Emina Hadi, magistrica lingvistikih nauka

Pedagoki zavod Bosansko-podrinjskog kantona Gorade

Gorade, Bosna i Hercegovina (e-mail: eminavelic@yahoo.com)
DIGITALNI MEDIJI U OBRAZOVANJU: MOGUNOSTI, POTREBE I NASTAVNA
PRAKSA U KOLAMA
Saetak
Kako bi nastavni proces bio to kvalitetniji i kako bi se osigurali to bolji ishodi uenja u
osnovnim i srednjim kolama te na visokoobrazovnim ustanovama, nuno je osigurati da
nastavni proces prati tendencije modernog drutva i njegovih potreba i bude u najveoj moguoj
mjeri usklaen sa tritem rada.
Dvadeset prvo stoljee je doba intenzivne digitalizacije u svim segmentima drutva te je
nuno da se ovome posveti to vea panja u obrazovnom sistemu. Prije svega, nuno je opremiti
obrazovne ustanove adekvatnim digitalnim nastavnim sredstvima i pomagalima, ustanoviti koji
nivo inicijalne naobrazbe iz oblasti koritenja digitalnih medija posjeduju nastavnici koji
direktno realiziraju nastavni proces te osigurati dodatnu edukaciju za one nastavnike kojima je
ista potrebna. Osim navedenog, nuno je i pristupiti jednom dosta kompleksnijem problemu:
kako motivisati nastavnike koji su navikli na jedan posve drugaiji pristup obrazovanju koji se
primijenjivao (i smatrao se izuzetno uspjenim) da naprave veliki zaokret u svome radu i daju
priliku digitalnim medijima da obogate i unaprijede njihov rad?
Kljune rijei: Nastavni proces, digitalni mediji, savremena uionica, nastavna sredstva
i pomagala, edukacija nastavnika.
DIGITAL MEDIA IN EDUCATION OPPORTUNITIES, NEEDS AND TEACHING
PRACTICE IN SCHOOLS
Abstract
To make the teaching process more quality and to ensure the best possible outcomes in
primary and secondary schools and higher education institutions, it is necessary to ensure that
the educational process follows the trends of modern society and its needs and be the fullest

extent

possible

in

conformity

with

the

employing

possibilities.

The twenty first century is the era of intense digitization in all segments of society and it is
necessary to devote to this as much attention in the education system. First of all , it is necessary
to equip educational institutions with adequate digital teaching aids, to determine what level of
initial training on the use of digital media have the teachers who directly implement the
educational process and provide additional training for those teachers who need the same. In
addition, it is necessary to approach a lot of the more complex problem: how to motivate
teachers who are used to an entirely different approach to education that had been applied (and
was considered extremely successful) to make a big shift in their work and provide the
opportunity

digital

media

to

enrich

and

improve

their

work?

Keywords: Teaching process, digital media, modern classrooms, instructional materials

and supplies, training of teachers.
Uvod
Digitalni mediji u obrazovanju: mogunosti, potrebe i nastavna praksa u kolama je
naslov rada koji je rezultat istraivanja upotrebe digitalnih medija u srednjim kolama s podruja
Bosansko-podrinjskog kantona Gorade. U Bosansko-podrinjskom kantonu Gorade se uenici
koluju u tri srednje kole: Mjeovita srednja kola Enver Pozderovi, Srednja tehnika kola
Hasib Hadovi i Srednja struna kola Demal Bijedi, a istraivanje upotrebe digitalnih
medija u ovim kolama je ilo u dva pravca: anketiranje nastavnika o poznavanju informatikih
sistema i rada na raunaru te analiza nastavne prakse kroz posjete asovima redovne nastave u
ovim kolama.
Kroz poslove strunog savjetnika za obrazovanja u Pedagokom zavodu provela sam
istraivanje o tome koliko sudionici odgojno-obrazovnog procesa poznaju informatike sisteme i
rad na raunaru, kroz popunjavanje anketnog upitnika. Istraivanje je provedeno tokom kolske
2012/2013. godine, a ciljna grupa istraivanja su svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa u
srednjim kolama s prostora Bosansko-podrinjskog kantona Gorade. U anketnom istraivanju je
uestvovalo ukupno 76 ispitanika, koji su anketni upitnik popunjavali anonimno.
Nakon provedenog anketnog istraivanja i analize prikupljenih podataka, kroz posjete
asovima redovne nastave u tri navedene kole sam analizirala upotrebu nastavnih sredstava i

pomagala, fokusirajui se na koritenje digitalnih medija u neposrednom odgojno-obrazovnom

radu.
Usporedbom ova dva istraivanja te konsultirajui dostupnu literaturu koja obrauje
oblast metodike nastave i upotrebe digitalnih medija u nastavi, izvela sam zakljuke o
mogunostima, potrebama, potekoama u nastavnoj praksi kad je u pitanju upotreba digitalnih
medija.
Faktori koji utiu na upotrebu digitalnih medija u obrazovanju
Dvadeset prvo stoljee je doba intenzivne digitalizacije u svim segmentima drutva pa i
samom obrazovnom sistemu. Ekspanzijom interneta i drutvenih mrea nastavnicima je u velikoj
mjeri olakano planiranje i pripremanje nastave jer su u mogunosti veoma brzo i jednostavno
razmijeniti iskustva s velikim brojem kolega irom svijeta, preuzeti nastavne materijale koji su
im potrebni te na internet-forumima podijeliti probleme s kojima se susreu u radu s ljudima
koji im mogu pomoi da ih rijee. S druge strane, u uionice su ve uveliko uli raunari,
interaktivne table i druga pomagala, kao i softveri za kvalitetnu realizaciju nastave veine
nastavnih predmeta na svim nivoima obrazovanja. Pored toga, informatika pismenost uenika
kako u osnovnim, tako i u srednjim kolama je dostigla visok nivo, te su i uenici u mogunosti
da budu kvalitetni i aktivni sudionici savremenog nastavnog procesa baziranog na digitalnim
medijima.
Meutim, iako digitalni mediji umnogome olakavaju nastavni proces, u praksi se isti ne
koriste u obimu koji bi se oekivao. Razlog tome je, s jedne strane, nedovoljna informatika
pismenost nastavnika, te nedovoljna opremljenost kola savremenim nastavnim sredstvima i
pomagalima. Osim toga, postavlja se pitanje kako motivisati nastavnike koji su navikli na jedan
posve drugaiji pristup obrazovanju koji se primijenjivao (i smatrao se izuzetno uspjenim) da
naprave veliki zaokret u svome radu i daju priliku digitalnim medijima da obogate i unaprijede
njihov rad.
Kad su u pitanju digitalni mediji i opremanje kola, mora se imati na umu injenica da se
tu radi o stalnom procesu inovacija koji kole i sudionici nastavnog procesa moraju pratiti.
Faktorima koji utiu na upotrebu digitalnih medija u obrazovanju, izmeu ostalih, bavili
su se ore Nadrljanski, Mila Nadrljanski i Marko Tomaevi u radu Digitalni mediji u
obrazovanju pregled meunarodnih iskustava, a njihovi su stavovi navedeni u nastavku:

Obrazovanje pomou digitalnih medija mora se suoiti sa sljedeim:

brzim rastom medijskih industrija, ubrzanim promjenama uvjeta u kojima mladi ljudi
odrastaju i brzim razvojem novih anrova i formata;
promijenjenom ulogom kola kao jedinih prijenosnika informacija i izvora u stjecanju
znanja, kao i promijenjenom ulogom nastavnika;
promijenjenim nainom informiranja zbog multimedijskog i hipertekstualnog okruenja
u kojemu se informira.
obrazovanjem pomou digitalnih medija morat e se pronai naini kako kolama
prenijeti svijest o vanosti medijske kompetencije u irem smislu.
promijenjenim i ponekad olakanim uvjetima za izvoenje obrazovnog procesa zbog
multimedijskih aplikacija.
Sljedei su imbenici nuni za razvoj obrazovanja pomou digitalnih medija:
proirenje podruja obrazovanja, posebno zato to neformalno obrazovanje i uenje
tijekom cijelog ivota postaju sve vaniji. Cjeloivotno se obrazovanje usmjerava prema
odraslim ljudima i buduim odraslim ljudima, a s ciljem da se iz tih aktivnosti ne iskljui nijedna
drutvena grupa;
suradnja s medijskim profesionalcima i njihovo sudjelovanje u obrazovanju pomou
digitalnih medija, kao i kontakti s medijskim industrijama;
razvoj novih naina komunikacije i obavljanje obrazovnih zadataka pomou virtualne
pedagogije, obrazovanja na daljinu, otvorenog obrazovanja ili TeleMonitoringa;
povezivanje na meunarodnoj, europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao
i suradnja s strunim suradnicima. (Nadrinjski i dr. 2007: 541-542)
Anketno istraivanje o poznavanju informatikih sistema i rada na raunaru
U anketnom istraivanju o tome koliko nastavnici poznaju informatike sisteme i rad na
raunaru te koliko koriste digitalne medije u realizaciji nastavnog procesa sudjelovalo je 76
nastavnika zaposlenih u srednjim kolama u Goradu. Anketni upitnik su popunjavali anonimno,
jer se eljela postii maksimalna objektivnost te validni rezultati istraivanja. Sadraj anketnog
upitnika je dat u nastavku:
Anketni upitnik
Potovani!

Sudjelujete u anketnom istraivanju ija su ciljna grupa svi sudionici odgojnoobrazovnog procesa u srednjim kolama s prostora Bosansko-podrinjskog kantona Gorade.
Ispitanici anketni upitnik popunjavaju anonimno te je osigurana tajnost podataka. Molimo Vas da
na postavljena pitanja odgovorite u skadu sa stvarnim injeninim stanjem.
Odgovore upisujte tako to stavite znak X na mjesto predvieno za odgovor. Odgovori
DA i NE ne iskljuuju mogunost odgovora Potrebna mi je dodatna edukacija.
Napomena: Odgovori koje dajete se tiu upotrebe raunara i informatikih sistema
iskljuivo u odgojno-obrazovnom procesu.
PODACI O ISPITANIKU:
1. Stepen strune spreme:____________
Radno mjesto: ___________________
Redn

Pitanje
DA

i broj

2.
3.
4.
5.

6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Odgovor
Potrebna
NE
mi je
dodatna
edukacij
a

Da li koristite raunar?
Da li Vam je dostupan raunar u koli u kojoj radite?
Da li nailazite na potekoe pri radu na raunaru?
Da li koristite Windows operativni sistem (osnove rada
u Windows operativnom sistemu, organizovanje
podataka, njihovo brisanje, kopiranje, i snimanje)?
Da li koristite Word (program za obradu teksta)?
Da li koristite Excel (program koji obuhvata osnove
rada sa tabelarnim proraunima)?
Da li koristite Power Point (program za rad sa
multimedijalnim prezentacijama)?
Da li koristite Internet (pretraivanje podataka)?
Da li koristite Internet (slanje i prijem elektronske
pote)?
Da li znanje iz oblasti informatikih sistema i rada na
raunaru koristite u nastavnom procesu?
Da li Vam znanje iz oblasti informatikih sistema i rada
na raunaru olakava pripremanje nastave?
Da li Vam znanje iz oblasti informatikih sistema i rada
na raunaru olakava realizaciju nastavnih zadataka?
Da li imate mogunost koritenja interaktivne table u
nastavi?
Da li Vam interaktivna tabla olakava realizaciju

16.

nastavnih sadraja?
Da li Vam je potrebna dodatna edukacija za uspjeno
koritenje raunara, interaktivne table i drugih
informatikih nastavnih sredstava i pomagala?

Ukoliko smatrate da postoji oblast za koju je potrebno osigurati dodatnu edukaciju nastavnika, a
nije obuhvaena anketnim pitanjima, molimo Vas da je navedete.
______________________________________________________________________________
Datum: _____________________________
Ustanova: ___________________________

Analiza rezultata anketnog istraivanja

Analiza rezultata anketnog istraivanja, data je kroz grafikon:

80
70
60
50
40
30
20
10
0

DA

NE

Potrebna mi je dodatna edukacija

Uvidom u rezultate istraivanja, moe se izvesti zakljuak da su nastavnici i struni

saradnici u srednjim kolama pokazali izuzetno slab interes za dodatnu edukaciju iz predmetne
oblasti, kao i da veina nastavnika i strunih saradnika posjeduje znanja iz oblasti informatikih
sistema i rada na raunaru.

Digitalni mediji u uionici: praksa u srednjim kolama Bosansko-podrinjskog kantona

Gorade
Iako su rezultati anketnog istraivanja zadovoljavajui u pogledu postojanja pretpostavki
za otvorenost prema inovacijama u nastavnom procesu kroz koritenje digitalnih medija, praksa
u kolama je neto drugaija. Naime, kroz posjete asovima redovne nastave uoila sam da je
mali broj nastavnika koji u nastavnom procesu redovno koriste digitalne medije. Razlozi tome su
viestruki:

Opremljenost kola nije na tom nivou da zadovolji potrebe svih nastavnika u realizaciji
nastavnog procesa kole raspolau sa malim brojem prenosnih raunara i projektora i
sa po jednim multimedijalnim kabinetom, a nastavni proces realizira vie od dvadeset
nastavnika i strunih saradnika istovremeno;
Potreba za stalnom nadogradnjom postojeih raunara specifinim licenciranim
edukacijskim programima za potrebe pojedinih nastavnih predmeta, prvenstveno kad su
u pitanju struni predmeti;
Izostanak edukacije nastavnika u inicijalnom univerzitetskom obrazovanju iz oblasti
upotrebe digitalnih tehnologija u nastavi;
Nedostatak mogunosti kontinuiranog strunog usavravanja za realizatore nastavnog
procesa iz oblasti upotrebe digitalnih tehnologija u nastavi;
Nemotiviranost nastavnika koji su navikli na jedan posve drugaiji pristup obrazovanju
koji se primijenjivao (i smatrao se izuzetno uspjenim) da naprave veliki zaokret u
svome radu i daju priliku digitalnim medijima da obogate i unaprijede njihov rad.

Digitalni mediji se koriste uglavnom pri realizaciji oglednih i uglednih nastavnih sati,
nastavnih sati kada se organizira polaganje strunih ispita nastavnika, prilikom ocjenjivanja rada
nastavnika, kao i drugim oblicima rada s uenicima kada se oekuje bolja pripremljenost i
dodatni angaman pri realizaciji nastave. Najei metod rada s digitalnim medijima je izlaganje
uz pomo PPT-prezentacija, prikazivanje kraih edukativnih filmova te drugih audio i video
zapisa u svrhu pribliavanja nastavnih sadraja uenicima.
Zakljuak
Kako bi se unaprijedio odgojno-obrazovni proces u srednjim kolama u Bosanskopodrinjskom kantonu Gorade i postigli bolji ishodi uenja, postigao razvoj kompetencija i
osigurale pretpostavke za kvalitetan nastavak kolovanja uenika ovih kola na visokokolskim
ustanovama, te osigurala njihova konkurentnost na tritu rada kroz uvoenje digitalnih medija u
neposredni odgojno-obrazovni proces, potrebno je obrazovnu politiku usmjeriti u pravcu
osiguravanja neophodnih uvjeta za rad u savremeno opremljenoj uionici kroz sljedee
komponente:
-

Iznai mogunosti za opremanje kola digitalnim medijima kao to su prenosni raunari,

projektori, interaktivne table i sl.;
Osigurati stalnu nadogradnju raunara specifinim licenciranim edukacijskim
programima za potrebe pojedinih nastavnih predmeta;
Osigurati pristup internetu u prostorijama u kojima se odvija nastavni proces;
U inicijalnom obrazovanju nastavnika kroz metodiku nastave pripremiti nastavnike za
rad sa digitalnim medijima u nastavi;
Kroz programe strunog usavravanja nastavnika omoguiti kontinuirano struno
usavravanje u skladu sa savremenim tokovima koritenja digitalnih medija u planiranju,
pripremanju i realizaciji nastavnog procesa;

Kroz rad strunih aktiva i drugih strunih tijela u kolama, te kroz savjetovanja,
prisustvo oglednim i uglednim nastavnim satima motivisati nastavnike da uvide
prednosti upotrebe razliitih vrsta digitalnih medija u nastavi.

Literatura
1. Considine, David: Approaches to Media Education. Internet-document. URL:
http://www.mediaawareness.ca/eng/med/bigpict/medapp.htm#1, 1994.
2. Council
of
Europe:
Report
on
Media
Education.
Internet-document:
http://stars.coe.int/doc/doc00/edoc8753.htm, 2000.
3. European Community eEurope Initiative: An Information Society For All. Internet
document: http://europa.eu.int/comm/information _society/eeurope/index_en.htm 2001.
4. European Centre for Media Competence. URL: http://www.ecmc.de/
5. Ferguson, Robert: Global Interculturalism and the Dilemmas of Universalism: Teaching
the Media after 2000. A paper to be delivered to the International Congress on
Communication

and

Education,

Sao

Paulo,

Brazil.

Internet-document:

www.eca.usp.br/nucleos/nce/pdf/140. pdf, 2000.

6. Hart, Andrew: Paradigms Revisited: Media Education in the Global Village. In: Media
Education Centre. Frankfurt 1997.
7. Joint Hearing between the European Parliament and the Parliamentary Assembly of the
Council

of

Europe:

Media

Education.

Internet-document:

htp://www.europa.eu.int/geninfo/whatwas new/032000.htm., 2000.

8. Kumar, Keval. J.: Media Education in India: Strategies, Trends, Visions. Stockholm
Media Education Conference. Internet-document. URL: http://home.swipnet.se/~w52050/konf_keval_kumar.htm, 2000.
9. Lange, Bernd-Peter: Media Competence in the Age of Global Communication. Internetdocument. URL: http://sef-bonn.org/sef/publications/pol-pap/no11/content.html, 2000.
10. Latzer, Michael: Mediamatik Die Konvergenz von Telekommunikation, Computer und
Rundfunk. Opladen, 2000.
11. Latzer et. al.: Die Zukunft der Kommunikation. Phnome und Trends in der
Informationsgesellschaft. Studienverlag Innsbruck Wien., 1999.
12. Nadrljanski, ore / Nadrljanski, Mila / Tomaevi, Marko. Digitalni mediji u
obrazovanju pregled meunarodnih iskustava, Meunarodna znanstvena konferencija
The Future of Information Sciences (INFuture2007): Digital Information and Heritage,
zbornik radova. Zagreb, Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, 2007. 539550

13. Rodek, Stjepan. Novi mediji i nova kultura uenja. Napredak: asopis za pedagogijsku

teoriju i praksu (1330-0059) 152, Zagreb, 2011. 9-28