Professional Documents
Culture Documents
Filozofijahr
Filozofijahr
Povijest filozofije
Boris Kalin
FILOZOFIJA: "ljubav spram mudrosti"
- Pitagora prvi upotrijebio rije filozofija
- u stalnu upotrebu uveli je Sokrat i Platon
- podjela filozofije na:
a) teoretsku (ontologija, gnoseologija)
b) praktinu (etika, filozofija politike, prava, povijesti)
c) poetinu (estetika, poetika, retorika, filozofija tehnike)
METAFIZIKA I ONTOLOGIJA
-
znanost o onome to je s one strane fizikog, bitak, bit, zbivanje, kretanje, forma,
materija, supstancija, uzrok, svrha
- ontologija ili opa metafizika je uenje o bitku, temeljna je filozofska disciplina, esto
je se izjednauje sa filozofijom
specijalne metafizike: teologija, psihologija, kozmologija
to jest? - to je bitak?
- s obzirom na pitanje je li bitak jedan, jedinstven razlikujemo:
monizam sve je u svojoj osnovi jedno (jedno naelo ili supstancija)
dualizam dva su meusobno nesvodljiva samostalna razliita naela svega
pluralizam vie naela, osnova ili supstancija svega (Empedoklo: etiri elementa)
- prema temeljnom odreenju bitka razlikujemo:
materijalizam bitak je materijalan, materija je primarna a svijet i miljenje sekundarni
idealizam bitak i osnova svega je ideja, misao, miljenje, svijest, volja, duh, bog.
objektivni idealizam: bitak je objektivna zbiljnost neovisna od ovjeka (Platon-ideje ili
Hegel-apsolutna ideja)
subjektivni idealizam: naa svijest je ono primarno a zbilja je idejna tvorba subjekta ili
agregat osjeta
SPOZNAJNA TEORIJA ILI GNOSEOLOGIJA
-
J. Locke u 17. st. utemeljio spoznajnu teoriju ili gnoseologiju kao filozofsku disciplinu
vani su problem predmeta spoznaje i problem istine
Povijest filozofije:
-
Antika filozofija:
a) kozmoloko razdoblje gr. filozofije
b) antropoloko razdoblje gr. filozofije
c) ontoloko razdoblje gr. filozofije
d) etiko razdoblje helenistiko-rimske filozofije
e) religiozno razdoblje helenistiko-rimske filozofije
Srednjovjekovna filozofija:
a) problem odnosa vjere i uma
b) problem univerzalija
Novovjeka filozofija:
a) filozofija renesanse
b) empirizam i racionalizam
c) prosvjetiteljstvo
d) klasini njemaki idealizam
Miletska kola
- osnovno pitanje: to je pratemelj svega, prauzrok, praelement svijeta?
to je pratvar, ono nepromjenjivo?
to je izvor, osnovno poelo, poetak, element, osnova prirode, supstancija svega to
jest?
- predstavnici:
Tales: sve je voda
Anaksimen: sve je zrak
Anaksimandar: praosnova svega je aperion; neto beskonano kvalitativno neodreeno;
izdvajanjem iz njega nastaju toplo i hladno a iz njih konkretne stvari
- zastupaju monistiko i materijalistiko gledite
- svaka tvar je proeta ivotom(hilozoizam)
- tvorci su pojma prirode
Pitagorejska kola
-
Heraklit
-
Elejska kola
-
izrazito racionalistika
utemeljitelj: Ksenofan monoteistiko, panteistiko gledite(sve je jedno, ogranieno,
nije nastalo, vjeno je i potpuno nepokretno)
Parmenid: suprotna filozofija Heraklitu
razlikuje dvije spoznaje: osjetilnu (lanu) i racionalnu (pravu, znanje)
bitak jest nebitak nije, misliti znai biti, misliti = biti
ono to jest nije postalo, bitak je jedan, vjean, nema mnotva raznolikosti, nema
kretanja
bitak jest nema bivanja
Zenon: Parmenidov uenik, brani njegove ekstremne stavove, Aristotel ga nazvao
zaetnikom dijalektike
Empedoklo
- tvorac je teorije elemenata
- 4 kvalitativno nepromjenjiva elementa: voda, vatra, zrak i zemlja
- uvodi pojam sila odvojenih od elemenata(ljubav spaja, mrnja razdvaja)
Anaksagora
- ima bezbroj vrsta kvalitativno razliitih sjemena, odnosno supstancija, estica
- nus-objektivni um(svjetski um) je najfinija i najia tvar
Atomisti
-
Sofisti
-
Sokrat
-
nauavaju hedonizam
dobro = uitak, zlo = bol, neugoda
smisao ivota: u osjetilnim, tjelesnim zadovoljstvima
mudro je prihvatiti manju bol ako ona vodi veem uitku a treba izbjei ugodu koja
vodi neugodi
- ne smijemo robovati zadovoljstvima
Kinika kola: (Anisten, Diogen)
- bespotrebnost je ideal
- trebati malo a i to suavati
- jednostavan i oskudan ivot u skladu s prirodom kultura je na krivom putu
- ravnodunost spram zakona i obaveza civilizacije
- znanje je potrebno ako slui djelovanju
Platon
-
Sokratov uenik
osnovao je "Akademiju"; filozofsku kolu
utemeljitelj filozofije politike; problem politike i socijalne etike ostaju su njegov
osnovni interes cijeloga ivota
- njegova djela su prvi filozofski spisi sauvani u cjelini(dijalozi u obliku razgovora);
najpoznatiji je "Drava"
- etape Platonova razvoja: sokratsko, prijelazno, zrelo i kasno doba
- pod utjecajem je Sokratove etike, elejaca i pitagorejaca
- razlikuje ne samo spoznaje nego i predmete tih spoznaja: predmet umovanja je prava
zbilja(svijet ideja) a predmet opaanja je prolazna zbilja(svijet pojava)
- ideje su vjene i nepromjenjive biti svega; one su bitak i bit, po njima neto jest i
nije, izvor su, uzrok i uzor svega, materijalne stvari su odbljesak ideja
- dijeli zbilju na
a) istinsku zbilju ideja i
b) vidljivi materijalni svijet pojava(sjene ideja)
- u hijerarhiji ideja najvia je ideja dobra; ona je izvor bitka i biti(stolar je stolar ako je
dobar stolar)
- nauava objektivni idealizam
- pojmovi su ideje, ideje su bitak (uinio je ope pojmove biima)
- matematika: matematika odreenja su pojmovna, ista, matematika je argument za
nauku o idejama
- misaonom svijetu primjerena je umna spoznaja a pojavama vidljivog svijeta odgovara
mnijenje
- vrste umne spoznaje: znanje o idejama i predoavanje matematike razumske
spoznaje
- vrste mnijenja: vjerovanje o konkretnim stvarima, pojavama i nagaanje o sjenama
tih stvari
- etiri stupnja stvarnosti: ideja (npr. trokuta) predodba (trokuta) pojava
(trokut u opipljivom smislu) sjena (trokuta u npr. zrcalu, vodi)
- spoznaja je sjeanje (prisjeanje due na sadraje koje je znala prije stapanja s tijelom
i ivota u ovom svijetu sjena)
- eros (ljubav) = filozofska tenja za spoznajom, znanje, mudrou, dobrim, besmrtnim,
lijepim
- dijalektika = prava metoda spoznaje
IDEALNA DRAVA
- drava je nastala iz potrebe ljudi za podjelom rada
- cilj drave je srea svih graana i zajednice
- tri stalea idealne drave:
proizvoditelji: zemljoradnici, zanatlije, ostvaruju dobra za sve pripadnike drutva
vojnici/uvari: brane dravu od vanjskih i unutarnjih neprijatelja
vladari: upravljaju
- ideja drave = ideja pravednosti; pravednost znai da svatko radi svoj posao, onaj za
koji je sposoban i ne ometa druge u njihovim zadacima
- drava je drava samo ako ostvaruje ideju pravednosti, zagovara aristokraciju,
vladavinu najboljih (najmudrijih) - filozofa
- ideju drave gradi na analogiji sa prirodom ovjeka: ovjek ima poudni, voljni i umni
dio due; ovjek je pravi tek kad umni dio vodi druga dva, tako je i drava prava ona u
kojoj vodi umni dio
proizvoditelji: poudni dio drave; mana gramzivost, tenja za ugodom, vrlina
razboritost, umjerenost
vojnici/uvari: voljni dio drave; mana tenja za vlau i astoljublje, vrlina hrabrost
vladari: umni dio drave; vrlina je mudrost, mana nepravda
Savrena drava je mudra, hrabra, umjerena, pravedna
- pravednost, umjerenost, hrabrost, mudrost etiri temeljne vrline Platonove
filozofije
- glavna funkcija drave je odgoj graana
- elementi totalitarnog poretka; pojedinac i stale se gubi pred zajednicom (u korist
sree drutva nema pitanja osobne slobode i sree pojedinca)
- ideja lijepog: visoko na hijerarhiji ideja; ona je ideja dobra i istine, ona se ne odnosi
na umjetniki lijepo
- Platon malo cijeni umjetnost; ima odgojnu zadau no svedena je na puko sredstvo, ona
je "trea od istine"(nakon svijeta ideja i svijeta pojava koje su sjene ideja umjetnost je
sjena sjene, obmana je, oponaanje, pripada osjetilnoj sferi)
- dvojnost svjetova (pojave i ideje), rascjep u zbilji je slabost Platonova idealizma, ma
to ga upozorava Aristotel
Aristotel
-
ovjek je po prirodi politiko bie: zoon politikon, bie zajednice te svoju bit moe
ostvariti tek u politikoj zajednici ili dravi(onaj tko je sam sebi dovoljan je ili zvijer
ili bog)
razlikuje valjanu vladavinu kojoj je cilj ope dobro(kraljevstvo, aristokracija,
republika) i lou vladavinu kojoj je cilj korist onih na vlasti (tiranija, oligarhija,
demokracija)
odgoj graana = temeljna funkcija drave
drava treba biti srednje veliine
tragedija ima etiku, odgojnu funkciju, proiava, oplemenjuje
pjesnitvo(ope) je vie filozofska i ozbiljnija stvar negoli histografija (pojedinano)
razlika u Aristotelu i aristotelizmu (skolastiki aristotelizam odnosi se spram njega
dogmatski)
Stoicizam
-
osniva Zenon
Hrizip, Seneka, Epiktet, Marko Aurelije
razvili su logiku sudova: bitan dio suda je voljni element odluke (prihvaanje ili
odricanje kakva pojmovnog odnosa)
fizika je samo osnova filozofije a cilj, svrha filozofije je etika
imaju heraklitsku sliku svijeta: svime vlada logos(svjetski um, bog, sudbina), svo
dogaanje je odreeno sveopom zakonitou, spoznaja je mogua jer je ljudski um
dio svjetskoga uma(iste je grae kao logos svijeta pa ga moe razumjeti)
bliski su sa kinicima u etici: mudar ovjek prihvaa nuan poredak svijeta i ivi prema
njemu; ivi u skladu s prirodom
dobro je ono to ljude ini dobrima i obratno, najvie dobro je besmrtno
mudar ovjek je smiren, bez afekata, ne robuje eljama
praktina strana filozofije: filozofija kao sredstvo
sloboda je mogua u podruju svijesti: proizlazi u prihvaanju nunog poretka stvari
vode etiku pomirenja, bespomonosti, pasivnosti, fatalizma
stoik = onaj koji smireno prihvaa iskuenja ivota
njihova etika ne tei srei drutva nego pojedinca
razvili ideju kozmopolitizma
Epikurejska kola
-
Skepticizam
-
Plotin
-
najznaajniji novoplatonist
apsolutni monizam sustav emanacije (isijavanja)
jedno je uzrok i izvor svega
stupnjevi su bitka: um, ideje, dua i materija
to je neto dalje od jednog to ono manje jest(put isijavanja)
Kranstvo i filozofija:
-
10
odbacuje sve slubene autoritete; jedini autoritet treba biti razum i slobodno
istraivanje
u sukobu sa kranskom okolinom iz koje je potekao; bjei od njih cijelog ivota,
ulovili su ga, inkvizicija ga je muila i zatim spalila na lomai, do kraja je odbijao
povratak Crkvi
nauava beskonanost svemira i mnotvo svjetova
beskonanost sredinja tema
Bog nije izvan svijeta, on je dua svemira, sila koja je u svemu prisutna, ivot u svakoj
stvari, uzrok je i poelo svega, sav je u svijetu, priroda je Bog u stvarima
panteizam
svijet je jedan, jedinstven
mikrokozam je ogledalo makrokozma
ovaj svijet je jedini kojemu ovjek pripada i koji ovjeku ostaje, na nama je da na
njemu izgradimo zemaljski raj
zlatno doba ljudske povijesti lei u budunosti
protivnik religije i sveenik religije beskonanosti, ljepote i boanstvenosti prirode
11
b)
c)
d)
-
idov u Nizozemskoj
sljedbenik Descartesa
izopen iz idovske komune
bit religije je u uvjerenju a ne u vjeri u dogme, religiozne knjige treba povijesno
shvatiti, kritika Biblije
u prirodnoj borbi za samoodranje pojedinac ima pravo na sve, no ljudi se ba iz te
potrebe udruuju u zajednice, odriu prirodnog prava i obvezuju na pokornost vlasti,
ako ona radi protiv njihovih interesa oni je mogu smijeniti
svrha drave je sloboda
kljuni pojam mu je pojam supstancije(stvar koja postoji a za postojanje joj nije
potrebna nijedna druga stvar)
suprotno Descartesovom dualizmu zakljuuje da je supstancija nuno jedna: to je Bog
ili priroda nastavlja panteistiku sliku svijeta
supstancija ima beskrajno mnotvo atributa(beskrajni su); nita nema atribute, neto
ima atribute, Bog ima sve atribute
ljudi spoznaju samo dva takva atributa: protenost i miljenje
modusi (stanja supstancije) su konane, ograniene, jedna drugom uzrokovane
beskonane stvari, izraavaju bit beskrajne prirode ili Boga
svijet je splet pojava koje su meusobno apsolutno determinirane
spoznajni problem: red ideja odgovara redu stvari: dakle spoznaja je mogua
izlae svoje glavno djelo "Etiku" geometrijskim naelom
ovjek je ono bitno, a filozofija je uenje o slobodi
ovjek je modus prirode, dio prirode, iskljuuje svaku teologiju
svijetom vlada prirodna nepromjenjiva zakonitost
najvea srea lei u usavravanu razuma i razumijevanju Boga
12
John Locke
-
otac prosvjetiteljstva
utemeljitelj spoznajne teorije (gnoseologije) kao filozofske discipline
nije prvi no prvi se tim bavi kao sredinjim pitanjem
ne postoje uroene spoznaje; na duh je prvotno tabula rasa-prazan bijeli papir bez
sadraja sva spoznaja potjee iz iskustva a ono je dvovrsno:
a) izvanjsko osjetilno iskustvo (izvor su predmeti osjeta)
b) unutarnje iskustvo refleksija (izvor su radnje naeg duha)
- utemeljitelj je empirizma(izvor spoznaje je iskustvo) i njegov najznaajniji
predstavnik
13
teolog i sveenik
porie postojanje materije; tjelesne supstance
gledite mu je isto nominalistiko
Lockeov sljedbenik i kritiar
empirizam doveo do subjektivnog idealizma
predmet spoznaje su ideje(a one su svi nai doivljaje dobivene radnjama duha,
pamenjem, matom)
stvari su samo kompleksi osjeta postoje samo ako su opaene!
uz ideje postoji duh koji ih doivljava; one ne postoje izvan duha
vodi u solipsizam(postoji samo Ja sa svojim doivljajima i nita vie) izbjegava ga
time to kae da je Bog izvor osjeta
14
15
a)
b)
c)
-
16