Univerzitet u Sarajevu Školska: 2023/24

Pedagoški fakultet

SEMINARSKI RAD
Tema: Brojevi

Student: Sadika Vehabović

UVOD...........................................................................................................................................................2
Historija brojeva..........................................................................................................................................4
Rimski brojevi..............................................................................................................................................6
Prirodni brojevi............................................................................................................................................7
Cijeli brojevi.................................................................................................................................................8
Racionalni brojevi........................................................................................................................................9
Iracionalni brojevi........................................................................................................................................9
Skup realnih brojeva....................................................................................................................................9
Brojni sistemi...............................................................................................................................................9
Brojevi igraju ključnu ulogu u različitim aspektima svakodnevnog života..................................................11
Zanimljivosti brojeva:.................................................................................................................................12
Literatura;..................................................................................................................................................13
UVOD
Razvoj matematike vezan je za razvoj ljudskog društva. Simboli za brojeve
pronađeni su u najranijim ostacima ljudskog pisanja. Čak i iz ranog kamenog doba
našli smo ih u obliku ureza na kostima ili kao oznake na zidovima pećina. To je
bilo doba kada je čovjek živio kao lovac i danas samo možemo nagadati jesu li
neke oznake bile namjenjene kao oznake za broj lovina.
Ljudi nisu oduvijek znali brojati na način kako danas brojimo. Prošlo je mnogo
godina dok ljudi nisu počeli uvoditi pojam broja. U početku se brojanje svodilo na
usporedivanje elemenata nekog skupa sa elementima poznatog skupa.

U svakodnevnoj komunikaciji ljudi su upotrebljavali riječi kojima su predstavljali

odredene brojeve. Te brojeve je trebalo nekako označiti. U početku su za
označavanje služili kamenčići, prsti, školjke ili neki drugi predmeti. Brojevi su se
označavali na razne načine: čvorovi na konopcu (Sl. 1.), horizontalne ili vertikalne
crte urezane u glini, na drvetu, na jelenskim rogovima. Oblik i izgled znakova za
brojeve ovisili su o priboru za pisanje kao i o materijalu na kojem se pisalo.
Prvi znaci za brojeve bili su crteži predmeta ili zivotinja. Put do danasnjeg načina
zapisivanja brojeva bio je dug, spor i nimalo jednostavan. Danas razlikujemo
nekoliko vrsta brojeva.
S prirodnim brojevima se upoznajemo već u osnovnoj školi, no tada mislimo da
svojstva koja imaju neki prirodni brojevi imaju i svi prirodni brojevi. Tako smo
npr. uvjereni da možemo zbrojiti ili oduzeti bilo koja dva prirodna broja. Skup
prirodnih brojeva označavamo s N i on je temelj za izgradnju svih ostalih skupova
brojeva.
Oduzimanje ne može biti izvedivo u skupu prirodnih brojeva. Dok su negativni
brojevi u početku bili tretirani oprezno, kao fiktivni izrazi, Leopold Kronecker je u
19. stoljeću opisao cijele brojeve kao ”prirodna polazišta za razvoj koncepta
broja”. Poznata je njegova izreka ”Bog je stvorio cijele brojeve, a sve ostalo je
djelo čovjeka”.

Prema Dedekindu ni pozitivni brojevi nam nisu ”dani po prirodi”, nego su to

”slobodne kreacije ljudskog uma”.
Algebarski gledano, to je pitanje proširenja aditivne polugrupe prirodnih brojeva
do grupe cijelih brojeva. Skup cijelih brojeva označavamo sa Z.
Dijeljenje, kao operacija inverzna množenju, ne može biti izvedivo u skupu cijelih
brojeva. Zbog toga skup cijelih brojeva proširujemo skupom racionalnih brojeva
kojeg označavamo sa Q. Razlomci, koji dijeljenje uvijek čine mogućim, već su bili
poznati u ranijim vremenima. Nikad nisu bili okruženi misterijama kao negativni
brojevi, za koje su mislili da se nalaze ispod ”ničega”.
Cijeli broj m može se reprezentirati razlomkom m1 , pa racionalni brojevi sadrže
cijele brojeve, a cijeli brojevi prirodne brojeve, tj. N ⊂ Z ⊂ Q.

A što je s brojevima koje ne možemo zapisati u obliku razlomka? Takvi brojevi

nisu racionalni.
√2, koji označava duljinu dijagonale kvadrata stranice duljine jedan. Osim broja 2,
poznati su nam i brojevi π = 3.14159265...i e = 2.718281828459.... Te brojeve
nazivamo iracionalnim brojevima, a skup iracionalnih brojeva označavamo s I.
Iracionalnih brojeva ima beskonačno mnogo. Svaki iracionalni broj je beskonačan,
pa ga u računanju zamjenjujemo približnom vrijednošću
Njemački matematičar Stifel (1486. - 1567.) u svom je dijelu ”Arithmetica integra”
napisao
”Kao što beskonačan broj nije broj, tako i iracionalan broj nije istinit broj jer je
tako reći skriven pod maglom beskonačnosti.”
Racionalne i iracionalne brojeve zajedno nazivamo realni brojevi i označavamo s
R. Dakle, R = Q ∪ I. Pitanje što su realni brojevi riješeno je tek krajem 19. stoljeća
i početkom 20. stoljeća.
Primjer takvog broja je broj√2

Historija brojeva proteže se tisućama godina i obuhvaća razvoj različitih

sustava brojanja. Evo nekoliko ključnih točaka u povijesti brojeva:

Egipatski način zapisivanja brojeva hijeroglifima bio je jednostavan. Smatra se da

su Egip ́cani oko 5000. godine prije Krista koristili sustav brojeva sa bazom 10.
Različitim znacima su označavanj stupnjevi broja 10.

Egipatski način zapisivanja brojeva

Vrijednost tako napisanog broja jednaka je zbroju njegovih pojedinačnih
vrijednosti bez obzira na redoslijed znakova. Ovakav način zapisivanja brojeva
zasniva se na zbrajanju i naziva se aditivnim.
U ovom aditivnom sustavu zapisivanja brojeva množenje se svodi na množenje sa
2 i zbrajanje nekih od tako dobivenih rezultata. Množenje i dijeljenje sa 2 su
ubrajani u osnovne računske operacije koje su imale i svoje nazive: udvajanje
(duplikacija) odnosno polovljenje. Aditivan način zapisivanja brojeva bio je u
uporabi i u starom Rimu.

Aditivno zapisivanje brojeva.

Rimski brojevi
Za rimske brojeve uzeta su latinična slova te ih ima ukupno sedam:
Brojevi su zapisivani kombiniranjem ovih iznosa. Doprinos koji pojedini iznos u
zapisu nekog broja daje ukupnoj vrijednosti ovisi od njegovom položaju prema
drugim iznosima. Tako, na primjer, cetiri jedinice su predstavljene jednim
simbolom (IV), četiri desetice drugim (XL), a četiri stotine trećim (CD). Oznaka V
ima značenje pet jedinica kako u broju VI tako i u broju IV. Rimljani nisu razvili
jedan opći sustav za zapisivanje velikih brojeva. Na primjer, Plinije (1. st. poslije
Krista ) je broj 12000 pisao XIIM. U jednom rukopisu broj 38784 je zapisan
XXXVIIImDCCLXXXIV.

Rimski brojevi

Ove etape u razvoju brojeva odražavaju kontinuirani napredak u ljudskom

razumijevanju i primjeni matematike kroz povijest.
 Zbrajanje i oduzimanje brojeva

Prirodni brojevi
Definicija skupa prirodnih brojeva
Skup prirodnih brojeva označavamo sa N. Dedekind je skup prirodnih brojeva
opisao kao skup koji sadrži istaknuti element 0 zajedno sa funkcijom sljedbenika s:
N → N, te koji zadovol- java sljede ́ce aksiome:
(D1) s je injekcija,
(D2) 0 ∈/ s(N),
(D3) Ako podskup M⊂N sadrzi 0 i preslika se u sebe sama postaje M=N.
Prirodne brojeve možemo zbrajati i množiti i rezultat tih operacija je uvijek
prirodni broj.
Pri zbrajanju i množenju prirodnih brojeva nebitan je redoslijed, tj. pribrojnici,
odnosno faktori mogu zamijeniti svoja mjesta i rezultat se neće promijeniti.
Primjerice
2+7=7+2=9 2 · 7 = 7 · 2 = 14.
Općenito za svaka dva prirodna broja a i b vrijedi a + b = b + a, a · b = b · a.
Ovo se svojstvo zove komutativnost.
Ako su u brojevnom izrazu zadane zagrade, prvo se računaju operacije u
zagradama. Međutim, ako se radi samo o operacijama zbrajanja ili množenja, tada
zagrade smiju promijeniti položaj, tj. za svaka tri prirodna broja a, b i c vrijedi
(a + b) + c = a + (b + c), (a · b) · c = a · (b · c). Ovo se svojstvo naziva
asocijativnost.
Umnožak prirodnog broja a i broja 1 je broj a. To znači da je broj 1 neutralan
element za množenje. Sljedeće svojstvo povezuje operacije zbrajanja i množenja, a
zove se svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju:

a · (b + c) = a · b + a · c,
gdje su a , b i c bilo koja tri prirodna broja.

Cijeli brojevi
Definicija skupa cijelih brojeva
Cijeli brojevi se uvode zbog toga što je oduzimanje neizvedivo u skupu prirodnih
brojeva. Svaki cijeli broj se može izraziti kao razlika a − b, gdje su a i b prirodni
brojevi. Iz ovoga se vidi da cijele brojeve treba promatrati kao uredene parove
(a,b). Drugi uređen par (c,d) može opisati isti broj a−b=c−d ako i samo ako vrijedi
a+d=b+c. Za cijele brojeve vrijedi:
1. (a−b)+(c−d) = (a+c)−(b+d), 2. (a−b)(c−d) = (ac+bd)−(ad+bc).

Racionalni brojevi
Definicija skupa racionalnih brojeva
Skup racionalnih brojeva uveden je jer operacija dijeljenja nije uvijek moguća na
skupu cijelih brojeva. Racionalni broj je broj koji je nastaje dijeljenjem dva cijela
broja. Može se napisati u obliku razlomka ab , gdje je a brojnik i b ̸= 0 nazivnik, ili
u obliku decimalnoga broja.
Definicija 8. Neka je ∼ relacija ekvivalencije na skupu Z × Z \ {0} definirana s
(a,b) ∼ (c,d) ako i samo ako je ad = bc.
Skup Q = Z × Z \ {0}/ ∼ nazivamo skupom racionalnih brojeva.
Skup racionalnih brojeva označavamo sa Q. Za skup racionalnih brojeva vrijedi:
ab = dc ⇐⇒ ad = bc.

Iracionalni brojevi (iz latinskog; prefiks i - ne + ratio - omjer, razmjer), su oni

brojevi koje ne možemo zapisati u obliku razlomaka.
Primjeri (transcendentnih) iracionalnih brojeva su:
e ≈ 2.7182818284590452353602874...
π ≈
3.1415926535897932384626433832795028841971693993751058209749445923..
.
Skup realnih brojeva R je unija skupa racionalnih brojeva i skupa iracionalnih
brojeva.

Brojni sistemi
Uprkos postojanju podataka da su 2, 3 i 4 služili kao osnove nekih primitivnih
brojnih sistema, ipak su prvi značajni brojni sistemi bili petični (osnova 5), zatim
desetični i dvadesetični (osnova 20). Danas je decimalni sistem
najrasprostranjeniji. Svi ovi sistemi povezani su s činjenicom da čovek ima po pet
prstiju na svakoj ruci pomoću kojih su vršena prva izračunavanja.Neka plemena u
Južnoj Americi čak i danas broje pomoću šake: ,,Jedan, dva, tri, četiri, šaka, šaka-i-
jedan", itd. Seoski kalendari u Nemačkoj koristili su petični sistem sve do kraja
osamnaestog veka. Maje, Asteci i Kelti imali su dvadesetični sistem, što je
odgovaralo ukupnom broju prstiju na rukama i nogama, istovremeno dajući
svedočanstvo o bosonogom periodu čovečanstva.Istog porekla su u jeziku
Grenlanđana izrazi jedan čovek sa značenjem 20, dva čoveka za 40, itd. U
engleskom jeziku reč digit znači cifra ali i prst, što ima poreklo u starolatinskoj reči
digiti - prsti.,,Brojanje pomoću tela" je defiisanje brojeva pomoću određenih
delova ljudskog tela,kao što su glava, oči, uši, ruke, itd. Ovakvo brojanje koriste
neki primitivni narodi. Na primer, jedno pleme Papuanaca na jugoistoku Nove
Gvineje broji na sledeći način:
1 desni mali prst 12 nos
2 desni prst ,,prstenjak" 13 usta
3 desni srednji prst 14 levo uvo
4 desni kažiprst 15 levo rame
5 desni palac 16 leva obrva
6 desni ručni zglob 17 levi ručni zglob
7 desna obrva 18 levi palac
8 desno rame 19 levi kažiprst
9 desno uvo 20 levi srednji prst
10 desno oko 21 levi prstenjak
11 levo oko 22 levi mali prst
Kod primitivnih naroda, pa čak i nekih naprednijih, uobičajeno je da verbalno
brojanjeprate određeni gestovi. Na primer, u nekim plemenima reč ,,deset" često je
propraćena udarcem dlana o dlan a reč ,,šest" ponekad je propraćena brzim
zamahom jedne ruke pored druge. Karl Meninger tvrdi da se neka afrička plemena
mogu razlikovati i etnički klasifikovati na osnovu toga da li brojanje počinju levom
ili desnom rukom, da li savijaju prste i da li okreću dlanove ka telu ili od tela.
Englez R. Mejson navodi jednu šarmantnu anegdotu iz perioda II svetskog rata. U
to vreme devojka iz Japana boravila je u Indiji, koja je tada bila u ratu s Japanom.
Da bi se izbegle moguće neprijatne situacije, njena prijateljica predstavila je
društvu kao Kineskinju. Jedan od prisutnih Engleza bio je sumnjičav pa ju je
zamolio da broji do pet na prstima, što je ona i učinila posle malo oklevanja. Na to
je on uzviknuo uzbuđeno: ,,Da li ste videli ovo? Da li ste videli kako je ona to
uradila? Počela je sa otvorenom šakom i savijala prste jedan za drugim. Da li ste
ikada videli Kineza da to radi? Nikada! Kinezi broje kao i Englezi. Počinju sa
zatvorenom šakom. Ona je Japanka!" - zaključio je trijumfalno.
Najneobičniji brojni sistem svakako su imali Vavilonci. Oni su razvili računanje sa
brojnom bazom 60 u kombinaciji sa desetičnim sistemom. Razlog za uvođenje
šezdesetične brojne baze leži, pored ostalog, i u činjenici da broj 60 ima mnogo
delilaca (2; 3; 4; 5; 6; 10; 12; 15; 20 i 30), što je omogućavalo veoma jednostavno
računanje sa razlomcima.Vavilonci su prvi uveli pozicioni brojni sistem u kome je
vrednost svake cifre određena njenim položajem: na primer, dve uzastopne jedinice
označavale su 61. Ipak u njihovom načinu pisanja bilo je i neodređenosti jer simbol
za nulu nije postojao (koristili su znak za odsustvo cifre). On je uveden tek mnogo
kasnije, u devetom veku u indijskoj matematici.Trajan uticaj vavilonske
matematike i šezdesetičnog brojnog sistema zadržao se do današnjih dana preko
podele sata na 60 minuta i 3600 sekundi kao i podele kruga na 360 stepeni, koje se
i sada koriste
Brojevi igraju ključnu ulogu u različitim aspektima svakodnevnog
života. Evo nekoliko primjera:
* Vrijeme: Svakodnevno koristimo brojeve za mjerenje vremena,
planiranje rasporeda i organizaciju aktivnosti.
* Novac: Prilikom kupovine, prodaje ili upravljanja osobnim
financijama, koristimo brojeve za izračunavanje cijena, poreza, popusta i
proračuna.
* Razmjena informacija: Telefonni brojevi, adrese i brojevi putovnica
koriste se za identifikaciju i komunikaciju.
* Matematika u kući: Kuhanje, mjerenje, izračuni prilikom gradnje ili
uređenja doma - sve te aktivnosti uključuju upotrebu brojeva.
* Zdravlje: Brojevi igraju ključnu ulogu u medicini, od mjerenja
temperature, pulsa, do doziranja lijekova i praćenja zdravstvenih parametara.
* Prijevoz: Brojevi se koriste za vrijeme vožnje, udaljenosti, brzine,
cijene goriva, te u logistici za praćenje tereta i planiranje putovanja.
* Obrazovanje: Brojevi su temeljni dio obrazovnog sustava, koriste se u
aritmetici, matematici, znanosti, statistici i mnogim drugim područjima.
* Tehnologija: Adrese IP-a, brojevi telefona, PIN-ovi, lozinke, svi su
brojevi koji su uključeni u svakodnevnu upotrebu tehnologije.
* Sport: Bodovi, statistike igrača, rezultati utakmica - sve se mjeri
brojevima u sportskom svijetu.
* Kalendar: Dane u tjednu, datumi, mjeseci i godine pomažu nam
organizirati vlastito vrijeme.
Zanimljivosti brojeva:

* Broj 9 i magija trocifrenih brojeva: Ako zbrojiš znamenke bilo kojeg trocifrenog
broja koji je djeljiv s 9, rezultat će uvijek biti 9. Na primjer, za broj 234: 2+3+4=92
+ 3 + 4 = 92+3+4=9.
* Broj Pi (π): Pi je matematička konstanta koja predstavlja omjer opsega kruga i
njegovog promjera. Njegova decimalna prikaz može se protezati beskonačno bez
ponavljanja uzorka.
* Broj zlata (φ): Zlatni rez ili broj zlata (φ) je matematička konstanta koja se često
pojavljuje u prirodi i umjetnosti. Njegova vrijednost je otprilike 1.618.
* Paran broj: Svaki paran broj može se predstaviti kao zbroj dva prosta broja. Na
primjer, 8=3+58 = 3 + 58=3+5.
* Broj 0: Nula je jedinstvena jer je jedini cijeli broj koji nije ni pozitivan ni
negativan. Matematičari su se dugo vremena dvoumili o nuli prije nego što ju je
uveo indijski matematičar Brahmagupta u 7. stoljeću.
Literatura;
• Miodrag Petković, Ljiljana Petković: MATEMATIČKI VREMEPLOV, prilozi za
istoriju matematike, ZMAJ, Novi Sad 2006.
• www.vets.edu.yu/im/htm/Radionica/Istorija.html
• http://antje.users.cg.yu/brojevi.html
• www.dms.org.yu/prilozi