Brojni niz

Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehnički fakultet
Inženjerska matematika 1

Sadržaj
1 Niz realnih brojeva 2
1.1 Pojam niza realnih brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
1.2 Grafički prikaz elemenata realnog niza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.3 Granična vrijednost niza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.4 Osnovne teoreme teorije nizova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
1.5 Beskonačno mala i beskonačno velika veličina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
1.6 Ograničeni nizovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
1.7 Aritmetičke operacije sa nizovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
1.8 Elementarni primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
1.9 Monotoni nizovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
1.10 Broj e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
1.11 Djelimični limes . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
1.12 Cauchyevi nizovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
1.13 Stolzov teorem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

2 Niz kompleksnih brojeva 33

1
October 28, 2020 2

1 Niz realnih brojeva

Neka su dati neprazni skupovi X i Y i neka je dato pravilo f koje svakom elementu skupa X
pridružuje tačno odred̄eni element iz skupa Y . Tada kažemo da je na skupu X definisana funkcija
f sa vrijednostima u skupu Y , i to zapisujemo na sljedeći način

f : X → Y,

odnosno,
y = f (x), x ∈ X, y ∈ Y.
Skup X nazivamo oblast (područje) definicije funkcije (ili domena) a skup Y oblast (područje)
vrijednosti funkcije (kodomena). Element y = f (x) nazivamo vrijednost funkcije f u elementu
x ∈ X, ili slika elementa x. Skup svih slika funkcije f je neki podskup od Y i nazivamo ga skupom
svih vrijednosti funkcije f . Ako je skup svih vrijednosti funkcije jednak kodomeni, kažemo da
funkcija f preslikava skup X na skup Y .
Funkcije koje su definisane na nekom podskupu skupa realnih brojeva R kažemo da su funkcije
realne nezavisne promjenljive. Za funkcije čija je kodomena podskup skupa R kažemo da su realne
funkcije.

1.1 Pojam niza realnih brojeva

Realnu funkciju definisanu u skupu prirodnih brojeva

f :N→X⊆R (1)

nazivamo beskonačni realni niz ili kraće niz i zapisujemo sa

f (n) = an ∈ X.

Vrijednost funkcije f u elementu 1 nazivamo prvim članom niza f (1) = a1 , vrijednost funkcije u
elementu 2 drugim članom f (2) = a2 , vrijednost funkcije u elementu n ∈ N nazivamo n-tim članom
f (n) = an . Element an nazivamo i opštim članom niza jer predstavlja formulu kojom možemo
izraziti svaki pojedinačni član zamjenom slova n odred̄enom vrijednosti.
Niz možemo zapisati navod̄enjem odred̄enih članova niza

a1 , a2 , . . . , an , . . . ,

ili kraće označiti na jedan od sljedećih načina

(an )n∈N , (an )∞

n=1 , (f (n))n∈N . (2)

Ukoliko je funkcija (1) definisana na nekom konačnom podskupu skupa prirodnih brojeva, onda
imamo konačan niz.
(−1)n
Primjer 1.1.1 U razvijenom obliku niz čiji je opšti član dat sa an = 1 + n
je

1 1 1 (−1)n
0, 1 + , 1 − , 1 + , . . . , 1 + , ....
2 3 4 n
October 28, 2020 3

Niz može biti dat i u rekurzivnom obliku tako da n-ti član niza nije dat eksplicitno formulom,
već preko prethodnih članova niza. Pri tome je dato nekoliko početnih članova niza koje nazivamo
početnim uslovima.

Primjer 1.1.2 Rekurzivno zadani niz

√
a1 = 0, an+1 = 6 + an

u razvijenom obliku je dat sa

r r
√ √ √ √
q q q
0, 6, 6 + 6, 6 + 6 + 6, . . . , 6 + 6 + 6 + · · ·.

1.2 Grafički prikaz elemenata realnog niza

Niz grafički možemo prikazati na dva načina:

• nanoseći elemente niza na brojnu osu (Slika 1);

Slika 1: Elementi niza (an )n∈N na brojnoj osi

• crtajući grafik funkcije f : N → R date sa f (n) = an koji predstavlja skup tačaka

(1, a1 ), (2, a2 ), (3, a3 ), . . . (n, an ) . . .

(Slika 2 i 3)

(−1)n
Slika 2: Prvih deset elemata niza čiji je opšti član an = 1 + n
October 28, 2020 4

(−1)n
Slika 3: Prvih pedeset članova niza an = 1 + n

Slika 4: Elementi niza (an )n∈N , an = (−1)n .

Primjer 1.2.1 Opšti član niza

−1, 1, −1, 1, −1, 1, . . . , −1, 1, . . .

je dat sa
an = (−1)n .
Elementi ovog niza su prikazani na slici 4.
Opšti član niza koji je u razvijenom obliku dat sa

1 − 1, 1, −1, 1, −1, . . . , 1, −1, . . .

je
an = (−1)n−1 .

Odrediti formulu opšteg člana niza iz niza koji je dat u razvijenom obliku je često teži zadatak.
Primjer 1.2.2 Odrediti opšti član niza
2 3 4 5
, − , , − , ...
3 9 27 81
October 28, 2020 5

Rješenje: Opšti član niza je

n+1
an = (−1)n−1 .
3n
2

1.3 Granična vrijednost niza

Primjer 1.3.1 Posmatrajmo niz (an )n∈N , gdje je an = 2nn . Na slici 5 su grafički prikazane vri-
jednosti prvih 10 članova niza i tabelarno date njihove približne vrijednosti. Na osnovu slike i
vrijednosti u tabeli možemo primijetiti da se rastom vrijednosti n, vrijednost članova niza približava
nuli.

n
Slika 5: Vrijednosti prvih deset članova niza (an )n∈N , an = 2n

Uzmimo sada prizvoljan realan broj ε > 0. Primijetimo sljedeće, mijenjajući vrijednost ε, tj.
smanjujući je sve više, uvijek možemo pronaći član niza, označimo ga sa n0 počev od kojeg svi
sljedeći članovi u nizu (svi an takvi da je n ≥ n0 ) leže na udaljenosti manjoj od ε od tačke nula.
• Ako izaberemo ε = 1, onda vrijedi
n 
 n − 0 < 1 za sve n ≥ n0 = 1.
 
2

• Ako izaberemo ε = 0.1, onda vrijedi

n 
 n − 0 < 0.1 za sve n ≥ n0 = 6.
 
2

• Ako izaberemo ε = 0.01, onda vrijedi

n 
 n − 0 < 0.01 za sve n ≥ n0 = 10.
 
2
October 28, 2020 6

• Ako izaberemo ε = 0.001, onda vrijedi

n 
 n − 0 < 0.001 za sve n ≥ n0 = 15.
 
2

Definicija 0.1 Za broj A ∈ R kažemo da je granična vrijednost (limes) niza (an )n∈N ako za svaki
ε > 0 postoji prirodan broj n0 = n0 (ε) > 0 takav da vrijedi

|an − A| < ε, za sve n ≥ n0 . (3)

Tada pišemo da an → A kad n → +∞, ili

A = lim an .
n→+∞

Da bismo dokazali da je A ∈ R granična vrijednost (limes) niza (an )n∈N nije dovoljno pronaći neke
vrijednosti ε za koje je ispunjena definicija kao što smo to učinili u primjeru 1.3.1, već moramo
pokazati da (3) vrijedi za bilo koje ε > 0 kao što možemo vidjeti u sljedećem primjeru.
(−1)n
 
Primjer 1.3.2 Dokazati da je lim 1 + = 1.
n→∞ n
n
Rješenje: Posmatrajmo niz (an )n∈N , gdje je an = 1 + (−1)
n
. Uzmimo po volji malo ε > 0 i
formirajmo razliku
(−1)n   (−1)n  1
   

|an − 1| = 1 +
 − 1 = 
  = .
n n  n
Možemo uzeti proizvoljan ali fiksan prirodan broj n0 > 1ε . Na primjer, uzmimo da je

1
n0 = b c + 1,
ε
gdje je za realan broj a sa bac definisana funkcija

bac = max{m ∈ Z|m ≤ a}

koju nazivamo najveći cijeli dio ili najveće cijelo od a.

Za ovako izabrano n0 vrijedi n10 < ε, onda će za sve n ≥ n0 vrijediti n1 ≤ n10 < ε, pa zaključujemo
da je
1 1
|an − 1| = < ε za sve n ≥ n0 = b c + 1.
n ε
Kako je ε bila proizvoljna realna vrijednost, to prethodno vrijedi za svako realno ε > 0 što prema
definiciji granične vrijednosti znači da an → 1 kad n → +∞.
Da se elementi datog niza približavaju jedinici kada n → +∞ možemo uočiti i posmatrajući
elemente niza prikazane na slici 3. 2

Pojam granične vrijednosti niza možemo definisati i uz pomoć pojma okoline tačke.

Definicija 0.2 Okolinom U(A) tačke A ∈ R nazivamo svaki otvoreni interval koji sadrži tu tačku.
Za dati ε > 0 se interval (A − ε, A + ε) naziva ε-okolinom broja A (Slike 6, 7).
October 28, 2020 7

Slika 6: ε-okolina tačke A

Slika 7: ε-okolina tačke A

Definicija 0.3 Za broj A ∈ R kažemo da je granična vrijednost (limes) niza (an )n∈N ako se van
svake ε-okoline tačke A, (A − ε, A + ε), ma kako malena ona bila, nalazi najviše konačno mnogo
elemenata niza, tj. svaka okolina tačke A sadrži sve članove niza počev od nekog n0 -tog člana pa
dalje.
(∀ε > 0)(∃n0 = n0 () ∈ N ) an ∈ (A − ε, A + ε) ∀n ≥ n0

Primjer 1.3.3 Pokazati da niz an = (−1)n nema konačnu graničnu vrijednost.

Rješenje: Ako je A ∈ R bilo koji broj različit od -1, onda je očigledno da možemo naći neku
okolinu broja A koja ne sadrži broj -1, a to će značiti da ta okolina ne sadrži gotovo sve članove
našeg niza. Dakle, bilo koji broj različit od -1 ne može biti granična vrijednost niza. No, s druge
strane, interval (−∞, 0) je okolina tačke -1 koja ne sadrži niti jedan član niza sa parnim indeksom.
Dakle, postoji okolina broja -1 van koje se nalazi beskonačno mnogo članova niza pa slijedi prema
definiciji granične vrijednosti da ni -1 nije granična vrijednost niza.
Na slici 4 možemo uočiti da članovi niza ne teže jedinstvenoj vrijednosti kada n → +∞, već
imaju vrijednosti 1 i -1. 2

U nastavku ćemo dati definiciju beskonačnih graničnih vrijednosti.

Definicija 0.4 Za niz (an )n∈N kažemo da teži ka +∞ ili da je +∞ granična vrijednost niza (an )n∈N
i pišemo
lim an = +∞
n→∞

ako za proizvoljnu realnu vrijednost M > 0 postoji prirodan broj n0 = n0 (M ) takav da za sve n ≥ n0
vrijedi
an > M.
Za niz (an )n∈N kažemo da teži ka −∞ ili da je −∞ granična vrijednost niza (an )n∈N i pišemo

lim an = −∞
n→∞

ako za proizvoljnu realnu vrijednost M > 0 postoji prirodan broj n0 = n0 (M ) takav da za sve n ≥ n0
vrijedi
an < −M.
October 28, 2020 8

Primjer 1.3.4 Primjenom definicije beskonačnih graničnih vrijednosti pokazati da za niz (bn )n∈N
dat sa bn = n2 vrijedi bn → +∞ kad n → +∞, tj. pokazati da vrijedi

lim n2 = +∞.
n→∞

Rješenje: Odaberimo
√ proizvoljan broj M > 0 i neka je n0 bilo√koji fiksan prirodan broj za koji
vrijedi n0 > M . Tada za sve n ≥ n0 takod̄e vrijedi n > M 1 , odakle je n2 > M , tj. za
proizvoljno izabrano M postoji n0 takvo da je bn = n2 > M za sve n ≥ n0 što prema definiciji znači
da bn → +∞ kad n → +∞. (Slika 8)

Slika 8: Prvih dvadeset (lijevo) i prvih stotinu (desno) članova niza an = n2

Konačno, možemo definisati pojmove konvergencije i divergencije niza.

Definicija 0.5 Za niz realnih brojeva (an )n∈N kažemo da je konvergentan ako ima konačnu graničnu
vrijednost. Za niz koji nije konvergentan kažemo da je divergentan.

Divergencija niza može biti u

• u užem smislu: niz ima graničnu vrijednost (limes) ali je ona beskonačna (+∞ ili −∞),

• širem smislu: niz nema ni konačnu ni beskonačnu graničnu vrijednost.

Napomena 1 Za ispitivanje konvergencije niza an = f (n) kojeg smo ranije definisali kao funkciju
f : N → R čiji je domen skup prirodnih brojeva može biti od koristi posmatranje odgovarajuće
funkcije realne varijable f : R → R koje ćemo mi na ovom kursu kasnije obrad̄ivati. No pri tome
treba biti oprezan, jer bi nas u nekim slučajevima to pored̄enje moglo zavarati kao što možemo vidjeti
u sljedećem primjeru.

Primjer 1.3.5 Funkcija f : R → R defnisana sa f (x) = sin(πx), ima kodomen cijeli segment
[−1, 1]. S druge strane niz an = sin(nπ) je niz nula. (Slika 9)
1
n0 možemo izabrati i uz pomoć funkcije najveće cijelo, dxe := min{m ∈ Z | m ≥ x}, na sljedeći način
√
n0 = d M e.
October 28, 2020 9

Slika 9: Grafik funkcije f (x) = sin(πx) i elementi niza an = sin(nπ)

1.4 Osnovne teoreme teorije nizova

Sljedeći teorem nam garantuje jedinstvenost granične vrijednosti u slučaju kada ona postoji.

Teorem 1 Niz (an )n∈N može imati najviše jednu graničnu vrijednost.

Dokaz: Dokažimo tvrdnju metodom kontradikcije. Pretpostavimo da vrijedi suprotno, tj. da niz
(an )n∈N ima više od jedne granične vrijednosti. Neka su A, B ∈ R, A 6= B, granične vrijednosti niza
(an )n∈N i neka su U(A) i U(B) proizvoljne disjunktne okoline tačaka A i B, tj. U(A) ∩ U(B) = ∅.
Tada prema definiciji granične vrijednosti 0.3 postoji n0 ∈ N tako da an ∈ U(A) za sve n ≥ n0 .
Takod̄er, na osnovu iste definicije postoji n1 ∈ N tako da an ∈ U(B) za sve n ≥ n1 .
Neka je sada m = max{n0 , n1 }. Tada će vrijediti an ∈ U(A) i an ∈ U(B) za sve n ≥ m, tj.
an ∈ U(A) ∩ U(B) za sve n ≥ m, što je u kontradikciji sa pretpostavkom da je U(A) ∩ U(B) = ∅.
Dakle, naša pretpostavka da postoje dvije granične vrijednosti nas je odvela u kontradikciju pa
je treba odbaciti. Zaključujemo da niz može imati najviše jednu graničnu vrijednost. 2

Teorem 2 Neka je dat niz (an )n∈N i neka vrijedi lim an = A, A ∈ R̄, pri čemu je A > p (A <
n→∞
p).Tada su gotovo svi članovi niza veći (manji) od p, tj. postoji n0 ∈ N tako da za sve n ≥ n0 vrijedi

an > p, (an < p).

Iz prethodnog teorema jednostavno slijedi da ukoliko je granična vrijednost niza pozitivna. A > 0,
onda su gotovo svi članovi niza pozitivni, a ukoliko je granična vrijednost niza negativna, A < 0,
onda su gotovo svi članovi niza negativni.

Teorem 3 Neka je dat niz (an )n∈N . Ako je lim an = A, onda je lim |an | = |A|.
n→∞ n→∞

Dokaz: Neka je lim an = A. Tada prema definiciji za prizvoljno ε > 0 postoji n0 ∈ N tako da
n→∞
vrijedi
|an − A| < ε, za sve n ≥ n0 .
Sada prema posljedici nejednakosti trougla vrijedi

||an | − |A|| ≤ |an − A| < ε, za sve n ≥ n0

October 28, 2020 10

što je i trebalo dokazati. 2

Obrnuta tvrdnja ne vrijedi, tj. ako niz (|an |)n∈N apsolutnih vrijednosti niza (an )n∈N konvergira,
otuda ne slijedi obavezno konvergencija niza (an )n∈N kao što vidimo iz sljedećeg primjera

Primjer 1.4.1 Neka je dat niz (an )n∈N gdje je an = (−1)n . Pokazali smo ranije da ovaj niz nije
konvergentan. S druge strane je niz apsolutnih vrijednosti (|an |)n∈N ustvari niz jedinica, jer je
|an | = 1, za sve n ∈ N, koji očito konvergira ka 1.

Specijalno, ako se radi o graničnoj vrijednosti 0, tvrdnja vrijedi u oba smijera.

Teorem 4 Neka je dat niz (an )n∈N . Tada vrijedi lim an = 0 ako i samo ako je lim |an | = 0.
n→∞ n→∞

Prethodni teorem možemo sada primijeniti na sljedećem primjeru.

(−1)n
Primjer 1.4.2 Odrediti lim .
n→∞ n
Rješenje: Kako je
 (−1)n  1
 
 n = n (4)
 

posmatraćemo niz n1 .
1
Uzmimo proizvoljno ε > 0. Sigurno
1  postoji prirodan broj n0 takav da je n0 > ε . Tada za sve
1
n ≥ n0 vrijedi n > ε , tj. vrijedi  n − 0 < ε za sve n ≥ n0 što prema definiciji granične vrijednosti
znači da n1 → 0 kad n → +∞.
(−1)n
Sada prema (4) i teoremu 4 slijedi da je lim = 0. 2
n→∞ n
Primijetimo da smo koristeći teorem 4 u prethodnom primjeru konvergenciju početnog niza
ispitali koristeći činjenicu da je niz njegovih apsolutnih vrijednosti konvergentan. U praksi se vrlo
često pri ispitivanju konvergencije nekog niza posmatra konvergencija nekog drugog (odgovarajućeg)
niza. Pri tome koristimo sljedeće teoreme.

Teorem 5 Neka nizovi (an )n∈N i (bn )n∈N zadovoljavaju sljedeće uvjete

1. an ≤ bn za ∀n ∈ N ili počev od nekog n0 ∈ N,

2. postoje lim an i lim bn .

n→∞ n→∞

Tada vrijedi lim an ≤ lim bn .

n→∞ n→∞

Teorem 6 (Teorem o dva policajca, sendvič teorem ili teorem uklještenja) Neka nizovi (an )n∈N ,
(bn )n∈N i (cn )n∈N zadovoljavaju sljedeće uvjete

1. an ≤ cn ≤ bn za ∀n ∈ N ili počev od nekog n0 ∈ N,

2. postoje lim an i lim bn ,

n→∞ n→∞

3. lim an = lim bn = A
n→∞ n→∞
October 28, 2020 11

Tada postoji i lim cn i vrijedi

n→∞
lim cn = A.
n→∞

Dokaz: Kako je lim an = lim bn = A, to za proizvoljno ε > 0 postoje n1 , n2 ∈ N koji zavise od ε

n→∞ n→∞
i za koje vrijedi

an ∈ (A − ε, A + ε), ∀n ≥ n1 i bn ∈ (A − ε, A + ε), ∀n ≥ n2 . (5)

Otuda je
A − ε < an ≤ cn ≤ bn < A + ε ∀n ≥ m = max{n1 , n2 }, (6)
tj. za proizvoljno ε > 0 vrijedi cn ∈ (A − ε, A + ε) ∀n ≥ m. 2

2n − 1
Primjer 1.4.3 Pokazati da je lim = 0.
n→∞ n2n

Rješenje: Kako je 2n − 1 < 2n za sve prirodne brojeve n, to vrijedi

2n − 1 2n 1
n
< n
= .
n2 n2 n
Takod̄er, kako je 1 < 2n , tj. −1 > −2n za sve n ∈ N vrijedi
2n − 1 2n − 2n
> = 0.
n2n n2n
Dakle vrijedi
2n − 1 1
0< < → 0, kad n → +∞
n2n n
odakle na osnovu teorema uklještenja slijedi da postoji i granična vrijednost datog niza i vrijedi
2n − 1
lim = 0.
n→∞ n2n

2n −1 1
Slika 10: Prvih deset elemenata nizova an = 0, bn = n2n
, cn = n
October 28, 2020 12

sin n
Primjer 1.4.4 Odrediti lim .
n→∞ n
Rješenje: Kako vrijedi
−1 ≤ sin n ≤ 1
to za sve n ∈ N vrijedi
−1 sin n 1
≤ ≤ .
n n n
1 −1
= 0 i  −1
  1
Kako vrijedi lim n
=
n
to je i lim = 0. Sada prema teoremu uklještenja slijedi
n→∞ n n→∞ n

sin n
lim = 0.
n→∞ n

Slika 11: Prvih dvadeset elemenata nizova an = − n1 , bn = sin n

n
, cn = 1
n

1.5 Beskonačno mala i beskonačno velika veličina

Definicija 6.1 Za niz (an )n∈N kažemo da je beskonačno mala veličina ili da je nula niz ako je
lim an = 0, tj.
n→∞
(∀ε > 0)(∃n0 = n0 (ε) ∈ N) |an | < ε ∀n ≥ n0 .
n ∞
 
Primjer 1.5.1 Pokazati da je niz (−1)
n
beskonačno mali (nula niz).
n=1

Rješenje: Da bismo pokazali da je dati niz nula niz, potrebno je pokazati da vrijedi
(−1)n
 
lim = 0.
n→∞ n
Dakle, rješenje se svodi na rješenje primjera 1.4.2 2

Primijetimo da ukoliko je dat niz (bn )n∈N takav da bn → b kad n → +∞, onda je niz (bn − b)n∈N
nula niz.
Definicija 6.2 Za niz (an )n∈N kažemo da je beskonačno velika veličina kad n → +∞ ako |an | → ∞
kad n → +∞.
October 28, 2020 13

1.6 Ograničeni nizovi

Definicija 6.3 Za niz (an )n∈N kažemo da je ograničen odozdo ako postoji m ∈ R takav da je

m ≤ an ∀n = 1, 2, . . . .

Za niz (an )n∈N kažemo da je ograničen odozgo ako postoji M ∈ R takav da je

an ≤ M, ∀n = 1, 2, . . . .

Za niz (an )n∈N kažemo da je ograničen ako je ograničen i odozdo i odozgo.

Slika 12: Grafički prikaz ograničenog niza

Možemo reći i da je niz ograničen ako postoji takav M ∈ R da vrijedi

|an | ≤ M, ∀n = 1, 2, . . . .

Primjer 1.6.1 Niz an = n2 je ograničen odozdo sa jedinicom, jer je n2 ≥ 1 za sve n ∈ N.

1
Primjer 1.6.2 Ispitati ograničenost niza (an )n∈N , an = n

Rješenje: Dati niz je ograničen odozdo sa 0 a odozgo sa 1, jer je očito 0 < n1 ≤ 1 za sve n ∈ N. 2
Sljedeći teorem nam garantuje da je svaki konvergentan niz takod̄e i ograničen.

Teorem 7 Ako je niz konvergentan, onda je on i ograničen.

Obrnuta tvrdnja ne vrijedi. Iz ograničenosti niza ne mora da slijedi njegova konvergencija.

Primjer 1.6.3 Niz (an )n∈N , gdje je an = (−1)n je očito ograničen (|an | ≤ 1) ali nije konvergentan.
October 28, 2020 14

1.7 Aritmetičke operacije sa nizovima

Za dva niza (an )n∈N i (bn )n∈N i α ∈ R definišemo
1. niz (αan )∞
n=1 koji nazivamo množenje niza skalarom α ∈ R,

2. niz (an ± bn )∞
n=1 koji nazivamo zbir, odnosno, razlika nizova (an )n∈N i (bn )n∈N ,

3. niz (an · bn )∞
n=1 koji nazivamo proizvod nizova (an )n∈N i (bn )n∈N ,
 ∞
4. ako je bn 6= 0 za ∀n = 1, 2, . . . definišemo i niz abnn koji nazivamo količnik nizova (an )n∈N
n=1
i (bn )n∈N .

Teorem 8 Neka su nizovi (an )n∈N i (bn )n∈N konvergentni i neka je je lim an = A, lim bn = B.
n→∞ n→∞
Tada su konvergentni i nizovi (an ± bn )∞ ∞ ∞
n=1 , (λan )n=1 i (an · bn )n=1 i vrijedi

1. lim αan = α lim an = αA, α ∈ R

n→∞ n→∞

2. lim (an + bn ) = lim an + lim bn = A + B

n→∞ n→∞ n→∞

3. lim (an bn ) = lim an · lim bn = AB

n→∞ n→∞ n→∞

an lim an A
4. lim = n→∞ = , ako je bn 6= 0 ∀n = 1, 2, . . . i B 6= 0
n→∞ bn lim bn B
n→∞

n
Primjer 1.7.1 Posmatrajmo nizove (an )n∈N i (bn )n∈N , gdje je an = 1 i bn = (−1) n
, za n ∈ N. Očito
je da niz jedinica konvergira ka jedan, a u primjeru 1.4.2 smo pokazali da je niz (bn )n∈N nula niz.
n
Stoga možemo zaključiti da će konvergirati i niz (cn )n∈N ako je cn = 1 + (−1) n
= an + bn i to ka
sumi graničnih vrijednosti nizova (an )n∈N i (bn )n∈N a to je 1. Do istog zaključka smo došli koristeći
definiciju granične vrijednosti u primjeru 1.3.2.
2n2 − n + 5
Primjer 1.7.2 Pokazati da vrijedi lim = 2.
n→∞ n2 − 2n
Rješenje: Dijeleći brojnik i nazivnik sa n2 dobijamo
 
1 5 1 1
2 1 5 lim 2 − + 2 lim 2 − lim + 5 lim
2n − n + 5 2 − n + n2 n→∞ n n n→∞ n n→∞ n2
lim = lim = = n→∞ =2
2 1
2
 
n→∞ n − 2n n→∞ 1− n 2
lim 1 − lim 1 − 2 lim
n→∞ n n→∞ n→∞ n

Iz teorema 8 slijedi da ako postoje i ako su konačni lim an i lim bn onda postoje i konačni su i
n→∞ n→∞
an
lim αan , lim (an + bn ), lim (an bn ) i ako je bn 6= 0, lim bn 6= 0, onda postoji i konačan je i lim .
n→∞ n→∞ n→∞ n→∞ n→∞ bn
Obrnuto ne mora da vrijedi. Limesi na lijevoj strani jednakosti u teoremu 8 mogu da postoje a da
pri tom ne postoje lim an i lim bn kao što možemo vidjeti u sljedećem primjeru.
n→∞ n→∞
October 28, 2020 15

Primjer 1.7.3 Za date an = (−1)n + n1 i bn = −(−1)n + n1 ne postoje lim an i lim bn . No s druge

n→∞ n→∞
strane vrijedi
1 1 1
lim (an + bn ) = lim ((−1)n + − (−1)n + ) = 2 lim = 0.
n→∞ n→∞ n n n→∞ n

Naglasimo još da je uslov teorema 8 da su nizovi (an )n∈N i (bn )n∈N konvergentni. Kada su
nizovi (an )n∈N i (bn )n∈N divergentni u užem smislu, tj. kada imaju beskonačne granične vrijednosti,
u opštem slučaju bez dodatnog ispitivanja ne možemo odrediti konvergenciju niza nastalog kao
rezultat algebarskih operacija dati nizova. Tada kažemo da je granična vrijednost neodred̄ena ili
neodred̄enog tipa. Neodred̄eni su izrazi tipa
∞ 0
, , 0 · ∞, ∞ − ∞, 1∞ , ∞0 , 00 . (7)
∞ 0
Neodred̄ena granična vrijednost ne znači da granična vrijednost ne postoji, već samo da se ne može
odrediti primjenom pravila iz teorema 8 i da je potrebno prije ispitivanja konvergencije prethodno
transformisati niz kao što je slučaj u sljedećem primjeru.
√
Primjer 1.7.4 Odrediti lim ( n2 + n − n).
n→∞
√
Rješenje: Očito je lim n2 + n = +∞ i lim n = +∞, no da bismo odredili graničnu vrijednost
√ n→∞ n→∞
2
niza ( n + n − n)n∈N potrebno je da niz transformišemo na sljedeći način
√
√ √ n2 + n + n n
n + n − n = ( n + n − n) √
2 2 =√ .
n2 + n + n n2 + n + n
Kako je prema teoremu 8
n 1 1
lim √ = lim q = ,
n→∞ n2 + n + n n→∞ 1 + 1 + 1 2
n

√ 1
zaključujemo da vrijedi lim ( n2 + n − n) = . 2
n→∞ 2
Postoje slučajevi kada limesi lim an i lim bn nisu konačni, dakle nisu ispunjeni uslovi Teorema
n→∞ n→∞
8, ali ipak možemo odrediti graničnu vrijednost niza nastalog kao rezultat algebarskih operacija
direktno:

• Ako je lim an = +∞ i lim bn = +∞, onda je

n→∞ n→∞

lim (an + bn ) = +∞
n→∞

• Ako je lim an = A ∈ R i lim bn = +∞, onda je

n→∞ n→∞

lim (an + bn ) = +∞
n→∞
October 28, 2020 16

• Ako je lim an = A 6= 0 i lim bn = +∞, onda je

n→∞ n→∞

+∞, A > 0
lim (an bn ) =
n→∞ −∞, A < 0.

Na kraju navedimo tri leme koje su od velike koristi u primjeni a govore o graničnoj vrijednosti
nizova nastalih kao rezultat algebarskih operacija u tri specijalna slučaja.

Lema 1 Ako su nizovi (an )n∈N i (bn )n∈N nula nizovi, onda su i nizovi (an ± bn )∞
n=1 nula nizovi.

Lema 2 Ako je jedan od nizova (an )n∈N i (bn )n∈N nula niz, a drugi ograničen, onda je i niz

(an · bn )∞
n=1

nula niz.

Lema 3 Neka je dat niz (an )n∈N, an 6= 0 za ∀n = 1, 2, . . .. Tada vrijedi da je niz (an )n∈N beskonačno
∞
1
veliki ako i samo ako je niz an
beskonačno mali.
n=1

1.8 Elementarni primjeri

U tabeli 1 su date granične vrijednosti nekoliko važnih nizova koje ćemo poslije koristiti u primjerima
i zadacima.
U nastavku ćemo koristeći definicije granične vrijednosti i osnovne teoreme iz teorije realnih
nizova dokazati granične vrijednosti date u tabeli 1.

P1) Neka je k ∈ R, tada vrijedi 

 +∞, k > 0
k
lim n = 1, k=0 .
n→∞
0, k < 0.


Dokaz: Zaista, posmatrajmo prvo√ slučaj k > 0 i uzmimo proizvoljno M > 0.√Sigurno postoji
prirodan broj n0 takav da je n0 > M . Tada je za sve n ≥ n0 vrijedi i n > k M , tj. nk > M
k

što znači da za proizvoljno izabrano M > 0 postoji n0 (koje očito zavisi samo od M) tako da
za sve n > n0 vrijedi nk > M što prema definiciji (0.4) znači da lim nk = +∞.
n→∞
k k
Neka je sada k = 0. Tada je niz (n )n∈N niz jedinica pa očito n → 1 kad n → +∞.
Na kraju, posmatrajmo slučaj k < 0.Tada je
−k 1

−k > 0 pa je na osnovu prvog slučaja niz
(n )n∈N beskonačno velik. Otuda je niz n−k n∈N beskonačno mali, tj.

1
→ 0 kad n → +∞.
n−k
A kako je 1
n−k
= nk , to smo dokazali da nk → 0 kad n → +∞. Što je i trebalo dokazati. 2
October 28, 2020 17


 +∞, k > 0
k
P1 lim n = 1, k=0 k∈R
n→∞
0, k < 0.


k k−1

+∞, ak > 0
P2 lim ak n + ak−1 n + . . . + a1 n + a0 = k ∈ N, ak 6= 0
n→∞ −∞, ak < 0
+∞, k > l ∧ abkl > 0


ak nk + ak−1 nk−1 + . . . + a1 n + a0 −∞ k > l ∧ abkl < 0
  

P3 lim = ak k, l ∈ N, ak , bl 6= 0
n→∞ bl nl + bl−1 nl−1 + . . . + b1 n + b0 , k=l
 bk


0, k<l

 +∞, a>1
n
P4 lim a = 1, a=1 a ∈ R, a > 0
n→∞
0, 0 < a < 1.



+∞, a>1
P5 lim loga n = a ∈ R, a > 0, a 6= 1
n→∞ −∞, 0 < a < 1.

an
P6 a) lim = +∞ a ∈ R, a > 1
n→∞ n

an
P6 b) lim = +∞ a, k ∈ R, a > 1, k > 0
n→∞ nk

√
n
P7 lim n=1
n→∞

√
P8 lim n
a=1 a ∈ R, a > 0
n→∞

loga n
P9 lim =0 a ∈ R, a > 0, a 6= 1
n→∞ n

an
P10 lim =0 a ∈ R, a > 0
n→∞ n!

Tablica 1:

P2) Neka je k ∈ N. Posmatrajmo niz (αn )n∈N , gdje je αn = ak nk + ak−1 nk−1 + . . . + a1 n + a0 ,

n = 1, 2, . . . , i neka je ak 6= 0. Tada vrijedi

+∞, ak > 0
lim αn =
n→∞ −∞, ak < 0
October 28, 2020 18

Dokaz: Zaista, imamo da je

 
k k−1 k 1 1 1 1
αn = ak n + ak−1 n + . . . + a1 n + a0 = n ak + ak−1 + ak−2 2 + . . . + a1 k−1 + a0 k
n n n n

Na osnovu primjera P1 znamo da nizovi n1 = n−1 , n12 = n−2 , . . . , n1k = n−k teže ka nuli kad
n → +∞. Zbog toga na osnovu teorema 8 i suma ak−1 n1 + ak−2 n12 + . . . + a1 nk−1
1
+ a0 n1k takod̄e
k
teži ka 0 kad n → +∞. Dakle, jedini preostali član polinoma je ak n koji (kako je ak 6= 0 i
nk → +∞) teži ka +∞ ako je ak > 0 ili ka −∞ ako je ak < 0. 2

P3) Neka su k, l ∈ N i a1 , . . . , ak , b1 , . . . , bl realne konstante pričemu je ak , bl 6= 0. Za niz (αn )n∈N ,

gdje je
ak nk + ak−1 nk−1 + . . . + a1 n + a0
αn = ,
bl nl + bl−1 nl−1 + . . . + b1 n + b0
vrijedi
+∞, k > l ∧ abkl > 0


 −∞ k > l ∧ ak < 0

lim αn = bl
ak
n→∞ , k = l
 bk


0, k<l

P4) Neka je je a ∈ R i a > 0. Tada za niz (an )n∈N vrijedi


 +∞, a>1
lim an = 1, a=1
n→∞
0, 0 < a < 1.


Dokaz: Posmatrajmo prvo slučaj kada je a > 1 i dokažimo da an → +∞. U tom cilju uzmimo
proizvoljno M > 0 i izaberimo n0 ∈ N tako da je n0 > loga M . Tada za sve n ≥ n0 vrijedi

n > loga M.

Dalje, kako je a > 1, to je

an > aloga M = M
Dakle, za svako M > 0 postoji n0 = n0 (M ) tako da za sve n ≥ n0 vrijedi an > M što na osnovu
definicije (0.4) znači da an → +∞ kad n → +∞.
Pretpostavimo sada da je 0 < a < 1. tada je a1 > 1 pa prema prethodno dokazanom vrijedi
1 n
→ +∞ kad n → +∞. Otuda je prema lemi 3 niz 11 n = an beskonačno mali, tj. an → 0 kad


a (a)
n → +∞.
Neka je na kraju a = 1. Tada je an = 1 za sve n = 1, 2, . . . pa otuda an → 1 kad n → +∞. 2

P5) Neka je a ∈ R, 0 < a 6= 1. Tada za niz (loga n)n∈N vrijedi


+∞, a>1
lim loga n =
n→∞ −∞, 0 < a < 1.
October 28, 2020 19

Dokaz: Neka je a > 1. Tada postoji n0 ∈ N tako da je n0 > aM i za sve n ≥ n0 vrijedi

n > aM , odnosno posto je a > 1 vrijedi loga n > loga aM = M .
Dokaz za slučaj 0 < a < 1 slijedi iz činjenice da je tad 1
a
> 1. 2

P6) Neka je a > 1 realan broj i k > 0, k ∈ R. Tada vrijedi

an an
lim = +∞, lim = +∞.
n→∞ n n→∞ nk

an
Dokaz: Dokažimo prvo da je lim = +∞. Kako je a > 1, to broj a možemo pisati kao
n→∞ n

a = 1 + h, h>0

Odavde, prema Newtonovoj binomnoj formuli vrijedi

       
n n n n 2 n n n 2 n(n − 1) 2
a = (1 + h) = 1 + h+ h + ··· + h > h = h (8)
1 2 n 2 2

Jednostavno je pokazati da za sve prirodne brojeve n ≥ 2 vrijedi

n2
n(n − 1) ≥
2
pa na osnovu (8) imamo
n2 2
an > h , ∀n ≥ 2
4
odakle dijeleći lijevu i desnu stranu sa n ∈ N slijedi
an n
> h2 , ∀n ≥ 2.
n 4
Kako očito desna strana prethodne nejednakosti teži ka +∞ kad n → +∞ to smo pokazali
n
da an → +∞ kad n → +∞.
an
Neka je sada k > 0 bilo kakva konstanta. Pokažimo da je lim k = +∞. Imamo da je
n→∞ n

 1 n   1 n k
a n akk ak
= =  
nk nk n

1 1
Kako je k
> 0 i a > 1, to je a k > 1 pa prema već dokazanom
 1 n
ak
→ +∞
n
October 28, 2020 20

kad n → +∞. Dakle, prema definiciji granične vrijednosti, za proizvoljno izabrano M > 0
možemo naći prirodan broj n0 takav da je
 1 n
ak √
k
> M
n
za sve n ≥ n0 odakle stepenovanjem sa k > 0 dobijamo
 1
n k
ak
  >M
n

za sve n ≥ n0 . Dakle, za svako M > 0 postoji n0 = n0 (M ) tako da za sve n ≥ n0 vrijedi

an n
nk
> M odakle prema definiciji 0.4 slijedi da na k → +∞ kad n → +∞. 2

P7) Vrijedi √
n
lim n = 1.
n→∞
√
Dokaz: Kako je n n ≥ 1 za sve n ∈ N, to možemo pisati
√
n
n = 1 + hn , hn ≥ 0.

Sada primjenjujući postupak sličan postupku u P6) dobijamo

n2
       
n n n 2 n n n 2 n(n − 1) 2
n = (1 + hn ) = 1 + hn + hn + · · · + hn > hn = hn ≥ h2n ,
1 2 n 2 2 4

gdje posljednja nejednakost vrijedi za n ≥ 2. Dakle, za n ≥ 2.

n2 2
n≥ h ,
4 n
što znači da je
4
h2n ≤ ,
n
tj.
2
0 ≤ hn ≤ √ ∀n ≥ 2.
n
Prema primjeru P1) desna strana teži ka 0 kada n → +∞, odakle slijedi da na osnovu teorema
o dva policajca da hn → 0 kad n → +∞.
Zaključujemo da √
n
n = 1 + hn , hn → 0 kad n → +∞,
√
što znači da n
n → 1 kad n → +∞, što je i trebalo dokazati. 2
October 28, 2020 21

P8) Neka je a ∈ R i a > 0. Tada vrijedi √

n
lim a = 1.
n→∞

Dokaz: Za slučaj a = 1 očito se radi o nizu jedinica.

Neka je sada a√> 1. √
Znamo da postoji prirodan broj n0 takav da je n0 > a. Tada za sve
n ≥ n0 vrijedi n > a. Sada je
n n

√ √
1 < n a < n n, ∀n ≥ n0 .

√ da n → +∞ desna strana ide u 1 pa na osnovu teorema o dva policajca slijedi

kada pustimo
da je lim n a = 1.
n→∞

U slučaju 0 < a < 1 dokaz slijedi iz činjenice da je 1

a
> 1. 2

P9) Neka je a ∈ R i 0 < a 6= 1. Vrijedi

loga n
lim = 0.
n→∞ n
Dokaz: Neka je a > 1 i uzmimo po volji malo ε > 0. Tada je aε > 1 pa prema P6)

(aε )n
→ +∞, n → +∞.
n
To znači da postoji n0 ∈ N tako da je
(aε )n
> 1, ∀n ≥ n0 ⇔ anε > n, ∀n ≥ n0 .
n
Dalje je
nε = loga anε > loga n, ∀n ≥ n0
tj.
loga n
0≤ < ε, ∀n ≥ n0 .
n
loga n
Kako je ε proizvoljna vrijednost, ovim smo dokazali da je lim = 0. 2
n→∞ n

P10) Neka je a ∈ R i a > 0. Tada vrijedi

an
lim = 0.
n→∞ n!

Primjer 1.8.1 Izračunati limes niza (an )n∈N ako je

n5 +5·2n
1. an = n3 +2n

n3 +5n
2. an = n4 +n!

Rješenje:
October 28, 2020 22

1. Dijeleći brojnik i nazivnik sa 2n potrebno je odrediti limes

n5
2n
+5
lim 3 .
n→∞ n +1
2n
n

U tabeli 1 u P6 b) smo pokazali da je niz na k n∈N , a, k ∈ R i a > 1, k > 0, beskonačno veliki,
 k
odakle na osnovu leme 3 slijedi da je niz nan beskonačno mali, tj. vrijedi
n∈N

nk
lim = 0.
n→∞ an

Dakle, vrijedi
n5
n5 + 5 · 2n 2n
+5
lim = lim n3
= 5.
n→∞ n3 + 2n n→∞ +1
2n

(sin n + 9)n + 5n
Primjer 1.8.2 Ispitati konvergenciju niza (an )n∈N ako je an = .
(sin n + 9)n + 2n
Rješenje:Kako je 5n > 2n , to vrijedi (sin n + 9)n + 5n > (sin n + 9)n + 2n pa je

(sin n + 9)n + 5n (sin n + 9)n + 2n

> = 1.
(sin n + 9)n + 2n (sin n + 9)n + 2n
S druge strane vrijedi 5n < 5n + 2n pa je
(sin n + 9)n + 5n (sin n + 9)n + 5n + 2n 5n
< = 1 + .
(sin n + 9)n + 2n (sin n + 9)n + 2n (sin n + 9)n + 2n
Dalje koristimo činjenicu da je sin n ≥ −1, odakle slijedi

(sin n + 9)n ≥ 8n

odnosno
(sin n + 9)n + 2n ≥ 8n + 2n > 8n .
Sada koristeći P4 zaključujemo da vrijedi
 n
5n 5n 5
< = → 0, n → +∞.
(sin n + 9)n + 2n 8n 8
Konačno možemo ukliještiti naš limes na sljedeći način.
 n
(sin n + 9)n + 5n 5
1< < 1 + → 1, n → +∞.
(sin n + 9)n + 2n 8
2
October 28, 2020 23

1.9 Monotoni nizovi

Naglasimo ovdje da nije moguće za sve nizove odrediti graničnu vrijednost, ali nam je i u takvim
slučajevima važno ispitati da li ona postoji. U tom ciju ispitujemo osobine ograničenosti i mono-
tonosti niza, jer je pitanje konvergencije monotonih nizova dosta jednostavnije u odnosu na nizove
koji nemaju osobinu monotonosti.
Definicija 8.1 Za niz (an )n∈N kažemo da je
• Rastući niz ako vrijedi
a1 ≤ a2 ≤ . . . ≤ an ≤ an+1 ≤ . . . ,

• Strogo rastući niz ako vrijedi

a1 < a2 < . . . < an < an+1 < . . . ,

• Opadajući ako vrijedi

a1 ≥ a2 ≥ . . . ≥ an ≥ an+1 ≥ . . . .

• Strogo opadajući niz ako vrijedi

a1 > a2 > . . . > an > an+1 > . . . ,

Često se upotrebljava i nešto drugačija terminologija u kojoj se za nizove koje smo mi označili sa
rasući (opadajući) kaže da su nerastući (neopadajući), dok se za nizove koje smo mi označili sa
strogo rastući (strogo opadajući ) kaže da su rastući (opadajući).
2n −1
Primjer 1.9.1 Dokazati da je niz (an )n∈N monoton ako je dat sa an = 2n
.

Rješenje: Posmatrajmo razliku

2n+1 − 1 2n − 1 2n+1 − 1 − 2n+1 + 2 1
an+1 − an = − = = > 0, ∀n ∈ N.
2n+1 2n 2n+1 2n+1
Dakle, an+1 − an > 0 ∀n ∈ N, tj.an+1 > an ∀n ∈ N što znači da je dati niz strogo rastući. 2

n!
Primjer 1.9.2 Ispitati monotonost niza (an )n∈N , ako je an = nn
.
Rješenje: Kako je an > 0 za sve n ∈ N, možemo posmatrati količnik
(n+1)! n
nn

an+1 (n+1)n+1 1
= n!
= = 1− < 1.
an nn
(n + 1)n n+1

Dakle iz an+1
an
< 1 i an > 0 slijedi an+1 < an za sve n, pa je niz strogo opadajući. 2

Ispitajmo sada osobinu ograničenosti monotonih nizova. Očito je rastući niz ograničen odozdo
svojim prvim članom, Prema tome, rastući niz je ograničen ako i samo ako je ograničen odozgo.
Analogno zaključujemo da je opadajući niz ograničen odozgo takod̄e svojim prvim članom, te da
je opadajući niz ograničen ako i samo ako je ograničen odozdo. U primjeni nam je veoma važan
sljedeći teorem koji nam garantuje konvergenciju za monotone i ograničene nizove.
October 28, 2020 24

Teorem 9 Ako je je (an )n∈N ograničen i monoton, onda je on i konvergentan.

Pri označavanju konvergencije monotonog niza često koristimo oznake

an % A, an & A

koje čitamo: niz rastući, odnosno, opadajući teži ka vrijednosti A kad n → +∞.
n
Primjer 1.9.3 Dokazati da je niz 2 2−1


n n∈N
konvergentan.

Rješenje: U primjeru 1.9.1 smo pokazali da je dati niz rastući što znači da je ograničen odozdo

Slika 13:
n n
svojim prvim članom a1 = 21 . Kako za proizvoljni prirodni broj n vrijedi an = 2 2−1
n < 22n = 1 to je
očito niz ograničen i odozgo brojem jedan. dakle, niz je monoton i ograničen pa je prema teoremu
9 i konvergentan (Slika 13. 2

n!
Primjer 1.9.4 Ispitati konvergenciju niza (an )n∈N , ako je an = nn
.

Rješenje: U primjeru 1.9.2 smo pokazali da je dati niz strogo opadajući. On je dakle ograničen
odozgo svojim prvim članom a1 = 1. Kako su očito svi članovi niza pozitivni to za sve članove vrijedi
0 < an ≤ 1, pa je niz i ograničen, što na osnovu prethodnog teorema znači da je konvergentan. 2

Brojni niz (an )n∈N koji je monoton ali nije ograničen, nije konvergentan i vrijedi sljedeći teorem.

Teorem 10 Ako je niz (an )n∈N rastući ali nije ograničen odozgo, onda on divergira u užem smislu
i vrijedi
lim an = +∞.
n→∞

Ako je niz (an )n∈N opadajući ali nije ograničen odozdo, onda on divergira u užem smislu i vrijedi

lim an = −∞.
n→∞
October 28, 2020 25

1.10 Broj e
Teorem o ograničenim monotonim nizovima ćemo iskoristiti kod ispitivanja sljedećeg važnog niza.
1 n


Posmatrajmo niz (an )n∈N , gdje je an = 1 + n i pokažimo da je monotono rastući, tj. da vrijedi
an ≤ an+1 za ∀n ∈ N.

 n+1
1
an+1 = 1+
n+1
       
n+1 n+1 1 n+1 1 n+1 1
= + + 2
+ + ···
0 1 n+1 2 (n + 1) 3 (n + 1)3
   
n+1 1 n+1 1
+ +
n (n + 1)n n + 1 (n + 1)n+1
n+1 1 (n + 1)n 1 (n + 1)n(n − 1) 1
= 1+ + 2
+ + ···
1! n + 1 2! (n + 1) 3! (n + 1)3
(n + 1)n(n − 1) · · · 3 · 2 1 1
+ n
+
n! (n + 1) (n + 1)n+1
1 n 1 n(n − 1) 1 n(n − 1) · · · 3 · 2 1 (n + 1)!
= 1+1+ + 2
+ ··· + n−1
+
2! n + 1 3! (n + 1) n! (n + 1) (n + 1)! (n + 1)n+1
        
1 1 1 1 2 1 1 n−1
= 1+1+ 1− + 1− 1− + ··· + 1− ··· 1 −
2! n+1 3! n+1 n+1 n! n+1 n+1
   
1 1 n
+ 1− ··· 1 −
(n + 1)! n+1 n+1
        
1 1 1 1 2 1 1 n−1
> 1+1+ 1− + 1− 1− + ··· + 1− ··· 1 −
2! n+1 3! n+1 n+1 n! n+1 n+1

U prethodnom izrazu nejenakost u posljednjem redu vrijedi jer smo u prethodnom redu odbacili
posljednji član, čiji su svi faktori pozitivni, čime se desna strana prethodne jednakosti smanjila.
1
U nastavku koristimo činjenicu da je n+1 < n1 , odnosno − n+1 1
> − n1 čime se desna strana još
može smanjiti i slijedi
         
1 1 1 1 2 1 1 2 n−1
an+1 > 1 + 1 + 1− + 1− 1− + ··· + 1− 1− ··· 1 −
2! n 3! n n n! n n n
1 n−1 1 (n − 1)(n − 2) 1 (n − 1)(n − 2) · · · 2 · 1
= 1+1+ + + · · · + = (9)
2! n 3! n2 n! nn−1
n(n − 1) 1 n(n − 1)(n − 2) 1 n! 1
= 1+1+ 2
+ 3
+ ··· +
   2! n  3!   n n!nn
  n
n n 1 n 1 n 1 1
= + + + · · · + = 1 + = an .
0 1 n 2 n2 n nn n

Ovim smo dokazali da je an+1 > an , tj. da je niz rastući. To znači da je ograničen odozdo svojim
prvim članom a1 = 2. Pokažimo još i da je ograničen odozgo brojem 3.
October 28, 2020 26

 n        
1 n 1 n 1 n 1 n 1
an = 1+ =1+ + 2
+ 3
+ ... +
n 1 n 2 n 3 n n nn
1 n(n − 1) 1 n(n − 1)(n − 2) 1 n(n − 1) · · · 1 1
= 1+n· + · 2+ · 3 + ... + · (10)
n  2!  n  3! n  n!  nn 
1 1 1 1 1 2 1 1 n−1
= 1+ + 1− + 1− 1− + ··· + 1− ··· 1 −
1! 2! n 3! n n n! n n
Izrazi u zagradama na desnoj strani su pozitivni i manji od jedan. Ako ih zamijenimo jedinicom,
desna strana će se povećati, tj. dobićemo da vrijedi
1 1 1
an < 1 + 1 + + + ··· + (11)
2! 3! n!
Dalje, koristeći činjenicu da vrijedi

k! = 1 · 2 · 3 · 4 · · · k ≥ 1 · 2 · 2 · 2 · · · 2 = 2k−1 , k≥2 (12)

1 1
tj. vrijedi k!
≤ k ∈ N, k ≥ 2 odakle zajedno sa (11) dobijamo
2k−1
,
1 
1 1 − 2n−1
  
1 1 1 1
an < 1 + 1 + + 2 + · · · + n−1 = 2 + = 2 + 1 − n−1 < 3 (13)
2 2 2 2 1 − 21 2

n
Dakle niz (an )n∈N , gdje je an = 1 + n1 , je ograničen i monoton pa je prema teoremu o mono-
tonim nizovima i konvergentan. Po definiciji uzimamo da je limes ovog niza broj e,
 n
1
e := lim 1 + .
n→∞ n
Broj e, čija je približna vrijednost e ≈ 2, 718281828459045, je jedan od najvažnijih brojeva
matematičke analize. Nazivamo ga još i Eulerov broj. Logaritme čija baza je broj e nazivamo
prirodnim logaritmom i označavamo sa ln,

ln x = loge x, x > 0.

Korištenjem sljedeće nejednakosti

 
1 1 1
< ln 1 + < ∀n = 1, 2 . . . . (14)
n+1 n n
1 n
manja od n3 .


može se pokazati da je greška koju činimo ako umjesto e uzmemo vrijednost 1 + n
 n
1 3
0<e− 1+ < .
n n
Ova procjena je jako slaba i rijetko se koristi. Mnogo bolja formula za približnu vrijednost broja e
je sljedeća
1 1 1 1 θ
e = 1 + + + + ··· + + , 0 < θ < 1.
1! 2! 3! n! n!n
October 28, 2020 27

Korištenjem prethodne jednakosti se jednostavno može pokazati da broj e nije racionalan broj.
Francuski matematičar Hermite je 1873. godine dokazao da je transcedentan (Transcedentnim
nazivamo realne brojeve koji nisu algebarski, tj. nisu rješenje niti jedne algebarske jednačine).
Može se pokazati da za svaki realan broj r vrijedi
 r n
lim 1 + = er .
n→∞ n

1.11 Djelimični limes

Neka nam je dat niz (an )∞
n=1 . Ako neke od članova ovog niza ispustimo, ali tako da ih u nizu i dalje
ostane beskonačno mnogo, i ako pri tome ne mijenjamo poredak preostalih članova u nizu, onda novi
niz nazivamo podnizom niza (an )∞ n=1 . Preciznije pojam podniza je opisan sljedećom definicijom.

Definicija 10.1 Ako je a1 , a2 , . . . , an , . . . niz i n1 < n2 < n3 < . . . rastući niz prirodnih brojeva,
onda se niz
an1 , an2 , . . . , ank , . . .
zove podniz niza (an )∞ ∞
n=1 i označava sa (ank )k=1

Primjer 1.11.1 Posmatrajmo niz

1 2 1 8 1 26 1 3n − 1
, , , , , ,··· , n, ,··· . (15)
3 3 9 9 27 27 3 3n
32k −1
U datom nizu možemo izdvojiti dva podniza (a2k )k∈N i niz (a2k−1 )k∈N , jer je a2k = 32k
i
1
a2k−1 = 32k−1 (Slika 14).

Slika 14: Članovi niza (15)

n2 sin nπ +1
Primjer 1.11.2 Svi članovi niza (an )n∈N datog opštim članom an = n+1
2
su sadržani u pod-
nizovima a4k , a4k+1 , a4k+2 i a4k+3 (Slika 15) gdje je
16k2 sin 2kπ+1 1
a4k = 4k+1
= 4k+1 ,
(4k+1)π
(4k+1)2 sin +1 2 +1
a4k+1 = 4k+2
2
= (4k+1)
4k+2
(4k+2)π
(4k+2)2 sin +1 1
a4k+2 = 4k+3
2
= 4k+3 ,
(4k+3)π
(4k+3)2 sin +1 2 +1
a4k+3 = 4k+4
2
= −(4k+3)
2k+2
October 28, 2020 28

n2 sin nπ +1
Slika 15: Grafički prikaz prvih 50 članova niza an = n+1
2

Za svaki niz (an )∞

n=1 možemo formirati beskonačno mnogo podnizova. Jednostavno se dokazuje
sljedeći teorem.
Teorem 11 Ako niz realnih brojeva (an )∞ n=1 ima graničnu vrijednost A, tada i bilo koji njegov
∞
podniz (ank )k=1 ima graničnu vrijednost A.
Obrnuto, naravno, ne vrijedi. Može se desiti da niz nema graničnu vrijednost a da je neki njegov
podniz ima.
Primjer 1.11.3 Niz (an )n∈N gdje je an = (−1)n nema graničnu vrijednost, no njegov podniz (a2k )
parnih članova niza je niz 1, 1, 1, 1, . . . i ima graničnu vrijednost jednaku 1.

Limes bilo kojeg podniza (ank )∞

k=1 niza (an )n∈N naziva se djelimični limes.
Pri ispitivanju konvergencije niza veoma nam je važan i sljedeći pojam.
Definicija 11.1 Za tačku a ∈ R kažemo da je tačka gomilanja (nagomilavanja) niza (an )∞ n=1 ako
svaka okolina tačke a sadrži beskonačno mnogo članova niza (an )n∈N , tj. postoji beskonačno mnogo
prirodnih brojeva n1 , n2 , . . . takvih da ank pripada toj okolini ∀k = 1, 2, . . ..
Iz prethodne definicije zaključujemo da je limes niza ujedno i njegova tačka gomilanja. S druge
strane, tačka gomilanja niza ne mora biti limes jer se unutar svake ε -okoline tačke gomilanja a
nalazi beskonačno mnogo članova niza, ali se i izvan te okoline može nalaziti takod̄er beskonačno
mnogo članova niza.
Primjer 1.11.4 Posmatrajmo niz čiji je opći član dat sa an = (−1)n . Očito ovaj niz ima dvije
tačke gomilanja, 1 i -1, jer se u svakoj okolini ovih tačaka nalazi beskonačno mnogo članova datog
niza, i to svi parni članovi su u tački 1 ( a time i u svakoj njenoj okolini), a svi neparni u tački -1
(a time i u svakoj njenoj okolini).
October 28, 2020 29

Primijetimo da niz u prethodnom primjeru ima dva podniza, podniz kojeg čine članovi sa parnim
indeksom, x0k = a2k , koji će konvergirati ka jedinici, i podniz kojeg čine članovi sa neparnim indek-
som, x00k = a2k−1 , koji će konvergirati ka -1. Dakle, definiciju 12 bismo mogli iskazati i na sljedeći
način: Za tačku a ∈ R kažemo da je tačka gomilanja niza (an )∞ ∞
n=1 ako postoji podniz (ank )k=1 tog
niza koji teži ka a kad k → +∞, što znači da je djelimični limes isto što i tačka gomilanja niza. To
prema teoremu 11 znači da ako postoji limes niza, onda postoji tačno jedna tačka gomilanja tog
niza, tj. niz ima jedinstvenu tačku gomilanja.
Jednostavno se dokazuje sljedeća tvrdnja
Teorem 12 Ukoliko van segmenta [a, b] leži samo konačno mnogo članova niza (an )n∈N , onda sve
tačke gomilanja tog niza (ako postoje) leže u segmentu [a, b].

Teorem 13 (Bolzano-Weierstrass) Svaki ograničen niz sadrži konvergentan podniz.

Iz Bolzano-Weierstrassovog teorema slijedi da ako je niz ograničen onda skup tačaka gomilanja
(djelimičnih limesa) nije prazan. Prema teoremu 12, taj skup je i ograničen pa posjeduje konačan
supremum i infimum. Najveću tačku gomilanja niza (an )n∈N zovemo gornji limes niza i označavamo
sa lim sup an (čitamo limes superior niza (an )n∈N ). Često koristimo i oznake
n→∞

lim sup an , lim an , liman .

n→∞

Najmanju tačku gomilanja niza (an )n∈N zovemo donji limes niza i označavamo sa lim inf an
n→∞
(čitamo limes inferior niza (an )n∈N ). Često koristimo i oznake

lim inf an , lim an , liman .

n→∞

Teorem 14 Niz (an )n∈N je konvergentan ako i samo ako vrijedi

liman = liman

pri čemu su liman , liman ∈ R. Tada vrijedi

lim an = liman = liman .

n→∞

Primjer 1.11.5 Ispitati graničnu vrijednost niza

1 2 1 8 1 26 1 3n − 1
, , , , , ,··· , n, ,··· .
3 3 9 9 27 27 3 3n
Rješenje: Ranije smo rekli da u datom nizu možemo izdvojiti dva podniza (a2k )k∈N i niz (a2k−1 )k∈N ,
2k
gdje je x00n = a2k = 3 32k−1 i x0n = a2k−1 = 32k−1
1
. Pri tome ova dva podniza imaju različite limese

lim x0n = 0, lim x00n = 1,

n→∞ n→∞

pa zaključujemo da jedinstvena tačka gomilanja niza ne postoji i prema prethodnom teoremu po-
smatrani niz je divergentan (Slika 14).
2
October 28, 2020 30

(1+cos nπ)n+log n
Primjer 1.11.6 Ispitati konvergenciju niza (an )n∈N ako je an = log(2n)

Rješenje: Svi članovi niza su sadržani u podnizovima a2k i a2k+1 (Slika 15) za koje vrijedi

(1+cos 2kπ)2k+log(2k) 4k + log(2k)

lim a2k = log(4k)
= lim
k→+∞ k→+∞ log(4k) ,
log(2k)
4+
= limk→+∞ k
log(4k) = +∞
k

log(k)
jer na osnovu P9) k
→ 0 kad k → +∞.
(1+cos(2k+1)π)(2k+1)+log(2k+1)
lim a2k+1 = log(4k+2)
k→+∞
.
 
log(2k + 1) log(2k + 1) log 2
= lim = lim = lim 1 − =1
k→+∞ log(4k + 2) k→+∞ log 2 + log(2k + 1) k→+∞ log 2 + log(2k + 1)

Kako su granične vrijednosti ova dva podniza različite (i pri tome je jedna beskonačna) to naš niz
prema teoremu 14 ne može imati konačnu graničnu vrijednost. 2

n2 sin nπ +1
Primjer 1.11.7 Ispitati konvergenciju niza (an )n∈N ako je an = n+1
2
.

Rješenje: Svi članovi niza su sadržani u podnizovima a4k ,a4k+1 ,a4k+2 i a4k+3 i vrijedi

16k 2 sin 2kπ + 1 1

lim a4k = lim = lim = 0,
k→+∞ k→+∞ 4k + 1 k→+∞ 4k + 1
(4k + 1)2 sin (4k+1)π
2
+1 (4k + 1)2 + 1
lim a4k+1 = lim = lim = +∞
k→+∞ k→+∞ 4k + 2 k→+∞ 4k + 2
(4k + 2)2 sin (4k+2)π
2
+1 1
lim a4k+2 = lim = lim = 0,
k→+∞ k→+∞ 4k + 3 k→+∞ 4k + 3
(4k + 3)2 sin (4k+3)π
2
+1 −(4k + 3)2 + 1
lim a4k+3 = lim = lim = −∞
k→+∞ k→+∞ 4k + 4 k→+∞ 2k + 2
Na osnovu teorema 14 zaključujemo da je početni niz divergentan. 2

1.12 Cauchyevi nizovi

Ukoliko želimo ispitati konvergenciju nekog niza, ne možemo se direktno poslužiti definicijom
granične vrijednosti 0.1, jer se u definiciji traži da uvrstimo odred̄enu vrijednost za koju sma-
tramo da je granična vrijednost datog niza. Dakle, samom definicijom možemo provjeriti da li je
neka vrijednost granične vrijednost ili ne, ali ne možemo pokazati da takva vrijednost npr. uopšte
ne postoji. Stoga nam je za ispitivanje same konvergencije (odnosno, za dokaz da dati niz ne
konvergira) veoma koristan sljedeći kriterij.

Teorem 15 (Cauchyev kriterij konvergencije) Niz (an )∞

n=1 je konvergentan ako i samo ako

(∀ε > 0)(∃n0 ∈ N) : |an − am | < ε ∀n, m > n0 . (16)

October 28, 2020 31

Za niz koji ispunjava uslov (16) kažemo da je Cauchyev niz. Uslov (16) možemo zapisati i u
sljedećem obliku koji je ponekad praktičniji za primjenu u zadacima.

(∀ε > 0)(∃n0 ∈ N) : |an+p − an | < ε ∀n ≥ n0 , ∀p = 1, 2, ....

Primjer 1.12.1 Dokazati da niz an = 1 + 21 + 13 + . . . + 1

n
nije konvergentan.

Rješenje:


|an+p − an | = 1 + 12 + 13 + . . . + n1 + n+1
1 1
+ n+2 + ... + 1 1 1
− 1 + + + ... +  1

  n+p 2 3 n
 1 1 1 
=  n+1 + n+2 + . . . + n+p 
   
 1 1 1   p  1
≥  n+p + n+p + . . . + n+p  =  n+p  = 2

kada je p = n. Tj, postoji ε = 12 i p ∈ N tako da je |an+p − an | ≥ ε pa prema Cauchyevom principu

konvergencije dati niz nije konvergentan. 2

Primjer 1.12.2 Ispitati konvergenciju niza (an )n∈N ako je

cos(1!) cos(2!) cos(n!)

an = + + ··· + .
1·2 2·3 n(n + 1)

Rješenje:
  
|an+p − an | =  1·2 + 2·3 + · · · + (n+p)(n+p+1) − cos(1!)
 cos(1!) cos(2!) cos((n+p)!)
+ cos(2!) + ··· + cos(n!) 
  1·2 2·3 n(n+1) 
 cos((n+1)!) cos((n+p)!)
=  (n+1)(n+2) + · · · + (n+p)(n+p+1)


   
 cos((n+1)!)   cos((n+p)!) 
≤  (n+1)(n+2)  + · · · +  (n+p)(n+p+1) 
1 1
≤ (n+1)(n+2) + · · · + (n+p)(n+p+1)
1 1 1 1 1 1 1
= n+1 − n+2 + · · · n+p − n+p+1 = n+1 − n+p+1 < n+1 <ε

za sve n ≥ n0 , gdje je n0 = b 1ε − 1c + 1.
Tada je |an+p − an | < ε ∀n ≥ n0 , ∀p = 1, 2, .... pa prema prethodnoj definiciji niz konvergira.
2

1 2 n
Zadatak 1.12.1 Ispitati konvergenciju niza (an )n∈N ako je an = 22
+ 32
+ ··· + (n+1)2
.
October 28, 2020 32

Rješenje:
 
1 2 n n+1 n+p 1 2 n
|an+p − an | = | 2 + 2 + ··· + 2
+ 2
+ ··· + − + 2 + ··· + |
2 3 (n + 1) (n + 2) (n + p + 1)2 22 3 (n + 1)2
n+1 n+p
= | 2
+ ··· + |
(n + 2) (n + p + 1)2
1
> (n + 1 + n + 2 + · · · + n + p)
(n + p + 1)2
 
1 p(p + 1) n(3n + 1)
= pn + = (p = n) =
(n + p + 1)2 2 2(2n + 1)2
n(3n + 1)
>
2(3n + 1)2
n n 1
= > = (17)
2(3n + 1) 8n 8
1
Dakle, postoji ε = 8
tako da ∀n ∈ N postoji p = n takvo da je |an+p − an | > ε, odakle slijedi
divergencija niza.
2

1.13 Stolzov teorem

xn
U nastavku ćemo navesti teorem koji koristimo pri ispitivanju granične vrijednosti količnika yn
kada
je ona neodred̄en izraz tipa +∞
+∞
kad n → +∞.

Teorem 16 (Stolzov teorem) Neka su dati nizovi (xn )n∈N i (yn )n∈N i neka su zadovoljeni sljedeći
uslovi:

1. yn → +∞ kad n → +∞,

2. Bar počevši od nekog n0 pa dalje vrijedi yn+1 − yn > 0,

3. postoji konačan ili beskonačan limes

xn+1 − xn
lim = A.
n→∞ yn+1 − yn

xn
Tada postoji i limes lim i vrijedi
n→∞ yn
xn
lim = A.
n→∞ yn

Primjer 1.13.1 Odrediti

1 1 1
1+ ln 2
+ ln 3
+ ··· + ln n
lim n
.
n→∞ 2
Rješenje: Ispitajmo uvjete Stolzovog teorema:
October 28, 2020 33

1. 2n → +∞ kad n → +∞,

2. 2n+1 − 2n = 2n > 0 ∀n ∈ N,
1
xn+1 − xn ln(n+1)
3. ∃ lim = = 0.
n→∞ yn+1 − yn 2n
1 1 1
1+ + + ··· +
Dakle, ispunjeni su uvjeti Stolzovog teorema pa je lim ln 2 ln 3 ln n
= 0. 2
n→∞ 2n

Zadatak 1.13.1 Neka je dat niz (an )n∈N takav da an → A kad n → +∞. Dokazati da u tom
slučaju i niz (bn )n∈N , gdje je bn = a1 +a2 +···+a
n
n
, ima konačan limes i da je

a1 + a2 + · · · + an
lim = A.
n→∞ n

2 Niz kompleksnih brojeva

Definicija 16.1 Niz kompleksnih brojeva je svako preslikavanje f : N → C dato sa zn = f (n) a
zapisujemo ga sa (zn )∞
n=1

Definicija 16.2 Kažemo da je kompleksan broj ζ granična vrijednost niza kompleksnih brojeva
(zn )∞
n=1 ukoliko za svaki realan broj ε > 0 postoji prirodan broj n0 = n0 (ε) takav da vrijedi

|zn − ζ| < ε, ∀n ≥ n0 (18)

i pišemo lim zn = ζ.
n→∞

Ukoliko postoji vrijednost ζ iz prethodne definicije kažemo da niz (zn )∞n=1 konvergira ka graničnoj
vrijednosti ζ. U suprotnom kažemo da niz divergira. Pogledajmo geometrijsko značenje izraza 18.
Ako naš niz (zn )∞
n=1 ima opšti član oblika zn = xn + iyn i ako je ζ = a + bi, a, b, xn , yn ∈ R za sve
n ∈ N, onda se data nejednakost svodi na

(xn − a)2 + (yn − b)2 < ε2 .

Dakle, datu nejednakost zadovoljavaju svi kompleksni brojevi koji u kompleksnoj ravni leže unutar
kruga sa centrom u ζ = a + bi = (a, b) i poluprecnikom ε. Iz definicije slijedi

lim zn = ζ ⇔ lim |zn − ζ| = 0.

n→∞ n→∞

Dakle, lim zn = ζ znači da postoji n0 ∈ N tako da svi članovi niza (zn )∞

n=1 počevši od zn0 leže
n→∞
u unutrašnjosti kruga sa centrom u ζ i poluprečnikom ε.

Teorem 17 Neka su zn = xn + iyn i ζ = x + iy. Tada je lim zn = ζ ako i samo ako je lim xn = x
n→∞ n→∞
i lim yn = y.
n→∞
October 28, 2020 34

Slika 16: Konvergencija niza (zn )∞

n=1 ka ζ = a + bi

Definicija 17.1 Kažemo da niz (zn )n∈N divergira ka beskonačno, i pišemo lim zn = ∞ ako za
n→∞
∀M > 0 ∃n0 ∈ N takav da vrijedi

|zn | > M ∀n ≥ n0 .
(1+i)n
Primjer 2.0.1 Ispitati konvergenciju niza (zn )n∈N ako je zn = n!

Definicija 17.2 Za niz kompleksnih brojeva (zn )n∈N kažemo da je Cauchyev niz ako

(∀ε > 0)(∃n0 ∈ N) |zn − zm | < ε ∀n, m ≥ n0 .

Kao posljedice teorema 17 jednostavno slijede sljedeće tvrdnje.

1. Niz kompleksnih brojeva (zn )n∈N je konvergentan ako i samo ako je Cauchyev.

2. Ako je niz kompleksnih brojeva (zn )n∈N konvergentan, onda je on ograničen, tj. ∃M > 0 takav
da je |zn | < M za ∀n ∈ N.

3. Ako je lim zn = ζ, lim wn = η i ζ, η ∈ C, onda je

n→∞ n→∞

(a) lim (αzn + βwn ) = αζ + βη, za α, β ∈ C,

n→∞
(b) lim (zn wn ) = ζη,
n→∞
zn ζ
(c) lim = , uz uslove wn 6= 0 za sve n ∈ N i η 6= 0.
n→∞ wn η
4. Ako niz kompleksnih brojeva (zn )n∈N konvergira ka ζ, onda i svaki njegov podniz konvergira
ka ζ.