Realni i kompleksni brojevi

2019/2020.

1 Skup realnih brojeva R

Definicija 0.1 Pod skupom realnih brojeva podrazumijevamo skup brojeva R na kojem su definisane
dvije binarne operacije, sabiranje + : R × R → R i množenje · : R × R → R i binarna relacija manje
ili jednako ≤⊆ R × R tako da ispunjavaju sljedeće osobine

• Svojstva sabiranja:

R1) asocijativnost:
(∀x, y, z ∈ R) (x + y) + z = x + (y + z)
R2) komutativnost:
(∀x, y ∈ R) x+y =y+x
R3) egzistencija neutralnog elementa:

(∃0 ∈ R)(∀x ∈ R) x + 0 = x.

R4) egzistencija suprotnog elementa:

(∀x ∈ R)(∃v ∈ R) x + v = 0.

• Svojstva množenja:

R5) asocijativnost:
(∀x, y, z ∈ R) (xy)z = x(yz)
R6) komutativnost:
(∀x, y ∈ R) xy = yx
R7) egzistencija neutralnog elementa:

(∃1 ∈ R \ {0})(∀x ∈ R) x·1=x

R8v egzistencija inverznog elementa:

(∀x ∈ R \ {0})(∃w ∈ R) xw = 1

1
October 13, 2019 2

R9) distributivnost množenja u odnosu na sabiranje:

(∀x, y, z ∈ R) (x + y)z = xz + yz

• Svojstva relacije ≤:

R10) refleksivnost:
(∀x ∈ R) x ≤ x,
R11) antisimetričnost:
(∀x, y ∈ R) x≤y∧y ≤x⇒x=y
R12) tranzitivnost:
(∀x, y, z ∈ R) x ≤ y ∧ y ≤ z ⇒ x ≤ z
R13) uporedivost:
(∀x, y ∈ R) x≤y∨y ≤x
R14) kompatibilnost prema sabiranju:

(∀x, y, z ∈ R) x≤y ⇒x+z ≤y+z

R15) kompatibilnost prema množenju:

(∀x, y ∈ R) x ≤ y ∧ 0 ≤ z ⇒ xz ≤ yz

• Aksiom potpunosti:

R16) Ako su X i Y neprazni podskupovi skupa R takvi da za ∀x ∈ X i ∀y ∈ Y vrijedi da je

x ≤ y, onda postoji c ∈ R takav da je

x≤c≤y (∀x ∈ X, ∀y ∈ Y ).

Cantor je pokazao da izmed̄u skupa R i tačaka prave postoji bijektivno preslikavanje. Otuda, skup
R geometrijski možemo prikazati kao pravu na kojoj je izabrana tačka pridružena broju 0, tačke koje
leže desno (lijevo) su pridružene pozitivnim (negativnim) realnim brojevima. Datu pravu nazivamo
brojnom osom (orjentisanom pravom), a tačku pridruženu nuli koordinatnim početkom. Skup svih
tačaka izmed̄u dvije fiksne tačke nazivamo interval. Otvorenim intervalom nazivamo skup

(a, b) = {x ∈ R|a < x < b} ⊂ R;

Zatvorenim intervalom ili segmentom nazivamo skup

[a, b] = {x ∈ R|a ≤ x ≤ b} ⊂ R;

Poluotvoreni intervali su skupovi

[a, b) = {x ∈ R|a ≤ x < b} ⊂ R,

October 13, 2019 3

i
(a, b] = {x ∈ R|a < x ≤ b} ⊂ R.
Napomenimo da i skup realnih brojeva R možemo zapisati u obliku beskonačnog intervala (−∞, +∞).
Pri tome −∞, +∞ ne pripadaju skupu R i uvodimo pojam proširenog skupa realnih brojeva kojeg
definišemo kao
R := R ∪ (−∞, +∞).
Često koristimo oznake R+ = (0, +∞), R+ −
0 = [0, +∞), R = (−∞, 0).
U skupu realnih brojeva sada možemo definisati njegove podskupove.
Definicija 0.2 Skupom prirodnih brojeva N nazivamo presjek podskupova Nα
\
N= Nα

gdje je Nα ⊂ R koji ima osobinu da 1 ∈ Nα i x ∈ N α ⇒ x + 1 ∈ Nα .

Jedan od osnovnih metoda dokazivanja matematičkih tvrdnji koje se odnose na prirodne brojeve je
metod matematičke indukcije zasnovan na Peanovom aksiomu ili principu matematičke indukcijen
koji glasi: Neka je T (n) neka tvrdnja koja se tiče prirodnih brojeva. Pretpostavimo da vrijedi
sljedeće
1. Tvrdnja T (n) vrijedi za broj 1 (ili neki prirodan broj n0 )
2. Iz pretpostavke da tvrdnja T (n) vrijedi za neki prirodan broj n > 1 (ili n > n0 ) slijedi
da tvrdnja vrijedi i za sljedeći prirodan broj T (n + 1). Tada je tvrdnja T (n) tačna za sve
n = 1, 2, ...

Primjer 1.1 Matematičkom indukcijom dokazati da

1. 6n − 5n + 4 je djeljiv sa 5 za ∀n ∈ N.
2. 2n > n2 za ∀n ≥ 5, n ∈ N.
3. Bernulijevu nejednakost

(1 + h)n ≥ 1 + nh, ∀h ≥ −1, ∀n = 1, 2, ....

Definicija 0.3 Skupom cijelih brojeva Z nazivamo skup

Z = N 0 ∪ {0} ∪ N,

gdje je N 0 = {−n|n ∈ N}.

Definicija 0.4 Skup racionalnih brojeva Q definišemo kao

nm o
Q= |m ∈ Z, n ∈ N .
n
Sljedeća važna osobina skupa racionalnih brojeva se naziva Arhimedov aksiom: Ako je q > 0, q ∈ Q,
bilo koji racionalni broj, onda postoji prirodan broj n ∈ N takav da je n > q.
Zbog sljedeće osobine skupa racionalnih brojeva kažemo da je on gust u R.
October 13, 2019 4

Teorem 1 Izmed̄u svaka dva realna broja postoji bar jedan racionalan broj.

U nastavku ćemo definisati još nekoliko važnih pojmova koje ćemo koristiti u toku ovog kursa.

Definicija 1.1 U skupu realnih brojeva definišemo apsolutnu vrijednost ili modul |x| broja x na
sljedeći način: 
x, x ≥ 0
|x| :=
−x, x < 0
Za svaki x, y ∈ R, y > 0 ekvivalentne su nejednakosti

|x| ≤ y ⇔ −y ≤ x ≤ y. (1)

Za sve x, y ∈ R vrijedi:

1. |x| ≥ 0, |x| = 0 ⇔ x = 0,

2. | − x| = |x|,

3. |y − x| = |x − y|,

4. −|x| ≤ x ≤ |x|.

5. Nejednakost trougla: |x + y| ≤ |x| + |y|,

6. ||x| − |y|| ≤ |x − y|,

7. |xy| = |x||y|,
 
 x  |x|
8.   = .
y |y|

Definicija 1.2 Za dva skupa A, B kažemo da su iste moći ili da su ekvipotentni (ekvivalentni) i
pišemo
A∼B
ako postoji bijektivno preslikavanje f : A → B.
Za skup A kažemo da je prebrojiv (izbrojiv) ako je ekvipotentan skupu N, A ∼ N. U suprotnom
kažemo da je skup A neprebrojiv (neizbrojiv).
Za skup A kažemo da je konačan ako

A ∼ ∅ ∨ (∃n ∈ N)A ∼ {1, 2, . . . , n}.

Za skup A kažemo da je beskonačan ako nije konačan.

Skup N je beskonačan. Ovdje još možemo napomenuti da konačan skup nije ekvipotentan niti
jednom svom podskupu. Da je kod beskonačnih skupova to moguće vidimo iz sljedećeg primjera

Primjer 1.2 N ∼ 2N.f : N → 2N, f (n) = 2n je bijekcija.

Definicija 1.3 Neka je X neprazan podskup skupa realnih brojeva.

October 13, 2019 5

• Za skup X kažemo da je ograničen odozgo ako postoji neki M ∈ R takav da za svaki x ∈ X

vrijedi x ≤ M .

• Za skup X kažemo da je ograničen odozdo ako postoji neki m ∈ R takav da za svaki x ∈ X

vrijedi m ≤ x.

• Ako M ∈ X, onda je to najveći element (maksimum) skupa X, a ako m ∈ X, onda je to

najmanji element (minimum) skupa X.

• Za skup kažemo da je ogrann i odozdo i odozičen ako je ograničen i odozdo i odozgo.

Iz prethodne definicije slijedi da je skup X ograničen ako i samo ako postoji M ∈ R tako da vrijedi

|x| ≤ M, ∀x ∈ X.

Sljedeći teorem nam daje odgovor na pitanje najmanje gornje i najveće donje granice skupa

Teorem 2 Svaki neprazan podskup X skupa realnih brojeva koji je ograničen odozgo ima najmanju
gornju granicu. Svaki neprazan podskup X skupa realnih brojeva koji je ograničen odozdo ima najveću
donju granicu.

Definicija 2.1 Najmanju gornju granica skupa X nazivamo supremum skupa X (sup X), a najveću
donju granicu skupa X nazivamo infimum skupa X (inf X). Pišemo sup X = +∞ ako skup X ⊆ R
nije ograničen odozgo, a inf X = −∞ ako skup X ⊆ R nije ograničen odozdo.

Iz prethodnih definicija je jasno da ukoliko skup X ⊂ R ima najmanji element, onda je to i infimum
skupa X. Odnosno ako ima najveći element, onda je to supremum skupa X.

Primjer 1.3 Skup [0, 1] ima najmanji element 0 koji je ujedno i infimum skupa. S druge strane,
skup (0, 1] nema najmanji element ali ima infimum skupa, i to je ponovo 0.

Jednostavno se vidi da je broj m0 infimum nepraznog skupa X ⊂ R ako i samo ako su ispunjeni
sljedeći uvjeti:

1. vrijedi m0 ≤ x za sve x ∈ X;

2. za svaki broj m > m0 postoji bar jedan broj xm ∈ X takav da je

m0 ≤ xm < m.

Odnosno, za svaki broj  > 0 postoji bar jedan broj x ∈ X za koji vrijedi

m0 ≤ x < m0 + .

Prethodni uvjeti garantuju

1. da je m0 donje ograničenje skupa X i

2. da nijedan broj veći od m0 ne smije biti donje ograničenje skupa X,

October 13, 2019 6

2 Skup kompleksnih brojeva C

U prethodnom poglavlju smo aksiomatski zasnovali skup realnih brojeva i naveli neke važne osobine
2
njegovih elemenata. No, poznato nam je da, na primjer, jednadžba
√x +1 = 0 nema rješenja u skupu
R. Da bismo ovakve jednačine mogli riješiti uvodimo vrijednost −1 koju nazivamo imaginarnom
jedinicom i označavamo sa i. Dakle,
i2 := −1
Iz prethodne definicije slijede pravila stepenovanja imaginarne jedinice
i1 = i
i2 = −1
i3 = −i
i4 = 1
···
i4k+r = ir .
Proizvod imaginarne jedinice i realnog broja nazivamo imaginarnim brojem.
√
Primjer 2.1 Imaginarni brojevi su 2i, i 2, 2i .
Za imaginarne brojeve ai, bi, a, b ∈ R vrijedi sljedeće
1. ai ± bi = (a ± b)i,
2. ai · bi = abi2 ,
ai
3. bi
= ab ,
4. (ai)n = an in .
Zbir realnog i imaginarnog broja nazivamo kompleksnim brojem za čiju oznaku najčešće uzi-
mamo slovo z. Realni dio kompleksnog broja označavamo sa Re(z), a imaginarni dio sa Im(z).
z = x + iy
nazivamo algebarski oblik kompleksnog broja, gdje je x = Re(z), y = Im(z). Skup svih kompleksnih
brojeva označavamo sa
C = {z|z = x + iy, x, y ∈ R} .
Kako smo ranije rekli, kompleksan broj se sastoji od realnog i imaginarnog dijela
z = x + iy = (x, y)
pa skup kompleksnih brojeva možemo još posmatrati i kao skup ured̄enih parova elemenata iz R,
z = x + yi = (x, y), x, y ∈ R,
pa definiciju skupa kompleksnih brojeva možemo dati sa
C = {(x, y) : x, y ∈ R} = R × R.
Sada je jasno da svaki realan broj x ∈ R možemo zapisati kao x = x + 0i = (x, 0) ∈ C, tj.
R ⊂ C.
October 13, 2019 7

2.0.1 Algebarske operacije u skupu C

Iz definicije kompleksnog broja kao ured̄enog para realnih brojeva jasno je da će dva kompleksna
broja z1 = x1 + y1 i, z2 = x2 + y2 i biti jednaka ako i samo ako su im jednaki i realni i imaginarni
dijelovi, tj.
z1 = z2 ⇔ x1 = x2 ∧ y1 = y2 .
U ovako definisanom skupu kompleksnih brojeva definišemo i sljedeće algebarske operacije. Neka
su dati kompleksni brojevi z1 = x1 + y1 i, z2 = x2 + y2 i. Tada je

z1 ± z2 = (x1 , y1 ) ± (x2 , y2 ) = (x1 ± x2 , y1 ± y2 )

z1 · z2 = (x1 , y1 ) · (x2 , y2 ) = (x1 x2 − y1 y2 , x1 y2 + x2 y1 )

Neutralni element sabiranja u skupu C je (0, 0), a suprotni element elementa z = (x, y) za
sabiranje je −z = (−x, −y) i vrijedi z + (−z) = (0, 0). Svaki kompleksan broj (x, y) ima jedan i
samo jedan suprotni element (−x, −y).
Jedinični element množenja u skupu C je element (1, 0). Inverzni element elementa z = (x, y) 6=
(0, 0) je z −1 i vrijedi zz −1 = (1, 0). Svaki kompleksan broj (x, y) 6= (0, 0) ima jedan i samo jedan
y
inverzni element (x, y)−1 = x2 +y x
2 , − x2 +y 2 .
Za z1 , z2 ∈ C postoji tačno jedan element z ∈ C takav da je z1 +z = z2 . Za z1 , z2 ∈ C, z1 6= (0, 0)
postoji tačno jedan element z ∈ C takav da je z1 z = z2 .

2.0.2 Konjugovani broj kompleksnog broja

Broj z̄ = x − iy nazivamo konjugovanim brojem kompleksnog broja z = x + iy. Jednostavno je
pokazati da vrijede sljedeće jednakosti.
z+z̄
1. Re(z) = 2
,
z−z̄
2. Im(z) = 2i
,

3. z + w = z + w,

4. zw = z · w,

5. wz = wz .

2.0.3 Modul kompleksnog broja

Modulom kompleksnog broja z = x + iy nazivamo vrijednost
p
|z| = |x + yi| := x2 + y 2 .

Vrijede sljedeće jednakosti

1. z · z̄ = x2 + y 2 = |z|2 ,

2. |Rez| ≤ |z|,
October 13, 2019 8

3. |Imz| ≤ |z|

4. |z| = |z̄|.

5. |z1 z2 | = |z1 ||z2 |,

 
 z1  |z1 |
6.   = .
z2 |z2 |
7. |z1 + z2 | ≤ |z1 | + |z2 |.

Zadatak 2.1 Odrediti kompleksan broj z koji zadovoljava jednakost

|z|2 − z 2 + 3iz̄ = 6i.

2.1 Kompleksna ravan

Kompleksnom broju z = (x, y) = x+iy pridružujemo u Descarteovom pravouglom koordinatnom

sistemu tačku M (x, y) koju nazivamo slikom broja z. Izmed̄u tačaka xy- ravni, koju tada nazivamo
kompleksnom ravni, i skupa C postoji bijektivno preslikavanje, tj. svakom kompleksnom broju
z = x + yi odgovara tačno jedna tačka M (x, y) u ravni i svakoj tački M (x, y) odgovara tačno jedan
kompleksan broj z = x + yi. U kompleksnoj ravni x-osu koju nazivamo realnom osom a y-osu
nazivamo imaginarnom.
p
Kako je |z| = x2 + y 2 , to modul kompleksnog broja z odgovara dužini radijus vektora tačke
M . Možemo primijetiti da su tačke koje odgovaraju kompleksnom broju z i njegovoj konjigovanoj
vrijednosti z̄ simetrične u odnosu na x-osu, pa se jednostavno zaključuje i bez dokaza da vrijedi
|z| = |z̄|.

Primjer 2.2 Odrediti i u kompleksnoj ravni skicirati skup kompleksnih brojeva koji zadovoljavaju
nejednakost
|z − i| ≤ 1.
October 13, 2019 9

Slika:Skup kompleksnih brojeva koji zadovoljavaju nejednakost |z − i| ≤ 1.

2.2 Stepenovanje kompleksnih brojeva

Stepenovanje kompleksnih brojeva uvodimo na sljedeći način

z n := z · z n−1 , n ∈ N.

Za z 6= (0, 0) vrijedi
1
z 0 := 1, z −n := ,n ∈ N
zn
Primjer 2.3 Za koje vrijednosti prirodnog broja n vrijedi jednakost

(1 + i)n = (1 − i)n .

Rješenje:
1−i n


1+i
= 1 ⇒ (−i)n = 1 ⇒ n = 4k, k ∈ N.

Stepenovanje kompleksnog broja je dosta jednostavnije ukoliko se broj z prethodno prevede u

trigonometrijski oblik.

2.3 Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Slika:Veza izmedju Descartesovog i polarnog koordinatnog sistema

October 13, 2019 10

Svaka tačka M (x, y) u xy-ravni je pored svojih koordinata, tj. projekcija na x i y-osu, odred̄e
na i sa druge dvije vrijednosti: svojom udaljenošću od koordinatnog početka, tj. dužinom radijus
−−→
vektora OM , i uglom koji taj radijus vektor zaklapa sa pozitivnim dijelom x-ose. Dakle, p tačka
−−→
M (x, y) u polarnim koordinatama je M (r, ϕ) Ukoliko uvedemo oznaku r = |OM | = x2 + y 2 i
primijetimo da vrijedi tan ϕ = xy , onda vrijedi

x = r cos ϕ, y = r sin ϕ

i kompleksni broj u algebarskom obliku dat sa z = x + yi možemo u trigonometrijskom obliku

zapisati kao
z = r(cos ϕ + i sin ϕ)
Broj r je modul kompleksnog broja z
p
r= x2 + y 2 = |z|.

Ugao ϕ nazivamo argumentom kompleksnog broja z 6= 0 i označavamo ga sa Argz

y
ϕ = arctan = Argz.
x
Ovom definicijom Argz nije jednoznačno odred̄en jer, ako je ϕ ∈ [0, 2π) ugao koji radijus vektor
tačke (x, y) zaklapa sa pozitivnim dijelom x-ose, onda je Argz = {ϕ+2kπ, k ∈ N0 } Ugao 0 ≤ ϕ ≤ 2π
nazivamo glavni argument, arg z kompleksnog broja z
Za kompleksne brojeve z1 = r1 (cos ϕ1 + i sin ϕ1 ) i z2 = r2 (cos ϕ2 + i sin ϕ2 ) vršimo operaciju
množenja na sljedeći način

z1 z2 = r1 r2 (cos ϕ1 + i sin ϕ1 )(cos ϕ2 + i sin ϕ2 )

= r1 r2 (cos ϕ1 cos ϕ2 − sin ϕ1 sin ϕ2 ) + i(cos ϕ1 sin ϕ2 + cos ϕ2 sin ϕ1 )
= r1 r2 [cos(ϕ1 + ϕ2 ) + i sin(ϕ1 + ϕ2 )] (2)

Ako nam je dat kompleksan broj u trigonometrijskom obliku z = 1(cos ϕ + i sin ϕ), onda ćemo broj
z −1 odrediti na sljedeći način

1 z̄ r(cos ϕ − i sin ϕ)
z −1 = = =
z z z̄ r2
1
= (cos ϕ − i sin ϕ) = r−1 [cos(−ϕ) + i sin(−ϕ)] (3)
r
Dijeljenje kompleksnih brojeva z1 i z2 je sada vrlo jednostavno
z1 r1
= [cos(ϕ1 − ϕ2 ) + i sin(ϕ1 − ϕ2 )] (4)
z2 r2
Stepenovanje kompleksnog broja z = r(cos ϕ + i sin ϕ) vršimo uz pomoć sljedeće Moivreove
formule
z n = rn (cos nϕ + i sin nϕ)
October 13, 2019 11

Primjer 2.4 Izračunati (1 − i)98 .

√
n-tim korijenom kompleksnih brojeva z za n ∈ N nazivamo kompleksan broj w := n z za koji
vrijedi
z = wn .
√
Za svaki kompleksan broj z 6= 0 postoji n različitih vrijednosti n z, jednačina z = wn , z 6= 0
ima n različitih rješenja datih sa
√ √ ϕ + 2kπ ϕ + 2kπ
w= n
z = n r(cos + i sin ), k = 0, 1, . . . , n − 1
n n
√
Primjer 2.5 Odrediti sve vrijednosti w = 4 −4 i rješenja prikazati u kompleksnoj ravni.
Rješenje:
Broj z = −4 u trogonometrijskom obliku ima prikaz
√
4
z = 4(cos π + i sin π).

Slijedi
√
4
√ π + 2kπ π + 2kπ
−1 = 2(cos + i sin ), k = 0, 1, 2, 3.
4 4
√
w0 = √ sin π4 ) = 1 + i,
2(cos π4 + i√
π+2π
w1 = √2(cos π+4π
4
+ i sin 4 ) = √2(cos 3π
π+2π
4
+ i sin 3π
4
) = −1 + i,
π+4π 5π 5π
w2 = √2(cos 4
+ i sin 4
) = √ 2(cos 4
+ i sin 4
) = −1 − i,
π+6π π+6π 7π 7π
w3 = 2(cos 4 + i sin 4 ) = 2(cos 4 + i sin 4 ) = 1 − i.

√
4
Slika:Rješenja jednačine w = −4.

Zadatak 2.2 Riješiti jednadžbu z 3 = 1 u skupu kompleksnih brojeva.

Rješenja jednadžbe z n = 1 se zovu n-ti korijeni jedinice. Tačke odred̄ene ovim vrijednostima
predstavljaju vrhove pravilnog n-tougla upisanog u jediničnu kružnicu.
October 13, 2019 12

Primjer 2.6 Ispitati da li rješenja jednačine (1 + i)z 3 = 1 − i zadovoljavaju uvjete |z − i| ≤ 1.

Skicirati rješenja u kompleksnoj ravni.
Rješenje:
1−i 3π 3π
z3 = = −i = cos + i sin
1+i 2 2
3π 3π
+ 2kπ + 2kπ
z = cos 2 + i sin 2 , k = 0, 1, 2.
3 3
√ √
π π 7π 7π 3 i 11π 11π 3 i
z0 = cos + i sin = i, z1 = cos + i sin =− − , z3 = cos + i sin = −
2 2 6 6 2 2 6 6 2 2
Rješenje koje zadovoljava uvjet |z − i| ≤ 1 je z0 .

Slika:Rješenja jednačine (1 + i)z 3 = 1 − i

1+i
Primjer 2.7 Odrediti kompleksan broj z za koji vrijedi z 3 = √ .
2(cos π2 − i sin π2 )3
Rješenje:
v 
u
u
u
3 i+1
z = u

t √  3 
2 cos (−π)2
+ i sin (−π)
2
s
cos π4 + i sin π4
= 3
(cos (−π)
2
+ i sin (−π)
2
)3
s
cos π4 + i sin π4
= 3

cos (−3π)
2
+ i sin (−3π)
2
r
3 7π 7π
= cos + i sin
4 4
7π 7π
+ 2kπ + 2kπ
= cos 4 + i sin 4 , k = 0, 1, 2.
3 3
October 13, 2019 13

z0 = cos 7π
12
+ i sin 7π
12
, z1 = cos 5π
4
+ i sin 5π
4
, z2 = cos 23π
12
+ i sin 23π
12
.

Primjer 2.8 U skupu kompleksnih brojeva riješiti jednačinu z 4 + z 2 + 1 = 0.

Rješenje: √
−1 3
Uvedimo smjenu z 2 = t čime dobijamo jednačinu t2 + t + 1 = 0 čija su rješenja t1,2 = 2
±i 2
.
Rješenja jednačine su kompleksni brojevi
√ √ √ √
1 3 −1 3 −1 3 −1 3
z1 = + i , z2 = −i , z3 = +i , z4 = −i .
2 2 2 2 2 2 2 2

2.4 Eksponencijalni oblik kompleksnog broja

Primjenom Eulerove formule (koju ćemo dokazati u toku kursa)

eiϕ = cos ϕ + i sin ϕ,

kompleksan broj z = x + yi možemo predstaviti i u eksponencijalno obliku kojeg još nazivamo i

Eulerovim oblikom
z = reiϕ ,
p
gdje je r = x2 + y 2 = |z|, ϕ = arctan xy .
Za kompleksne brojeve z1 = r1 eiϕ1 i z2 = r2 eiϕ2 vršimo operacije množenja, dijeljenja i stepeno-
vanja na sljedeći način
z1 z2 = r1 r2 ei(ϕ1 +ϕ2 ) ,
z1
z2
= rr21 ei(ϕ1 −ϕ2 ) ,
z1n = r1n einϕ1 ,