Professional Documents
Culture Documents
Slika 1
Poznati su sledei podaci:
V1 20 l / s , V2 35 l / s , V3 82 l / s
V4 65 l / s , V5 58 l / s
V7 20 l / s
, V6 37 l / s ,
, V8 70 l / s , V9 73 l / s ,
REENJE:
a) Odreivanje protoka i prenika deonica
Prethodni proraun
Na osnovu zahtevanog kapaciteta pojedinih potroaa, protok kojim se mrea napaja treba da iznosi
V0 V1 V2 V3 V4 V5 V6 V7 V8 V9
20 35 82 65 58 37 20 70 73 460 l / s
.
Da bi se definisali protoci u svim deonicama mree (12 nepoznatih veliina) neophodno je postaviti 12
jednaina. Poto je izraunavanjem ukupnog protoka ve iskoriena jedna jednaina kontinuiteta, za ukupno 9
vorova date mree moe da se napie jo 8 jednaina:
V41 V1 V12
V12 V52 V2 V2 3
V 2 3 V6 3 V3 ,
V0 V 41 V 4 V 4 5 V 4 7
(1)
(2)
(3)
(4)
1
V56 V6 3 V6 V6 9
V 4 7 V7 V7 8
(5)
(6)
(7)
(8)
V89 V69 V9
Preostale 4 jednaine (da bi se zatvorio sistem od 12 jednaina sa isto toliko nepoznatih) slede iz drugog zakona
hidraulike koji, primenjen na svaki od 4 prstena mree namee sledee uslove:
2
2
2
2
K 41V41
K12 V12
K 45 V45
K 52 V52
0,
(9)
2
2
2
2
K 52 V52
K 23V23
K 56 V56
K 63 V63
0,
(10)
2
2
2
2
K 45 V45
K 58 V58
K 47 V47
K 78 V78
0,
(11)
2
2
2
2
K 56 V56
K 69 V69
K 58 V58
K89 V89
0.
(12)
Reavanje postavljenog sistema jednaina se obino vri u iterativnom postupku tako to se prvo pretpostave
vrednosti za protok u 4 deonice, na primer,
V41 100 l / s
V4 7 120 l / s
V58 30 l / s
, V63 12 l / s ,
a zatim se iz jednaina kontinuiteta (prvih 8 jednaina) izraunaju prethodne vrednosti protoka u ostalim
deonicama
V12 V41 V1 100 20 80 l / s
V2 3 V3 V6 3 82 12 70 l / s ,
V52 V2 V2 3 V12 35 70 80 25 l / s
V69 V9 V89 73 60 13 l / s
V5 6 V6 3 V6 V6 9 12 37 13 62 l / s
Dobijene vrednosti za protok su unete u kolonu 3 tabele D 3 i na osnovu njih su izabrane brzine strujanja po
Esmanu (tabela XII). Zatim se, korienjem izraza
d
4V
cp
odreuju odgovarajue vrednosti prenika cevi (kolona 5), koje se dalje standardizuju (kolona 6), a onda se,
zbog promene prenika, izraunavaju korigovane vrednosti brzina (kolona 7) prema izrazu
c
4V
2
d st
Tabela D 3
deonica
1
K ij
8
2
2
1-2
1 000
80
1,10
0,304
0,300
1,13
8 982
4-1
850
100
1,15
0,333
0,350
1,04
3 355
2-3
1 000
70
1,10
0,285
0,300
1,06
8 982
5-2
850
25
0,90
0,188
0,200
0,95
66 386
6-3
850
12
0,80
0,138
0,150
0,68
307
965
4-5
1 000
175
1,30
0,414
0,400
1,39
1 936
4-7
850
120
1,20
0,357
0,350
1,25
3 355
5-6
1 000
62
1,05
0,274
0,250
1,16
23 754
5-8
850
30
0,90
0,206
0,200
0,95
66 386
6-9
850
13
0,80
0,144
0,150
7-8
1 000
100
1,15
0,333
0,350
1,04
3 947
8-9
1 000
60
1,05
0,270
0,250
1,22
23 754
Vrednosti greaka izraunatih po prethodnim izrazima date su u tabeli D4 (kolona 7). Iterativni postupak se
najee vri sve dok najvea vrednost za greku na padne ispod 5 J/kg. Poto su skoro sve greke k znatno
vee od usvojene dozvoljene vrednosti proraun treba nastaviti izraunavanjem popravnih protoka (kolona 8)
po obrascu Hardi Krosa (Hardy Cross):
1
1
V1
2 K ijVij
2( K 41V41 K12V12 K 45V45 K 52V52 ) ,
1
V2
2
2
2 K ijVij
2( K 52V52 K 23V23 K 56V56 K 63V63 ) ,
2
V3
3
3
2 K ijVij
2( K 45V45 K 58V58 K 47V47 K 78V78 ) ,
3
V4
4
4
2 K ijVij
2( K 56V56 K 69V69 K 58V58 K 89V89 ) .
4
Tabela D4
I popravka
I I popravka
Prsten
Deonica
41
100
3355
12
80
45
175
52
Vij
K ij
4
K ij Vij
K ij Vij
10
11
101,6
340,9
34,6
Kij V&ij2 k Vk
6
335,5
33,6
8982
718,6
57,5
1936
338,8
59,3
25
66386 1659,7
52
25
66386 1659,7
23
70
56
K ij V&ij2 k Vk
V
ij
81,6
732,9
59,8
168,4
326,0
54,9
41,5
26,8
1779,1
- 9,7 -1,6
12
V
ij
K ij Vij
Kij V&ij2
14
15
16
102,89
345,2
35,5
13
82,89
744,5
61,7
167,07
323,4
54,0
47,7
26,17
1737,3
45,5
- 8,2 - 1,29
41,5
26,8
1779,1
47,7
26,17
1737,3
45,5
628,7
44,0
73,4
659,3
48,4
74,06
665,2
49,3
62
23754 1472,7
91,3
58,7
1394,4
81,8
57,56
1367,3
78,7
63
12
307965 3695,6
44,3
8,6
2648,5
22,8
7,94
2445,2
19,4
45
175
338,8
59,3
168,4
326,0
54,9
167,07
323,4
54,0
58
30
66386 1991,6
59,7
24,9
1653,0
41,2
25,34
1682,2
42,6
47
120
3355
402,6
48,3
125,0
419,4
52,4
125,04
419,5
52,5
78
100
3947
394,7
39,5
105,0
414,4
43,5
105,04
414,6
43,5
56
62
23754 1472,7
91,3
58,7
1394,4
81,8
57,56
1367,3
78,7
69
13
307965 4003,5
52,0
13,1
4034,3
52,8
12,62
3886,5
49,0
58
30
66386 1991,6
59,7
24,9
1653,0
41,2
25,34
1682,2
42,6
89
60
23754 1425,2
85,5
59,9
1422,9
85,2
60,38
1434,3
86,6
8982
1936
- 50,1 - 3,4
31,2 5,0
- 1,9 - 0,1
- 8,5 - 0,66
0,2
8,2
0,04
0,48
k Vk
17
18
- 2,3 - 0,37
- 3,3 - 0,27
0,6 0,11
- 1,5 - 0,09
Posle toga, korigovane vrednosti protoka (vodei rauna o smeru strujanja u deonicama) odreuju se po izrazima:
V41 V41 V1 ,
V12 V12 V1 ,
V45 V45 V1 V3 ,
V52 V52 V1 V2
V56 V56 V2 V4 ,
V23 V23 V2
V47
V63 V63 V2 ,
V58 V58 V3 V4 ,
V47 V3 ,
V78 V78 V3 ,
V69 V69 V4
V89 V89 V4 ,
a izraunate vrednosti unete su u kolonu 9 tabele. Time je dobijena I popravka za protoke. Postupak se dalje
ponavlja sraunavanjem odgovarajuih gubitaka energije (kolona 11), a zatim i greaka k (kolona 12), odakle
se vidi da jo uvek nije postignuta zadovoljavajua tanost prorauna. Ponavljanjem prorauna dobija se druga
popravka reenja, posle ega se konstatuje da je u svim prstenovima greka manja od dozvoljene, ime je
proraun protoka zavren.
Kako je pritisak u voru 3 vei od pritiska u voru 9, na osnovu postavljenog zahteva o minimalnom pritisku u
mrei, sledi da e najmanji pritisak biti u voru 9, odnosno
p9 2,5 b ar .
Prema tome, pritisak napajanja mree, birajui jedan od tri mogua strujna toka ka potroau 9, iznosi
2
2
p0 p4 p9 ( K 69V69
K 56V562 K 45V45
)
2,5 105 1 000 (307 965 0,01262 2 23 754 0,05756 2 1936 0,16707 2 )
431 787 Pa 4,32 b ar
2
2
p0 p4 p9 ( K 89V892 K 78V78
K 47V47
)
vri se provera izvedenog prorauna. Male razlike u dobijenom rezultatu dolaze otuda to je iterativni postupak
prekinut posle druge popravke, pri emu jo uvek postoji odreena greka rezultata.
Pritisci u ostalim vorovima mree iznose:
2
p1 p 4 K 41 V 41 4,32 10 5 1 000 3 355 0,10289 2 396 483 Pa
2
p 6 p 5 K 56 V56 377 962 1 000 23 754 0,05756 2 299 261 Pa ,
2
p 7 p 4 K 47 V 47
4,32 10 5 1 000 3 355 0,12504 2 379 545 Pa
2
p8 p 7 K 78 V 78 379 545 1000 3 947 0,10504 2 335 996 Pa .