivi~nim djelom
utvr|uje se u krivi~nom postupku po slu`benoj du`nosti.
(2) Tuìlac je duàn prikupqati dokaze i izvi|ati
okolnosti koje su od va`nosti za utvr|ivawe imovinske
koristi pribavqene krivi~nim djelom.
(3) Ako je o{te}eni podnio imovinskopravni zahtjev
u pogledu povra}aja predmeta pribavqenih krivi~nim
djelom, odnosno u pogledu nov~anog iznosa koji odgovara
vrijednosti stvari, imovinska korist }e se utvr|ivati
samo u onom dijelu koji nije obuhva}en imovinskopravnim zahtjevom.
^lan 400.
Postupak u slu~aju neura~unqivosti
(1) Ako je osumwi~eni u~inio djelo u stawu
neura~unqivosti, tuìlac }e u optu`nici postaviti
prijedlog da sud utvrdi da je osumwi~eni u~inio
krivi~no djelo u stawu neura~unqivosti, kao i da se
predmet uputi organu nadle`nom za pitawa socijalnog
starawa, radi pokretawa odgovaraju}eg postupka.
(2) Ako u toku glavnog pretresa izvedeni dokazi
ukazuju da je optuèni u~inio djelo u stawu
ura~unqivosti ili smawene ura~unqivosti ili bitno
smawene ura~unqivosti, tuìlac }e odustati od podnesenog prijedloga. U slu~aju ako se radi o smawenoj
ura~unqivosti ili bitno smawenoj ura~unqivosti,
tuìlac }e predloìti izricawe mjere bezbjednosti
obaveznog psihijatrijskog lije~ewa, koja se izri~e uz
neku drugu krivi~nu sankciju.
(3) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, osumwi~eni,
odnosno optuèni koji se nalazi u pritvoru ili psihijatrijskoj ustanovi, ne}e se pustiti na slobodu, ve} }e sud
na prijedlog tuìoca donijeti rje{ewe o privremenom
zadràvawu do najvi{e 30 dana od dono{ewa tog
rje{ewa. Protiv ovoga rje{ewa àlba nije dopu{tena.
(4) Poslije podno{ewa prijedloga iz stava 1. ovog
~lana, osumwi~eni, odnosno optuèni mora imati branioca.
^lan 404.
Postupak oduzimawa imovinske koristi
pribavqene krivi~nim djelom
(1) Kada dolazi u obzir oduzimawe imovinske
koristi pribavqene krivi~nim djelom, lice na koje je
imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravnog
lica pozva}e se na glavni pretres radi saslu{awa. U
pozivu }e se upozoriti da }e se postupak provesti bez
wihovog prisustva.
(2) Predstavnik pravnog lica saslu{a}e se na
glavnom pretresu poslije optuènog. Na isti na~in postupi}e se u odnosu na lice na koje je imovinska korist
prenesena, ako nije pozvano kao svjedok.
(3) Lice na koje je imovinska korist prenesena, kao i
predstavnik pravnog lica ovla{}en je da u vezi s
utvr|ivawem imovinske koristi predlaè dokaze i da,
po ovla{}ewu sudije, odnosno predsjednika vije}a,
postavqa pitawa optuènom, svjedocima i vje{tacima.
(4) Iskqu~ewe javnosti na glavnom pretresu ne
odnosi se na lice na koje je imovinska korist prenesena,
kao i na predstavnika pravnog lica.
(5) Ako sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi
u obzir oduzimawe imovinske koristi, prekinu}e glavni
pretres i pozva}e lice na koje je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika pravnog lica.
^lan 401.
Postupak u slu~aju obaveznog lije~ewa
od zavisnosti
(1) O primjeni mjere bezbjednosti obaveznog lije~ewa
od zavisnosti sud odlu~uje po{to pribavi nalaz i
mi{qewe vje{taka. U svom nalazu i mi{qewu vje{tak
treba da se izjasni i o mogu}nostima za lije~ewe
optuènog.
(2) Ako je pri izricawu uslovne osude u~iniocu
odre|eno lije~ewe na slobodi, a on se nije podvrgao
lije~ewu ili ga je samovoqno napustio, sud moè, po
slu`benoj du`nosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se
u~inilac lije~io ili je trebao da se lije~i, a po
saslu{awu tuìoca i u~inioca, odrediti opozivawe
uslovne osude prinudno izvr{ewe mjere bezbjednosti
obaveznog lije~ewa od zavisnosti. Prije dono{ewa
odluke sud }e, po potrebi, pribaviti i mi{qewe qekara.
^lan 405.
Utvr|ivawe imovinske koristi pribavqene
krivi~nim djelom
Sud }e visinu iznosa imovinske koristi pribavqene
krivi~nim djelom utvrditi po slu`benoj ocjeni ako bi
weno utvr|ivawe bilo skop~ano sa nesrazmjernim
te{ko}ama ili sa znatnim odugovla~ewem postupka.
^lan 402.
Oduzimawe predmeta
(1) Predmeti koji se po Krivi~nom zakonu moraju
oduzeti, oduze}e se i kada se krivi~ni postupak ne
zavr{i presudom kojom se optuèni progla{ava krivim,
ako to zahtijevaju interesi op{te bezbjednosti ili
razlozi morala, o ~emu se donosi posebno rje{ewe.
(2) Rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana donosi sud u
trenutku kad je postupak zavr{en, odnosno kad je obustavqen.
(3) Rje{ewe o oduzimawu predmeta iz stava 1. ovog
~lana donosi sud i kada je u presudi kojom je optuèni
progla{en krivim propu{teno da se donese takva odluka.
(4) Ovjereni prepis odluke o oduzimawu predmeta
dostavi}e se vlasniku predmeta, ako je vlasnik poznat.
(5) Protiv odluke iz st. 2. i 3. ovog ~lana vlasnik
predmeta ima pravo na àlbu zbog nepostojawa zakonskog
osnova za oduzimawe predmeta.
^lan 406.
Privremene mjere obezbje|ewa
Kada dolazi u obzir oduzimawe imovinske koristi
pribavqene krivi~nim djelom, sud }e po slu`benoj
du`nosti po odredbama koje vaè za izvr{ni postupak
odrediti privremene mjere obezbje|ewa. U takvom
slu~aju, shodno se primjewuju odredbe ~lana 112. stav 2.
ovog zakona.
^lan 407.
Sadràj odluke kojom se izri~e mjera oduzimawa
imovinske koristi
(1) Oduzimawe imovinske koristi pribavqene
krivi~nim djelom, sud moè izre}i u presudi kojom se
optuèni ogla{ava krivim i u rje{ewu o sudskoj
opomeni ili u rje{ewu o primjeni vaspitne mjere, kao i
u postupku iz ~lana 400. ovog zakona.
(2) U izreci presude ili rje{ewa sud }e navesti koji
se predmet, odnosno nov~ani iznos oduzima.
106
(3) Ovjereni prepis presude, odnosno rje{ewa

dostavqa se i licu na koje je imovinska korist prenesena, kao i predstavniku pravnog lica, ako je sud izrekao
oduzimawe imovinske koristi od tog lica.
(2) Ako nadle`ni organ ne postupi po zahtjevu

osu|enog u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva,
osu|eni moè traìti da sud donese rje{ewe o brisawu
osude.
^lan 408.
Zahtjev za ponavqawe postupka u pogledu mjere
oduzimawa imovinske koristi
Lice iz ~lana 404. ovog zakona moè podnijeti zahtjev za ponavqawe krivi~nog postupka u pogledu odluke o
oduzimawu imovinske koristi pribavqene krivi~nim
djelom.
^lan 414.
Sudsko brisawe uslovne osude
Ako uslovna osuda ne bude opozvana ni poslije jedne
godine od dana prestanka vremena provjeravawa, sud }e
donijeti rje{ewe kojim se utvr|uje brisawe uslovne
osude. Ovo rje{ewe dostavi}e se osu|enom, tuìocu i
organu nadle`nom za vo|ewe kaznene evidencije.
^lan 409.
Shodna primjena odredbi u pogledu àlbe
Odredbe ~lana 300. st. 2. i 3. i ~l. 308. i 323. ovog
zakona shodno se primjewuju na àlbu protiv odluke o
oduzimawu imovinske koristi.
^lan 415.
Postupak brisawa osude na osnovu sudske odluke
(1) Postupak za brisawe osude na osnovu sudske
odluke pokre}e se na molbu osu|enog.
(2) Molba se podnosi sudu.
(3) Sudija koji za to bude odre|en zakaza}e i provesti
saslu{awe tuìoca i osu|enog.
(4) Sud moè o pona{awu osu|enog zatraìti
izvje{taj od policijskog organa, a moè takav izvje{taj
traìti i od uprave ustanove u kojoj je osu|eni
izdràvao kaznu.
(5) Protiv odluke suda po molbi za brisawe osude
àlbu mogu izjaviti podnosilac àlbe i tuìlac.
(6) Ako sud odbije molbu zato {to osu|eni svojim
pona{awem nije zasluìo brisawe osude, osu|eni moè
molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana pravnosna`nosti rje{ewa o odbijawu molbe.
^lan 410.
Shodna primjena ostalih odredbi zakona
Ako u odredbama ove glave nije {ta drugo
predvi|eno, u pogledu postupka za primjenu mjera bezbjednosti ili za oduzimawe imovinske koristi pribavqene krivi~nim djelom shodno se primjewuju ostale
odredbe ovog zakona.
^lan 411.
Postupak za opozivawe uslovne osude
(1) Kada je u uslovnoj osudi odre|eno da }e se kazna
izvr{iti ako osu|eni ne vrati imovinsku korist pribavqenu krivi~nim djelom, ne nadoknadi {tetu ili ne
ispuni druge obaveze, a osu|eni u odre|enom roku nije
ispunio te obaveze, sud }e sprovesti postupak za opozivawe uslovne osude na prijedlog tuìoca ili po
slu`benoj du`nosti.
(2) Sud je obavezan da zakaè saslu{awe radi
utvr|ivawa ~iwenica na koje }e pozvati tuìoca,
osu|enog i o{te}enog.
(3) Ako sud utvrdi da osu|eni nije ispunio obavezu
koja mu je bila odre|ena presudom, donije}e presudu
kojom }e opozvati uslovnu osudu i odrediti da se
utvr|ena kazna izvr{i, ili odrediti novi rok za
ispuwewe obaveze, ili ukinuti taj uslov. Ako sud na|e da
nema osnova za dono{ewe koje od tih odluka, rje{ewem }e
obustaviti postupak za opozivawe uslovne osude.
Glava XXX
POSTUPAK ZA DONO[EWE ODLUKE O BRISAWU
OSUDE ILI PRESTANKU MJERA BEZBJEDNOSTI
I PRAVNIH POSQEDICA OSUDE
^lan 412.
Rje{ewe o brisawu osude
(1) Kada po zakonu brisawe osude nastupa protekom
odre|enog vremena i pod uslovom da osu|eni u tom vremenu ne u~ini novo krivi~no djelo, rje{ewe o brisawu
osude donosi po slu`benoj du`nosti organ nadleàn za
vo|ewe kaznene evidencije.
(2) Prije dono{ewa rje{ewa o brisawu osude
izvr{i}e se potrebna provjeravawa, a naro~ito }e se
prikupiti podaci o tome da li je protiv osu|enog u toku
krivi~ni postupak za neko novo krivi~no djelo u~iweno
prije isteka roka predvi|enog za brisawe osude.
^lan 413.
Prijedlog osu|enog za brisawe osude
(1) Ako nadle`ni organ ne donese rje{ewe o brisawu
osude, osu|eni moè traìti da se utvrdi da je brisawe
osude nastupilo po zakonu.
^lan 416.
Uvjerewe na osnovu kaznene evidencije
U uvjerewu koje se gra|anima daje na osnovu kaznene
evidencije, ne smeju se spomiwati brisana osuda i
brisane pravne posqedice.
^lan 417.
Molba i postupak prestanka mjere bezbjednosti
(1) Molba za prestanak primjene mjera bezbjednosti
propisanih Krivi~nim zakonom podnosi se sudu koji je
sudio u prvom stepenu.
(2) Sudija koji za to bude odre|en }e prethodno ispitati je li proteklo potrebno vrijeme po zakonu, a zatim
}e zakazati i sprovesti saslu{awe radi utvr|ivawa
~iwenica na koje se podnosilac molbe poziva. Sudija }e
pozvati tuìoca i podnosioca molbe.
(3) Sudija iz stava 2. ovog ~lana moè zahtijevati
izvje{taj o pona{awu osu|enog od policijskog organa,
odnosno ustanove u kojoj je osu|eni izdràvao kaznu.
(4) U slu~aju odbijawa molbe, nova molba se ne moè
podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana
pravnosna`nosti rje{ewa o odbijawu ranije molbe.
Glava XXXI
POSTUPAK ZA PRU@AWE ME\UNARODNE
PRAVNE POMO]I I IZVR[EWE ME\UNARODNIH UGOVORA U KRIVI^NOPRAVNIM
STVARIMA
^lan 418.
Op{ta odredba
Me|unarodna krivi~nopravna pomo} vr{i se po
odredbama ovog zakona, ukoliko zakonom Bosne i
Hercegovine ili me|unarodnim ugovorom nije {to drugo
odre|eno.
^lan 419.
Upu}ivawe molbe za pravnu pomo}
Molba suda, odnosno tuìoca za pravnu pomo} u
krivi~nim predmetima dostavqa se inostranim organima diplomatskim putem tako da sud, odnosno tuìlac
107
molbu dostavqa preko Ministarstva pravde Republike

Srpske, koje ih dostavqa Ministarstvu pravde Bosne i
Hercegovine. Na isti na~in dostavqa se doma}im
sudovima molba inostranog organa za pravnu pomo} od
sudova u Republici Srpskoj.
izru~ewe osumwi~enih, odnosno optuènih, ustupiti

svi krivi~ni spisi radi krivi~nog gowewa i su|ewa,
ako se strana dràva tome ne protivi.
(2) Ustupawe krivi~nog gowewa i su|ewe nije
dopu{teno ako se wime stranac moè izloìti
nepravednom postupku, nehumanom i poniàvaju}em postupawu ili ka`wavawu.
(3) Do potvr|ivawa optu`nice, odluku o ustupawu
donosi nadle`ni tuìlac. Nakon podizawa optu`nice, a
do ustupawa predmeta sudiji, odnosno vije}u u svrhu
zakazivawa glavnog pretresa - odluku donosi sudija za
prethodno saslu{awe, na prijedlog tuìoca.
(4) Ustupawe se moè dopustiti za krivi~na djela za
koja je predvi|ena kazna zatvora do 10 godina, kao i za
krivi~na djela ugroàvawa javnog saobra}aja.
(5) Ako je o{te}eni dràvqanin Republike Srpske,
odnosno Bosne i Hercegovine, ustupawe nije dopu{teno
ako se on tome protivi, osim ako je dato obezbje|ewe za
ostvarivawe wegovog imovinskopravnog zahtjeva.
^lan 420.
Postupawe po molbi stranog organa
(1) Kada Ministarstvo pravde Republike Srpske
primi molbu stranog organa za pravnu pomo}, du`no je
molbu dostaviti nadle`nom tuìocu.
(2) O dozvoqenosti i na~inu izvr{ewa radwe koja je
predmet molbe inostranog organa odlu~uje sud, odnosno
tuìlac po doma}im propisima.
^lan 421.
Izvr{ewe krivi~ne presude inostranog suda
(1) Sud ne}e postupiti po molbi inostranog organa
kojom se traì izvr{ewe krivi~ne presude inostranog
suda.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, sud }e
izvr{iti pravnosna`nu presudu u odnosu na sankciju
koju je izrekao inostrani sud ako je to predvi|eno
me|unarodnim ugovorom i ako sankciju izrekne i doma}i
sud prema krivi~nom zakonodavstvu Republike Srpske.
(3) Nadle`ni sud donosi presudu u vije}u iz ~lana 24.
stav 5. ovog zakona.
(4) Mjesna nadle`nost suda odre|uje se prema posqedwem prebivali{tu osu|enog lica u Republici Srpskoj, a
ako osu|eno lice nije imalo prebivali{te u Republici
Srpskoj - prema mjestu ro|ewa. Ako osu|eno lice nije
imalo prebivali{te, niti je ro|eno u Republici
Srpskoj, Vrhovni sud }e odrediti jedan od stvarno
nadle`nih sudova u Republici Srpskoj pred kojim }e se
sprovesti postupak.
(5) Stvarno nadleàn sud je sud odre|en zakonom.
(6) U izreku presude iz stava 3. ovog ~lana sud }e unijeti potpunu izreku i naziv suda iz inostrane presude i
izre}i }e sankciju. U obrazloèwu presude iznije}e
razloge kojima se rukovodio prilikom izricawa sankcija.
(7) Protiv presude iz stava 6. ovog ~lana mogu izjaviti àlbu tuìlac i osu|eni ili wegov branilac, shodno odredbama ovog zakona.
(8) Ako strani dràvqanin osu|en od doma}eg suda
ili lice ovla{}eno ugovorom podnese molbu prvostepenom sudu da osu|eni izdràva kaznu u svojoj zemqi, sud
}e postupiti po me|unarodnom ugovoru.
^lan 424.
Preuzimawe krivi~nog gowewa
(1) Zahtjev strane dràve da se u Republici Srpskoj
preuzme gowewe dràvqanina Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine ili lica koje ima prebivali{te
u Republici Srpskoj za krivi~no djelo izvr{eno u inostranstvu, dostavqa se sa spisima nadle`nom tuìocu na
~ijem podru~ju to lice ima prebivali{te.
(2) Ako je nadle`nom organu strane dràve podnesen
imovinskopravni zahtjev, postupi}e se kao da je taj zahtjev podnesen nadle`nom sudu.
(3) O odluci kojom se odbija preuzimawe krivi~nog
gowewa, kao i o pravnosna`noj odluci donesenoj u
krivi~nom postupku, obavijesti}e se strana dràva koja
je uputila zahtjev.
Glava XXXII
POSTUPAK ZA NAKNADU [TETE, REHABILITACIJU I OSTVARIVAWE DRUGIH PRAVA
LICA BEZ OSNOVA OSU\ENIH I NEOSNOVANO
LI[ENIH SLOBODE
^lan 425.
Naknada {tete zbog neopravdane osude
(1) Pravo na naknadu {tete zbog neopravdane osude
ima lice prema kome je bila pravnosna`no izre~ena
krivi~na sankcija ili koje je ogla{eno krivim, a
oslobo|eno od kazne, a kasnije je povodom vanrednog
pravnog lijeka novi postupak pravnosna`no obustavqen
ili je pravnosna`nom presudom oslobo|en od optu`be,
ili je optu`ba odbijena, osim u sqede}im slu~ajevima:
a) ako je do obustave postupka ili dono{ewa presude
kojom se optu`ba odbija do{lo zbog toga {to je u novom
postupku tuìlac odustao od gowewa, a do odustanka je
do{lo na osnovu sporazuma sa osumwi~enim, odnosno
optuènim;
b) ako je u novom postupku presudom optu`ba
odba~ena zbog nenadle`nosti suda, a ovla{}eni tuìlac
nije preduzeo gowewe pred nadle`nim sudom.
(2) Osu|eni nema pravo na naknadu {tete ako je svojim
la`nim priznawem ili na drugi na~in namjerno
prouzrokovao svoju osudu, osim ako je na to bio
prinu|en.
(3) U slu~aju osude za krivi~na djela u sticaju, pravo
na naknadu {tete moè se odnositi i na pojedina
krivi~na djela u pogledu kojih su ispuweni uslovi za
priznawe naknade.
^lan 422.
Centralizacija podataka
O krivi~nim djelima pravqewa i stavqawa u opticaj
falsifikovanog novca, neovla{}ene proizvodwe,
prera|ivawa i prodaje opojnih droga i otrova, trgovine
bijelim robqem, proizvodwe i rasturawa pornografskih spisa, kao i o drugim krivi~nim djelima u pogledu
kojih se me|unarodnim ugovorima predvi|a centralizacija podataka, sud pred kojim se vodi krivi~ni postupak duàn je da, bez odlagawa, dostavi nadle`nom ministarstvu Bosne i Hercegovine podatke o krivi~nom
djelu i u~iniocu, a prvostepeni sud - i pravnosna`nu
presudu. Kad je u pitawu krivi~no djelo prawa novca ili
se radi o krivi~nom djelu u vezi sa prawem novca,
podaci se moraju, bez odlagawa, dostaviti i organu
Bosne i Hercegovine nadle`nom za spre~avawe prawa
novca.
^lan 423.
Ustupawe krivi~nog gowewa stranoj dràvi
(1) Ako je na teritoriji Republike Srpske krivi~no
djelo izvr{io stranac koji ima prebivali{te u stranoj
dràvi, toj dràvi se mogu, van uslova predvi|enih za
108
^lan 426.
Zastarjelost potraìvawa za naknadu {tete
(1) Pravo na naknadu {tete zastarijeva protekom tri
godine od dana pravnosna`nosti prvostepene presude
kojom je okrivqeni oslobo|en od optu`be ili kojom je
optu`ba odbijena, odnosno pravnosna`nosti prvostepenog rje{ewa kojim je postupak obustavqen, a ako je
povodom àlbe rje{avao vi{i sud - od dana prijema
odluke vi{eg suda.
(2) Prije podno{ewa sudu tu`be za naknadu {tete,
o{te}eni je duàn da se sa svojim zahtjevom obrati
Ministarstvu pravde, radi postizawa sporazuma o postojawu {tete i vrsti i visini naknade.
(3) U slu~aju iz ~lana 425. stav 1. ta~ka b) ovog zakona,
o zahtjevu se moè rje{avati samo ako ovla{}eni
tuìlac nije preduzeo gowewe pred nadle`nim sudom u
roku od tri mjeseca od dana prijema pravnosna`ne presude.
^lan 427.
Podno{ewe tu`be nadle`nom sudu
za naknadu {tete
(1) Ako zahtjev za naknadu {tete ne bude usvojen ili
po wemu Ministarstvo pravde ne donese odluku u roku od
tri mjeseca od dana podno{ewa zahtjeva, o{te}eni moè
kod nadle`nog suda podnijeti tu`bu za naknadu {tete.
Ako je postignut sporazum samo u pogledu dijela zahtjeva,
o{te}eni moè tu`bu podnijeti u pogledu ostatka zahtjeva.
(2) Dok traje postupak iz stava 1. ovog ~lana, ne te~e
zastarjelost predvi|ena u ~lanu 426. stav 1. ovog zakona.
(3) Tu`ba za naknadu {tete podnosi se protiv
Republike Srpske.
^lan 428.
Pravo nasqednika na naknadu {tete
(1) Nasqednici nasqe|uju pravo o{te}enog lica na
naknadu imovinske {tete. Ako je o{te}eni ve} stavio
zahtjev, nasqednici mogu nastaviti postupak samo u
granicama ve} postavqenog zahtjeva za naknadu {tete.
(2) Nasqednici o{te}enog lica mogu poslije wegove
smrti nastaviti postupak za naknadu {tete, odnosno
pokrenuti postupak ako je o{te}eno lice umrlo prije
isteka roka zastarjelosti a zahtjeva se nije odreklo.
^lan 429.
Lica kojima pripada pravo na naknadu {tete
(1) Pravo na naknadu {tete pripada i licu:
a) koje je bilo u pritvoru, a nije do{lo do pokretawa
krivi~nog postupka, ili je postupak obustavqen
pravnosna`nim rje{ewem, ili je pravnosna`nom presudom oslobo|eno od optu`be ili je optu`ba odbijena;
b) koje je izdràvalo kaznu li{ewa slobode, a
povodom ponavqawa krivi~nog postupka izre~ena mu je
kazna li{ewa slobode u kra}em trajawu od kazne koju je
izdràlo ili je izre~ena krivi~na sankcija koja se ne
sastoji u li{ewu slobode ili je ogla{eno krivim, a
oslobo|eno od kazne;
v) koje je usqed gre{ke ili nezakonitog rada organa
neosnovano li{eno slobode, ili je zadràno duè u
pritvoru ili ustanovi za izdràvawe kazne ili mjere;
g) koje je u pritvoru provelo duè nego {to traje
kazna zatvora na koju je osu|eno.
(2) Licu koje je po ~lanu 196. ovog zakona li{eno slobode, bez zakonskog osnova, pripada pravo na naknadu
{tete ako protiv wega nije odre|en pritvor, niti mu je
vrijeme za koje je li{eno slobode ura~unato u izre~enu
kaznu za krivi~no djelo ili za prekr{aj.
(3) Naknada {tete ne pripada licu koje je svojim

nedopu{tenim postupcima prouzrokovalo li{ewe slobode. U slu~ajevima iz ta~ke 1. stava 1. ovog ~lana
iskqu~eno je pravo na naknadu {tete iako su postojale
okolnosti iz ~lana 425. stav 1. ta~. a) i b) ili ako je postupak obustavqen na osnovu ~lana 207. ovog zakona.
(4) U postupku za naknadu {tete u slu~ajevima iz st. 1.
i 2. ovog ~lana, shodno }e se primjewivati odredbe ove
glave.
^lan 430.
Naknada {tete licu prouzrokovane sredstvima
javnog informisawa
(1) Ako je slu~aj na koji se odnosi neopravdana osuda
ili neosnovano li{ewe slobode nekog lica prikazivan u
sredstvu javnog informisawa i time bio povrije|en
ugled tog lica, sud }e, na wegov zahtjev, objaviti u novinama ili drugom sredstvu javnog informisawa
saop{tewe o odluci iz koje proizlazi neopravdanost
ranije osude, odnosno neosnovanost li{ewa slobode.
Ako slu~aj nije prikazivan u sredstvu javnog informisawa, ovakvo saop{tewe }e se, na zahtjev tog lica,
dostaviti dràvnom organu, preduze}u ili drugom
pravnom licu u kojem lice radi, a ako je to za wegovu
rehabilitaciju potrebno - politi~koj stranci ili
udruèwu gra|ana.
(2) Poslije smrti osu|enog lica pravo na podno{ewe
ovog zahtjeva pripada wegovom bra~nom odnosno vanbra~nom drugu, djeci, roditeqima, bra}i i sestrama.
(3) Zahtjev iz stava 1. ovog ~lana moè se podnijeti i
ako nije stavqen zahtjev za naknadu {tete.
(4) Nezavisno od uslova predvi|enih u ~lanu 425.
ovog zakona, zahtjev iz stava 1. ovog ~lana moè se podnijeti i kad je povodom vanrednog pravnog lijeka izmijewena pravna kvalifikacija djela, ako je usqed pravne
kvalifikacije u ranijoj presudi bio teè povrije|en
ugled osu|enog lica.
(5) Zahtjev iz st. 1. do 3. ovog ~lana podnosi se u roku
od {est mjeseci (~lan 426. stav 1.) sudu koji je u
krivi~nom postupku sudio u prvom stepenu. O zahtjevu
odlu~uje vije}e (~lan 24. stav 5). Prilikom rje{avawa o
zahtjevu, shodno se primjewuju odredbe ~lana 425. stav 2.
i ~lana 429. stav 3. ovog zakona.
^lan 431.
Rehabilitacija
Sud koji je u krivi~nom postupku sudio u prvom stepenu donije}e po slu`benoj du`nosti rje{ewe kojim se
poni{tava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji. Rje{ewe se dostavqa organu nadle`nom za vo|ewe
kaznene evidencije. O poni{tenom upisu ne smeju se
nikom davati podaci iz kaznene evidencije.
^lan 432.
Zabrana upotrebe podataka
Lice koje na bilo koji na~in do|e do podataka koji se
odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano li{ewe
slobode, ne moè upotrijebiti podatke na na~in koji bi
bio od {tete za rehabilitaciju lica protiv koga je vo|en
krivi~ni postupak.
^lan 433.
Pravo na naknadu {tete o{te}enog po osnovu
radnog odnosa
(1) Licu kome je zbog neopravdane osude ili neosnovanog li{ewa slobode prestao radni odnos ili svojstvo
osiguranika socijalnog osigurawa, priznaje se radni
sta`, odnosno sta` osigurawa kao da je bilo na radu za
vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog
li{ewa slobode sta` izgubilo. U sta` se ura~unava i
vrijeme nezaposlenosti do koje je do{lo zbog neopravdane osude ili neosnovanog li{ewa slobode, a koja nije
nastala krivicom tog lica.
109
(2) Prilikom svakog rje{avawa o pravu na koje uti~e

duìna radnog staà, odnosno staà osigurawa,
dràvni organ, preduze}e ili drugo pravno lice uze}e u
obzir sta` priznat odredbom stava 1. ovog ~lana.
(3) Ako dràvni organ, preduze}e ili drugo pravno
lice iz stava 2. ovog ~lana ne uzme u obzir sta` priznat
odredbom stava 1. ovog ~lana, o{te}eno lice moè zahtijevati da sud naveden u ~lanu 427. stav 1. ovog zakona
utvrdi da je priznavawe ovog vremena nastupilo po
zakonu. Tu`ba se podnosi protiv dràvnog organa, preduze}a ili drugog pravnog lica koje osporava priznati
sta` i protiv Republike Srpske (~lan 427. stav 3).
(4) Na zahtjev dràvnog organa, preduze}a ili drugog
pravnog lica kod kojeg se pravo iz stava 2. ovog ~lana
ostvaruje, isplati}e se iz buxetskih sredstava (~lan 427.
stav 3.) propisani doprinos za vrijeme za koje je odredbom stava 1. ovog ~lana sta` priznat.
(5) Sta` osigurawa priznat odredbom stava 1. ovog
~lana u cjelini se ura~unava u penzijski sta`.
^lan 438.
Ko raspisuje potjernicu ili objavu
(1) Potjernicu i objavu raspisuje nadle`ni policijski organ koga odre|uje sud u svakom pojedinom slu~aju,
odnosno ustanova iz koje je pobjeglo lice sa izdràvawa
kazne ili zavodske mjere.
(2) Ako je vjerovatno da se lice za kojim je izdata potjernica nalazi u inostranstvu, nadle`no ministarstvo
Bosne i Hercegovine moè raspisati i me|unarodnu potjernicu.
Glava XXXIV
PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 439.
Nedovoqan broj sudija
(1) Ako se kod suda koji sudi samo u prvom stepenu
zbog nedovoqnog broja sudija ne moè obrazovati vije}e
predvi|eno u ~lanu 24. stav 5. ovog zakona, poslove iz
nadle`nosti tog vije}a vr{i}e vije}e neposredno vi{eg
suda, ako odredbama st. 2. i 3. ovog ~lana nije druk~ije
odre|eno.
(2) Poslije predaje optu`nice, pritvor odre|uje ili
ukida, po saslu{awu tuìoca, predsjednik vije}a, odnosno sudija, a na glavnom pretresu - vije}e.
(3) Sudija prvostepenog suda donosi odluku o zahtjevu za ponavqawe postupka (~lan 336. stav 1.).
Glava XXXIII
POSTUPAK ZA IZDAVAWE POTJERNICE
I OBJAVE
^lan 434.
Traèwe adrese
Ako se ne zna prebivali{te ili boravi{te
osumwi~enog, odnosno optuènog, kada je to po odredbama ovog zakona neophodno, tuìlac ili sud zatraìti od
policijskog organa da osumwi~enog, odnosno optuènog
potraè i da tuìoca odnosno sud obavijeste o wegovoj
adresi.
^lan 440.
Rje{avawe vanrednih pravnih lijekova
U postupcima u kojim je do stupawa na snagu ovog
zakona podnesen zahtjev za vanredno preispitivawe
pravnosna`ne presude ili zahtjev za vanredno ublaèwe
kazne, postupak }e se nastaviti i zavr{iti po odredbama
Zakona o krivi~nom postupku (Slu`beni list SFRJ
br.26/86, 74/87, 57/89 i 3/90), kao i prema izmjenama i dopunama ovog zakona objavqenim u Slu`benom glasniku
Republike Srpske br. 4/93, 26/93, 14/94, 6/97 i 61/01.
^lan 435.
Uslovi za izdavawe potjernice
(1) Izdavawe potjernice moè se narediti kad se
osumwi~eni, odnosno optuèni protiv kojeg je pokrenut
krivi~ni postupak zbog krivi~nog djela za koje se po
zakonu moè izre}i kazna zatvora od tri godine ili teà
kazna nalazi u bjekstvu, a postoji naredba za wegovo
dovo|ewe ili rje{ewe o odre|ivawu pritvora.
(2) Izdavawe potjernice nare|uje sud.
(3) Izdavawe potjernice naredi}e se i u slu~aju bjekstva osu|enog iz ustanove u kojoj izdràva kaznu, bez
obzira na visinu kazne, ili bjekstva iz ustanove u kojoj
izdràva zavodsku mjeru vezanu s li{ewem slobode.
Naredbu, u tom slu~aju, izdaje rukovodilac ustanove.
(4) Naredba suda ili rukovodioca ustanove za
izdavawe potjernice dostavqa se policijskim organima,
radi izvr{ewa.
^lan 441.
Ra~unawe rokova
(1) Ako je na dan stupawa na snagu ovog zakona bio u
toku neki rok, taj rok }e se ra~unati po odredbama ovog
zakona, osim ako je dotada{wi rok duì.
(2) Odredbe ~lana 194. st. 2. i 3. ovog zakona o
rokovima trajawa pritvora primjewuju se u predmetima
zapo~etim nakon stupawa na snagu ovog zakona.
^lan 442.
Rje{avawe predmeta primqenih u rad
(1) Postupci u krivi~nim predmetima primqenim u
rad kod sudova prije stupawa na snagu ovog zakona nastavi}e se po odredbama ovog zakona, osim ako odredbama
ovog ~lana nije druk~ije odre|eno.
(2) Predmeti istrage iz stava 1. ovog ~lana dostavi}e
se tuìocu odmah, a ako je u toku izvr{ewe pojedinih
istra`nih radwi - u roku od osam dana od dana stupawa
na snagu ovog zakona.
(3) Postupci u predmetima iz stava 1. ovog ~lana u
kojima je optu`nica stupila na pravnu snagu nastavi}e
se po dosada{wim propisima, osim ako odredbama ove
glave nije druk~ije odre|eno.
(4) Predmete iz nadle`nosti Suda Bosne i
Hercegovine primqene u rad kod sudova do stupawa na
snagu ovog zakona, u kojima je optu`nica stupila na
pravnu snagu, dovr{i}e ti sudovi po dosada{wim
propisima. Predmete iz nadle`nosti Suda Bosne i
Hercegovine primqene u rad kod sudova, odnosno
tuìla{tava u kojima optu`nica nije stupila na pravnu
snagu, dovr{i}e ti sudovi po odredbama ovog zakona,
^lan 436.
Izdavawe objave
(1) Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima
koji su u vezi s krivi~nim djelom, ili ove predmete treba
prona}i, a naro~ito ako je to potrebno radi ustanovqewa istovjetnosti prona|enog nepoznatog le{a, naredi}e
se izdavawe objave kojom }e se zatraìti da se podaci
ili obavje{tewa dostave organu koji vodi postupak.
(2) Policijski organi mogu objavqivati i
fotografiju le{a ili nestalog lica ako postoje osnovi
sumwe da je do smrti, odnosno nestanka tog lica, do{lo
usqed krivi~nog djela.
^lan 437.
Povla~ewe potjernice ili objave
Organ koji je naredio izdavawe potjernice ili objave
duàn je da je odmah povu~e kad se prona|e traèno lice
ili predmet ili kad nastupi zastarjelost krivi~nog
gowewa ili izvr{ewa kazne ili drugi razlozi zbog kojih
potjernica ili objava nije vi{e potrebna.
110
osim ako Sud Bosne i Hercegovine, po slu`benoj

du`nosti ili na obrazloèni prijedlog stranaka ili
branioca, ne odlu~i da preuzme takav predmet.
(5) Ako je sud Bosne i Hercegovine vo|ewe postupka
iz svoje nadle`nosti prenio sudu na ~ijem je podru~ju
krivi~no djelo izvr{eno ili poku{ano, taj sud }e prihvatiti dokaze prikupqene u toku istrage i sudskog
obezbje|ewa dokaza u skladu sa ovim zakonom.
(6) Postupke u predmetima iz stava 3. ovog ~lana u
kojima je podnesen optu`ni prijedlog dovr{i}e sudovi
po dosada{wim propisima, osim ako odredbama ove
glave nije druk~ije odre|eno.
(7)Predmete primqene u rad kod vi{ih sudova do stupawa na snagu ovog zakona u kojima }e do}i do izmjene u
pravnoj ocjeni krivi~nog djela ili do izmjene stvarne
nadle`nosti suda, dovr{i}e ti sudovi.
^lan 443.
Pravo privatnog tuìoca i o{te}enog
kao tuìoca
(1) Krivi~ni postupak za krivi~na djela za koja se
prije stupawa na snagu ovog zakona krivi~no gowewe
preduzelo po privatnoj tu`bi ili po optu`nici, odnosno optu`nom prijedlogu o{te}enog kao tuìoca, }e se
nastaviti po dosada{wim propisima, osim ako odredbama ove glave nije druk~ije propisano.
(2) Istragu u predmetima iz stava 1. ovog ~lana sud }e
rje{ewem prekinuti i o tome u roku od osam dana obavijestiti o{te}enog kao tuìoca. O{te}eni ima pravo u
roku od osam dana od kada je primio izvje{taj podnijeti
prijedlog uredu tuìoca radi preuzimawa gowewa. Ako
tuìlac ne preuzme gowewe u roku od 15 dana od dana
podno{ewa prijedloga, o tome }e obavijestiti sud, koji
}e postupak rje{ewem obustaviti.
^lan 444.
Mogu}nost su|ewa u odsustvu
(1) Ako je prije stupawa na snagu ovog zakona doneseno rje{ewe o su|ewu u odsustvu, postupak }e se
rje{ewem prekinuti. Kad prestanu smetwe koje su
prouzrokovale prekid postupka, postupak }e se nastaviti po ovom zakonu.
(2) Ako je prije stupawa na snagu ovog zakona
optuènom su|eno u odsustvu i donesena presuda, postupak }e se dovr{iti po dosada{wim propisima, osim ako
odredbama ove glave nije druk~ije propisano.
^lan 445.
Rje{avawe po zahtjevu za za{titu zakonitosti
(1) U postupcima u kojima je do stupawa na snagu ovog
zakona podnesen zahtjev za za{titu zakonitosti ili je
bio u toku rok za podno{ewe zahtjeva za za{titu zakonitosti i u tom roku izjavqen zahtjev za za{titu zakonitosti, postupak }e se nastaviti i dovr{iti u skladu sa
dosada{wim propisima.
(2) Glavni republi~ki tuìlac moè podnijeti zahtjev za za{titu zakonitosti u istom roku koji prema
dosada{wim propisima vaì za osu}enog i wegovog
branioca.
(3) Ako se nakon stupawa na snagu ovog zakona
povodom àlbe ili vanrednog pravnog lijeka ukine presuda, postupak }e se nastaviti i dovr{iti u skladu sa
odredbama ~lana 442. st. 3. i 5. ovog zakona.
^lan 446.
Ovla{}ewa sudske policije
Do otpo~iwawa sa radom sudske policije, ovla{}ewa
sudske policije, predvi|ena u ovom zakonu, izvr{ava}e
policijski organi.
^lan 447.
Nemogu}nost ponavqawa postupka
(1) Pravo na ponavqawe krivi~nog postupka
pravnosna`no dovr{enog prije 1. januara 1954. godine
bi}e ure|eno posebnim zakonom. Do tada ostaje na snazi
~lan 6. Uvodnog zakona za Zakonik o krivi~nom postupku
(Slu`beni list FNRJ, broj 40/53).
(2) U pogledu naknade {tete neopravdano osu|enim i
neosnovano li{enim slobode, odredba ~lana 7. Uvodnog
zakona za Zakonik o krivi~nom postupku (Slu`beni
list FNRJ, broj 40/53), primjewuje se i poslije stupawa
na snagu ovog zakona, osim ako se druk~ije predvidi
zakonom iz stava 1. ovog ~lana.
^lan 448.
Podzakonski propisi
Podzakonski propisi predvi|eni ovim zakonom
donije}e se najkasnije u roku od 90 dana od dana stupawa
na snagu ovog zakona.
^lan 449.
Prestanak vaèwa dosada{weg zakona
Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje da se
primjewuje na teritoriji Republike Srpske Zakon o
krivi~nom postupku - Pre~i{}eni tekst (Slu`beni
list SFRJ, br. 26/86, 74/87, 57/89 i 3/90). Istog dana
prestaju da vaè izmjene i dopune ovog zakona, objavqene
u Slu`benom glasniku Republike Srpske, br. 4/93,
26/93, 14/94, 6/97 i 61/01.
^lan 450.
Stupawe na snagu ovog zakona
111
ZAKON
Glava II
O ZA[TITI SVJEDOKA U KRIVI^NOM POSTUPKU
MJERE ZA[TITE SVJEDOKA
Glava I
^lan 6.
OP[TE ODREDBE
Obezbje|ewe psiholo{ke, socijalne i stru~ne pomo}i

Tuìlac u toku istrage, a nakon podizawa optu`nice
sud, obavje{tava organ nadleàn za pitawa socijalnog
starawa o ukqu~ewu ugroènog svjedoka u postupak i
omogu}ava pruàwe pomo}i tog organa, kao i psiholo{ku podr{ku svjedoku, ukqu~uju}i i prisustvo odgovaraju}ih stru~nih lica prilikom ispitivawa ili
saslu{awa.
^lan 1.
Svrha zakona
Ovim zakonom se ure|uju mjere koje obezbje|uju
za{titu svjedoka pod prijetwom i ugroènih svjedoka u
krivi~nim postupcima, koje vode sudovi ili tuìoci u
Republici Srpskoj za krivi~na djela koja su u
nadle`nosti sudova.
^lan 7.
^lan 2.
Redoslijed izvo|ewa dokaza na glavnom pretresu

U toku glavnog pretresa sud moè saslu{ati svjedoke pod prijetwom i ugroène svjedoke u najskorije
mogu}e vrijeme, uz mogu}nost da saslu{a te svjedoke
druk~ijim redoslijedom od onog koji je utvr|en u Zakonu
o krivi~nom postupku Republike Srpske.
Definicije
Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju zna~ewe
koje proizlazi iz Zakona o krivi~nom postupku
Republike Srpske (u daqem tekstu: Zakon o krivi~nom
postupku) i Krivi~nog zakona, ako nije druk~ije predvi|eno ovim zakonom.
^lan 8.
^lan 3.
Ispitivawe
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e u odgovaraju}oj mjeri kontrolisati na~in ispitivawa svjedoka,
kada se ispituje ugroèni svjedok, posebno u ciqu
za{tite svjedoka od uznemiravawa i zbuwivawa.
(2) Izuzetno sud moè, uz saglasnost stranaka i branioca, saslu{ati ugroènog svjedoka tako {to }e mu
direktno postavqati pitawa u ime stranaka i branioca.
Svjedoci pod prijetwom i ugroèni svjedoci

(1) Svjedok pod prijetwom je onaj svjedok ~ija je li~na
bezbjednost ili bezbjednost wegove porodice dovedena u
opasnost zbog wegovog u~e{}a u krivi~nom postupku, kao
rezultat prijetwi, zastra{ivawa ili sli~nih radwi
koje su vezane za wegovo svjedo~ewe.
(2) Porodica u smislu stava 1. ovog ~lana podrazumijeva lica koja mogu odbiti svjedo~ewe po Zakonu o
krivi~nom postupku.
(3) Ugroèni svjedok je onaj svjedok koji je ozbiqno
fizi~ki ili psihi~ki traumatizovan okolnostima pod
kojima je izvr{eno krivi~no djelo ili koji pati od
ozbiqnih psihi~kih poreme}aja koji ga ~ine izuzetno
osjetqivim, kao i dijete i maloqetnik.
(4) Za{ti}eni svjedok je onaj svjedok koji se
saslu{ava prema odredbama ~l. 14. do 23. ovog zakona.
^lan 9.
Svjedo~ewe putem tehni~kih ure|aja za prenos
slike i zvuka
Pri odlu~ivawu da li postoje opravdani razlozi da
se svjedok ispita putem tehni~kih ure|aja za prenos slike
i zvuka na na~in da stranke i branilac mogu postavqati
pitawa, a da ne budu prisutni u istoj prostoriji sa svjedokom, sudija, odnosno predsjednik vije}a su obavezni da
se obezbijedi za{tita svjedoka pod prijetwom i
ugroènih svjedoka.
^lan 4.
^lan 10.
Primjena mjera za{tite svjedoka

Sud moè odrediti one mjere za{tite svjedoka koje
smatra potrebnim, a koje su predvi|ene ovim zakonom,
ukqu~uju}i primjenu vi{e mjera istovremeno. Prilikom
odlu~ivawa koja }e mjera za{tite svjedoka biti primijewena, sud ne}e odrediti primjenu teè mjere ako se
ista svrha moè posti}i primjenom blaè mjere.
Udaqavawe optuènog
(1) Kada postoji opravdana bojazan da }e prisustvo
optuènog uticati na sposobnost svjedoka da svjedo~i
potpuno i ta~no, sud moè, po slu`benoj du`nosti ili na
prijedlog stranaka ili branioca, a nakon saslu{awa
protivne stranke i branioca, odlu~iti da optuèni
bude udaqen iz sudnice.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana optuènom }e se
omogu}iti da prati svjedo~ewe putem tehni~kih ure|aja
za prenos slike i zvuka ili }e se svjedo~ewe zabiqeìti
i naknadno predo~iti optuènom.
(3) U slu~aju iz st. 1. i 2. ovog ~lana saslu{awu svjedoka prisustvuje i branilac. Nakon {to se optuènom
predo~i svjedo~ewe svjedoka, a prije nego se svjedok
otpusti, braniocu i optuènom }e se omogu}iti da se
me}usobno konsultuju.
^lan 5.
Obavje{tavawe svjedoka
(1) Sud, tuìlac i drugi organi koji u~estvuju u postupku }e po slu`benoj du`nosti pou~iti svjedoka pod
prijetwom ili ugroènog svjedoka o mjerama za{tite
svjedoka predvi|enih ovim zakonom.
(2) Svjedok pod prijetwom i ugroèni svjedok ima
pravo na pravnu pomo} u skladu sa zakonom.
112
(4) Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana stranke i

branilac mogu izjaviti àlbu. O àlbi odlu~uje vije}e
iz ~lana 24. stav 5. Zakona o krivi~nom postupku i to u
roku od 72 sata nakon prijema àlbe.
^lan 11.
Izuzeci od direktnog izvo|ewa dokaza
Pri odlu~ivawu da li se zapisnici o iskazima datim
u istrazi mogu pro~itati i koristiti kao dokaz na
glavnom pretresu, sud }e uzeti u obzir i potrebu da se
obezbijedi za{tita svjedoka pod prijetwom koji bi se
ili wegova porodica mogao izloìti velikoj li~noj
opasnosti, odnosno za{tita ugroènog svjedoka koji bi
se mogao izloìti zna~ajnoj du{evnoj boli ako bi se
pojavio na glavnom pretresu.
^lan 12.
Ograni~ewe prava optuènog i wegovog branioca
da pregleda spise i dokumentaciju
(1) Izuzetno, ako bi otkrivawe nekih ili svih
li~nih podataka svjedoka ili drugih podataka doprinijelo otkrivawu identiteta svjedoka i ozbiqno dovelo u
opasnost svjedoka pod prijetwom, sudija za prethodni
postupak moè, na prijedlog tuìoca, rje{ewem odrediti da neki ili svi li~ni podaci svjedoka ostanu povjerqivi i nakon podizawa optu`nice.
(2) O podno{ewu prijedloga iz stava 1. ovog ~lana
tuìlac odmah obavje{tava optuènog i wegovog branioca.
(3) Ako je to mogu}e, sudija za prethodni postupak }e
saslu{ati optuènog i wegovog branioca prije nego {to
donese rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana.
(4) Sudija }e za prethodni postupak donijeti rje{ewe
iz stava 1. ovog ~lana u roku od 72 ~asa nakon prijema
prijedloga, a protiv ovog rje{ewa àlba nije
dopu{tena.
(5) Ako sudija za prethodni postupak nije bio u
mogu}nosti da saslu{a optuènog i wegovog branioca
prije dono{ewa rje{ewa iz st. 1. i 4. ovog ~lana,
saslu{a}e se odmah po prijemu optu`nice.
(6) Sud moè ukinuti rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana
po slu`benoj du`nosti ili na prijedlog optuènog ili
wegovog branioca.
(7) Sud ukida rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana na prijedlog tuìoca.
(8) Sud je obavezan da, ~im to bude mogu}e, kako bi se
odbrana pripremila za ispitivawe svjedoka, otkrije
podatke na koje se odnosi rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana.
Ovi podaci moraju biti otkriveni najkasnije u vrijeme
kada svjedok daje iskaz na glavnom pretresu.
^lan 13.
Dodatne mjere za obezbje|ewe anonimnosti svjedoka
(1) Izuzetno, kada postoji opravdana bojazan da }e se
ozbiqno ugroziti li~na bezbjednost svjedoka ili wegove
porodice ako se neki ili svi li~ni podaci svjedoka
objelodane i da }e ta opasnost postojati i nakon davawa
iskaza svjedoka, sud moè, po slu`benoj du`nosti ili na
prijedlog stranaka ili branioca, odlu~iti da li~ni
podaci svjedoka ostanu povjerqivi u trajawu za koje se
odredi da je to potrebno, a najvi{e 30 godina nakon {to
odluka postane pravnosna`na.
(2) Sud moè, nakon saslu{awa stranaka i branioca,
odlu~iti da se anonimnost svjedoka sa~uva tako {to }e se
dozvoliti svjedoku da svjedo~i iza paravana ili koristi
elektronski ure|aj za promjenu glasa ili slike svjedoka
ili slike i glasa, koriste}i se tehni~kim ure|ajima za
prenos slike i zvuka.
(3) Sud moè, po slu`benoj du`nosti ili na prijedlog stranaka ili branioca, ukinuti rje{ewe iz stava 1.
ovog ~lana.
^lan 14.
Saslu{awe za{ti}enog svjedoka
Kada postoji o~igledna opasnost za li~nu bezbjednost svjedoka ili wegove porodice, koja je tako ozbiqna da postoje opravdani razlozi za vjerovawe da nije
mogu}e da se ta opasnost umawi nakon {to je svjedok dao
iskaz ili je vjerovatno da }e se opasnost pove}ati zbog
davawa iskaza, sud moè, izuzetno, u skladu sa ~l. 15 do
23. ovog zakona, saslu{ati za{ti}enog svjedoka.
^lan 15.
Prijedlog za saslu{awe za{ti}enog svjedoka
(1) Prijedlog za saslu{awe za{ti}enog svjedoka
moè podnijeti:
a) sudija, odnosno predsjednik ili ~lan vije}a,
b) tuìlac,
v) osumwi~eni, odnosno optuèni ili wegov branilac.
(2) Prijedlog iz stava 1. mora sadràvati:
a) podatke koji utvr|uju identitet svjedoka i postupak u kojem }e svjedok dati iskaz,
b) ~iwenice koje ukazuju da je li~na bezbjednost svjedoka ili wegove porodice ugroèna zbog wegovog u~e{}a
u postupku i
v) okolnosti o kojima svjedok treba biti ispitan.
(3) Ako prijedlog podnese tuìlac ili osumwi~eni,
odnosno optuèni ili wegov branilac, on mora biti
podnesen sudu u zape~a}enoj koverti, a na spoqnoj strani
koverte biti jasno nazna~eno da se radi o prijedlogu za
saslu{awe za{ti}enog svjedoka iz ~l. 14. do 23. ovog
zakona.
^lan 16.
Utvr|ivawe potrebe za saslu{awem
(1) Nakon prijema
prijedloga za saslu{awe
za{ti}enog svjedoka, vije}e sastavqeno od trojice sudija
}e, bez odlagawa, a najkasnije u roku od 15 dana od dana
prijema prijedloga utvrditi da li je takvo saslu{awe
opravdano.
(2) Svoju odluku iz stava 1. ovog ~lana sud zasniva na
~iwenicama sadrànim u prijedlogu za saslu{awe
za{ti}enog svjedoka i dokumentaciji o krivi~nom predmetu koja je dostavqena vije}u.
^lan 17.
@alba na odluku vije}a
(1) Protiv odluke iz ~lana 16. ovog zakona dopu{tena
je àlba.
(2) Vije}e iz ~lana 24. stav 5. Zakona o krivi~nom
postupku razmatra àlbu iz stava 1. ovog ~lana bez odlagawa i donosi odluku najkasnije u roku od 15 dana od
dana prijema àlbe.
^lan 18.
Zakazivawe saslu{awa
Nakon pravnosna`nosti odluke da se odrì
saslu{awe za{ti}enog svjedoka, predsjednik vije}a
zakazuje datum, vrijeme i mjesto saslu{awa.
^lan 19.
Saslu{awe
(1) Saslu{awe za{ti}enog svjedoka sprovodi vije}e
iz stava 1. ~lana 16. ovog zakona, u skladu sa odredbama
Zakona o krivi~nom postupku koje se odnose na
saslu{awe svjedoka, osim ako nije druk~ije odre|eno
ovim zakonom.
113
(2) Svjedok }e biti pou~en da:

a) se saslu{ava kao za{ti}eni svjedok,
b) se wegov identitet ne}e otkriti nikome, osim
~lanovima vije}a i zapisni~aru,
v) se ne}e li~no pojaviti pred vije}em na bilo kojem
saslu{awu, osim na saslu{awu za{ti}enog svjedoka i
g) nije obavezan odgovarati na pitawa koja mogu
ukazati na wegov identitet ili identitet ~lanova
wegove porodice.
(3) Vije}e }e detaqno saslu{ati svjedoka o okolnostima koje je naveo podnosilac prijedloga i o svim
drugim relevantnim ~iwenicama.
Neophodnost drugih dokaza za dono{ewe presude

Sud ne moè zasnivati presudu iskqu~ivo na osnovu
dokaza iz ~lana 11. ili ~l. 14. do 22. ovog zakona.
^lan 20.
Glava III
Zapisnik
(1) Zapisnik o saslu{awu za{ti}enog svjedoka ne
sadrì podatke o identitetu ovog svjedoka.
(2) U zapisniku se koristi pseudonim za svjedoka koji
odre|uje vije}e, a koji }e se koristiti tokom krivi~nog
postupka i u odlukama suda.
(3) ^lanovi vije}a i zapisni~ar potpisuju zapisnik o
saslu{awu za{ti}enog svjedoka.
(4) Sud preduzima mjere da se obezbijedi povjerqivost zapisnika tako {to:
a) ~uva zapisnik na bezbjednom mjestu i odvojeno od
ostale dokumentacije krivi~nog predmeta,
b) vra}a zapisnik na bezbjedno mjesto, nakon wegovog
kori{}ewa na odgovaraju}em saslu{awu u krivi~nom
postupku i nakon dono{ewa pravnosna`ne odluke i
v) obezbje|uje arhivirawe zapisnika na na~in koji
dozvoqava pristup tom dokumentu samo predsjedniku
krivi~nog odjeqewa u trajawu za koje se odredi da je
potrebno, a najduè 30 godina nakon {to odluka postane
pravnosna`na.
OSTALE ODREDBE
odlu~iti da se za{ti}enom svjedoku postave dodatna

pitawa kako bi se pojasnio ranije dat iskaz ili pitawa
vezana za podatke koji nisu bili obuhva}eni ranije
datim iskazom, a koji su od zna~aja za predmet.
(2) Vije}e }e odràti dodatno saslu{awe za{ti}enog
svjedoka na kojem }e svjedoku biti postavqena dodatna
pitawa, a odgovori }e se zabiqeìti i pro~itati naglas
- na na~in iz ~lana 21. ovog zakona.
^lan 23.
^lan 24.
Povjerqivost
(1) Podaci vezani za mjere za{tite svjedoka do kojih
se do|e u toku obavqawa slu`benih du`nosti vezanih za
mjere za{tite svjedoka, predstavqaju slu`benu tajnu.
(2) Sud ili tuìlac }e upozoriti lica prisutna na
saslu{awu ili lica koja saznaju takve povjerqive
podatke u toku svojih slu`benih ili profesionalnih
du`nosti, da je neovla{}eno otkrivawe takvih podataka
krivi~no djelo.
(3) Od lica koja vr{e slu`benu du`nost vezanu za
mjere za{tite svjedoka i koja saznaju podatke iz stava 1.
ovog ~lana, se ne moè traìti u bilo u kojem postupku
(pred sudom, tribunalom i sl.) da dostavi bilo koji
dokument ili otkrije bilo kakav sadràj vezan za te
podatke.
^lan 25.
Poslovnik o radu
Poslovnik o radu koji obezbje|uje odgovaraju}e
kori{}ewe mjera za{tite svjedoka predvi|enih ovim
zakonom i koji garantuje da }e se svjedocima dati i drugi
adekvatni vidovi za{tite ili zbriwavawa, kao {to je to
predvi|eno odgovaraju}im zakonima Republike Srpske,
donosi Vrhovni sud Republike Srpske.
^lan 21.
Kori{}ewe zapisanog iskaza
(1) Na glavnom pretresu sudija, odnosno vije}e }e
narediti da se iskaz za{ti}enog svjedoka pro~ita naglas
iz zapisnika o saslu{awu za{ti}enog svjedoka.
(2) Sudiji, odnosno vije}u nije potrebna saglasnost
stranaka da naredi da se iskaz pro~ita naglas.
(3) Odstupawe od stava 1. ovog ~lana dozvoqeno je uz
saglasnost tuìoca, optuènog i wegovog branioca.
(4) Svjedok se ne moè pozvati na davawe iskaza na
bilo kojem saslu{awu, sem na saslu{awu za{ti}enog
svjedoka.
Glava IV
ZAVR[NE ODREDBE
^lan 26.
Ovaj zakon, se shodno primjewuje i u onim krivi~nim
postupcima, koji su u toku u vrijeme stupawa na snagu
ovog zakona.
^lan 22.
^lan 27.
Dodatna pitawa
(1) Sud moè, po slu`benoj du`nosti ili na prijedlog tuìoca ili optuènog ili wegovog branioca,
Stupawe na snagu ovog zakona

114

Krivicni Zakoni Republike Srpske

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Krivicni Zakoni Republike Srpske

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

JAVNO PREDUZE]E

ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA

KRIVI^NO DJELO I KRIVI^NA ODGOVORNOST

Op{te odredbe o krivi~nom djelu i

Funkcija krivi~nog zakonodavstva Republike Srpske

Na~in izvr{ewa krivi~nog djela

Osnov i granice krivi~nopravne prinude

Vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela

Vremensko va`ewe krivi~nog zakona

Va`ewe op{teg dijela

ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA

(2) Krajwa nu`da postoji kad je djelo u~iweno radi

(3) Krivi~no djelo je u~iweno iz nesvjesnog nehata

Odgovornost za te`u posqedicu

Sau~esni{tvo u krivi~nom djelu

ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA

Zakonitost u izricawu kazne

Granice odgovornosti i ka`wivosti sau~esnika

Posebni uslovi ka`wivosti podstreka~a i pomaga~a

Izricawe kazne zatvora

Svrha ka`wavawa, vrste kazni i uslovi

Rad za op{te dobro na slobodi

ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA

(7) U presudi se odre|uje rok pla}awa nov~ane kazne,

ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA

2) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne

(4) Ako je sud za krivi~na djela u sticaju utvrdio

Ura~unavawe pritvora i ranije kazne

Sticaj krivi~nih djela

ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA

(2) Sud mo`e u uslovnoj osudi odrediti da }e se kazna

Opozivawe uslovne osude zbog neispuwewa

Uslovi za izricawe uslovne osude

Rokovi za opozivawe uslovne osude

Opozivawe uslovne osude zbog novog krivi~nog djela

Uslovna osuda sa za{titnim nadzorom

Opozivawe uslovne osude zbog ranije u~iwenog

ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA

(4) Kao u slu~aju iz ~lana 34. (Rad za op{te dobro na

Obavezno lije~ewe od zavisnosti

Zabrana vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti

Izricawe mjera bezbjednosti

ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA

djela s propisanom nov~anom kaznom ili kaznom zatvora

Zabrana upravqawa motornim vozilom

Svrha vaspitnih preporuka

Izbor vaspitnih preporuka

Krivi~ne sankcije prema maloqetnicima

Iskqu~ewe krivi~nih sankcija prema djeci

ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA

Posebna svrha krivi~nih sankcija prema

(4) U disciplinskom centru uposli}e se maloqetnik

Poja~an nadzor roditeqa, usvojioca ili staraoca

Poja~an nadzor u drugoj porodici

Izbor vaspitne mjere

Poja~an nadzor organa socijalnog starawa

Upu}ivawe u disciplinski centar za maloqetnike

Posebne obaveze uz mjere poja~anog nadzora

ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA

(2) Osim slu~ajeva iz stava 1. ovog ~lana, ukoliko za

obaveza, ako je to potrebno za uspje{nije izvr{ewe

Ponovno odlu~ivawe o vaspitnim mjerama

Upu}ivawe u vaspitno-popravni dom

Dejstvo kazne na vaspitne mjere