UNIVERZITET U ZENICI

ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET

ISLAMSKA VJERONAUKA

prikaz knjige

''Kratki vodi kroz Kur'an''

Mentor:
Student:
Prof.dr. Safvet Halilovi
Adnan Sefer

Sva hvala pripada Allahu, Njemu zahvaljujemo, od Njega pomo i oprost

traimo. Allahu se utjeemo od zla naih dua i od naih loih djela! Koga Allah
uputi, niko ga nee u zabludu odvesti, a koga Allah u zabludi ostavi, niko ga na
Pravi put nee izvesti. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, koji nema
sudruga, i svjedoim da je Muhammed s.a.v.s. Njegov rob i poslanik.
Prenosi imam Ed Darimi sa senedom od Harisa el Eavera koji je rekao:
"Uao sam u damiju pa sam vidio ljude kako (bespotrebno) polemiu o
hadisima. Potom sam otiao do Alije radijallahu anhu, i rekao: Zar ne vidi da
su ljudi poeli da polemiu o (Poslanikovim) hadisima?! Zar su doista poeli to
da rade? - upita on. Da - odgovorio sam. Tada je on rekao:Ja sam uistinu, uo
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, kada je rekao:Doci ce vrijeme
fitneluka! Kako se od njih sauvati?-upitao sam. On mi je odgovorio:Kur'an
(tj.najbolja zatita od fitneluka je drati se puta Kur ana); u Kur'anu su vijesti o
onome to je bilo prije vas i navijea onoga to e biti poslije vas, kao i sud o
onome to je meu vama. On je jasan govor i nije lakrdija. Ko napusti Kur'an iz
oholosti - Allah e ga unititi! Onoga ko trai uputu u neemu drugom, Allah e u
zabludi ostaviti! Kur'an je Allahovo vrsto ue, on je mudra opomena i pravi put.
Strasti ga ne mogu iskriviti, niti ga jezici mogu izmjeniti. Njega se ueni ne mogu
zasititi, niti se on stalnim ponavljanjem moe istroiti. Nema kraja njgovim
divotama. Kur'anu, kada su ga uli ni dini nisu mogli odoljeti a da ne kau: Mi
smo, doista, Kur'an koji izaziva divljenje sluali, koji na pravi put upuuje. Ko po
Kur'anu govori - istinu govori, ko po njemu radi - bit e nagraen, ko po njemu
prosuuje - pravedan je, a ko poziva njemu - upuen je na Pravi put." 1
Knjiga ''Kratki vodi kroz Kur'an'' inasana uvodi u Kur'an, ui ga osnovnim
stvarima kako rukovati sa Kur'anom, da za njegovo uenje ili recitiranje treba
prvo uzet abdest po potrebi okupati se. Ovjanjava formiranje Kur'ana, govori o
poetku objave kada je Muhammed s.a.v.s. osamljen u peini Hira dobio prvu
objavu (96:1), i njegovu reakciju. Ova knjiga je pisana za zapadni dio ummeta,
zato u njenom daljem tekstu ui nas o Muhammedu s.a.v.s. njegovom ivotu
prije poetka objave i tokom dostavljanja objave. Onda je autor analizirao
Muhammeda s.a.v.s. u Kur'anu na koliko se mjesta nalazi imenom...
Sakupljanje Kur'ana -ovaj odlomak govori o Kur'anu za vrijeme Poslanikova
ivota, pismenost u ranoj fazi Muhammedove, s.a.w.s., misije bila je prava
rijetkost, te je svega sedamnaest Mekkanaca bilo u stanju da ita i pie.. Tek
nakon smrti Poslanika s.a.v.s. iskazala je se potreba za Mushafom, jer je se islam
ve proirio i trebalo je ljudima dostavit autentinu zbirku (Mushaf), da se nebi
sluajno desila greka. Meutim, ono to je odlikovalo arape bila je veoma
Hadis prenose Ed-Darimi i Et-Tirmizi u svojim sunenima od Harisa El Eavera, r.a.
Vidjeti: Et-Tirmizi: Sunen, Daru-l-hadis, Kairo, V, str. 172.,hadis br. 2.906; Ed-Darimi,
Sunen, Daru-r-Rejjan, Kairo, 1987., verifikacija Fevvaz Ahmed Zimrli i Halid es-Seb, II,
str. 526-527., hadis br.3.331 i 3.332
1

razvijena sposobnost memorisanja, o emu svjedoi zavidan nivo pjesnitva, a

Kur'an kao mudiza, bio je pravi izazov za tada nadarene arapske pjesnike.
vrsta memorija ide u prilog da su mnogi muslimani veoma dobro poznavali
Kur'an, a mnogi od njih su znali itav Kur'an.
Kada bi neki kur'anski ajet bio objavljen, Muhammed, s.a.w.s., bi naredio da se
zapie. Lino je odredio nekolicinu ashaba kojima je dao zadau da zapisuje
objavljene ajete ili sure koje bi im on izravno diktirao. Meu njima su bili
najpoznatiji Zejd b. Sabit, etverica halifa, Ubejj b. Ka'b, Muavija b. Ebi Sufjan,
Amr b. 'As, Halid b. Velid, Sabit b. Kajs i drugi.
Vijest o stradanju velikog broja hafiza djelovala je zastraujue na zajednicu
muslimana. Pojavila se bojazan da bi se odreeni dijelovi Kur'ana mogli potisnuti
u zaborav, ili potpuno nestati, jer u to vrijeme, Kur'an, iako zapisan za vrijeme
Poslanika, s.a.w.s., nije bio sakupljen u jednu cjelinu. Na inicijativu Omera, Ebu
Bekr, je poeo sa sakupljanjem Kur'ana u jednu cjelinu, koju danas nazivamo
mushaf. U poetku je Ebu Bekr iskazivao odreenu rezerviranost spram
Omerovog stava, bojei se da bi takav potez mogao znaiti vjersku novotariju,
ali je nakon izvjesnog vremena, shvatio da se radi o historijski znaajnoj odluci
za islam i muslimane pa je pozvao prvog pisara Objave Zejda b. Sabita i naloio
mu da Kur'an objedini u jednu zbirku.Izbor Zejda b. Sabita nije bio sluajan.
Spadao je u red najvrsnijih hafiza Kur'ana, bio je glavni pisar Objave, dva puta je
prouio Kur'an pred Poslanikom, a.s., u godini njegovog preseljenja na ahiret, bio
je poznat po svojoj uenosti, skromnosti, lijepom ahlaku, vrstoi vjere i
povjerljivosti.Bez obzira na svoju uenost i detaljno poznavanje Kur'ana o emu
svjedoi i uenje pred Muhammedom, s.a.w.s., Zejd b. Sabit je koristio nekoliko
principa prilikom objedinjavanja Kur'ana u jednu zbirku. Prvi princip je bio:
- Poziv svakom pojedincu koji je imao neto zapisano od Kur'ana da doe u
damiju Poslanika, s.a.w.s., i priloi ispisani materijal.
Drugi princip je bio:
- Sve priloeno od pisanih dokumenata, treba da bude potvreno od strane dva
svjedoka.
Struktura Kur'ana formalna ustrajnost obuhvata dijelove, sure, ajete, imena
sura, uloga Bismille, hronoloki poredak (objanjava zato su sure poredane
redoslijedom kakvim jesu, da se nije radilo kako je htio ve su sure poredanem
onim redoslijedom koji je Poslanik, s.a.v.s., ostavio u emanet i tako kada uimo
Kur'an vidimo da su odreene sure povezano, zavretak jedne sure se nastavlja
u poetku sljedee sure), periodi (nam govori o tome kako je koja sura
objavljivana, zapravo kako je koji ajet objavljivan, u koje vrijeme je dolazio i
ostavljalo je se prazno mjesto za sljedei ajet jer koji jo nije objavljen a bie),
poredak po duini ( neki su mislili da e se sure poredat po duini od najvee
prema najmanjoj, ali to nije tako, svaka sura ima svoje mjesto), alternativna
organizacija.
organizacija po sadraju obuhvata glavne teme,
Deset zapovijedi (ovdje se radi usporedba sa deset zapovjedi po bibliji),
strukturalna analiza.

Odlomak jezik Kur'ana govori o pjesnikoj ljepoti ( objanjava se Kur'anska

nadnaravnost u njegovom sluanju, jer onaj koji i ne razumije arapski jezik kada
slua Kur'an uvidi njegovu ljepotu), zakletve i proklinjanja ( u Mushafu Uzvieni
Allah se zaklinje stvarima i stvorenjima koje ljudima nisu dozvoljene ali tefsirom
ajeta kojim se Allah zaklinje vidit e mo povezanost sa ajetima koji dolaze),
alegorija i metafora, jasno i zastrto, specifinosti gramatike i specifinosti
lingvistike ( zahvaljujui Kur'anu arapski jezik je ostao i danas dan ne
promjenjen od poetka objave, i tako je jedini jezik na svijetu koji se moe
pohvalit sa ovim, kada bi mi sluali nekog ko je ivio prije 1000 godina pitanje je
da li bi ga ita razumjeli kako treba, dok je kod arapa sasvim druga pria),
zagonetne stvari ( poetci nekih sura su nejasni ostali i danas dan nezna se
njihovo znaenje Elif-lam-mim ali miljenje uenjaka je da Allah eli da privue
panju uau), neusporedivost ( Kur'an ne moemo usporediti ni sa im jer je
Mushaf od Uzvienog Allaha, a ono to ljudi mogu da posjeduju je od ovjeka
napisano, Allah izaziva ljudski rod da napiu suru, koja je slina suri u Kur'anu, a
ovjek je nemoan da naini ni ajet a kamoli suru, bilo je pokuaja al ti koji su
pokuali od sebe su jedino budalu napravili).
Tumaenje Kur'ana autor govori o tome da ima itav lanac nauka koje tumae
Kur'an da insan ne moze sam da tumai Kur'an kako njemu odgovara, znai
postoji metodologija. Usku povezanost Kur'ana i sunneta jer je Aia r.a.
Poslanika, s.a.v.s., nazvala hodajui Kur'an. Dalje se spominju prevodi Kur'ana,
komentari Kur'ana na arapskom jeziku i nearapski komentari ( imenuju se i jedni
i drugi najbitniji).
Kur'an kao pravni tekst daje temelje erijetu govori o najvanijim stvarima do u
detalje, daje ljudima zakone i principe po kojima treba da postupaju da olakaju
sebi ivot na dunjaluku a i pripreme se za ahiret. Idtihad je ostavljen za
probleme koji dolaze jer se vremena mijenjaju pa tako nastaju novi problemi,
nova pitanja na koja neko mora dati odgovor.
Usporedba Biblije i Kur'ana ovdije mi je zapelo za oko kontradikcija. Prije jedno
tri godine vodio sam manju raspravu sa jednim profesorom, i pomenuti me je
upitao da li sam ikada itao Bibliju, nato sam ja odgovorio da sam itao ali
samo do onde gdje sam naao prvu greku, a on je upitao gdje sam stao onda,
rekao sam mu na prvoj stranici odma. I objasnio da se na prvoj stranici Biblije
nalazi kako je Bog stvarao prvi dan, pa drugi dan, sve dok nisam doao do
sedmog dana kada je Bog otiao na poinak, a poinak znai odmor, znai po
Bibliji se Bog moe umoriti, i rekao sam da nema potrebe da itam dalje knjigu
po kojoj se Bog umara. Ovaj primjer navodi i sam autor.
Kuran i nauka govori se o tome kako Kur'an prednjai ispred nauke, jer nauka
je tek danas dokazala stvari koje je Kur'an objasnio prije 1400 godina. Zahvaljui
ovome dosta naunika je primilo islam, kada su dokazali neto svojim
istraivanjem i onda vidjeli da je to ve u Kur'anu objanjeno. Muslimani su
zahvaljujui ajetima iz Kur'ana napredovali u svim vrstama nauka, i u to doba
bili najnapredniji.

Kur'an i umjetnost islamska umjetnost je kaligrafija. Arapski alfabet doputa

dosta slobode u kaligrafiji zbog svoje jednostavnosti. Tako kaligrafija je se razila
velikom brzino, najvei razlog je pisanje Kur'ana, a Kur'an su muslimani nastojali
da ukrase na to ljepi nain njegovim pisanjem.
Na kraju autor govori o ophoenju sa Kur'anom priprema koje su potrebne za
njegovo uenje, kako koristiti Kur'an u svakodnevnom ivotu.