Fakultet informacijskih tehnologija

ProgramiranjeI_sylabus.doc nbijedic@edu.fit.ba

Datum: 2.10.2018.

Brojevi - podsjećanje

Cijeli brojevi
U informatici se najčešće koriste cijeli brojevi i njihove osobine. Ovaj skup se izučava u
predmetu Diskretna matematika, tako da se ovdje navode samo svojstva bitna za
razumijevanje teme.

U ovom kursu ćemo pretpostaviti da postoji skup cijelih brojeva, u oznaci Z, i da je to

skup svih pozitivnih cijelih brojeva (npr. 1,2, 58...), nule i negativnih cijelih brojeva (npr.
-5,-20, -201, ...). Osobine cijelih brojeva se zadaju sljedećim aksiomama:

1. Aksioma sabiranja. Zbir dva cijela broja je cijeli broj:

(a + b)Z ; a, b  Z

2. Aksioma množenja. Proizvod dva cijela broja je cijeli broj:

(a b) Z ; a, b  Z

3. Komutativnost sabiranja i množenja:

a + b = b + a , a·b = b·a a, b  Z

4. Asocijativnost sabiranja i množenja:

(a + b) + c = a + (b + c) , (a ·b)·c = a ·(b ·c) a, b  Z

5. Postojanje neutralnog elementa za operaciju sabiranja:

a+0= a neutralni element je 0

6. Postojanje neutralnog elementa za operaciju množenja:

a·1 = a neutralni element je 1

7. Za svaki cijeli broj a  Z može se naći jedinstven broj − a  Z, tako da vrijedi:

a + (− a) = 0 − a je suprotan element broju a

8. Ako je a cijeli broj različit od nule ( a  0 ), i ako je ab = ac , tada je b = c .

Uređenje skupa cijelih brojeva

Skup cijelih brojeva je uređen relacijom poretka:

m n, m, n  Z

Ova relacija mora zadovoljavati sljedeće aksiome:

9. a  a
( )  (b  a)  a = b
10. a  b
11. (a  b)  (b  c)  a  c
12. (a  b)  (0  c)  ac  bc
1
Matematika 1 :: Predavanja
https://www.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc nbijedic@edu.fit.ba

Ako iz skupa cijelih brojeva odaberemo proizvoljan podskup X , tada se može naći b Z
tako da vrijedi:

x  b za svako x  X

tj. svaki član skupa X je veći ili jednak broju b . Broj b zove se donja granica skupa
X.

Najveću donju granicu nazivamo infimum skupa X (ukoliko je infimum skupa

X element tog skupa, onda ga nazivamo minimum).

c takav da je x  c za
Analogno se definiše i gornja granica skupa X - to je cijeli broj
svako x  X . Najmanju gornju granicu nazivamo supremum skupa X (ukoliko je
supremum skupa X element tog skupa, onda ga nazivamo maksimum).

Skup cijelih brojeva je sačinjen od ekvidistantnih (jednako udaljenih) vrijednosti. Između

tih vrijednosti postoje "praznine" koje su označene pojmom " diskretno". Otuda je skup
cijelih brojeva diskretan skup.

Skup prirodnih brojeva

Skup prirodnih brojeva N se izvodi iz skupa cijelih brojeva kao:

N=  n Z | n  1 
Ako se skupu prirodnih brojeva doda nula, dobija se proširenje skupa prirodnih brojeva
N0:

N0 =  n Z | n  0 

Rekurzivne definicije
Rekurzivne definicije oslanjaju se na sljedeću aksiomu:

1. Ako je X neprazni podskup skupa N ili N 0 , tada X ima minimum.

Rekurzivne definicije daju mogućnost jednoznačnog određivanja vrijednosti svakog člana
nekog skupa X  N na osnovu veze između dva ili više uzastopnih članova, pri čemu je
uvijek zadata jedna ili više početnih vrijednosti (zavisi od veze). Tako su, na primjer,
određene vrijednosti članova sljedećeg skupa (Fibonacci):

x1 = 1, x2 = 2, xn = xn−1 + xn−2 za n  2

Prva četiri člana ovog skupa imaju vrijednosti:

x1 = 1
x2 = 2
x3 = x3−1 + x3−2 = x2 + x1 = 2 + 1 = 3
x4 = x3 + x2 = 3 + 2 = 5

2
Matematika 1 :: Predavanja
https://www.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc nbijedic@edu.fit.ba

Skup realnih brojeva

Skupu racionalnih brojeva Q pripadaju brojevi koji se mogu predstaviti u obliku:

p
x= ; p  Z, q  N
q

Brojevi koji se ne mogu predstaviti u navedenom obliku spadaju u skup iracionalnih

brojeva I.

Unija svih racionalnih i svih iracionalnih brojeva je skup realnih brojeva R:

R=Q  I
Na ovaj način dolazimo do cijelog niza proširenja skupova brojeva, koji počinje skupom
prirodnih brojeva, a završava skupom realnih brojeva:

N ZQR

Skup kompleksnih brojeva

Skup realnih brojeva u nekim slučajevima nije dovoljno da bi se u njemu našla rješenja
nekih jednostavnih jednačina. Tako jednačina x n + m = 0 nema rješenje za svako
m, n R (npr. x 2 + 1 = 0 nema realna rješenja). Stoga je bilo neophodno proširiti skup
realnih brojeva, kako bi u tom novom skupu ovakve jednostavne jednačine imale
rješenja. Tako se dolazi do skupa kompleksnih brojeva kao proširenja skupa realnih
brojeva.

Po definiciji, skup kompleksnih brojeva C je skup svih uređenih parova z = (x, y ) , u

kojima se koordinata x zove realnim, a koordinata y imaginarnim dijelom
kompleksnog broja. Kompleksan broj se češće piše kao z = x + iy , što predstavlja njegov
algebarski zapis. U upotrebi su i oznake:

x = Rez za realni dio kompleksnog broja

y = Imz za imaginarni dio kompleksnog broja

Oznaka i uz desnu koordinatu govori da se radi o imaginarnom dijelu kompleksnog

broja, i naziva se imaginarna jedinica. Imaginarna jedinica ima osobinu da je:

i 2 = −1 .

3
Matematika 1 :: Predavanja
https://www.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc nbijedic@edu.fit.ba

Za kompleksan broj z = x − iy kažemo da je konjugovano-kompleksan broju z = x + iy .

Za kompleksan broj − z kažemo da je suprotan broju z , i zadovoljava jednakost:

z + (− z ) = 0

1
Za kompleksan broj kažemo da je recipročan kompleksnom broju z , i zadovoljava
z
uslov:

z  (0,0)
1
z· =1
z

Kompleksni brojevi čiji imaginarni dio je jednak nuli su realni brojevi.

Modul i argument kompleksnog broja

z = (x, y ) jasno je da se radi o uređenom paru realnih

Iz definicije kompleksnog broja
brojeva x i y . Shodno tome, kompleksan broj može se predstaviti tačkom T u
kompleksnoj ili Gauss-ovoj ravni. Koordinatne ose te ravni slične su osama Descartes-ove
ravni, pri čemu apscisu (osu Ox ) u kompleksnoj ravni nazivamo realnom osom, a
ordinatu (osu Oy ) imaginarnom osom (Slika 1.).

Slika 1. Prikaz kompleksnog broja u Gaussovoj ravni

Modul kompleksnog broja z na Slici 1. predstavlja udaljenost tačke T od koordinatnog

početka kompleksne ravni. Označava se sa | z | i računa se kao:

| z |= (Rez)2 + (Imz)2 ili | z |= x 2 + y 2

 y
Argument kompleksnog broja je ugao (u oznaci  = arctg   ) kojeg modul kompleksnog
x
broja zaklapa sa realnom osom (Slika 1.).

4
Matematika 1 :: Predavanja
https://www.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc nbijedic@edu.fit.ba

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Kompleksan broj može se predstaviti i u trigonometrijskom obliku. Ako ugao koji njegov
argument | z | zaklapa sa realnom osom označimo sa  , kao na Slici 1, onda se može
uočiti da koordinate x i y sa modulom kompleksnog broja zaklapaju pravougli trougao,
pa vrijedi:

x =| z | cos 
y =| z | sin 

Uvrštavanjem ovih izraza u algebarski zapis kompleksnog broja dobija se:

z = x + iy
z =| z | cos  + i | z | sin 

z =| z | (cos  + i sin  )

Posljednji izraz predstavlja trigonometrijsku formu kompleksnog broja.

Argument kompleksnog broja može se dobiti iz odnosa:

y y
tg =  = arctg
x x

Neke osobine kompleksnih brojeva

U skupu C definisane su sljedeće operacije:
Sabiranje kompleksnih brojeva. Ova operacija u skupu kompleksnih brojeva je
komutativna i asocijativna, pa vrijedi:

z1 + z2 = z2 + z1 komutativnost

(z1 + z2 ) + z3 = z1 + (z2 + z3 ) asocijativnost

Neutralni element operacije sabiranja je kompleksan broj 0 = (0,0) .

Množenje kompleksnih brojeva Operacija množenja je komutativna i asocijativna:

z1· z2 = z2 · z1 komutativnost

(z1 · z2 )· z3 = z1 ·(z2 · z3 ) asocijativnost

Neutralni element operacije množenja je kompleksan broj 1 = (1,0) .

Operacija množenja distributivna je prema operaciji sabiranja, tj:

z1 ·(z 2 + z3 ) = z1 ·z 2 + z1 ·z3

U skupu C nije definisana relacija poretka, pa tvrđenja oblika z1  z2 , z1  z2 ... imaju

5
Matematika 1 :: Predavanja
https://www.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc nbijedic@edu.fit.ba

smisla jedino ako su z1 i z2 realni brojevi.

U skupu kompleksnih brojeva vrijede jednakosti:

z1  z 2 = z1  z 2 z1 · z 2 = z1 · z 2

z1 z1
= ;
z2 z2
(z 2  0) (z ) = z

Stepen kompleksnog broja

Stepen kompleksnog broja računa se Moivre-ovom formulom:

z n = (cos  + i sin  ) = cos n + i sin n

n

Tačnost ove formule se može dokazati matematičkom indukcijom.

Korijen kompleksnog broja (najčešće se ne koristi u ovom kursu)

U skupu C n -ti korijen kompleksnog broja (u oznaci w = n z ) kao broj sa

definiše se
osobinom da je njegov n -ti stepen jednak broju z . U trigonometrijskom obliku korijen
kompleksnog broja računa se po obrascu:

  + 2k  + 2k 
w = n | z |  cos + i sin 
 n n 

pod uslovom da je z =| z | (cos + i sin  ) .

Eulerov oblik kompleksnog broja (najčešće se ne koristi u ovom kursu)

Još jedan zapis kompleksnog broja je Eulerov oblik kompleksnog broja:

z = ei

gdje je  druga oznaka za modul kompleksnog broja ( | z |=  ).

Na osnovu Eulerovog zapisa kompleksnog broja moguće je definisati logaritam

kompleksnog broja kao:

( )
w = ln z = ln ei = ln  + ln ei

 
w = ln  + i −   .
2 2

6
Matematika 1 :: Predavanja
https://www.fit.ba/