1

LINEARNA ALGEBRA I GEOMETRIJA

-Pitanja za usmeni-

I Elementi teorije skupova

1. Definicija inkluzij i jednakosti skupova, tj. dovrši ekvivalencije

, /,komplement ) i neke osobine tih operacija

2. Operacije sa skupovima ( È, Ç

3. De Morganove formule za skupove

3. De Morganove formule: a) (p ∧ q)' = p' ∨ q' ; b) (p ∨ q)' = p' ∧ q’

4. Uređeni par elemenata, uređena n-torka, Descartesov (Carte sius il i direktni)

p ro i zv od dva n ep r a zn a skupa A i B, n-ti stepen skupa A,
 5. partitivni skup P(S),

Definicija 3. Partitativni skup skupa A označavamo sa P(A) je skup koji za svoje elemente ima
skupove,
preciznije sve podskupove skupa A. Dakle,
(∀A) P(A) := { X | X ⊂ A }
Vježba. Neka skup A ima n elemenata, tj k(A) = n. Pokazuje se da partitativni skup skupa A, tj.
skup P(A)
sadrži 2n elemenata, odnosno k(P(A)) = 2n .
Napr. partitivni skup skupa A={a, b} je P(A)={∅, {a}, {b}, {a, b}}, tj. k(A) =2 , k(P(A)) = 22=4

6. binarna relacija u skupu A, relacijom ekvivalencije, relacija poretka

7. Ispitati osobine binarnih relacija:
♦ = , < , > , ≤, ≥ na skupu realnih brojeva;
♦ inkluzije na P(S), tj. na partitivnom skupu skupa S;
♦ paralelnost i u skupu pravih u ravni E2 i prostoru E3
♦ (N, ), gdje je N skup prirodnih brojeva i
( a, b N) a b ( k N) b=ka.
♦ ,,a i b su relativno prosto brojevi", tj. kraće (a, b)=1, gdje su a, beN;
♦ relacije kongruentnosti, koja se definiše na sljedeći način:
a = b(mod m) ( k Z) a - b = km, (a, b, m Z, m≠ 0).
(Ako a, b nisu kongruentni (mod m), to se zapisuje kao a ≠ b(mod m) ).
8. Definicija funkcije f, tj samo dovršiti
f : X —> Y ...,
te koristeći tu definiciju definišite binarnu operaciju ''o'', tj. dovršite rečenicu:
binarna operacija ''o''je ...

9. Definisati osobine operacije ''o'' u S: internost, asocijativnost, egzistencija neutralnog ili

jediničnog elementa, egzistencija inverznog (simetričkog) elementa ; ako su u skupu S
definisane dvije operacije definisati distributivnost (slijeva, tj, sdesna) jedne u odnosu na
drugu operaciju.
10. (G, o) se naziva grupa, ako je ... (odgovor I na 9-to)
11. Struktura (S, o, ♦) gdje su o i ♦ dvije binarne interne operacije u S naziva se
- prsten
- tijelo
- polje
ako je: (navesti ''aksiome'').

12. Za preslikavanje f grupe (G,●) u grupu (H, o) kažemo da je homomorfizam (izomorfizam)

grupe G u grupu H,ako je ...
II Elementi teorije linearnih vektorskih prostora
1. Definicije: Vektorski ili linearni (vektorski) prostor V nad poljem (K, +, ); potprostor,
lineal i generator; linearna (ne-)zavisnost vektora; baza i dimenzija linearnog prostora,

2.
 2. U prostoru P n svih polinoma stepena ≤ n bazu čine vektori:
a) eo(t) = 1, e1(t) = t, e2(t) = t2 ,..., en(t) = tn ,
b) skup: eo(t) = 1, e1(t) = t - 1, e2(t) = (t – 1 )2 ,..., en(t) = (t – 1 ) n
(interna operacija sabiranje polinom a, ekst erna operacija m noženje polinom a sk alaro m )

3. U prostoru Rn izdvajamo n karakterističnih vektora:

e1 = ( 1 , 0 , . . . , 0 ) , e 2 = ( 0 , 1 , . . . , 0),..., en = (0,0,...,1).
Skup {e1, e2, ..., en} nazivamo kanonskom bazom prostora Rn . Ovdje su operacije
definirane na način:
x + y = (x1,…, xn) + (y1,…,yn) = (x1+y1,…,xn+yn) , ax = (ax1, …, ax2).
4. Skup C[a, b] svih neprekidnih funkcija f(x) na segmentu [a, b] je vektorski prostor u odnosu
na uobičajene operacije sabiranja funkcija i množenje funkcija brojem. Dokazati!
5. Neka je R+ skup pozitivnih realnih brojeva u kojem je operacija „ + " definisana kao obično
mnozenje realnih brojeva, a ¸¸množenje" broja x>0 sa realnim brojem a iz R kao xa. Dokazati
da je R+ realni vektorski prostor nad R.
6. Da li skup svih vektora koji se nalaze na jednoj pravoj koja prolazi kroz kooordinatni
početak, obrazuje vektorski prostor nad K=R.
7. Da li skup svih vektora koji se nalaze na jednoj pravoj koja prolazi kroz kooordinatni
početak, obrazuje vektorski prostor nad K=R.
8. Da li je skup svih vektora ravni, bez vektora koji su paralelni jednoj datoj pravoj,
vektorski prostor?
9. Skup vektora u ravni xOy, sa uobičajenom operacijom sabiranja i množenja skalara sa
vektorom je vektorski prostor nad tijelom R realnih brojeva. Naci jednu bazu u tom
prostoru.
III Matrice
1. Zapisati matrice: A = (ai})m,n , X=[xi]1,n , H = ( hj)m, 1 .Zatim zapisati sistem linearnih
jednačina AX=H zapisujući prvu, drugu i zadnju nepoznatu i prvu, drugu i zadnju
jednačinu.

2. Definicije: pravugaona, kvadratna matrica, nula matrica, glavna i sporedna dijagonala, trag
matrice, vektor matrica (matrica vrsta i matrica kolona), transponovanu matricu AT ,
dijagonalna matrica, jedinična matrica, trougaone matrice, matrica vrsta: A=(A.1
A.2…A.n), gdje je A.k= (a1k a2k …amk)T k-ta kolona matrice A , tj. matrica kolona:
A= (A1. A2. …Am.)T, gdje je Ai .= (ai1 ai2 …ain) i-ta vrsta matrice A,
3. matrice su jednake akko ..., osobine relacije jednakosti matrica,
4. Operacija sa matricama (matrice kao algebarske strukture):
(a) matrice se mogu sabirati akko...
(b) Algebarska struktura (Mm,n (K), +) je Abelova grupa,
(c) matrica se množi skalarom tako da...
(d) proizvod AB dvije matrice postoji akko..., elementi matrice proizvoda dobiju se prema
...
(e) Mm,n (K) je linearni vekiorski prostor nad poljem K. Dpkazati!.

5. Determinanta matrice det A ili |A| ili D, induktivna definicija determinante redom za n =
1,2,3,...; minor (ili subdeterminanta) matrice A Mn (K), kofaktor (algebarski komplement)
elementa aij; razvoj determinante po elementima prve vrste; razvoj po po bilo kojoj vrsti
ili razvoj po bilo kojoj koloni (Laplaceov razvoj), tj.
n n

( ) i j+
( ) i ," = n D =
d et A = = å-
å
ij ija A ij ija M
1
1
j j= =
1 1
 3

n n

( ) ( )i j+"j = ,n D d
= et A = = å- å
ia j ijA ija ijM
1
1 .
i i= =
1 1
6. Najvažnija svojstva determinanti n-tog reda: determinanta trougaone (i dijagonalne)
matrice; det AT; zamjenom dviju vrste (kolona); determinanta sa dvije jednake
vrste (kolone); determinanta je multilinearna funkcija svojih vrsta; determinanta se
množi brojem tako da..; objasni formule
n n

( ) ( )
i j+
{
i ," = n;s = a A = - a = d = 0 za i ¹ s,
D
,n1 1 M
1

sj å
ij å sj ij si j
D za i = t;
j= =
1 1
n n

(
j ," =
)
n;t = a A =
( )
i j+
{0 za j ¹ t,
- a = d =
D
,1
n 1 M
1

it å
ij å it ij tj i
D za j = t.
i= =
1 1
determinanta proizvoda dviju matrica jednaka je...; Vandermondeova determinanta.
7. Kvadratne matrice, inverzna matrica A-1, regularna (ili nesingularna), singularna (ili
neregularna) matrica, adjungovana matrica adj A matrice A; egziste n c i ja inverzna
ma trice:
♦ (adj A) A = (det A) E= A(adj A),
♦ potreban i dovoljan uslov da kvadratna matrica A ima inverznu matricu A-1,
1
♦ A -1 = adjA,
det A
T
éa bù d c d
8. Neka je A = ê ú, detA=ad-bd≠0, tada je adjA é ù é
b -ù
- ê ú
= ê
ú=
, tj
c êdë úû b a cê ëú û aê
ú
- -ë û
1 é - ù
A- 1
d b
ê
= ad - ú.(Zapisati analogan rezultat za matricu trečrg reda).
ê bc ë- c a úû
9. Minor k-t o g reda m a t r i c e A, rang matrice A, bazisni minor, bazisne vrste i
bazisne kolone, osnovne osobine ranga matrice, elementarne transformacije
matrice, za matrice A i B kažemo da su ekvivalentne ako...; kvazitrougaona
(kvazidijagonalna) matrica reda r i praktično određivanje ranga matrice.

IV Sistemi linearnih algebarskih jednačina

1. Sistemi sa m linearnih algebarskih jednačina i n nepoznatih AX = H, matrica sistema
A = (ai})m,n, kolona slobodnih ćlanova H = ( hj)m, 1, kolona nepoznatih X=[xi]1,n , proširena
 matrica sistema, rješenje sistema jednačina, saglasan (rješljiv ili kompatibilan),
nesaglasan (nerješljiv ili protivrječan), (beskonačno mnogo rješenja, samo jedno
rješenje, ili da nema nijedno rešenje), trivijalno rješenje homogenog sistema,
2. kvadratni sistema jednačina(m=n), determinantom sistema D=detA, detrminanta Dj
nepoznate xj, kramerovo pravilo, posljedica kramerovog pravila na rješavanje homogenog
sistema,
3. Gausov metod eliminacije, Kronecker-Capelliev stav, posljedice Kronecker-Capellieva stava
(Homogeni pravougaoni sistem, stav o eliminanti).

V Linearni operatori
1. Linearni (linearan i homogen) operator,
2. matrica operatora A:X →Y u odnosu na baze e i f ,
 4

3. linearni funkcional ili linearna forma,

4. Jezgra i slika linearnog operatora,

VI Sopstveni (ili karakteristični) vrijednosti i vektori

1. Karakteristični polinom, karakteristična jednačina operatora A (matrice A), nalaženje
sopstvenih vrijednosti i vektora,
2. Matrični polinom,
3. Cayley-Hamiltonov stav.

VII Vektorska algebra i analitička geometrija

1. Definicija vektora, pravac ili nosač vektora, smjerom (orijentacijom) vektora,
intezitet ili norma vektora,
2. Definicije i osobine jednakosti vektora,
3. slobodni vektori, vezani vektori(vezani vektora: vektori vezani za tačku, vektore vezane
za pravu, kolinearni vektori, komplanarni vektori, vektore vezane za ravan)
4. radijus vektor (ili vektor položaja) tačke, koordinatni sistemi,
5. Nula vektor, jedinični vektor ili ort vektora, suprotan vektor,
6. Definicije sabiranja vektora(pravila trougla i paralelograma za sabiranje vektora),
7. Algebarska struktura (V, +) je Abelova grupa. Oduzimanje vektora.
8. Množenje vektora skalarom. Skup slobodnih vektora V je realni vektorski prostor.
9. Koordinatni sistem-koordinatizacija(pravca, ravnine, prostora)
10. trijedra desne(lijeve) orijentacije, orjentacija Koordinatnog sistema, (pozitivna i negativna
rotacija)
11. Skalarni proizvod vektora, ugao među vektorima,definicija i osobine skalarni proizvoda,
projekcija vektora na vektor; skalarni proizvod u koordinatnoj formi (dužina vektora,
ugao između vektora, ugalovi između vektora i koordinatnih osa
12. Definicija i osobine vektorskog proizvoda vektore, uslov kolinearnosti vektora,
geometrijska interpretacija
13. Definicija i osobine mješoviti proizvod tri vektora a, b, c ,
14. Zapremina paralelopipeda konstruisanog nad vektorima trijedra (a,b,c),
15. Dvostruki vektorski proizvod
16. Koordinatni sistemi: dekartov desni pravougli desni koordinatni sistem, polarni
koordinatni sistem u ravni, polarno-cilindrični koordinatni sistem, sferni koordinatui
sistem
17. Rastojanje dvije tačke, podjela duži u datoj razmjeri.
VIII Analitička geometrija u ravni
1. Jednačina krive linije u ravni, parametarske jednačinine krive K u ravni
2. Razni oblici jednačina (-e) prave u ravni (Kanonska i parametarska jednačina prave)
3. Međusobni položaj dvije prave, pramen pravih, paralelnost, ortogonalnost, presjek
pravih
4. normalni ili Hesseov oblik jednačine prave, rastojanje tačke od prave, rastojanje d dvije
paralelne prave,

IX Analitička geometrija u prostoru

1. Osnovni zadaci analitičke geometrije u prostoru, Jednačine krive i jednačina površi u
prostoru
 5

2. Opšta jednačina ravni, jednačina ravni sa datom normalom koja prolazi kroz datu
tačku, segmentni oblik jednačine ravni, normalna (Heseova) jednačina ravni,
parametarske jednačine ravni, jednačina ravni kroz tri date tačke,
3. Rastojanje tačke od ravni,
4. Uzajamni odnos dvije ravni,
5. Pramen ravni ,
6. Prava (linija) u prostoru: kao linija presjeka dvije različite ravni, vektor date prave,
7. Razni oblici jednačine prave : vektorska parametarska jednačina prave, kanonska (ili
simetrična) jednačina prave, parametarske skalarne jednačine prave, prava kroz dvije
date (različite) tačke,
8. Uzajamni odnos dvije prave, potreban i dovoljan uslov komplanarnosti dvije prave,
uslov da se dvije prave sijeku, rastojanje mimoilaznih pravih,
9. Uzajamni odnos prave i ravni,

X Krive (i površi) drugog reda

1. Translacija i rotacija koordinatnog sistema
2. Krive drugog reda ili skup nula polinoma drugog stepena sa dvije promjenljive
3. Kanonska jednačina: elipse, hiperbole i parabole,
4. Krive sa centrom i krive bez centra
5. Opsta jednačina površi drugog reda, proučavanje metodom preseka
6. Cilindrične površi
7. Konusne površi
8. Rotacione površi
9. Kanonske jednačine površi drugog reda: sfera, elipsoid, jednograni hiperboloid,
dvograni hperboloid, eliptički paraboloid, hiperbolički paraboloid

XI Polinomi
1. Definicija polinoma. Osnovni stav algebre. Bezuov stav i Hornerova šema
2. Algebarska jednačina n-tog stepena
3. Princip identiteta polinoma
4. Faktorizacija polinoma, Vijetove formule
5. Nule realnih po lino ma
6. Racionalne funkcije
7. Razlaganje racionalne funkcije na zbir parcijalnih razlomaka.

XII Zadaci

1. TUTORIJALI
2. DOMAĆE ZADAĆE
3. ZADACI SA DOSADAŠNJIH ISPITA