Raunanje s korijenima

Zbrajanje i oduzimanje korijena

Mnoenje i dijeljenje korijena. Korjenovanje umnoka i kolinika
Djelomino korjenovanje
Raunanje s korijenima
Racionalizacija nazivnika

Raunanje s korijenima

Zbrajanje i oduzimanje
korijena
Dosad smo govorili o racionalnim brojevima, no esto je nuno
i
koritenje brojeva koji nisu racionalni. To su znali i stari Grci. U 5. st. pr.
Kr. pitagorejci, filozofi i matematiari, Pitagorini uenici otkrili su da
dijagonala kvadrata sa stranicom duljine 1 ima duljinu koja se ne da
izraziti racionalnim brojem. Prema legendi, to je otkrie tako
prestrailo
pitagorejce
dabrojem,
su ga drali u tajnosti.
Korijene esto
mnoimo
racionalnim
primjerice:

Racionalni broj kojim mnoimo korijen zovemo

koeficijent
korijena.
Odredi koeficijente
korijena i podebljaj ih zelenom bojom.

Zbrajanjem i oduzimanjem moemo pojednostavniti

samo one kvadratne korijene kojima su radikandi
jednaki. Korijene jednakih radikanada zbrajamo ili
oduzimamo tako da im zbrojimo ili oduzmemo
PRIMJER
koeficijente,
pa zajedniki korijen pomnoimo dobivenim
Zbrojimo i oduzmemo koefi cijente p
brojem.

Raunanje s korijenima

Mnoenje i dijeljenje korijena. Korjenovanje umnoka i kolinika

Srinivasa Ramanujan Iyengar (1887. 1920.), nedovoljno obrazovani
inovnik u
uredu kapetanije u Madrasu u Indiji, poslao je 1912. godine, svoje
matematike
jednakosti poznatom engleskom matematiaru Godfrey Hardyju. Hardy je
odmah
uoio da su neke pogrene, a neke sasvim obine, ali je ostao iznenaen
cijelim
nizom originalnih i neobinih jednakosti koje nikad nije ni sanjao, a kamoli
razmiljao o njima. Neke je uspio dokazati, a neke nije. Odmah je shvatio
veliinu
talenta ovjeka koji ih je napisao i pozvao ga je u Englesku da surauju.
Umnoak
korjenujemo
takodada
mu
Neobina Ramanujanova
genijalnost
sastojala se u tome
je on
naprosto vidio
koje su jednakosti
tone, asvaki
koje ne.
Neke od
njih ni dan-danas
nisu
korjenujemo
faktor
i dobivene
korijene
dokazane. U svom kratkom ivotu ostavio je oko 3 900 takvih jednakosti.

pomnoimo.
Kolinik korjenujemo tako da mu
korjenujemo djeljenik i djelitelj i dobivene
korijene podijelimo.

Izraunaj:

Raunanje s korijenima

Umnoak drugih korijena dvaju nenegativnih

racionalnih brojeva jednak je drugom korijenu
umnoka tih brojeva.
Korijene dijelimo tako da im pod zajednikim
korijenom podijelimo radikande.

Izraunaj:

Raunanje s korijenima

Djelomino korjenovanje

Neke racionalne brojeve moemo rastaviti na

takav umnoak da je jedan faktor kvadrat nekog
racionalnog broja, a drugi faktor nije. Upotrijebimo
pravilo za korjenovanje umnoka i korjenujemo
samo onaj faktor koji moemo. Taj postupak
nazivamo djelomino korjenovanje.
Djelomino korjenuj:

Raunanje s korijenima

Raunanje s korijenima

Mnogo znanja jo ne znai mnogo razumijevanja.

Heraklit iz Efesa (oko 500. pr. K.), starogrki filozof
Izraunaj:
I. nain: Najprije djelomino
korjenujemo.

II. nain:
mnoimo sa
svakim
lanom u zagradi.

Raunanje s korijenima

Racionalizacija nazi
Jo prije Krista Indijci su za kvadratni korijen koristili rije
mula (korijen), a stari Grci rije rhiza. Boethius (500. g.)
rije mula je preveo u radix. Tako se do dananjih dana
zadrala rije radicirati (korjenovati) i radikand.

Racionalizacija nazivnika jest postupak kojim

uklanjamo korijen iz nazivnika. Racionalizaciju
nazivnika provodimo tako da proirimo razlomak
korijenom koji je u nazivniku.

Racionaliziraj nazivnik razlomka:

Raunanje s korijenima