Dejstva ugovora

1. Dejstvo ugovora
Nakon zakljuenja, ugovor poinje da proizvodi pravna dejstva koja se sastoje
u nastanku prava i obaveza za ugovorne strane. Ugovor postaje zakon za
stranke. Pravilo je da ugovor proizvodi pravna dejstva samo u odnosu na lica
koja su ga zakljuila. To proizilazi iz injenice da je ugovor izvor obligacija i da
se njime stvara obligacioni odnos koji je relativnog karaktera tj. Koji dejluje
inter partes i koji se ne tie odreenih lica. Ugovor se zakljuuje na osnovu
saglasnoti volja ugovorenih srana koje ga formouliu i oblikuju prema svoj
potreba i interesima i za sva trea lica ugovor je res inter alios acta. Ovo
pravilo se primjenjuje na ugovore zakljuene intutitu presonae bez izuzezaka.
U svim ostalim sluajevima dejstva ugvora se prostiru i na univerzalne
sukcesore ugovornih strana. Dakle ugovor proizvodi pravna dejstva u odnosu
na ugovorne strane i njihove univerzalne sukcesore, a za sve ostale ugovor je
tui posao koji im ne moe ni tetiti ni koristiti.

2. Dejstvo ugovora meu ugovornicama

Ugovor kao zakon vai za njegove strane, lica koja u njemu uestvuju. Za
ostala, trea lica, ugovor ne proizvodi ni prava ni obaveze, on je za njih tui
posao, koji im ne moe ni koditi ni koristiti.
Valja imati na umu da se pojmom tree lice u odnosu na ugovor ne
obuhvataju sva ona lica koja nijesu neposredno uestvovala u njegovom
zakljuenju, jer i ona mogu imati svojstvo ugovorne strane. Takva su na
primjer lica koja ugovor sklapaju preko svojih zastuonika, koji istupaju u
njihove ime i za njihov raun. Ona nijesu trea lica jer je ugovor njihov, ne
tui. Prema tome, treim licima u odnosu na ugovor smatraju se samon ona
lica koja u njegovom zakljuenju nijesu uestvovala ni neposredno ni
posredno. No, dejstvo ugovora ne mimoilazi ni sve njih. Treim licima ne
mogu se smatrati nasljednici strana ugovornica. Oni nijesu trea lica u
pravnom smilsu zato to
na njih prelazi zaostavtina ostavioca takva kakva je, pa i prava i obaveze iz
ugovora koji je zakljuio ostavilac. Samo u dva sluaja ugvor nee proizvoditi
dejstvo prema nasljednicima:
1) Ako su se ugornice tako sprozumjele
2) Ako je ugovor zakljuen s obzirom na lina svojstva
Ipak, potraivanja i dugovi iz takvih ugovora koji su dospjeli jo za vrijeme
ivota ostavioca prelaze na nasljednika.
3. Dejstvo ugovora prema treima

Pravilo da ugovor djeluje samo meu ugovornicama, mada one mogu htjeti
da ugovor proizvodi dejstvo i prema treim, pa zato ugovore da dunik
dugovanu inidbu izvri nekom treem. Na taj nain i tree lice biva pozvano
da uestvuje u izvrenju ugovora.
Uee treeg nije uvijek isto i ono moe imati dvojaki karakter:
1) Ono je samo ovlaeno da primi inidbu od dunika, ali nema pravo da
zahtjeva i njeno izvrenje
2) Ono stie vlastito pravo da potrauje inidbu, a kolika su i kakva njegova
prava zavisi od volje ugovrnica
Ako tree lice uestvuje u izvrenju ugovra bez prava da sam zahtjeva
inidbu od
unika rije je o ugovoru o ispunjenju treem licu ili o nepravom
ugovoru u korist treeg. U sluaju nejasnoe vai pretpostavka u prilog ovog
ugovora a na tetu pravog ugvora u korist treeg. Tree lice moe uestvovati u
svom interesu ili u interesu povjerioca.
Treba podvui da ugovor o ispunjenju treem licu, po svojim pravnim
karakteristikama, ne predstavlja posebnu vrstu ugovora. On je obian obligacioni
ugovor kod kojeg samo dunik svoju obavezu svoju obavezu ne treba da izvri
povjeriocu nego odreenom licu koje povjerliac ugovorm ovlauje da inidbu primi,
ukoliko mu ona bude ponuena.

Ugovor u korist treeg

4. Pojam ugovora u korit treeg
Tree lice moe uestvovati u ispunjenju ugovora sa vlastitim trabenim
pravom prema duniku. Ono se pri tom ne pojavljuje ni kao zastupnik ni kao
pravni sledbenik povjerioca. Taj pravni status odreuju ugovrnice zakljuujui
pravi ugovor u korist treeg. Tipini su primjeri ugovor o osiguranju ivota i
poklon sa nalogom.
Ugovorom u korist treeg lica jedna ugovorna strana se obavezuje drugoj da
odreenu inidbu izvri nekom treem, s tim to se se treii ovlauje da od
dunika samostalno i neposredno zahtjeva ispunjenje ugovora u svoju korist.
Kod ovog ugovora razlikuju se tri lica: Ono koje obeava da e uiniti neto
treem PROMITENT: ono kome se takvo obeanje daje a koje se naziva
STIPULANT ili PROMISOAR; lice u iju korist prva dva neto ugovaraju, a koje
se zove KORISNIK ili BENEFICIJAR.
Prva dva lica su uvijek odreena dok tree moe biti i odredljivo. Trei stie
pravo povjerioca iz ugovora u ijem zakljuenju ne uestvuje ni posredni ni
neposredno. Za nastank toga prava nije potrebna ni njegova volja ni njegovo
znanje, pa ni njegova poslovna sposobnost. Tree lice moe i da ne prihvati
pravo koje mu se nudi, moe da ga odbije, a ako to uni smatra se da ga
nikad nije ni steklo. S druge strane, izjavi li da ga prihvata, stipulant ne moe

vie, bez njegove saglasnosti, ni opozvati ni izmjeniti korist koja ja za njega

ugovorena. Posle toga, opozivanje e biti nemogue samo akoje je tako
utvreno ugovorom. Meutim ovo ogranienje ne vai za ugovore kojima se
promitent obavee da e uiniti neto u korist treeg tek posle smrti
stipulantove. Takvu korist stipulant moe opozvati u svako vrijeme.

5. Dejstvo ugovora u korist treeg

Odnos promitenta i korisnika
U ovom odnosu promitent ima poloaj dunika, a korisnik povjerioca. Korisnik
je ovlaen da od promitenta neposredno zahtjeva ono to je ugovorom za
njega odreeno. Njegovo je pravo potraivanja izvornom . Meutim pravo
korisnika da trai ispunjenje inidbe od promitenta, i pored toga to je
izvorno, zasniva se na ugovor u korist treeg. Stoga njegova sudina zavisi od
ugovora. Potraivanju korisnika promitent moe da suprostavi sve prigovore
koji proistiu iz samog ugovora a koje ima i prema stipulantu. Tu npr spadaju
prigovor nevanosti ugovora, prigovor neispunjenog ugovora, prigovor
neurednog ugovora. Dok prigovorie line prirode, koji ne proizilaze iz ugovora
ali koje ima prema stipulantu npr kompenzacija, nesposobnost. Ne moe
isticati i prema korisniku. Drugo je ako promitent takve prigovore ima i
naspram korisnika lino.
Ipak, korisnik raspolae samo pravom potraivanja od promitenta, on nije u
poloaj druge ugovorne strane. Njegova prava nijesu potpuno istvojetna sa
pravima povjerioca koji ima status ugovornika, nego su donekle manja od
njih.

Odnos promitenta i stipulanta

Ovaj odnos moe imati razliitu sadrinu, to zavisi od vrste ugovora. Svaki
tip ugovora moe se zakljuiti u korist treeg lica, pa zato i ovaj odnos moe
imati izgled odnosa kupca i prodavca, zakupodavca i zakupca, poslenika i
naruioca. Osiguravaoca i osiguranika, poklonodavca i poklonoprimca. Ako je
rije o sinalagamitnom ugovoru, stipulant i promitent imaju uzajamna prava
i obaveze, s tim to je promitent duan da svoju obavezu izvri neposredno
treem licu a ne stipulantu. Ali i stipulant je povjerilac prema promitentu. On
takoe moe od njega zahtjevati da izvri dugovanu inidbu, samo to je ne
moe traiti za sebe ve za korisnika. To je bitan uslov koji vezuju i jednu i
drugu stranu.
Moe se desiti da beneficijar odbije da korist koja nje njemu namijenjena ili da
je stipulant opozove. U tom slulaju iskrsava pitanje: moe li stipulant traiti da
promitent uini njemu ono to to je trebalo da uini korisniku. Naelno, korist
treba da pripadne stipulantu bilo da je beneficijar odbije bilo da bude
opozvana. Drugaije jedino moe proizii iz ugovora ili prirode posla.

Odnos stipulanta i korisnika

Priroda ovog odnosa zavisi od cilja koji ugovoru u korist treeg postavlja
stipulant. Dajui inicijativu za taj ugovor, on je podstaknut odreenim svojim
interesom kao motivom. Stipulantov odnos sa korisnikom objanjava pravno zbog
ega on inidbu dunikovu ne eli za sebe ve za korisnika. Najee je stipulant
korisnikov dunik po nekom osnovu, pa eli da mu na taj nain isplati dug ili dade
neto na zajam. No, moe biti rukovoen eljom da mu posredno uini poklon. Samo
je po sebi razumljivo da e motivi stipulanta uticati na njegov odnos prema korisniku
u mjeri du kojoj se motivima vodi uope rauna kod pravnih poslova. Motivi
stipulantovi ne tiu se pormitenta i ne daju mu pravo da uksrati dugovanu inidbu
pozivajui se na njih. Ugovor u korist treeg ostaje u vanosti za promitenta bez
obzira na pobude koje ima stipulant u odnosu na korisnika.

6. Ugovor o obeanju inidbe treeg lica

Ugovor o obeanju inidbe treeg lica obavezuje onoga ko je tu inidbu
obeao. Na pitanje ta ini predmet ovog ugovora odgovor daju francusko i
vajcersko pravo, po kojima obealac jemi za obeanu inidbu treeg. Ako
ona izostane, duan je da drugoj strani naknadi pretrpljenu tetu. Razumije
se, obealac ne odgovara ako je obeao drugome da e se jedino zauzeti kod
treeg da se ovaj obavee da neto uini ili propusti.
Po drugom shavatanju koje je prihvaeno u austrijskom pravu, ugovor o
obeanju inidbe treeg ima slabije dejstvo. On stvara za obeaoca jedino
obavezu da se zauzme kod treeg da izvri obeanu inidbu, ali ne i obavezu
obeteenja saugovornika ako zauzimanje ostane bes uspjeha. Ni ovo
stanovite ne iskljluuje mogunost da obealac jemi za uspjeh svoga
obeanja, ali se takvo jemenje mora izriito ugovoriti. U protivnom, djestvo
ugovora o obeanju inidbe treeg lica iscrpljuje se u obavezi zauzimanja, ije
neispunjenje moe, takoe, povui samo odgovornost u obliku naknade tete.
Ali ako se u ugovornici eljeli da ugovorom obaveu samo treeg, tada on
ostaje bez ikakvog pravnog dejstva.

7. Posebna dejstva teretnih ugovora

Svaka strana obeava inidbu drugoj samo zato to od nje oekuje
protivinidbu. Budui da se obie meusobno obavezuju zbog onoga to treba
da dobiju na osnovu ugovora, one su zainteresovane za taj dobitak. Njih
ninteresuje i kad e ga stei i kakav e, odnosno koliki e on biti. Iz toga
proistiu svojevrsna dejstva uzajamnih ugovora, koja se ogledaju u ovome:
1) Obije strane dune su su po pravili da istovremeno ispune svoje obaveze
2) Strana koja na drugu prenosi neko pravo na stvar, duna je da garantuje
za pravna i fizika svojstva stvari

3) Ako je ugovor ujedno i komutativan, uzajamne inidbe treba da budu

priblino iste vrijednosti
4) Ako jedna strana ne eli da ispuni obavezu druga moe odustati od
ugovora
5) Ako se na tetu jedne strane bitno promijene okolnosti pod kojima je
ugovor zakljuen, ona moe traiti da se ugovor raskine ili revidira
6) Ako ispunjenje obaveze jedne strane postane nemogue, tada ni druga
nije duna da ispuni svoju obavezu

8. Prigovor neispunjenja ugovora

Pravo na istovremenost ispunjenja obaveze osigurano je prigovorom
neispunenja. Uspjeno isticanje prigovora neispunjena zahtjeva sljedee
uslove:
1. Da postoji punovaan uzajamni ugovor izmeu tuioca i tuenog (izuzetak
moe biti i ugovor u korist treeg)
2. Potrebno je da tuena stra nije bila duna da prva ispuni svoju obavezu
premu tuioca, ni po ugovoru, ni po zakonu, ni po prirodu posla. Meutim,
ovaj uslov nije nuan uvijek, nego izuzetno moe i izostati. Na primjer, ako
su se imovinske prilike druge strane pogorale u tolikoj mjer da je
neizvjesno hoe li ona moi ispuniti svoju obavezu, ili ako ta neizvjesnost
proizilazi iz drugih ozbiljnih razloga, tada strana koja je obeala da prva
ispuni svoju obavezu moe odloiti njeno ispunjenje dok i druga strana ne
ispuni svoju ili dok ne prui dovoljno obezbjeenja da e je ispuniti. To vai
kad su imovinske prilike druge strane bile loe i u poetku dok njen
saugovornik to nije niti je morao znati.
3. Obaveza tuioca zbog ijeg neispunjenja tueni prigovora mora imati
karakter protivinidbe u odnosu na obavezu tuene strane.
4. Potrebno je da tueni ostaje pri prigovoru i da priznaje svoju obavezu
prema tuiocu, ali odbija da je on prvi ispuni.
5. Tueni treba da ima punovano potraivanje prema tuiocu zbog kojeg mu
ovaj prigovora. Ono treba da postoji u trenutku kada se prigovor istie.
Prigovor neispunjenog ugovora spada u red dilatornih prigovora (odlonih).
Isticanje ovog prigovora uzrokuje sudsku presudu koja obavezuje obije
ugovorene strane da svoje obaveze ispune istovremeno.
Desi li se, meutim, da tueni ne istakne prigovor, iako je oigledno da ni
tuilac nije ispunio svoju obavezu njemu niti je bio ovlaen da prvi zahtjev
ispunjenje, sud e ga osuditi na bezuslovno izvrenje obaveze. Prigovor ne
titi nesavjesne dunike.

9. Odgovornost za pravne nedostatke stvari zatita od evikcije

Prenosilac je duan da garantuje pribaviocu da prenijeto pravo postoji i da
nema pravnih smetnji za njegovu upotrebu. Ako se pokae suprotno, rije je
o pravnom nedostatku stvari. To znai da trea lica imaju neko pravo na stvar
koje iskljuuje, ograniava umanjuje pribavioevo. To mogu biti sve vrste
trabenih i stvarni prava koje imaju aspolutno dejstvo. Nedostatak se moe
ticati sporednog prava koje je trebalo da prati glavno (pravo sluebnosti puta
preko susjednog zemljita u korist zemljita koje je kupljeno). Ovdje spadaju i
ogranienja javnopravne prirode (zabrana gradnje na odreenom zemljitu).
U svim ovim situacijama, pribavilac ili nije uopte stekao pravo ili ga je stekao
u manjem opsegu nego to je oekivao.
Pravni nedostatak moe dovesti do evikcije stvari. To je kada je pribavilac
izgubio dravinu stvari na koju mu je pravo prenijeto, zato to je nju morao
dati treem licu koje je dokazalo da je vlasnik. Evikcija postoji i kad pravna
pretenzija treeg ne dovede do oduzimanja dravine stvari, ni u cjelosti ni
djelimino nego se pokae da pretedent ima na nju jedino pravo slubenosti
ili zakupa, koje je pribavilac duan da trpi kao pravo jae od onog koje je
pribavio. Evikcija e nastupiti tek ako se spor izmeu treeg i pribavioca o
preimustvu sukobljenih prava okona na pribavioevu tetu. Evikcija postoji i
kad pribavilac, bez spora i bez obavjetenja prenosioca, prizna osnovano
pravo treeg i ustupi mu stvar ili mu isplati izvjesnu svotu novca da bi ovaj
odustao od svog oigledno prava.
Postoji potpuna i djelimina evikicija. Potpuna je ona koja sasvim
onemoguuje pribavioca da prisvoji pravo koje je trebalo da stekne na osnovu
ugovora. Djelimina postoji onda kada pribavioevo pravo nije potpuno
iskljueno, nego je samo umanjeno ili ogranieno.
Onaj ko svoje pravo prenosi drugom uz nadoknadu, duan je da ga titi i od
potpune i od djelimine evikcije.
Dunost zatite od evikicija pretpostavlja sljedee uslove:
1)Pribavilac mora biti pravno uznemiren od nekog treeg
2) Pravni nedostatak stvari, na koji se svodi pravna pretenzija treeg mora
postojati u vrijeme kad je ugvor zakljuen. Znanje prenosicoa za njega nije
uslov obaveze zatite od evikcije, ali on moe biti od uticaja da se nadoknadi
teta. Meutim zanje pribavioevo za pravni nedostatak stvari ima vei
znaaj. Pravilo je da samo savjestan pribavilac ima pravo na zatitu od
evikcije. Nedostak za pribavioca treba da bude nevidljiv.
3) Da se pribavilac nije ugovorm odrekao prava na zatitu od evikicije.
4) Kad se pokae da tree lice polae neko pravo na stvar, pribavilac treba
da obavijesti prenosioca o tome, izuzev kad je to prenosiocu poznato.