Funkcionalni nizovi i redovi

Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehnički fakultet
Inženjerska matematika 1

Sadržaj
1 Funkcionalni niz 2
1.1 Oblast konvergencije funkcionalnog niza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
1.2 Granična vrijednost funkcionalnog niza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
1.3 Uniformna konvergencija funkcionalnog niza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

2 Funkcionalni red 6
2.1 Konvergencija i apsolutna konvergencija funkcionalnog reda . . . . . . . . . . . . . . 6
2.2 Uniformna konvergencija funkcionalnog reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.3 Stepeni red . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
2.3.1 Konvergencija stepenog reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
2.3.2 Uniformna konvergencija stepenog reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
2.4 Predstavljanje funkcija pomoću stepenih redova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

1
January 13, 2021 2

1 Funkcionalni niz
Definicija 0.1 Niz (fn (x))n∈N , gdje su

f1 (x), f2 (x), . . . , fn (x), . . .

realne funkcije, fn : D ⊆ R → R, nazivamo nizom funkcija ili funkcionalnim nizom.

Član fn (x) nazivamo opštim članom niza (fn (x))n∈N .

Primjer 1.0.1 Niz funkcija (fn (x))n∈N čiji je opšti član dat sa fn (x) = xn je niz funkcija

x, x2 , x3 , . . . , xn , . . . .
nx
Niz funkcija (fn (x))n∈N čiji je opšti član dat sa fn (x) = (nx2 +5)3
je niz

x 2x 3x
, , ,...
(x2 + 5) (2x + 5) (3x + 5)3
3 2 3 2

1.1 Oblast konvergencije funkcionalnog niza

Primijetimo da je za svaki x0 ∈ D sa (fn (x0 ))n∈N definisan niz vrijednosti funkcije u tački x0 ∈ D.
Ovaj niz je dakle niz realnih brojeva koji može da konvergira ili divergira.
1
Primjer 1.1.1 U tački x0 = 2
niz funkcija zadat opštim članom fn (x) = xn čini niz realnih brojeva

1 1 1 1
, 2, 3,..., n,...
2 2 2 2
koji konvergira.
U tački x0 = 2 isti niz funkcija fn (x) = xn daje niz realnih brojeva

2, 22 , 23 , . . . , 2n , . . .

koji divergira.

Definicija 0.2 Ako za x0 ∈ D brojni niz (fn (x0 ))n∈N konvergira, onda kažemo da funkcionalni niz
(fn (x))n∈N konvergira u tački x0 .
Skup svih tačaka x0 ∈ D u kojima niz funkcija (fn (x))n∈N konvergira nazivamo oblast konver-
gencije datog niza.

U nastavku ćemo smatrati da je oblast konvergencije interval I.

1.2 Granična vrijednost funkcionalnog niza

Analogno pojmu granične vrijednosti niza realnih brojeva (koja je realan broj u slučaju konver-
gentnog niza) možemo definisati pojam granične vrijednosti niza realnih funkcija koja će u ovom
slučaju biti funkcija.
January 13, 2021 3

Slika 1

Definicija 0.3 Za niz (fn (x))n∈N kažemo da konvergira ka graničnoj funkciji f (x) na intervalu I
ako za proizvoljno izabrano ε > 0 i za sve vrijednosti x ∈ I postoji n0 ∈ N koje zavisi od ε i x,
n0 = n0 (ε, x), tako da vrijedi

|fn (x) − f (x)| < ε ∀n ≥ n0 .

i pišemo
lim fn (x) = f (x), ∀x ∈ I.
n→∞

Primjer 1.2.1 Granična funkcija niza funkcija fn (x) = xn na segmentu [0, 1] je funkcija

0 0≤x<1
f (x) = lim fn (x) = .
n→∞ 1 x=1

Primjer 1.2.2 Granična funkcija niza funkcija fn = (nxnx

2 +5)3 za je funkcija f (x) = 0, x ∈ [0, 1] jer

vrijedi
nx
f (x) = lim fn (x) = lim = 0, za sve x ∈ [0, 1].
n→∞ n→∞ (nx + 5)3
2

Prirodno je da se zapitamo da li će granična funkcija f (x) niza funkcija (fn (x))n∈N imati iste
osobine neprekidnosti, diferencijabilnosti i integrabilnosti kao i funkcije fn (x). Da je odgovor na
postavljeno pitanje negativan možemo vidjeti iz sljedećeg primjera.

Primjer 1.2.3 Sve funkcije fn (x) = xn su neprekidne na segmentu [0, 1], ali granična vrijednost
f (x) niza (xn )n∈N koju smo odredili u primjeru 1.2.1 ima prekid u tački x = 1.
January 13, 2021 4

Slika 2

nx
Primjer 1.2.4 U primjeru 1.2.1 smo pokazali da je granična funkcija niza fn = (nx2 +5)3
, na seg-
mentu [0, 1] funkcija f (x) = 0 pa vrijedi
Z 1
f (x)dx = 0.
0

S druge strane je
Z 1 1
  Z 5+n
 nx2 + 5 = t, 2nxdx = dt  1
Z
nxdx dt
lim fn (x)dx = lim 2 3
=  1 5+n
 = lim
n→∞ 0 n→∞ 0 (nx + 5) x|0 , t|5  2 n→∞ 5 t3
5+n  
1 1 1 1 1
= − 14 lim 2  = − lim 2
− 2 =
n→∞ t 4 n→∞ (5 + n) 5 100
5

1.3 Uniformna konvergencija funkcionalnog niza

Osobine neprekidnosti, diferencijabilnosti i integrabilnosti će granična funkcija f (x) imati jednake
kao i niz funkcija (fn (x))n∈N ukoliko niz ravnomjerno konvergira ka toj funkciji (Slika 2).

Definicija 0.4 Za niz (fn (x))n∈N kažemo da uniformno (ravnomjerno) konvergira ka funkciji f (x) na
intervalu I i pišemo
fn ⇒ f
ako za svako ε > 0 postoji n0 = n0 (ε) ∈ N koje zavisi samo od ε ne i od x tako da vrijedi

|fn (x) − f (x)| < ε ∀n ≥ n0 , ∀x ∈ I.

sin x
Primjer 1.3.1 Granična funkcija niza (fn (x))n∈N definisanog izrazom fn (x) = n
, x ∈ R, je
funkcija f (x) = 0, x ∈ R, jer je
sin x
lim fn (x) = lim = 0.
n→∞ n→∞ n
January 13, 2021 5

Slika 3

Uniformna konvergencija slijedi iz činjenice da je

| sin x| 1
|fn (x) − f (x)| = ≤ <ε
n n
za svaki n ≥ 1ε , i za sve x ∈ R.

Teorem 1 (Cauchyev kriterij uniformne konvergencije) Da bi niz (fn (x))n∈N realnih funk-
cija definisanih na intervalu I uniformno konvergirao ka graničnoj funkciji f (x) potrebno je i do-
voljno da za svako ε > 0 postoji n0 = n0 (ε) ∈ N takav da je

|fn (x) − fm (x)| < ε, ∀m, n > n0 , ∀x ∈ I.

Teorem 2 Neka su funkcije fn (x), n ∈ N neprekidne na intervalu I i neka niz (fn (x))n∈N uniformno
konvergira ka funkciji f (x) na I. Tada je funkcija f (x) neprekidna na I.

Teorem 3 Neka su funkcije fn (x), n ∈ N integrabilne na segmentu [a, b] i neka niz (fn (x))n∈N
uniformno konvergira ka funkciji f (x) na [a, b]. Tada je funkcija f (x) integrabilna na segmentu
[a, b] i vrijedi
Z b Z b Z b
f (x)dx = lim fn (x)dx = ( lim fn (x))dx.
a n→∞ a a n→∞

Teorem 4 Neka su funkcije fn (x), n ∈ N diferencijabilne na intervalu I i neka niz (fn (x))n∈N
konvergira ka funkciji f (x) na I. Pretpostavimo takod̄er da svaka funkcija fn (x) ima neprekidan
izvod fn0 (x) i da je niz derivacija (fn0 (x))n∈N uniformno konvergentan na I. Tada i granična funkcija
f (x) ima neprekidan izvod i vrijedi

f 0 (x) = lim fn0 (x)dx ∀x ∈ I.

n→∞
January 13, 2021 6

2 Funkcionalni red
Definicija 4.1 Beskonačnim funkcionalnim redom ili beskonačnim redom funkcija nazivamo be-
skonačnu sumu ∞
X
fn (x) = f1 (x) + f2 (x) + · · · + fn (x) + · · ·
n=1

gdje su realne funkcije fn : D ⊆ R → R.

Niz konačnih suma (Sn (x))n∈N gdje je
n
X
Sn (x) = fk (x) = f1 (x) + f2 (x) + · · · + fn (x)
k=1

∞
X
nazivano nizom parcijalnih suma reda fn (x).
n=1

Primjer 2.0.1 Funkcionalni red

∞
X
xn−1 = 1 + x + x2 + x3 + · · ·
n=1

ili koji još možemo zapisati u obliku

∞
X
xn
n=1

gdje su funkcije xn , n ∈ N definisane na intervalu [0, +∞) ima niz parcijalnih suma dat opštim
članom
Sn (x) = 1 + x + x2 + · · · + xn .

2.1 Konvergencija i apsolutna konvergencija funkcionalnog reda

Kao i u slučaju funkcionalnog niza, beskonačni red vrijednosti funkcija fn (x) u tački x0 ∈ D je red
realnih brojeva
X∞
fn (x0 ) = f1 (x0 ) + f2 (x0 ) + · · · + fn (x0 ) + · · ·
n=1

koji može biti konvergentan ili divergentan.

∞
X
Definicija 4.2 Skup svih tačaka x0 ∈ D u kojima funkcionalni red fn (x) konvergira nazivamo
n=1
oblast konvergencije datog reda.

U nastavku ćemo smatrati da je oblast konvergencije interval I.

January 13, 2021 7

∞
X
Definicija 4.3 Za red funkcija fn (x) kažemo da konvergira ka funkciji f (x) na intervalu I, ako
n=1
niz parcijalnih suma Sn (x) konvergira ka funkciji f (x) za sve x ∈ I. Funkciju f (x) u tom slučaju
X ∞
nazivamo sumom reda fn (x) i kažemo da se funkcija f (x) razlaže u red po funkcijama fn (x),
n=1
n ∈ N i pišemo
∞
X
f (x) = fn (x).
n=1

∞
X
Konvergencija funkcionalnog reda fn (x) na intervalu I, u stvari, znači konvergenciju brojnog
n=1
∞
X
reda fn (x0 ) u svakoj tački x0 ∈ I.
n=1

∞
X
Primjer 2.1.1 Funkcionalni red xn−1 konvergira na intervalu (−1, 1) ka graničnoj funkciji
n=1
∞
X
f (x) = 1
1−x
jer za svaku tačku x0 ∈ (−1, 1) konvergira geometrijski brojni red x0n−1 i suma
n=1
1
mu je 1−x0
.
∞
X
Teorem 5 Ako je funkcionalni red fn (x) konvergentan na intervalu I, tada je za svako x ∈ I
n=1
lim fn (x) = 0
n→∞

∞
X
Definicija 5.1 Kažemo da funkcionalni red fn (x) apsolutno konvergira u tački x0 ∈ I ako
n=1
∞
X
apsolutno kovergira red realnih brojeva fn (x0 ).
n=1
X∞
Kažemo da funkcionalni red fn (x) apsolutno konvergira na intervalu I ako apsolutno kovergira
n=1
u svakoj tački x0 ∈ I.

Iz apsolutne konvergencije funkcionalnog reda slijedi obična konvergencija dok obrnuto ne vrijedi.

2.2 Uniformna konvergencija funkcionalnog reda

∞
X
Definicija 5.2 Za red funkcija fn (x) kažemo da uniformno (ravnomjerno) konvergira ka graničnoj
n=1
funkciji f (x) na intervalu I, ako niz parcijalnih suma Sn (x) uniformno konvergira ka funkciji f (x)
na I.
January 13, 2021 8

Primijetimo ponovo da se Uniformna konvergencija definiše samo na intervalu, ne i u tački

∞
X
Teorem 6 Ako je red funkcija fn (x) uniformno konvertan na intervalu I, onda je on i konver-
n=1
gentan na I.
Da obrat tvrdnje prethodnog teorema ne vrijedi vidimo iz sljedećeg primjera.
∞
X
Primjer 2.2.1 Funkcionalni red xn ne konvergira uniformno na intervalu (-1,1) jer je
n=1
  
n 
X
k−1 1  
2 3 n−1 1 
x −  = 1 + x + x + x + ··· + x −
  
1 − x  1 − x


k=1
 1(1 − x) x(1 − x) x2 (1 − x) xn−1 (1 − x)
 
1  (1)
= + + + ··· + −
1−x 1−x 1−x 1−x 1 − x
|x|n 1
= ≥ n ≥1
|1 − x| 2 |1 − x|
za x dovoljno blizu tačke 1.
Uniformnu konvergenciju funkcionalnih redova ispitujemo pomoću kriterija koji su dati sljedećim
teoremima.
∞
X
Teorem 7 (Cauchyev kriterij uniformne konvergencije) Da bi red funkcija fn (x) bio uni-
n=1
formno konvergentan na I potrebno je i dovoljno da za svaki ε > 0 postoji n0 = n0 (ε) takav da je
|fn+1 (x) + fn+2 (x) + · · · + fn+m (x)| < ε, ∀n, m > n0 , ∀x ∈ I.
∞
X
Teorem 8 (Weierstrassov kriterij uniformne konvergencije) Neka je dat red funkcija fn (x)
n=1
∞
X
i red realnih brojeva cn , cn ∈ R. Ako vrijedi
n=1

1. |fn (x)| ≤ cn , ∀x ∈ I
∞
X
2. red cn je konvergentan,
n=1
∞
X
onda je red fn (x) uniformno konvergentan na I.
n=1

∞
X sin nx
Primjer 2.2.2 Funkcionalni red je uniformno konvergentan na skupu R jer vrijedi
n=1
2n
 
 sin nx  1
 2n  ≤ 2n
 
January 13, 2021 9

∞
X 1
i brojni red je konvergentan.
n=1
2n

Iz uniformne neprekidnosti funkcionalnog reda slijede važne osobine koje nam navodi sljedeći te-
orem. Kako su ove osobine posebno važne na segmentu, u nastavku ćemo smatrati da je oblast
konvergencije funkcionalnog reda segment [a, b].
∞
X
Teorem 9 Neka je red funkcija fn (x) uniformno konvergentan ka graničnoj funkciji f (x) na
n=1
segmentu [a, b] i neka su funkcije fn neprekidne na [a, b] za sve n ∈ N. Tada je suma f (x) reda
X∞
fn (x) neprekidna funkcija na [a, b].
n=1

∞
X
Teorem 10 Neka je red funkcija fn (x) uniformno konvergentan ka graničnoj funkciji f na
n=1
∞
X
segmentu [a, b] i neka su funkcije fn , n ∈ N, integrabilne na segmentu [a, b], tada se red fn (x)
n=1
može integrirati član po član
∞
Z bX ∞ Z
X b
fn (x)dx = fn (x)dx.
a n=1 n=1 a

∞
X
Teorem 11 Neka je red funkcija fn (x) konvergentan ka graničnoj funkciji f na segmentu [a, b]
n=1
i neka su funkcije fn , n ∈ N, diferencijabilne na segmentu [a, b], njihovi izvodi f 0 (x) neprekidni
∞
X X ∞
0
na [a, b] i red derivacija fn (x) uniformno konvergentan na [a, b]. Tada se red fn (x) može
n=1 n=1
diferencirati član po član
∞
! ∞
X X
fn (x) = fn0 (x).
n=1 n=1

∞ ∞
X sin nx X cos nx
Primjer 2.2.3 možemo diferencirati član po član za sve x ∈ R jer je red
n=1
n3 n=1
n2
uniformno konvergentan na svakom segmentu prave.
∞
X sin nx
S druge strane, red ne možemo za sve x ∈ R diferencirati član po član jer red
n=1
n2
∞
X cos nx
nije uniformno konvergentan. Npr. u x = 0 prelazi u harmonijski red koji divergira.
n=1
n
January 13, 2021 10

2.3 Stepeni red

∞
X
U nastavku ćemo posmatrati redove oblika fn (x).
n=0

Definicija 11.1 Neka je (an )n∈N niz realnih brojeva i x ∈ R nezavisna promjenljiva. Tada red
oblika ∞
X
an x n = a0 + a1 x + a2 x 2 + . . . , (2)
n=0

i ∞
X
an (x − x0 )n = a0 + a1 (x − x0 ) + a2 (x − x0 )2 + . . . , x0 ∈ R (3)
n=0

nazivamo stepenim redom.

Smjenom x − x0 = ξ red (3) svodimo na red (2).

2.3.1 Konvergencija stepenog reda

Primijetimo da svaki stepeni red (2) konvergira u tački x = 0 jer se svodi na koeficijent a0 . Kao i
ranije, skup tačaka na kojima stepeni red (2) konvergira nazivamo oblast konvergencije. U nastavku
ćemo vidjeti da postoje stepeni redovi koji nisu konvergentni niti za jedno x 6= 0. Konvergenciju
stepenih redova ispitujemo uz pomoć sljedećih kriterija.

Teorem 12 (*Abelov teorem) Vrijede sljedeće tvrdnje

∞
X
1. Ako je stepeni red an xn konvergentan za neko x = P 6= 0, on je apsolutno konvergentan
n=0
za svako x za koje je |x| < |P |.
∞
X
2. Ako je stepeni red an xn divergentan za neko x = Q 6= 0, on je divergentan za svako x za
n=0
koje je |x| > |Q|.
∞
X
Dokaz: Pretpostavimo da je stepeni red an xn konvergentan za neko x = P 6= 0. To znači da je
n=0
∞
X
geometrijski red realnih brojeva an P n konvergentan. Otuda iz potrebnog uslova za konvergenciju
n=0
brojnog reda slijedi da je lim an P n = 0, tj. niz (Pn )n∈N konvergira. Kako je svaki konvergentan
n→∞
niz ograničen, to postoji M > 0, M ∈ R tako da je

|an P n | < M ∀n ∈ N.

Iz prethodnog slijedi
n
   n  n
n
 n x n
x  x 
|an x | = an P n  = |an P |  n  < M  n  . (4)
P P P
January 13, 2021 11

Iz teorije brojnih redova nam je poznato da je za svako fiksirano x0 konvergentan geometrijski brojni
∞ 
 x0  n
X   
red   ako je  xP0  < 1, tj. ako vrijedi |x0 | < |P |.
n=0
P
Iz 4 prema poredbenom kriteriju zaključujemo da će tada (za isto fiksno x0 koje zadovoljava
X∞ ∞
X
n
uslov |x0 | < |P |) biti konvergentan i red |an x0 | pa je an xn0 apsolutno konvergentan u pro-
n=0 n=0
izvoljno izabranoj pa fiksiranoj tački x0 odakle slijedi apsolutna konvergencija reda za sve x koji
zadovoljavaju uslov |x| < |P |.
∞
X
Neka je sada stepeni red an xn divergentan za neko x = Q 6= 0. Dokažimo da je divergentan za
n=0
svako x za koje je |x| > |Q| Pretpostavimo suprotno, tj. predpostavimo da postoji neko x = x0 tako
X∞
da je |x0 | > |Q| i za koje je red an xn0 konvergentan. Tada je prema prvoj tvrdnji teorema
n=0
∞
X
konvergentan red an xn za sve x za koje vrijedi x < |x0 | pa time i za x = Q. Tj. konvergentan
n=0
∞
X
je red an Qn što je kontradikcija sa pretpostavkom teorema. 2
n=0

∞
X
Teorem 13 (Posljedica Abelovog teorema) Za svaki stepeni red an xn postoji realan broj
n=0
R ≥ 0 takav da vrijedi
∞
X
1. Red an xn apsolutno konvergira za |x| < R.
n=0

∞
X
2. Red an xn divergira za |x| > R.
n=0

∞
X
Definicija 13.1 Broj R za koji vrijedi da red an xn apsolutno konvergira za |x| < R nazivamo
n=0
X∞
poluprečnikom ili radijusom konvergencije reda an x n .
n=0
∞
X ∞
X
n
Ukoliko red an x konvergira samo u tački x = 0, pišemo da je R = 0, a ukoliko red an x n
n=0 n=0
konvergira u svim tačkama iz R, pišemo da je R = +∞.
Skup tačaka (−R, R) u kojima stepeni red konvergira i nazivamo interval ili oblast konvergencije
reda.
∞
X
Konvergenciju reda an xn treba posebno ispitati u tačkama |x| = R. Primijetimo da se tad
n=0
January 13, 2021 12

∞
X ∞
X ∞
X
n n
stepeni red an x svodi na redove realnih brojeva an R i (−1)n an Rn čiju konvergenciju
n=0 n=0 n=0
ispitujemo ranije uvedenim kriterijima za konvergenciju redova realnih brojeva.
Da bismo odredili poluprečnik konvergencije R čiju egzistenciju nam garantuje navedena po-
sljedica Abelovog teorema primijenićemo D’Alambertov i Cauchyev kriterij konvergencije redova
realnih brojeva sa pozitivnim članovima (tzv. pozitivni brojni redovi).
X∞
Prema D’Alambertovom kriteriju, za svako fiksirano x0 6= 0, brojni red an xn0 apsolutno
n=0
konvergira ako je
 an+1 xn+1
 
0

lim   < 1.
n→∞ an xn0 
Kako je
 an+1 x0n+1 
   
 an+1 
lim   = |x0 | lim  
n→∞  an xn0  n→∞  an 
∞
X
to red an xn0 apsolutno konvergira ako je
n=0
 
 an+1 
|x0 | lim 
 <1
n→∞ an 
odnosno
1
|x0 | <  
 an+1 
lim  
n→∞  an 
∞
X
Kako je x0 bila proizvoljna vrijednost, red an xn je apsolutno konvergentan za sve x za koje
n=0
vrijedi  
1  an 
|x| <  an+1  = n→∞
  lim  
a n+1

lim  
n→∞ an 
∞
X
što znači da je radijus konvergencije R reda an xn dat sa
n=0
 
 an 
R = lim  .
n→∞ an+1 

∞
X
Analogno, prema Cauchyevom kriteriju za svako fiksirano x0 6= 0, brojni red an xn0 apsolutno
n=0
konvergira ako je p
lim n
|an xn0 | < 1.
n→∞

Kako je p p
lim n
|an xn0 | = |x0 | lim n |an |
n→∞ n→∞
January 13, 2021 13

∞
X
to red an xn0 apsolutno konvergira ako je
n=0
p
n
|x0 | lim |an | < 1
n→∞

odnosno
1
|x0 | < pn
|an |
X ∞
Kako je x0 bila proizvoljna vrijednost, red an xn je apsolutno konvergentan za sve x za koje
n=0
vrijedi
1
|x| < p
lim n |an |
n→∞
∞
X
što znači da je radijus konvergencije R reda an xn dat sa
n=0

1
R = lim p . (5)
n→∞ n
|an |
∞
X (−1)n
Primjer 2.3.1 Pokazati da stepeni red xn konvergira za svako x ∈ (−2, 2].
n=1
n2n
∞
X (−1)n n
Rješenje: Stepeni red x konvergira za svako x ∈ (−2, 2) jer je
n=1
n2n
 (−1)n 
 
 n2n  n+1
R = lim  (−1)n+1  = 2 lim = 2.
n→∞ 
n+1
 n→∞ n
(n+1)2

Ispitajmo konvergenciju stepenog reda u tačkama x = 2 i x = −2.

∞
X (−1)n
Za x = 2 početni red postaje za kojeg smo u oblasti konvergencije alternirajućih
n=1
n
redova primjenom Liebnizovog kriterija pokazali da konvergira.
∞
X 1
Za x = −2 početni red postaje a to je harmonijski red za kojeg smo takod̄er pokazali da
n=1
n
je divergentan. 2
∞
X n! n
Primjer 2.3.2 Pokazati da stepeni red x divergira za svako x 6= 0.
n=0
2n
Rješenje: Kako je  
 n!  1
 2n 
R = lim  (n+1)!  = 2 lim =0
n→∞ 
n+1
 n→∞ n+1
2
dati red konvergira samo u tački x = 0. 2
January 13, 2021 14

∞
X 2n
Primjer 2.3.3 Pokazati da je stepeni red xn konvergentan za svako x ∈ R.
n=0
n!

Rješenje: Kako je  n 
 2  n+1
 n! 
R = lim  2n+1  = lim = +∞
n→∞ 
(n+1)!
 n→∞ 2
dati red konvergira za svako x ∈ R. 2 Ukoliko granična vrijednost na desnoj strani u 5 ne

postoji, radijus konvergencije računamo kao

1
R= p
n
.
lim sup |an |
n→+∞

2.3.2 Uniformna konvergencija stepenog reda

∞
X
Teorem 14 (*) Neka je R radijus konvergencije stepenog reda an xn . Dati red je uniformno
n=0
konvergentan na svakom segmentu [−r, r], gde je 0 < r < R proizvoljan fiksiran broj.

Dokaz: Neka je R radijus konvergencije stepenog reda i r proizvoljan fiksiran broj takav da je
0 < r < R. Tada za x ∈ [−r, r]. Vrijedi

|an xn | ≤ |an |rn (6)

∞
X
Dalje, kako stepeni red an xn konvergira u svim tačkama intervala konvergencije, to konvergira i
n=0
∞
X
u tački tački x = r < R, što znači da konvergira brojni red |an |rn . Otuda prema Weierstrasso-
n=0
∞
X
vom kriteriju uniformne konvergencije funkcionalnih redova iz 6 slijedi da red an xn uniformno
n=0
konvergira. 2

U primjeni su veoma važni sljedeći teormi.

∞
X
Teorem 15 Neka je R radijus konvergencije stepenog reda an xn i −R < α < β < R. Tada je
n=0
suma stepenog reda
∞
X
f (x) = an x n
n=0

neprekidna funkcija na segmentu [α, β].

January 13, 2021 15

∞
X
Teorem 16 Neka je R radijus konvergencije stepenog reda an xn i −R < α < β < R. Tada se
n=0
∞
X
integriranje i diferenciranje stepenog reda an xn na segmentu [α, β] može da vrši proizvoljan broj
n=0
puta. Pri tome, svi dobijeni redovi imaju isti poluprečnik konvergencije R.
∞
X
Treba imati na umu da se konvergencija stepenog reda an xn može razlikovati od konvergencije
n=0
reda nastalom integracijom ili diferenciranjem istog u tačkama x = ±R.
Spomenimo takod̄er da se integracija stepenih redova uvijek vrši na segmentu [0, x], gdje je x
promenljiva tačka iz intervala konvergencije, a za početnu tačku integracije uzimamo nulu jer svaki
stepeni red konvergira u x = 0.
Primjer 2.3.4 Ispitati konvergenciju i naći sumu redova
∞
X
1. xn ,
n=0
∞
X
2. (−1)n xn ,
n=0
∞
X (−1)n
3. xn ,
n=0
2n+1
∞
X (−1)n+1
4. xn .
n=1
n

Rješenje:
∞
X
1. Red xn konvergira na intervalu (−1, 1), jer je radijus konvergencije R = 1, i uniformno
n=0
konvergira na svakom segmentu [−r, r], 0 < r < 1. Suma reda je data sa
1
f (x) = , x ∈ (−1, 1),
1−x
odnosno,
∞
X 1
xn = , x ∈ (−1, 1).
n=0
1−x
∞
X
2. (−1)n xn takod̄er konvergira na intervalu (−1, 1), jer je radijus konvergencije R = 1.
n=0
∞
X
Uvrštavanjem smjene t = −x u red xn vidimo da je suma reda data sa
n=0

1
f (x) = , x ∈ (−1, 1),
1+x
January 13, 2021 16

odnosno ∞
X 1
(−1)n xn = , x ∈ (−1, 1).
n=0
1+x
∞
X (−1)n
3. Red xn konvergira na intervalu (−2, 2) i uniformno konvergira na svakom segmentu
n=0
2n+1
[−r, r], 0 < r < 2.
∞
X
Uvrštavanjem smjene t = x
2
dati red se svodi na red 1
2
(−1)n tn odakle slijedi da je suma
n=0
početnog reda jednaka
∞
1 n x
 n 1 X 1 1 1
(−1) = (−1)n tn = = x

= , x ∈ (−2, 2).
2 2 2 n=1 2(1 + t) 2 1+ 2 2+x

Dakle ∞
X (−1)n 1
xn = , x ∈ (−2, 2).
n=0
2n+1 2+x
∞
X (−1)n+1
4. Red xn konvergira na (−1, 1]. Suma reda je data sa
n=1
n

∞
X (−1)n+1
f (x) = xn , x ∈ (−1, 1)
n=1
n

Red može da se diferencira član po član.

∞
!0 ∞  0
n+1
0
X (−1) n
X (−1)n+1 n
f (x) = x = x
n=1
n n=1
n
∞ ∞
X
n+1 n−1
X 1
= (−1) x = (−1)n−1 xn−1 = , x ∈ (−1, 1)
n=1 n=1
1+x

Dakle, za x ∈ (−1, 1) je f 0 (x) = 1

1+x
.
Integracijom lijeve i desne strane na segmentu [0, x], gdje je |x| < 1 dobijamo
Z x
f 0 (t)dt = f (t)|x0 = f (x) − f (0) = f (x)
0
Z x
dt
= ln |1 + t||x0 = ln(1 + x).
0 1+t
Otuda je
f (x) = ln(1 + x), x ∈ (−1, 1),
January 13, 2021 17

odnosno,
∞
X (−1)n+1
ln(1 + x) = xn , x ∈ (−1, 1).
n=1
n
Konvergenciju u rubnoj tački tačkama x = 1 je potrebno posebno ispitati.
Za x = R = 1 dati red konvergira, a red koji se iz početnog dobija diferenciranjem, divergira.
Zbog konvergencije početnog reda i neprekidnosti funkcije ln(1 + x) u x = 1, jednakost za
sumu vrijedi i za x = 1, tj.
∞
X (−1)n+1
xn = ln(1 + x), x ∈ (−1, 1].
n=1
n

2.4 Predstavljanje funkcija pomoću stepenih redova

∞
X
Na osnovu teorema 16, ukoliko je stepeni red an xn konvergentan na intervalu (−R, R), R 6= 0,
n=0
onda za x ∈ (−R, R) postoji suma reda
∞
X
an xn = f (x)
n=0

koju možemo proizvoljan broj puta diferencirati i integrirati, pri čemu će redovi koje dobijemo ovim
operacijama imati isti radijus konvergencije. To znači da za sve k ∈ N postoje izvodi k-tog reda
koji su dati sa
∞ +∞
X X n!
f (k) (x) = (an xn )(k) = an xn−k
n=0 n=k
(n − k)!

Kako svaki stepeni red konvergira u x = 0 i kako je f (k) (0) = k!ak , to je

f (k) (0)
ak = , ∀k ∈ N. (7)
k!
Dakle sumu f (x) možemo pisati u obliku stepenog reda
∞
X f (n) (0)
f (x) = xn .
n=0
n!

Prirodno se sada zapitati da li za svaku funkciju f (x) koja ima k-ti izvod f (k) (0) za svako k ∈ N
u tački nula postoji stepeni red koji na nekom intervalu (−R, R) konvergira baš ka funkciji f (x).
Odgovor na postavljeno pitanje nam daju sljedeći teoremi.
January 13, 2021 18

∞
X ∞
X
n
Teorem 17 Ako postoji red an x tako da je f (x) = an xn , tada je taj red jedinstven i vrijedi
n=0 n=0
∞ ∞
X X f (n) (0) n
an x n = x (8)
n=0 n=0
n!
∞
X ∞
X
n
Ako postoji red an (x − x0 ) tako da je f (x) = an (x − x0 )n , tada je taj red jedinstven i vrijedi
n=0 n=0
∞ ∞
X X f (n) (x − x0 )
an (x − x0 )n = (x − x0 )n (9)
n=0 n=0
n!
Redove u jednakostima 8 i 9 nazivamo Taylorovim redom funkcije f (x) . Red 8 nazivamo još i
Maclaurinovim redom funkcije f (x) .
∞
X ∞
X
Primjer 2.4.1 U ranijem primjeru smo odredili da je suma reda xn−1 , odnosno reda xn
n=1 n=0
1
jednaka f (x) = 1−x . Gledajući sada ovu činjenicu iz druge perspektive, iz perspektive funkcije
f (x) znamo da je ova funkcija se može razložiti u Maclaurinov red i da vrijedi
∞
1 X
= xn = 1 + x + x2 + x 3 + · · · .
1 − x n=0
Diferenciranjem lijeve i desne strane prethodne jednakosti, pri čemu red diferenciramo član po član
zaključujemo da je
∞ ∞ ∞
1 X
n−1
X
n−1 1X n
= nx = nx = nx
(1 − x)2 n=0 n=1
x n=1
odakle slijedi
∞
x X
= nxn .
(1 − x)2 n=1
∞
X
Prethodni teorem polazi od pretpostavke da postoji interval konvergencije reda an xn ka
n=0
funkciji f (x) , tj. da je radijus konvergencije različit od nule. No ranije smo naveli da postoje
i redovi koji konvergiraju samo u tački x = 0, takod̄er, red koji smo dobili računajući njegove
koeficijente po formuli 7 može konvergirati ka nekoj funkciji g(x) 6= f (x). Sljedeći teorem nam daje
uslove pod kojim je moguć razvoj funkcije u stepeni red.
Teorem 18 Ako postoje realni brojevi M, r > 0 tako da za svaki n ∈ N0 vrijedi
|f (n) (x)| < M, x ∈ [−r, r],
tada funkcija f (x) može da se predstavi u obliku beskonačne sume
∞
X f (n) (0)
f (x) = xn
n=0
n!
na segmentu [−r, r].
January 13, 2021 19

Primjer 2.4.2 Ispitati da li je moguće funkciju ex razložiti u Maclaurenov red.

Rješenje: Neka je R ∈ R proizvoljan pozitivan broj. Tada za r ∈ R za koje vrijedi 0 < r < R i za
sve x ∈ [−r, r] vrijedi
|f (n) (x)| = |ex | < er .
Dakle, postoji M = er ∈ R tako da za sve n ∈ N0 vrijedi

|f (n) (x)| < M, x ∈ [−r, r],

pa na osnovu teorema 18 funkciju f (x) možemo predstaviti u obliku beskonačne sume

∞ ∞ ∞
x
X f (n) (x) n
X e0 n
X 1 n
e = f (x) = x = x = x
n=0
n! n=0
n! n=0
n!

na segmentu [−r, r].

Jednostavno je pokazati da je radijus konvergencije ovog stepenog reda R = +∞, tj. da je
∞
x
X 1 n
e = x , x ∈ R.
n=0
n!

Razvoj funkcije u stepeni red ima primjenu u aproksimaciji funkcije polinomom, u rješavanju
integrala koje ne možemo predstaviti pomoću elementarnih funkcija i rješavanju diferencijalnih
jednačina.
U nastavku ćemo dati razvoje nekih važnih funkcija u Macalurinov i Taylorov red.
∞
X
1. 1
1−x
= xn ,
n=0

∞
X
2. x
(1−x)2
= nxn ,
n=1

∞
X
3. 1
1+x
= (−1)n xn ,
n=0

∞
X (−1)n+1
4. ln(1 + x) = xn
n=0
n
∞
X 1 n
5. ln(1 − x) = − x
n=0
n
∞
X 1 n
6. ex = x
n=0
n!
January 13, 2021 20

∞
X
7. 1
1+x2
= (−1)n x2n ,
n=0

∞
X (−1)n 2n+1
8. arctg x = x ,
n=0
2n + 1