Jezika drutva

Posledice tridesetogodisnjeg rata (1618-1648) bile su strahovite, stanovnistvo se

smanjilo za trecinu, zemlja je bila opustosena a duhovni zivot u krizi. Strani uticaji
jacaju kod Njemaca a to se odrazilo i na jezik. U teznji da se izbjegne strani uticaj i
stvori cist njemacki jezik, nastaju jezicka drustva.
Ova drustva borila su se protiv upotrebe narjecja i tudjica, trazeci za njih zamjenu na
njemackom. Clanovi drustava bili su obavezni da se sluze njemackim jezikom i da na
istom stvaraju. Prvo drustvo osnovano je 1617. u Vajmaru pod nazivom ``Plodonosno
drustvo``. Najbolji pisci tog vremena bili su clanovi ovog drustva: Opic, Cezen,
Moero, otel i drugi. Upravo je clan ovog drustva, Martin Opic bio jedan od
najistaknutijih pisaca prve polovine 17.vijeka. On je postavio temelje svjetovnoj
govornoj drami, napisao prvu normativnu poetiku na njemackom, zalagao se da se
vodi racuna o naglasenim i nenaglasenim slogovima i za upotrebu aleksandrinca
narocito u tragedijama.
Sve ovo slijedili su clanovi jezickih dustava i mnogima od njih Opic je bio uzor. Clan
plodonosnog drustva Ditrih von dem Veder se istakao u prevodjenju na njemacki, za
sta su se zalagala i ostala drustva. Ovom drustvu je pripadao i najznacajniji gramaticar
toga doba Georg otel. On pocinje naucno izucavanje njemackog jezika i vecim
dijelom autor je gramaticke terminologije. Kao odlican kriticar svoga vremena istakao
se Haus Mihail Moero. Stvarnost je prikazivao kao snovidjenje u svom djelu ``
Cudnovata i istinita prividjenja Filandera od Sitevalda``.
Po uzoru na ``Plodonosno drustvo`` nastaju i druga drustva koja su njegovala iste
ideje. Osnivaci ostalih drustava bili su uglavnom clanovi prvog. U Hamburgu je Filip
Cezen 1643. osnovao drustvo ``Zadruga njemackog uvjerenja``. On kao liricar razvija
lirski stil nemirnog ritma. I on, kao i drustvo, bavi se prevodjenjem. Pise roman
``Jadranska Rozamunda`` gdje dvoje zaljubljenih ne mogu da budu zajedno zbog
vjerskih razlika. Roman obiluje psiholoskim produbljivanjem zenske duse, sto je
donekle novina. Autor je dao na kraju objasnjenja digresija, sto ce u buduce postati
praksa.
``Pastirski red na Pegnicu`` su u Nirnbergu 1644. Osnovali Harsderfer i Klaj.
``Red labudova na Elbi`` je 1660. u Hamburgu osnovao Johanes Rist. On je autor
nekoliko zbirki duhovnih i svjetovnih pjesama. Napisao je pjesmu u aleksandrincu
``Opomena miru``. Njegova duhovna lirika ima originalan izraz.
``Kenigzbersku tikvaru`` je osnovao liricar od dara- Simon Dah. Pisao je pjesme
bliske narodnom tonu. 1633. U Strasburu je osnovano ``Iskreno drustvo jele``.

Jezicka drustva su dala veliki doprinos u razvoju knjizevnosti. Razvila se lirika, vodili
su racuna o formi, o stihu, o rimi, razvili su se sonati, ode, epigrami. Opic je epigram
preporucivao kao vrstu satire. U ovoj knjizevnoj vrsti istakao se Fridrih Logan. Izdao
je zbirku ``Tri hiljade epigrama``, koje su ogledalo izopacenosti ondasnjeg drustva.
Drustva su uvela red u jezik i njegovu gramatiku. Svim drustvima zajednicko je bilo
njegovanje jezika i knjizevnosti, ujednacavanje ortografije, borba protiv stranih rijeci i
upotrebe narjecja, obnova duhovne aktivnosti uopste.