SADRAJ

SADRAJ........................................................................................................................................1
UVOD.............................................................................................................................................2
1. NASTANAK KOARKE.........................................................................................................................................3
2. PRAVILA IGRE.................................................................................................................................................. 4
3. POZICIJE U IGRI............................................................................................................................................... 6
3.1. UT.............................................................................................................................................................7
3.2. DODAVANJE................................................................................................................................................8
3.3. DRIBLING....................................................................................................................................................8
4. TAKTIKA........................................................................................................................................................... 9
4.1. TAKTIKE NAPADA......................................................................................................................................10
4.2. TAKTIKE ODBRANE....................................................................................................................................11
ZAKLJUAK...................................................................................................................................13
LITERATURA..................................................................................................................................14

UVOD

Koarka je jedna od najpopularnijih sportskih grana kod nas, ali i ono to je najvanije u savremenom sportu i jedan
od najtrofejnijih sportova. Koarka kao ekipna sportska igra postavlja pred igrae na pojedinim pozicijama niz specifinih
zahtjeva u odnosu na njihov antropoloki status. Iz toga proizilazi da je selekcija igraa prema odreenim kriterijumima veoma
vaan posao trenera. Takmiarsko iskustvo koje dolazi iz koarkake prakse, ukazuje na to svaka pozicija u igri zahtjeva
odreeni nivo razvijenosti pojedinih dimenzija antropolokog statusa igraa, koji utiu na uspjenost igranja koarke.
Tokom vremena koarka je razvila uobiajene tehnike pucanja, dodavanja i dribilinga, kao i pozicije igraa i napadaki i
obrambeni mehanizam. Dok se uobiajena takmiarska koarka odvija pod strogim i tano odreenim pravilima, razne vrste
koarke uinile su koarku bliu igraima i s manjim brojem pravila. Dok je takmiarska koarka iskljuivo dvoranski sport koji
se odvija na terenu za koarku, manje regulisane vrste koarke mogu se igrati i kao vanjski sport na podlogama razliitim od
parketa, koji je standard za takmiarsku koarku.

1. NASTANAK KOARKE

Doktor James Naismith, kanadski doktor je 1891. godine na tadanjem Univerzitetu McGill (danas Springfield),
osmislio sasvim novu dvoransku igru s namjerom zadravanja kondicije svojih uenika tokom dugih zima. Nakon odbijanja ideja
objanjenjem da su pregrube ili nepotpune, prilagodio je nekoliko sportova u jednu cjelinu i napisao jednostavna pravila. Stavio
je ko na visinu od 3.05 metara (10 stopa). Taj ko se razlikovao od dananjega po tome to je imao vrsto dno, dok dananji
koevi imaju mreicu koja proputa loptu. Dok su koevi imali vrsto dno, svaki put nakon postignutog koa lopte su se morale
izbijati iz koa. Naismitova nova igra bila je vrlo slina rukometu koji je nastao otprilike u isto vrijeme kao i koarka, krajem 19.
vijeka. Originalni naziv koarke na engleskom je basketball, a sloenica je od rijei basket ko i ball lopta, a ime je Naismitu
sugerisao jedan od njegovih uenika. Igra je postala popularna od samog poetka.
enska koarka poela je 1892. godine kada je Senda Berenson, profesorica fizikog vaspitanja prilagodila Naismitova pravila
enama. Prva slubena koarkaka utakmica odrana je 20. januara 1892. u dvorani Gimnazije YMCA. Igralo se s devet igraa
na terenu upola kraem nego dananji NBA teren.
Kasnije igra se proirila na itav SAD i Kanadu. Do 1896. godine postojala su i brojne enske koarkaki timovi, ali poprilino
gruba pravila i brojna publika odvratila su koarku od primarnog cilja YMCA, igre koja pomae studentima da ostanu u formi.
No, usprkos tome, prije Prvog svjetskog rata uspostavili su se brojni amaterski savezi s amaterskim klubovima, i to u SAD-u.
Koarka se prvo igrala s fudbalskom loptom. Prve lopte izraene iskljuivo za koarku bile su smee, to je bila uobiajena boja
sve do pedesetih godina 20. vijeka kada je Paul Tony Hinkle, u potrazi za loptom koja bi bila uoljivija, u opticaj uveo
narandastu loptu, koja je i dan danas standardna.
Meu prvim pravilima koarke je bilo samo dodavanje lopte izmeu suigraa odbacivanjem lopte od podlogu. Dodavanje lopte
bio je prvi primjer pomicanja lopte. Dribling je postupno naao put do koarke i postao dozvoljen, no nije se previe koristio zbog
nepravilnoga oblika tadanjih lopti i njihovog nepravilnoga odskoka. Tek je sredinom pedesetih godina dribling postao popularna
metoda baratanja loptom, to je bilo uslovljeno poboljanjem njenih karakteristika za to je zaduen ve spomenuti Paul Tony
Hinkle.
Koarka je vrlo rano postala omiljeni srednjokolski sport jer je zahtjevala malo opreme i radnika. Danas, skoro svaka srednja
kola u Americi ima svoj koarkaki tim, bilo da se nalazi u gradskim ili prigradskim podrujima.

2. PRAVILA IGRE

Koarka je jedan od najgledanijih sportova na svijetu u kojem dvije ekipe sastavljene od pet igraa pokuavaju
ostvariti to vie bodova (poena) ubacivanjem lopte kroz obru koa po organizovanim pravilima. Kada se to dogodi govori se o
kou.
Do bodova se dolazi ubacivanjem lopte kroz obru koa pod uslovom da je lopta kroz obru prola odozgo. Ekipa koja na kraju
utakmice ostvari vie bodova pobjednik je. Ko zabijen unutar luka vrijedi 2 boda, iza luka vrijedi 3 boda ili tzv. trica, a slobodno
bacanje vrijedi 1 bod. Loptom se upravlja njenim odbacivanjem od podloge (dribling) ili meusobnim dodavanjem izmeu
suigraa. Tjelesni kontakt koji ometa igraa u igri nije dozvoljen i to se smatra prekrajem. Postoje strogo odreena pravila i
naini na koje se lopta smije voditi u igri.
Koarkake utakmice se igraju u etiri etvrtine od po 10 minuta (internacionalna) ili 12 minuta (NBA). Petnaest minuta je pauza
na poluvremenu i po dvije minute su pauze izmeu etvrtina. Prekovremeni periodi su pet minuta dugi. U drugom poluvremenu
timovi mjenjaju strane. Dodijeljeno vrijeme je vrijeme igre; sat se zaustavlja kad lopta nije u igri odnosno kad igra nije aktiva.
Zbog toga, igre esto traju i mnogo due (oko dva sata).
U svakom trenutku na terenu se u svakom timu nalazi po pet igraa. Timovi mogu imati do sedam zamjenskih igraa. Broj
izmjena je neogranien, ali izmjene se mogu vriti samo kad je igra zaustavljena. Svaki tim ima svog trenera koji nadgleda
razvoj i strategiju igre. Igru kontroliu sudije i zvaninici za stolom. Zvaninici za stolom su odgovorni da prate bodove svake
ekipe, da paze na vrijeme, greke, faule, itd.
Jedina neophodna oprema za igru je koarkaka lopta i teren: ravna povrina sa koevima na suprotnim stranama. Takmiarski
nivoi zahtjevaju upotrebu dodatnih ureaja, kao to su satovi, semafori itd.
Obim lopte za mukarce je oko 76cm, a teina je oko 600g, dok je za ene obim lopte 73cm i teina 540g. Pravila za veliinu
terena u internacionalnoj koarci glase 28 metara duine i 15 metara irine, dok su za NBA, 29 sa 15 metara. Veina terena
napravljena je od drveta.
Metalni koevi nalaze se na suprotnim stranama terena. U veini sluajeva gornji obru je visok 3.05m (tano 10 stopa) iznad
terena i 1.2m u terenu. Smatra se da je neophodno da se ove dimenzije odravaju jer i najmanje odstupanje kod koa moe
imati negativan efekt na utere.
Lopta u toku igre mora ostati u terenu. Zadnji tim koji se nae u kontaktu s loptom prije nego to ona napusti teren gubi posjed
nad loptom. Igra koji se nalazi u posjedu lopte ne smije pomjerati obje noge ako ne vodi loptu niti smije voditi loptu s obje ruke.
Takoe, tokom voenja lopte igraeva ruka mora biti preko lopte, nikako sa donje strane. Jednom kada igra prenese loptu na
protivniku polovinu ne smije je vraati na svoju polovinu. Krenje ovih pravila dovodi do gubljena posjeda lopte i resetovanja
sata za ut.
Pokuaj da se nasilno otme lopta protivnikom igrau ili lini kontakt naziva se faul. Ovo najee ine odbrambeni igrai, ali
takoe faule mogu initi i igrai napada. Svaki igra ima pravo na 5 linih greaka nakon ega mora napustiti igru i zamjenjuje
ga drugi igra s klupe. Takoe, ako sudije ocijene da je prekraj bio zlonamjeran moe da dosudi tehniku greku, odnosno da
dosudi slobodna bacanja i loptu za protivniki tim.

Slika 1. Dijagram koarkakog terena po pravilima FIBA

3. POZICIJE U IGRI

Iako koarkaka pravila ni na jedan nain ne odreuju pozicije u koarci, one su se razvile kao osnovni i preko
potrebni dio koarke. Od osamdesetih godina 20. vijeka u petorci koja nastupa na terenu svaki igra ima drugaiju ulogu:

plejmeker (point guard, razigrava, jedinica): organizuje napad itave ekipe kontrolisanjem lopte i njenim
pravilnim upuivanjem suigrau u prilici;

uter (dvica): uter je igra koji puca prema kou najvie u utakmici i od kojeg se oekuje uspjeno izvravanje
tih uteva, dok se u odbrani uter brine za najboljeg protivnikog pucaa dalekometnih uteva;

krilo (trica): krilo je zadueno za ostvarivanje poena dalekometnim utevima s krila ili probijanjem po krilu prema
kou, dok se u odbrani, krilo prvenstveno brine za odbrambene skokove i oduzimanja lopti protivnicima, iako
moe ponekad igrati i aktivniju ulogu u odbrani;

krilni centar (mali centar, etvorka): igra napadaki esto leima okrenut prema kou zbog lakeg primanja
lopte od suigraa, dok se u odbrani bori protiv protivnikog krilnog centra (man-to-man obrana) ili uva ko, tj.
smjeten je ispod koa (u zonskoj odbrani);

centar (petica): koristi masu i visinu za zabijanje koeva u napadu, dok u odbrani igra ispod koa s namjerom
zaustavljanja prodora protivnika prema kou.

Slika 2. Pozicije igraa na terenu

Iznad opisana mjesta i pozicije igraa su fleksibilni. Ponekad e ekipa koristiti napad sa tri utera, kod koje se krilni centar ili
centar zamjenjuju jednim uterom. U igri se najvie na svojim pozicijama izmjenjuju plejmeker i uter, pogotovo ako ti igrai
imaju istanan osjeaj za voenje igre i driblanje loptom.
Dvije su osnovne odbrane u koarci: zonska odbrana i man-to-man. Kod zonske odbrane svi igrai blokiraju bilo kojeg
protivnikog igraa koji pokua probiti zonu (naime, odbrambeni igrai su rasporeeni oko reketa). U man-to-man odbrani svaki
igra pazi igraa koji mu je unaprijed odreen taktikom i strategijom trenera. Naravno, postoje brojne varijacije i u odbranama.
Napadake strategije variraju vie od odbrambenih strategija. Uobiajena strategija u napadu je dodavanje lopte slobodnom
igrau i kretanje igraa bez lopte u poziciju za zabijanje koeva. Brzo kretanje napadakog igraa koji je bez lopte naziva se cut
(rezanje).
Dozvoljeni nain da se protivnika obrana onesposobi na nain da se tijelom zatiti plejmeker napadake ekipe je screen ili
pick, to se u naem jeziku jednostavno prevodi kao blok. Igra koji tijelom blokira odbrambenog igraa ne smije se micati, jer u
protivnom ekipa koja napada gubi posjed lopte. itava strategija se razvila iz bloka - pick and roll - u kojem igra pravi blok i
omoguuje svom plejmekeru napredak prema protivnikom kou. Ekipe imaju spremljene strategije koje se dogovaraju na
treninzima, sve u svrhu nepredvidljivosti poteza ekipa u napadu. Za odabiranje strategije najee je zaduen plejmeker.
Odbrambene i napadake strategije i pozicije predmet su gotovo svakoga time-outa kojeg treneri uzimaju. Razlog za to je
najee neuinkovitost pojedine strategije i prelazak na novu strategiju, za koju trener vjeruje da e donijeti vie uspjeha u
napadu.

3.1. UT
utiranje je in u koarci kojim se lopta pokuava ubaciti kroz obru, dakle u ko. Metode zabijanja koeva variraju od
igraa do igraa i situacija, ali najee tehnike su navedene ispod.
Igra bi trebao biti okrenut licem prema kou s nogama rairenima do irine ramena, koljenima lagano savijenim i
ravnim leima. Igra dri loptu prstima u dominantnijoj (jaoj) ruci malo iznad glave, dok slabija ruka igrau koristi za
pridravanje lopte. Za ciljanje prema kou igraev lakat mora biti pod pravim uglom, a dlan okrenut prema kou. Lopta se puca
na nain da se koljena prvo saviju, a zatim izravnaju, dok se ruka kojom se puca takoer izravnava; lopta se isputa iz dlana
nakon to dlan napravi potpuni pokret prema dole. Kada se zaustavi ruka kojom se puca nakon isputanja lopte, to se naziva
follow-through, a koristi se za postizanje vee preciznosti. Slabija ruka prilikom uta slui samo za pridravanje lopte i njeno
bolje usmjeravanje prema kou, ne za pojaavanje uta. Igrai esto pokuavaju zavrtiti loptu prema nazad ( backspin) s
namjerom ublaavanja njenog uinka na obru. Idealna putanja varira, ali veina trenera savjetuje igraima luk. Igrai pucaju
najee direktno u ko (unutar obrua), ali uveliko se koristi i tabla za preusmjeravanje lopte u ko.

3.2. DODAVANJE
Dodavanje je metoda pomicanja lopte izmeu igraa. Kada igra ima loptu u posjedu i eli je dodati, gotovo uvijek e
napraviti korak naprijed u svrhu poveavanja snage i preciznosti dodavanja prema suigrau.
Dodavanje s mjesta naziva se dodavanje s prsa. Lopta se dodaje direktno s prsa dodavaa prema prsima suigraa koji prima
loptu. Dobro izvedeno dodavanje s prsa ukljuuje pomak palca na objema rukama u svrhu poveavanja brzine lopte i
onemoguavanje odbrambenim igraima da ukradu loptu.
Jo jedan nain dodavanja je dodavanje od poda. Kod ovakvoga dodavanja lopta se upuuje iz ruku dodavaa, te na dvije
treine puta prema suigrau odskoi od poda. Lopta koja odskoi od poda putuje sporije od dodavanja s prsa, no odbrani je
tee presjei i ukrasti loptu zbog nepredvidljivije putanje i injenice to je namjerno udaranje lopte prekraj i gubitak posjeda nad
loptom. Upravo radi toga igrai koji napadaju koriste dodavanje od poda.
Lopta se moe dodati preko odbrane. Tada se lopta isputa iz ruke dodavaa u trenutku kada mu je ruka kojom dodaje iznad
glave. Lopta se moe dodati i odmah nakon skoka. To se naziva outlet pass, a kod toga dodavanja igra odmah nakon to primi
loptu dodaje ju suigrau.
Najvaniji aspekt bilo kojega dodavanja nemogunost je presjecanja od strane odbrane. Dobri dodavai unaprijed znaju u kojoj
e poziciji biti njihov suigra kojem e dodati loptu, a osim toga, imaju veliku preciznost i brzinu dodavanja. Ovakvi dodavai
znaju dodati loptu i bez gledanja prema suigrau (no-look pass).

3.3. DRIBLING
Dribling je in u koarci kojim se lopta stalno odbija od poda, to je obavezno ako igra eli napredovati s loptom u
posjedu. Prilikom driblanja igrai guraju loptu prema podu i izbjegavaju njeno bacanje, to oteava odbrani krau lopte, a
igrau koji vodi loptu omoguava veu kontrolu. Kada igra dribla pored protivnika mora imati mo driblanja objema rukama, jer
e u protivnom protivnik lake ukrasti loptu. Dobri dribleri driblaju nisko nastojei skratiti put lopte od ruke do poda, takoe u
svrhu onemoguavanja protivnika da ukrade loptu.
Nadalje, dobri dribleri esto driblaju iza svojih lea, kroz noge i mijenjaju ruku kojom driblaju na nain da zbune protivnika i
potencijalno, na sramotu odbrane, zbune ga toliko da on padne (ankle breaker). Talentovani igra dribla bez gledanja. To
omoguuje dribleru prodor prema kou, posveivanje panje suigraima i eventualno dodavanje lopte, te bolju kontrolu nad
pokretima protivnika koji mu, podrazumijeva se, stalno pokuava ukrasti loptu.

4. TAKTIKA

Trener se opredjeljuje za nain igre na osnovu vrlina i mana svojih igraa. Svaki koarkaki trener prilagoava svoju
taktiku kvalitetu igraa koje ima u sastavu. Koarka je veoma kompleksan sport, prepun taktikih varijanti i razliitih napadakih
opcija. Ipak, postoje neki osnovni preduslovi za uspjeno igranje napada.
Stratekom ponaanju pripadaju svi parametri koji odreuju: pravila igre, prostor, tehnika-taktika, vrijeme igre i komunikacija.
Osnova strategije jest sistemsko rjeavanje i planiranje ostvarenja buduih ciljeva. To je povezano s promjenama naina
treniranja, s usavravanjem igraa za odreene sisteme igre, sa stvaranjem taktikih rezervi kao i s posebnim zahtjevima u
psiholokom pripremanju pojedinog igraa i ekipe, za razliku od taktikog plana koji se odnosi na jednu utakmicu i obuhvaa
trenutno stanje ekipe i vanjskih faktora.
Kada se govori o strategiji i operativnoj taktici voenja koarkake utakmice, neophodno je obuhvatiti pripremu ekipe pred
utakmicu, za vrijeme utakmice, u situacijama za izmjenu igraa, kod time-outa, pripremu u poluvremenu, te za zavretak
utakmice.

Utakmica se dobija primjenom adekvatne operativne taktike koja se temelji na statistikim pokazateljima situacijske efikasnosti
protivnike i vlastite ekipe. Paljivo se uvjebavaju specifine strategije koje proizvode takmiarski rezultat, a temelje se na
statistikim podacima o loim stranama protivnika, koritenjem video zapisa i posebnog izvianja u traenju slabih strana u igri
protivnika.
Priprema pred utakmicu obuhvata: odreivanje uloga u igri za pojedine igrae unutar postavljenog koncepta igre, usmjeravanje
igraa obzirom na ulogu u ekipi, motivaciju igraa na obavljanje zadatih akcija u igri.
U toku 1. i 2. poluvremena igre: igrae treba usmjeravati na prepoznavanje slabih strana protivnika u svim fazama igre,
pronai to prije najbolji mogui nain igranja, obzirom na karakteristike protivnika, onemoguiti protivnika da prati vlastiti
koncept igre, kontrolisati broj linih greaka svoje i protivnike ekipe, nastojati "sauvati" 5 najboljih igraa za zavrnicu
utakmice. U pauzi izmeu 1. i 2. poluvremena treba: pregledati i analizirati statistiku, iskoristiti na najbolji nain vrijeme za
oporavak igraa, obaviti pojedinani razgovor s odreenim igraima, poticati igrae na organizovanu igru, prilagoditi igru
kriterijumima suenja, neposredno prije poetka drugog poluvremena odrediti raspored igraa u odbrani, odrediti igrae za
startnu postavu.
Situacija za zamjenu igraa u ekipi su: kada igrai dogovorene poslove u igri ne obavljaju uspjeno, radi poboljanja
efikasnosti odbrane na najboljim napadaima protivnike ekipe, zamjena igraa zbog nediscipline, zamjena igraa kao odgovor
na promjene u protivnikoj ekipi, zamjena najvie dva igraa istovremeno.
Koritenje TIME-OUT - radi dogovora strategije i taktike igre. Odbrambene i napadake strategije i pozicije predmet su gotovo
svakoga time-outa kojeg treneri uzimaju. Razlog za to je najee neuinkovitost pojedine strategije i prelazak na novu
strategiju, za koju trener vjeruje da e donijeti vie uspjeha u napadu ekipe.U svim trenucima igre treba reagovati
pravovremeno, obzirom na tok igre i rezultat, radi zaustavljanja serije poentiranih napada od strane protivnika, radi motivisanja
momadi adekvatnim porukama i uputstvima, radi usmjeravanja taktikog djelovanja igraa prema ostvarenju ekipnih ciljeva, u
ostalim situacijama kada je nuno, u sluaju povrede ili odmaranja pojedinog igraa.

Slika 3. Struktura koarkake igre

4.1. TAKTIKE NAPADA

Napadake strategije variraju vie od odbrambenih strategija.

Normalna ako je trener nesiguran u napad, ova taktika bi mogla biti prava. Igrai e igrati odbranu na
uravnoteen nain, prema njihovom optem koarkakom znanju. Jedina stvar koja bi trebala brinuti je to da ovaj
pristup utakmici poveava anse za nepredvidiv konaan ishod utakmice.

Proitaj odbranu (Read the defense) Razmisli prije nego neto uradi. Pokuaj iskoristiti prednosti koje ti
prua protivnika odbrana. Ovo se govori igraima pred utakmicu i dok oni igraju kreui se sa namjerom imat
e manje izgubljenih lopti na utakmici.

Kontranapadi (Fast early breaks) ova taktika predstavlja brz napad, brz prenos lopte prije nego to protivnika
odbrana ima priliku postaviti se. I ukoliko su igrai brzi imae vie uteva po utakmici nego obino.

utiranje iz daljine (Distance shooting) igrai e pokuavati to vie napada zavriti utom iz daljine. Kao
rezultat toga, postoji velika ansa da e protivnik odgovoriti na isti nain, utirajui vie trica da bi pratio. Ako je
trener siguran da njegova ekipa ima bolji ut od protivnika onda e ova taktika upaliti.

Igra na ulaz (Try to penetrate) nareujui igraima vie ulaza pod ko, moe se oekivati vie kontakata.
Mogue su dvije vrste posledica. Prva, igrai e biti vie faulirani i druga, igrai e imati vie izgubljenih lopti.
Dribling je ono to je potrebno da igrai imaju, kako bi ova taktika bila uspjenija.

Skok u napadu (Crash the boards) mnogi misle da dobar napadaki skok donosi pobjedu, ako je u ekipi
nekoliko dobrih skakaa, onda je ova taktika pravi izbor. Treba biti oprezan, ako protivnik takoe ima dobre
skakae i postavljenu taktiku u odbrani zagradi ko i skai (Block out and rebound), onda ova taktika nee biti
uspijena koliko je planirano.

4.2. TAKTIKE ODBRANE

Normalna ako je trener nesiguran u odbranu, ova taktika bi mogla biti prava. Igrai e igrati odbranu na
uravnoteen nain, prema njihovom optem koarkakom znanju. Jedina stvar koja bi trebala brinuti je to da ovaj
pristup utakmici poveava anse za nepredvidiv konaan ishod utakmice.

Brza postava odbrane (Sprint back on defense) sa ovom naredbom igraima se govori da tre nazad u
odbranu odmah po prelasku posjeda lopte suparnikim igraima. Naravno, nee biti mogue sprijeiti neke
kontranapade poslije izgubljene lopte, ali brzo postavljanje odbrane oteae e protivniku da doe do otvorenog
uta.

Sprijei svaki ut (Contest every shot) glavni cilj ove taktike je sprijeiti suparnikov ut. Pri svakom pokuaju
protivnikog igraa da utira, igrai e intervenisati. Kao posledicu ovakve igre u odbrani se moe oekivati vei
broj linih greaka, ali ako su dobri igrai na klupi i ako protivnika ekipa ima loe izvoae slobodnih bacanja
ova taktika bi bila pravi pogodak.

Zagradi ko i skai (Block out and rebound) ova naredba daje vrlo ujednaene rezultate. Igraima je
nareeno da zagrade ko i uhvate loptu poslije svakog uta, ne dajui protivniku drugu ili treu ansu za napad.
Ova odbrambena taktika je vjerovatno jedna od najteih za postizanje na terenu.

Zatiti Zonu (Protect power zone) ovo je vrlo specifina taktika. Igrai igraju u odbrani vrlo agresivno, ali
izbjegavajui pravljenje puno linih greaka. Ideja ove taktike je da sprijei protivnika da prodre ili doda loptu u
reket, ali ovo je uvijek krajnje teak zadatak.

Presing (Wear out the opponents) ako su igrai dobro fiziki pripremljeni moe se uvijek pokuati dodatno
izmoriti suparnike. Najbolji nain da se umore je igranje presinga preko cijelog terena kako bi se podigao tempo
utakmice. Postoji velika vjerovatnost da e suparnici imati vie izgubljenih lopti nego obino, ali i igraima e biti
potreban dui odmor poslije utakmice.

ZAKLJUAK

Koarka je igra kretanja, navika, greaka, ravnotee, refleksa, igra reakcije, saradnje i komunikacije, "tajminga", pomaganja,
istovremeno individualna i kolektivna igra, igra detalja i finesa, ureenog niza poslova. To je sinteza mentalne i tjelesne
hrabrosti, snage i agresivnosti, prepoznavanja namjera protivnika, donoenje odluka, individualno i kolektivno nadigravanje.
Posloiti sve te detalje u jednu smislenu verziju koarkake igre to je posao trenera . Veina trenera e imati razliito
postavljenu igru, a u zavisnosti od razvoja utakmice, primjenjivae se uigrane i pripremljene taktike.

Razumijevanje osnovnih koarkakih taktika i uticaj koje one imaju na ovaj ekipni sport je kljuno za napredak i dobru igru, kako
za trenere tako i za igrae. Bilo da je u pitanju osnivanje novog koarkakog tima ili je je rije o ekipi koja se bavi ovim sportom
profesionalno, pored dobrih sportista koje je neophodno imatu u timu, izuzetno je vano u potpunosti razumjeti sr igre i
postaviti vrste temelje na kojima e se kasnije nadograivati vjetine i znanja u igri.

10

LITERATURA

Slavko Trnini, Analiza i uenje koarkake igre, Vikta d.o.o.,1996.

INTERNET IZVORI:
www.znanje.org
www.savremenisport.com
www.kkzadar.net

11